1

1

13. KREDITI I KREDITIRANJE

Kreditiranje:

Značaj kreditiranja,

Klasifikacija kredita,

Ocjena kvaliteta kreditnog portfolija,

Kategorisanje kredita

Rezervisanja za kreditne gubitke

Politike i procedure odobravanja kredita.

2

KREDITIRANJE

Svi izvori koje karakteriše obligaciona obaveza vraćanja definisana posebnim ugovorom o kreditu mogu se tretirati kao kreditni izvori finansiranja.

Odobravanje kredita – glavna ekonomska funkcija banke.

Krediti čine polovinu ili više ukupne aktive, te polovinu ili 2/3 ukupnih prihoda banke.

Najveći rizici koncentrisani su u kreditnom portfoliju.

2

3

Struktura bankarskih kredita

Ročna struktura: (kratkoročni i dugoročni),

Obezbjeđenje (osiguranje): (osigurani i neosigurani),

Metode otplate kreditnih obaveza: (jednokratni i

višekratni),

Namjena: (privredni,potrošački,stambeni i sl.),

Podjela po drugim kriterijima...

4

Klasifikacija kredita

kriteriji klasifikacije:

predmet u kojem se daju i vraćaju,

namjena za koju se daje kredit,

vrijeme na koje se daju krediti,

način obezbjeđivanja kredita,

subjekti kao nosioci kredita,

uslovi otplate,

način zaračunavanja kamate,

porijeklo kredita,

način korištenja, odobravanja i pokrića kredita,

valuta u kojoj se daju krediti i sl..

3

5

Vrste kredita

Novčani kredit, bankarski ili finansijski.

Komercijalni kredit, predstavlja uzimanje kredita za kupovinu (uvoz) ili prodaju (izvoz) robe na kredit određenog proizvođača. Obuhvataju i vršenje usluge uz odgođenu naplatu. Obično se vraćaju u novcu. Postoji i mogućnost da se dio kredita vrati i u proizvedenim robama (50 - 90%). To je povoljno za firme koje se još nisu afirmisale na tržištu.

Robni kredit, predstavlja uzimanje kredita za kupovinu robe bez uslovljavanja proizvođača robe, odnosno davanje kredita za neodređenog proizvođača.

Naturalni krediti, davanje robe uz odgođenu kontra-isporuku robe. Rjeđe se koriste.

6

Garancijski krediti, odobravaju se na osnovu bankarskih garancija. Posebno je prisutan u spoljnotrgovinskom poslovanju.

Depozitni krediti, daju se na bazi držanja i uzimanja depozita od potencijalnog dužnika.

Okvirni krediti, određuje se maksimalan iznos do kojeg se korisnici kredita mogu zadužiti.

Konzorcijalni krediti, kada se radi o većem kreditu ili kreditu sa većim rizikom.

Kratkoročni, do 1 godine, Srednjoročni, do 5 godina, Dugoročni, preko 5 godina.

4

7

Sezonski krediti, da se prebrode problemi koji nastaju zbog sezonskog karaktera poslovanja (proizvodnja poljoprivredni mašina, sjemena, ljetnje i zimske odjeće i obuće, sladoleda i sl.)

Trgovački krediti, kupac robe ne plaća robu pri njenoj isporuci, već mu se odobrava odgoda plaćanja. Najveći izvor kratkoročnih sredstava.

Proizvođački, za finansiranje proizvodnje i prometa robe i usluga. Dijele se na kredite za proizvodnju i kredite za promet.

Potrošački, krediti koji povećavaju kupovnu moć.

8

Pokriveni, obezbjeđeni posebnim pokrićem, zalogom, cesijom, garancijom trećeg lica. Nepokriveni, daju se na bazi kreditne sposobnosti tražioca i njegovog poslovnog ugleda.

Kontokorentni krediti, - po tekućem računu. Crveni saldo.

Lombardni kredit, na osnovu prava zaloge pokretne imovine. To je potpuno pokriće.

Hipotekarni kredit, dugoročni, na osnovu zaloložnog prava na nekretnini.

Investicioni krediti, odobravaju se u zavisnosti od dužine ekonomske funkcionalnosti objekta i opreme za koju se daje kredit. Obično od 6 do 10 godina.

5

9

Osigurani krediti

imaju pokriće u vidu specifičnih zaloga, tj. različitih vrsta imovine debitora,

zalog mora biti utrživ,

vrijednost najmanje jednaka vrijedn.kredita,

prioritet naplate u slučaju bankrotstva debitora,

obezbjeđenje olakšava kreditni odnos:

- debitori sa marginalnom kreditnom sposobnošću,

- produžavanje kreditnog odnosa (duži rok kredita).

10

Neosigurani krediti

kod velikih i kvalitetnih kompanija,

osiguranje i detaljna kreditna analiza znači:

nepotreban administrativni detaljizam,

prvorazredni debitori:

- koriste kredite visoke vrijednosti,

- zbog malih troškova odobravanja kredita i procjene kreditne sposobnosti – krediti se odobravaju po povoljnim kamatama i rokovima.

6

11

Značaj kredita u bilansu banaka

12

Sektorska struktura kredita banaka u FBiH

7

13

Faktori koji određuju miks kreditnog

portfolija banke

Karakteristike opsluživanog tržišnog

područja,

Veličina banke,

Iskustvo i stručnost menadžmenta,

Kreditna politika banke,

Očekivani rezultati banke.

14

Kreditne politike

Written loan policy – jedan od najučinkovitiji načina osiguranja: Profitabilnog poslovanja

Poslovanja u skladu s propisima

Vodič za kreditne službenike i menadžment – odluke o pojedinačnim kreditima i o cjelokupnom kreditnom portfoliju

Jasno komunicira procedure, nivo odgovornosti

Svaki izuzetak – dokumentovati!

IAKO POLITIKA MORA BITI FLEKSIBILNA, ODSTUPANJA NISU (NE SMIJU) BITI ČESTA

8

15

Kreditni referent:

Prima i analizira kreditne zahtjeve,

Uspostavlja početni kontakt sa klijentom,

Pomaže pri ispunjavanju zahtjeva,

Razvija uslužnu povezanost klijenata sa bankom

Obavlja druge poslove za potrebe svojih klijenata.

Kreditni referent vs Kreditni analitičar ?

16

Kreditni analitičar:

Nastavlja posao kreditnog referenta,

Priprema detaljne pismene procjene finansijskog stanja svakog podnosioca zahtjeva,

Savjetuje upravu banke po pitanju odobravanja bilo kojeg pojedinog kredita,

Potrebno obrazovanje iz oblasti: bankarstva,

računovodtsva,

analize finansijskih izvještaja,

poslovnih finansija...

Kreditni referent vs Kreditni analitičar ?

9

Proces odobravanja kredita

Klijent

Prodaja Risk (CRM)

Kreditna analiza

Kolateral oficiri

Izvršni odbor (Beč)

Kreditni odbor/PLC

18

Kreditni odjel zadužen za analizu i davanje preporuka za većinu kreditnih zahtjeva.

Davanje odgovora na pitanja:

Da li je zajmoprimac kreditno sposoban?

Da li ugovor o kreditu može biti propisno sastavljen i dokumentovan tako da su banka i njeni deponenti propisno zaštićeni?

Da li klijent ima veliku vjerovatnoću da će ispunjavati kreditne obaveze bez pretjeranog pritiska?

Da li banka može, u slučaju neplaćanja klijenta, naplatiti potraživanja iz imovine ili zarade klijenta uz niske troškove i mali rizik ?

Kreditni sektor, služba ili odjel ?

10

19

UIKR – ukupno izlaganje kreditnom riziku.

VIKR – veliko izlaganje kreditnom riziku

NIKR – najveće ukupno dozvoljeno izlaganje kreditnom riziku

ZVIKR – zbir svih velikih izlaganja kreditnom riziku.

Regulisanje funkcije kreditiranja

- Odluka o minimalnim standardima upravljanja koncentracijom rizika u bankama

20

VIKR – veliko izlaganje kreditnom riziku predstavlja svako UIKR (ukupno izlaganje kreditnom riziku) koje prelazi 15% osnovnog kapitala banke.

NIKR (najveće ukupno dozvoljeno izlaganje

kreditnom riziku) - UIKR banke prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica ne smije da pređe iznos 40% osnovnog kapitala banke.

Regulisanje funkcije kreditiranja-koncentracija rizika banaka

11

21

ZVIKR – zbir svih VIKR ne smije da pređe 300% iznosa osnovnog kapitala banke.

Zbir svih izlaganja banke kreditnom riziku u

obliku izdatih garancija (osim garancija za

dobro izvršenje posla) ne smije da pređe

iznos od 100% iznosa osnovnog kapitala

banke.

22

U SAD zakoni :

o reinvestiranju u zajednicu (1977) propisuje udovoljavanje kreditnim potrebama pojedinaca i poslovnih subjekata na svim područjima...

o ravnopravnom odobravanju kredita (1974) – bez diskriminacije kod odobravanja kredita...

o istinitosti u posuđivanju (1968) – porodicama koje posuđuju novac da se odredi “istiniti trošak” kredita prije nego što je ugovor o kreditu potpisan...

Efektivna kamatna stopa !!!

12

23

C – Adekvatnost kapitala (Capital)

A – Kvalitet aktive (Aassets)

M – Kvalitet menadžmenta (Management)

E – Evidencija zarade (Earnings)

L – Stanje likvidnosti (Liquidity)

S – Osjetljivost na tržišni rizik (Sensitivity)

Kvalitet kreditnog portfolija u okviru CAMELS-rejting sistema

24

Moguće ocjene:

1 - snažno poslovanje

2 - zadovoljavajuće poslovanje

3 - korektno poslovanje

4 - granično poslovanje

5 - nezadovoljavajuće poslovanje

(ili Rang 1 do Rang 5)

Kvalitet kreditnog portfolija – kao kriterij rangiranja banaka

13

25

Moguće kategorije:

A - dobra aktiva

B - aktiva sa posebnom napomenom

C - podstandardna aktiva

D - sumnjiva aktiva

E - gubitak

Kvalitet kreditnog portfolija – Odluka o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim

rizikom i klasifikaciju aktive banaka

26

Kriteriji kategorisanja kreditnog rizika-KR

objektivni: poštovanje rokova u izvršavanju obaveza i starost već dospjelih obaveza korisnika usluga banke,

subjektivni: kriteriji vezani za finansijsko i ekonomsko stanje kao i uočene poslovne i moralne osobine korisnika.

14

27

Kašnjenje sa plaćanjem obaveza prema banci:

A – nema kašnjenja ili kašnjenje do 30 dana,

B – od 31 do od 90 dana

C – duže od 91, a kraće od 180 dana

D – duže od 181, a kraće od 270 dana

E – duže od 271 dan

Kriteriji kategorisanja kreditnog rizika

28

RKG - su rezerve koje je banka dužna da formira, prilikom procjene kvaliteta aktive, putem terećenja TRKG - troškova za kreditne gubitke, i koje, kada se za to steknu uslovi, služe za otpis loše klasifikovane aktive, djelimično ili u cjelini.

RKG za kategoriju A – čine ORKG-opšte rezerve za kreditne gubitke,

RKG za kategorije B,C,D i E – čine PRKG – posebne rezerve za kreditne gubitke.

Rezerve za kreditne gubitke-RKG

15

29

Najmanje u sljedećim procentima po kategorijama:

A – 2% ORKG (opštih rezervi za KG) za OKR (opšti KR)

B – 5 do 15% PRKG (posebne RKG) za PKG (potencijalni KG)

C – 16 – 40% PRKG za PKG

D – 41 do 60% PRKG za PKG

E – 100% PRKG za PKG

Utvrđivanje nivoa rezervi za pokriće kreditnih gubitaka-KG

30

KREDITIRANJE

16

31

Banka je dužna da procjenu i formiranje

rezervi za stavke aktive obavlja pojedinačno

po svakom korisniku ili grupi korisnika, po

svakoj njihovoj pojedinačnoj stavci aktive (za

svaki kredit i drugi oblik potraživanja

posebno).

Utvrđivanje nivoa rezervi za pokriće kreditnih gubitaka

32

Suspendirana kamata: predstavlja već obračunatu nenaplaćenu kamatu na aktivu koja se kvalifikuje kao nekvalitetna aktiva (kategorije: C, D i E). Ovakvu kamatu banka neutrališe kao prihod u bilansu uspjeha banke u vidu “troškova rezervi za kreditne gubitke-za suspendovanu kamatu”.

17

33

34

18

35

36

19

37

?