Upload
dangkhuong
View
253
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM
KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA
PREDMETNA NASTAVA
Kriteriji, elementi, načini i postupci
vrednovanja hrvatskoga jezika u
OŠ Breznički Hum
učiteljica hrvatskoga jezika: Vesna Pucak
Breznički Hum, 4. rujna 2017.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Hrvatski jezik
Ocj
ena Hrvatski jezik (prošlost,
sadašnjost, dvojezičnost) Nepromjenjive vrste
riječi Imenice
(Sklonidba imenica)
Pridjevi
(određeni i neodređeni oblik
pridjeva; sklonidba i
stupnjevanje pridjeva)
Zamjenice Brojevi Glagoli Subjekt i
predikat
ned
ov
olj
an
Učenik ne razumije razliku između jednojezičnoga i dvojezičnoga
ovladavanja hrvatskim jezikom, ne razumije ulogu službenoga jezika niti manjinskoga jezika. Ne
razlikuje zavičajne idiome niti ih prepoznaje u tekstu.
Učenik ne razumije razliku između promjenjivih i nepromjenjivih riječi. Na
primjerima ne uočava nepromjenjive riječi.
Učenik ne prepoznaje imenice u tekstu. Ne zna
nabrojiti padeže s padežnim pitanjima.
Učenik ne prepoznaje pridjeve u tekstu. Ne razumije razliku
između određenog i neodređenog oblika pridjeva. Ni uz učiteljičinu pomoć ne može sklanjati niti
komparirati pridjeve.
Učenik ne prepoznaje zamjenice. Ne razumije razliku između govorne,
sugovorne i negovorne osobe.
Učenik ne može prepoznati brojeve u tekstu. Ne
razumije razliku između glavnoga i rednoga broja. Ne piše brojeve u skladu s
pravopisom.
Učenik ne može odrediti glagolski
broj i glagolsku osobu glagolu. Teško prepoznaje
glagole u rečenici.
Učenik u rečenici ne
zna prepoznati predikat i subjekt.
do
vo
ljan
Učenik se uz učiteljičinu pomoć prisjeća razlike između
jednojezičnoga i dvojezičnoga ovladavanja hrvatskim jezikom, kao i uloge službenoga i
manjinskoga jezika. Uz pomoć
razlikuje zavičajne idiome i prepoznaje ih u tekstu.
Učenik se uz učiteljičinu pomoć dosjeća što su i koje
su nepromjenjive vrste riječi. Samo ih uz pomoć može prepoznati na primjerima.
Učenik u tekstu prepoznaje imenice. Uz pomoć može
nabrojiti padeže s padežnim
pitanjima, ali ih ne zna primijeniti na primjerima.
Učenik uz pomoć pronalazi pridjeve u tekstu određuje im
vrstu te ih komparira. Reproducira, ali ne razumije razliku između određenog i
neodređenog pridjeva. Ni uz
pomoć ne može pridjevu odrediti padež.
Učenik uz učiteljičinu pomoć u tekstu
prepoznaje osobne zamjenice u nominativu, ali im ne može odrediti
osobu i broj.
Učenik uz učiteljičinu pomoć pronalazi brojeve u
tekstu te ih razvrstava na glavne i redne. Ni uz pomoć ne može sklanjati
brojeve. Griješi u pisanju
brojeva.
Učenik uz pomoć mijenja glagole po
glagolskim
osobama u oba broja, ali ih na
tekstu ne može odrediti.
Učenik uz učiteljičinu pomoć
može odrediti predikat i subjekt (samo izrečeni).
do
bar
Učenik bez pomoći učiteljice zna reproducirati pojmove, ali bez njihovoga razumijevanja u
potpunosti. Reproducira primjere zavičajnih idioma koji su obrađeni
na satu ili spomenuti u udžbeniku,
ali se ne snalazi na novom, nepoznatom tekstu. Nije u
potpunosti osvijestio razliku
službenoga jezika i zavičajnoga idioma jer u govoru i pismu koristi
dijalektizme.
Učenik samostalno definira nepromjenjive vrste riječi i uglavnom ih samostalno
prepoznaje u tekstu, ali ponekad miješa promjenjive i
nepromjenjive vrste riječi.
Griješi u imenovanju nepromjenjivih riječi.
Učenik je ovladao nazivima padeža i padežnim pitanjima na razini reprodukcije. Na
primjerima često griješi, postavlja kriva padežna
pitanja.
Učenik reproducira naučene primjere određenih i neodređenih
pridjeva, ali razliku ne razumije u potpunosti. Samostalno
komparira pridjeve, no griješi u nepravilnoj komparaciji. Uz
učiteljičinu pomoć pridjevima
može odrediti padež.
Učenik samostalno reproducira pojam zamjenice, ali ga ne
razumije u potpunosti. Zna nabrojiti zamjenice,
ali često griješi pri
određivanju osobe koju zamjenice zamjenjuju i
broja. Uz pomoć
uspijeva zamijeniti imenice, pridjeve i
brojeve zamjenicama.
Učenik samostalno prepoznaje brojeve na primjerima, razvrstava ih
na glavne i redne, ali ne može samostalno objasniti
razliku u njihovu značenju.
Uz pomoć uspijeva sklanjati brojeve.
Učenik samostalno mijenja glagole po
glagolskim osobama u jednini i množini,
prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a uz
pomoć uspijeva i
u tekstu odrediti osobu i broj.
Učenik samostalno definira pojmove, no
ima teškoća u njihovoj primjeni u rečenici. Izostavlja
pomoćne glagole prilikom
određivanja predikata te ima
teškoća s
određivanjem neizrečenoga
subjekta.
vrl
o d
ob
ar
Učenik je usvojio ključne pojmove na očekivanoj razini razumijevanja i
primjene. Za svaki pojam iznosi vlastite primjere. Ponekad se u
govoru i pismu služi zavičajnim idiomom.
Učenik je ovladao nepromjenjivim riječima na
razini samostalnog prepoznavanja,
razumijevanja i primjene. Samostalno ih određuje i imenuje. Ponekad griješi u
uporabi prijedloga s(a), k(a) te priloga gdje, kamo, kuda.
Učenik je na očekivanoj razini ovladao sklonidbom imenica. Postavlja ispravna,
proširena padežna pitanja.
Ponekad miješa dativ i lokativ. Rijetko griješi u
uporabi padežnih oblika u
govoru i pismu.
Učenik je na razini prepoznavanja, razumijevanja i
primjene ovladao komparacijom i sklonidbom pridjeva te
razlikovanjem određenog i neodređenog pridjeva. Rijetko griješi u određivanju padeža i
stupnja pridjeva te u uporabi
neodređenoga oblika pridjeva.
Učenik prepoznaje, razumije i primjenjuje naučene pojmove.
Zamjenicama uglavnom
samostalno određuje osobe koje zamjenjuju te
broj. Uglavnom
samostalno zamjenjuje
imenice, pridjeve i
brojeve.
Učenik je uglavnom ovladao brojevima kao
vrstom riječi, razumije razliku između glavnih i
rednih brojeva. Samostalno sklanja brojeve, ali ponekad griješi u sklonidbi
i uporabi brojeva dva, tri i
četiri.
Učenik je usvoji gradivo na razini
prepoznavanja, razumijevanja i
primjene. Vrlo rijetko griješi u određivanju
glagolske osobe,
broja i vremena.
Učenik samostalno određuje predikat i subjekt, rijetko
izostavlja pomoćne
glagole. Teškoće mu predstavljaju
rečenice s više
subjekata.
od
liča
n
Učenik samostalno definira, zaključuje i povezuje gradivo. Naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu.
Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira i
zaključuje gradivo. Ne
miješa promjenjive i nepromjenjive riječi. Pravilno ih upotrebljava u
govoru i pismu.
Učenik je u potpunosti ovladao sklonidbom padeža na razini prepoznavanja,
definiranja, razlikovanja,
analize i zaključivanja. Ne griješi u određivanju padeža, prepoznaje jednake oblike
riječi u različitim padežima
te se ispravno služi padežnim
oblicima u govoru i pismu.
Učenik samostalno određuje i pronalazi vlastite primjere određenih i neodređenih oblika
pridjeva te ih pravilno
upotrebljava u govoru i pismu. Samostalno određuje padeže uz pomoć proširenih padežnih
pitanja. U govoru i pismu
pravilno rabi padežne nastavke određenih i neodređenih pridjeva.
Samostalno komparira pridjeve, razumije njihove odnose u
stupnjevanju te pravilno rabi komparative i superlative.
Učenik samostalno definira, zaključuje i povezuje gradivo. Bez
teškoća pronalazi
zamjenice u tekstu, određuje im osobu i broj te ih pravilno rabi u
govoru i pismu.
Učenik je u potpunosti ovladao brojevima kao vrstom riječi, samostalno
ih sklanja, ne griješi ni u
sklonidbi brojeva ni u uporabi brojeva u skladu s pravopisom.
Učenik samostalno definira,
zaključuje,
primjenjuje i povezuje gradivo. Ispravno
upotrebljava
glagolske osobe u govoru i pismu.
Učenik samostalno primjenjuje i povezuje gradivo.
Samostalno
određuje i gramatički opisuje gl. predikat i
subjekt.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Jezično izražavanje
Ocj
ena
Veliko početno slovo
(nazivi kontinenata,
država, zemalja,
naroda i naseljenih
mjesta)
Subjektivno i objektivno
pripovijedanje Subjektivno i
objektivno opisivanje
osobe
Pripovijedanje u
1. i 3. osobi Stvaralačko
prepričavanje Rečenični
znakovi Interpretativno
čitanje književnih
tekstova
Književni i
neknjiževni
tekstovi
ned
ov
olj
an
Učenik nije usvojio pravila o pisanju velikoga početnog slova u nazivima kontinenata,
država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta.
Učenik ne razumije razliku između subjektivnog i objektivnog pripovijedanja, ne
može subjektivno i objektivno iznositi događaje (usmeno i
pisano).
Učenik ne razumije razliku između subjektivnoga i objektivnoga opisa osobe, ne
može stvarati usmeni i pisani subjektivni i objektivni opis
osobe.
Učenik ne razlikuje pripovijedanje u prvoj i pripovijedanje u trećoj
osobi, tj. ne prepoznaje sudionika i promatrača
zbivanja.
Učenik ne zna stvaralački prepričavati.
Učenik ne poznaje pravilo o stavljanju zareza ispred veznika a
i ali te iza usklika i riječi u vokativu.
Učenik ne poznaje vrjednote govorenoga jezika stoga ne može
prikladno interpretirati tekstove.
Učenik ne razlikuje književne i neknjiževne tekstove.
do
vo
ljan
Učenik je uglavnom usvojio
pravila o pisanju velikoga početnog slova u nazivima
kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta, ali ih ne zna primijeniti na
prikladnim primjerima u skladu s pravopisom.
Učenik razumije razliku između
subjektivnoga i objektivnoga pripovijedanja, ali naučeno ne
primjenjuje ni u govoru ni u pismu.
Učenik razumije razliku
između subjektivnoga i objektivnoga opisivanja
osobe, ali naučeno ne primjenjuje ni u govoru ni u pismu.
Učenik razlikuje
pripovijedanje u prvoj i trećoj osobi, ali naučeno
ne može primijeniti u vlastitim pisanim radovima i usmenom pripovijedanju.
Učenik uz učiteljičinu
pomoć može stvaralački prepričati kratke priče
uvođenjem novog događaja ili novog lika.
Učenik reproducira
pravila o pisanju zareza, ali ih ne
primjenjuje u pismu.
Učenik uočava razlike u
doživljaju književnoumjetničkoga
djela s obzirom na različite govorne interpretacije. Slabo
poznaje vrednote govorenoga jezika stoga
loše interpretativno čita. Nepravilno artikulira
glasove č, ć, dž, đ.
Učenik reproducira
pojmove, ali ih ne zna prepoznati na
primjerima različitih tekstova.
do
bar
Učenik je usvojio pravila o pisanju velikoga početnog
slova u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i
naseljenih mjesta, ali često griješi u pisanom izražavanju.
Učenik razlikuje subjektivno i objektivno pripovijedanje. Uz pomoć subjektivno i objektivno
iznosi događaje (usmeno i
pisano).
Učenik uz pomoć stvara subjektivni i objektivni opis
osobe (usmeni i pisani). Ne pazi na kompoziciju.
Učenik uz učiteljičinu pomoć preoblikuje pripovijedanje u prvoj
osobi u pripovijedanje u
trećoj i obrnuto. Ne pazi na kompoziciju
pripovijedanja.
Učenik gotovo samostalno stvaralački prepričava
događaje uvođenjem jednog do dva nova
elementa. Ne pazi na kompoziciju.
Učenik poznaje pravila i primjenjuje ih u pismu, ali često griješi.
Učenik je na prosječnoj razini ovladao interpretativnim čitanjem.
Čita s nepravilnim
izgovorom nenaglasnica, ne poštuje rečenične
znakove, ima poteškoća s
artikulacijom glasova č, ć, dž, đ.
Učenik uglavnom samostalno razlikuje
književne i neknjiževne tekstove.
Ne daje vlastite primjere.
vrl
o d
ob
ar
Učenik samostalno definira i primjenjuje pravila o pisanju velikoga početnoga slova.
Većinu vlastitih pogrješaka ne uočava sam, ali ih osvješćuje i ispravlja na učiteljičin poticaj.
Učenik prepoznaje i zna obilježja subjektivnog i objektivnog pripovijedanja,
naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u preoblikovanju subjektivnoga
u objektivno pripovijedanje i
obrnuto.
Učenik prepoznaje i zna obilježja subjektivnog i objektivnog opisivanja,
naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u
preoblikovanju subjektivnoga u objektivno opisivanje i obrnuto.
Učenik prepoznaje i zna obilježja pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi,
naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u
preoblikovanju pripovijedanja iz prve u treću osobu i obrnuto.
Učenik prepoznaje i zna obilježja stvaralačkog prepričavanja. Zna
stvaralački prepričavati uvođenjem više novih elemenata.
Učenik samostalno
definira i primjenjuje pravila o pisanju zareza. Većinu vlastitih
pogrješaka ne uočava
sam, ali ih osvješćuje i ispravlja na učiteljičin
poticaj.
Učenik je uspješno ovladao interpretativnim čitanjem, pravilno se služi
vrjednotama govorenoga jezika, griješi jedino u izgovoru glasova č, ć, đ i
dž.
Učenik samostalno definira, prepoznaje i primjenjuje obilježja
književnih i neknjiževnih tekstova. Daje vlastite primjere.
od
liča
n
Učenik je ovladao, osvijestio, usustavio pravila o pisanju
velikoga početnoga slova.
Sustavno ih primjenjuje u pismu. Istražuje i komentira
pravopisnu problematiku.
Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja
subjektivnog i objektivnog
pripovijedanja, pravilno ih koristi u govoru i pismu, pazi na
kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno pripovijedanje u pripovjednim
tekstovima. Samostalno
preoblikuje način pripovijedanja.
Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira
obilježja subjektivnog i
objektivnog opisivanja osobe, pravilno ga koristi u
govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno
pripovijedanje u pripovjednim tekstovima. Samostalno preoblikuje
način opisivanja.
Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira
obilježja pripovijedanja
u prvoj i trećoj osobi., pravilno ih koristi u
govoru i pismu, pazi na
kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno
pripovijedanje u pripovjednim
tekstovima. Samostalno
preoblikuje način pripovijedanja.
Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja stvaralačkog
prepričavanja, pravilno ih koristi u govoru i pismu,
pazi na kompoziciju. Vrlo
je originalan u stvaranju novih sadržaja.
Učenik je ovladao, osvijestio, usustavio pravila o stavljanju
zareza . Sustavno ih primjenjuje u pismu.
Istražuje i komentira
pravopisnu problematiku.
Učenik je u potpunosti ovladao interpretativnim
čitanjem prema kojemu
pokazuje izrazitu sklonost. Pokazuje visoki
stupanj usvojenosti ortoepske norme.
Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i
komentira obilježja
književnih i neknjiževnih tekstova.
Zamjećuje ulogu pridjeva i imenica te slikovitih izraza u
tekstu.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Književnost
Ocj
ena Višeznačnost riječi
(preneseno značenje riječi) Obilježja lirike Obilježja epike
(lik, fabula,
pustolovni roman)
Obilježja lirike (motivi, stih,
vrste lirskih pjesama) Stilska izražajna sredstva
(personifikacija, epitet,
onomatopeja, kontrast,
usporedba)
Obilježja drame
ned
ov
olj
an
Učenik ne razumije i ne može
reproducirati pojmove osnovnog i
prenesenog značenja riječi. U tekstu ne prepoznaje riječi
prenesenoga značenja.
Učenik ne raspoznaje
obilježja lirike. Ne
pokazuje interes za čitanje i interpretaciju
lirskih djela.
Učenik ne raspoznaje
obilježja epike. Ne
pokazuje interes za čitanje i interpretaciju
epskih djela.
Učenik ne može samostalno
reproducirati ključne pojmove. Ne
može odrediti vrstu pjesme prema temi. Ne razlikuje vezani od
slobodnoga stiha niti vrstu stiha prema broju slogova. Ne raspoznaje
motive.
Učenik ne može samostalno reproducirati ključne
pojmove. Ne prepoznaje ih u
poetskome i pripovjednome
tekstu.
Učenik ne razlikuje dramu kao poseban književni rod. Ne uočava obilježja
dramskoga teksta. Ne razlikuje dijalog od
monologa. Ne razumije ulogu didaskalija.
Ne pokazuje interes za čitanje dramskoga teksta.
dovolj
an
Učenik se uz učiteljičinu pomoć
prisjeća razlike između osnovnog
i prenesenog značenja. U tekstu označenim riječima može odrediti
jesu li u osnovnom ili u
prenesenom značenju.
Učenik uz učiteljičinu pomoć reproducira
obilježja lirike, ali ih ne
može prepoznati i
primijeniti na primjerima.
Učenik djelomično
reproducira obilježja
epike. Ne može ih prepoznati na
primjerima. Miješa
lirska i epska
obilježja.
Učenik uz pomoć reproducira ključne pojmove te razlikuje vezani
od slobodnog stiha. Zajedno s
učiteljicom određuje vrstu lirske
pjesme i vrste stihova prema broju
slogova.
Učenik uz učiteljičinu pomoć reproducira ključne pojmove,
ali ih ne prepoznaje u
poetskome i pripovjednome
tekstu.
Učenik uz pomoć reproducira ključne pojmove, prepoznaje dramu kao književni
rod, razlikuje dijalog od monologa. Uz
učiteljičinu pomoć objašnjava ulogu
didaskalija.
do
bar
Učenik sam reproducira pojmove jednoznačnosti i višeznačnosti,
ali bez njihovog razumijevanja u
potpunosti. Ne može vlastitim
primjerima oprimjeriti
višeznačne riječi, već samo
primjerima iz udžbenika.
Višeznačne riječi ne primjenjuje
prikladno u jezičnim
djelatnostima. U govoru i tekstu
može uočiti riječ prenesenog
značenja, ali ne može objasniti
njezino stvarno značenje.
Učenik uglavnom samostalno reproducira
obilježja lirike i uz pomoć
ih pronalazi na
primjerima lirskih
pjesama.
Učenik uglavnom samostalno definira
obilježja epike.
Uočava pripovijedanje
kao temeljni epski
postupak, prepoznaje glavne i sporedne
likove. Uz učiteljičinu
pomoć prepoznaje i
imenuje dijelove
fabule i uočava
osnovnu misao teksta.
Učenik uglavnom samostalno reproducira ključne pojmove.
Samostalno razlikuje vezani od
slobodnog stiha. Zna definirati vrstu stiha prema broju slogova, ali često
griješi u primjeni na pjesmi. Navodi
primjere obrađene na satu.
Učenik uglavnom samostalno definira ključne pojmove, a
uz učiteljičinu pomoć ih
prepoznaje u primjerima.
Učenik uglavnom samostalno definira ključne pojmove, a uz učiteljičinu pomoć
ih prepoznaje u primjerima.
vrl
o d
ob
ar
Učenik prepoznaje, razumije i primjenjuje naučene pojmove.
Vlastitim primjerima može
oprimjeriti višeznačne riječi.
Ponekad griješi u uporabi
višeznačnih riječi u jezičnim
djelatnostima.
Učenik gotovo samostalno uočava
obilježja lirike na
primjerima lirskih
pjesama. Aktivno
sudjeluje u obradi lirskih
djela.
Učenik gotovo
samostalno uočava
obilježja epike u
tekstu. Samostalno
uočava osnovnu misao
teksta, imenuje
dijelove fabule, uočava poglavlja.
Aktivno sudjeluje u
obradi epskih djela.
Učenik gotovo samostalno prepoznaje, definira i primjenjuje
naučene pojmove. Navodi vlastite
primjere. Aktivno sudjeluje u
interpretaciji lirskih djela.
Učenik gotovo samostalno prepoznaje, definira i
primjenjuje naučene pojmove.
Aktivno sudjeluje u
interpretaciji poetskoga i
pripovjednoga teksta.
Učenik gotovo samostalno prepoznaje,
definira i primjenjuje naučene pojmove.
Aktivno sudjeluje u interpretaciji
dramskoga teksta.
od
liča
n
Učenik samostalno zaključuje i definira gradivo te ga prikladno
primjenjuje u jezičnim
djelatnostima (govorenje,
slušanje, čitanje, pisanje).
Učenik u potpunosti prepoznaje, razumije,
objašnjava, analizira,
raščlanjuje lirska obilježja. Uočava
kratkoću i osjećajnost kao bitne sastavnice u
nastajanju lirskih djela.
Učenik u potpunosti prepoznaje, razumije,
objašnjava, analizira,
raščlanjuje epska obilježja. Vodi iscrpan
dnevnik čitanja. Čita
više od zadanoga.
Učenik u potpunosti prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira,
raščlanjuje gradivo. Povezuje i
komentira naučeno gradivo pri interpretaciji novih lirskih pjesama.
Učenik sve naučene pojmove samostalno definira, razumije,
uočava. Povezuje i komentira
naučeno gradivo pri interpretaciji novih poetskih i
pripovjednih tekstova.
Učenik sve naučene pojmove samostalno definira, razumije, uočava. Povezuje i
komentira naučeno gradivo pri
interpretaciji novih dramskih tekstova.
Povezuje dramski tekst s kazališnim izražajnim sredstvima.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Medijska kultura
Ocj
ena Mediji Filmski rodovi Animirani film Tisak Kazalište
ned
ov
olj
an Učenik ne razumije ulogu medija
kao prijenosnika poruke ni tijek
priopćajnoga procesa. Ni uz
pomoć ne može razvrstati medije na tradicionalne i na suvremene.
Učenik ne prepoznaje i ne
razlikuje filmske rodove. Ne pokazuje interes za film.
Učenik ne prepoznaje i ne razlikuje filmske rodove, ne
može reproducirati osnovna
obilježja animiranoga filma. Ne pokazuje interes za
gledanje animiranoga filma.
Učenik ne prepoznaje i ne razlikuje vrste tiska.
Učenik ne može prepoznati kazališna
izražajna sredstva. Ne pokazuje interes za kazalište.
dovolj
an
Učenik uz učiteljičinu pomoć zna
razvrstati medije na tradicionalne i na suvremene, no ne može
objasniti tijek priopćajnog
procesa.
Učenik uz pomoć zna
nabrojiti filmske rodove te svaki oprimjeriti primjerima
obrađenima na satu.
Učenik uz učiteljičinu
pomoć reproducira osnovna obilježja animiranog filma.
Ne razlikuje crtani film od
lutkarskoga filma.
Učenik uz pomoć zna nabrojiti
vrste tiska, ali ih ne zna oprimjeriti.
Učenik na razini dosjećanja, uz
učiteljičinu pomoć, zna nabrojiti izražajna sredstva, ali ih ne može prepoznati u
predstavi.
dobar
Učenik samostalno razvrstava
medije, ali mu nije u potpunosti
jasna uloga medija kao
posrednika između pošiljatelja i
primatelja.
Učenik uglavnom samostalno
prepoznaje i razlikuje filmske
rodove.
Učenik uglavnom samostalno reproducira
osnovna obilježja
animiranoga filma te uz
učiteljičinu pomoć
objašnjava razliku između crtanoga i lutkarskoga
filma.
Učenik uglavnom samostalno
prepoznaje i razlikuje vrste
tiska.
Učenik uglavnom samostalno definira i
prepoznaje kazališna izražajna sredstva u
predstavi (scenografiju, kostimografiju,
rasvjetu).
vrl
o d
obar
Učenik je ovladao pojmovima o medijima na razini razumijevanja
i primjene. Pokazuje interes samo
za pojedinu vrstu medija.
Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje,
definira, razumije, objašnjava,
oprimjeruje i primjenjuje
znanje o filmskim rodovima,
ali ne pokazuje interes za istraživački i stvaralački rad.
Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje,
definira, razumije,
objašnjava, oprimjeruje i
primjenjuje znanje o
animiranom filmu, ali ne
pokazuje interes za
istraživački.
Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje, definira, razumije,
objašnjava , oprimjeruje i
primjenjuje znanje o tisku, ali
ne pokazuje interes za
istraživački i stvaralački rad.
Učenik je ovladao pojmovima kazališnih
izražajnih sredstava na razini
prepoznavanja, razumijevanja i primjene,
ali ne pokazuje interes za istraživački i
stvaralački rad.
od
liča
n
Učenik u potpunosti prepoznaje,
definira, razumije, objašnjava, , oprimjeruje i primjenjuje znanje o
medijima.
Samostalno istražuje.
Učenik u potpunosti
prepoznaje, definira,
razumije, objašnjava,
oprimjeruje i primjenjuje
znanje o filmskim rodovima.
Samostalno istražuje.
Učenik u potpunosti
prepoznaje, definira,
razumije, objašnjava,
oprimjeruje i primjenjuje
znanje o animiranome
filmu. Samostalno istražuje.
Učenik u potpunosti
prepoznaje, definira, razumije,
objašnjava, oprimjeruje i
primjenjuje znanje o tisku.
Samostalno čita i istražuje.
Učenik u potpunosti prepoznaje, definira,
razumije, objašnjava, oprimjeruje i primjenjuje znanje o kazališnim
izražajnim sredstvima.
Samostalno istražuje i stvara.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Hrvatski jezik
Ocj
ena Vrste zamjenica Glagoli po vidu i
predmetu radnje Nesprezivi glagolski
oblici (infinitiv, gl.
pridjevi) i gl. im.
Prezent Prošli glagolski oblici
(perfekt, aorist,
imperfekt,
pluskvamperfekt)
Futur 1. i futur 2. Glagolski načini
(kondicional i
imperativ)
Vrste
predikata Počeci hrvatske
pismenosti
ned
ov
olj
an
Učenik ne razumije,
ne prepoznaje, ne
zna definirati zamjenice. Ne zna
sklanjati osobne
zamjenice.
Ne prepoznaje, ne
razlikuje i ne zna
definirati glagole po predmetu radnje i po
vidu.
Učenik ne prepoznaje,
ne razlikuje i ne zna
definirati nesprezive glagolske oblike.
Ne prepoznaje, ne
zna definirati
prezent. Ne može sprezati glagole u
prezentu.
Ne prepoznaje i ne
razlikuje prošle
glagolske oblike. Ne zna definirati prošle
glagolske oblike.
Ne razumije i ne
prepoznaje future.
Ne zna ih niti definirati.
Ne razlikuje i ne
uočava glagolske
načine.
Ne prepoznaje
predikate. Ne
razlikuje imenski i
glagolski
predikat.
Ne razlikuje
latinicu, ćirilicu i
glagoljicu. Ne zna ništa o počecima
hrvatske
pismenosti.
do
vo
ljan
S teškoćama sklanja osobne zamjenice.
Uz pomoć definira
zamjenice, ali ih ne
prepoznaje u tekstu.
Uz pomoć uspijeva
definirati i razlikovati
glagole po vidu i predmetu radnje.
Uz pomoć prepoznaje
i razlikuje infinitiv i
gl. pridjeve, definira infinitivne završetke i
tvori glagolske pridjeve.
Spreže glagole u
prezentu uz pomoć.
Može definirati i prepoznati prezent.
Prepoznaje perfekt i vlada oblicima perfekta
pomoćnih glagola.
Može definirati neke
prošle glagolske oblike.
Prepoznaje jednostavne
i složene glagolske
oblike.
Uz pomoć
prepoznaje futur
prvi i drugi, ali ih ne piše niti
izgovara pravilno.
Uz pomoć
prepoznaje
imperative, iskazuje zapovijed i molbu
imperativom. Prepoznaje
kondicionale.
Uz pomoć uočava
glagolski
predikat.
Razlikuje latinicu, ćirilicu i
glagoljicu.
Prepoznaje pismo
kojim je pisan
tekst. Zna samo
neke podatke o
Baščanskoj ploči.
do
bar
U tekstu djelomično
prepoznaje
zamjenice. Uspijeva
sklanjati osobne
zamjenice.
Prepoznaje
naglašene i
nenaglašene oblike zamjenica.
Može definirati,
razlikovati i
prepoznati glagole po
vidu i predmetu
radnje. Uočava i
razlikuje najčešće
vidske parnjake.
Prepoznaje i tvori
glagolske pridjeve, ali
ih ne rabi pravilno.
Razlikuje i pravilno
rabi infinitiv i
glagolsku imenicu.
Prepoznaje prezent, usvojio prezent
pomoćnih glagola,
spreže glagole uz
poteškoće. Katkad
ne rabi prezent
prikladno u govoru i
pismu.
Prepoznaje oblike
perfekta i prikladno ga
rabi u govoru i pismu.
Uz pomoć prepoznaje i
ostale prošle oblike,
razlikuje jednostavne i
složene gl. oblike.
Uočava i prepoznaje future,
pravilno ih piše i
izgovara. Spreže
glagole u futuru
prvom.
Razumijeva značenje
i tvorbu imperativa i
kondicionala.
Prepoznaje glagolske
načine u tekstu. Ne
rabi uvijek pravilno
kondicionale u
govoru i pismu.
Definira
imenski i
glagolski
predikat, ali ih
rijetko
prepoznaje u
rečenici.
Zna osnovne podatke o
Baščanskoj ploči i
prvoj tiskanoj
knjizi.
vrl
o d
ob
ar
Učenik definira, prepoznaje i
razumije zamjenice.
Bez poteškoća
sklanja osobne
zamjenice.
Bez poteškoća razlikuje i prepoznaje
glagole po vidu i
predmetu radnje.
Uočava i razlikuje
najčešće vidske parnjake. Rabi glagole
po predmetu radnje u skladu s normom.
Prepoznaje, tvori i pravilno rabi gl.
pridjeve i gl. imenice.
Razlikuje i pravilno rabi infinitiv.
Razumije ulogu
infinitiva u tvorbi
glagolskih oblika i u
dopuni glagola.
Bez poteškoća spreže glagole u
prezentu, razlikuje
prezent pomoćnih
glagola. Prikladno
rabi prezent u govoru i pismu.
Učenik samostalno prepoznaje prošle
glagolske oblike.
Uspješno zamjenjuje
aorist, imperfekt i
pluskvamperfekt perfektom.
Razumije značenja i tvorbe futura. Bez
teškoća ih uočava i
spreže glagole u futuru. Uglavnom
pravilno
zamjenjuje futur
drugi svršenim
prezentom.
Razlikuje istoobličnice
imperativa i prezenta
u rečenici. Pravilno
tvori, prepoznaje i
koristi glagolske načine.
Razumije i uglavnom bez
teškoća
prepoznaje
predikate.
Zna gotovo sve podatke o
spomenicima
hrvatske pismenosti.
od
liča
n
Učenik samostalno
prepoznaje, definira,
razlikuje, analizira i zaključuje gradivo.
Naučenim se služi u
govoru i pismu.
Učenik razumije,
prepoznaje, razlikuje i
analizira glagole po vidu i predmetu
radnje. S lakoćom daje
vlastite primjere.
Bez poteškoća
prepoznaje, razlikuje,
tvori, rabi i analizira nesprezive gl. oblike i
gl. imenice.
Razumije i bez poteškoća
prepoznaje prezent,
spreže glagole u
prezentu i uvijek
prikladno rabi
prezent u govoru i
pismu.
Samostalno i bez poteškoća prepoznaje i
razumije prošle glagolske oblike,
prikladno ih rabi u
govoru i pismu.
Razumije,
prepoznaje i tvori
futur 1. i 2. Pravilno
zamjenjuje futur 2.
svršenim
prezentom i
preoblikuje prezent
u oba futura.
Bez poteškoća uočava, razumije
razlikuje, tvori i rabi glagolske oblike.
Razumije,
prepoznaje i
analizira predikate.
Navodi vlastite
primjere.
Izvrsno usvojio gradivo o
počecima hrvatske pismenosti. Zna
sve važne
povijesne podatke.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Jezično izražavanje
Ocj
ena Veliko početno slovo Rečenični i pravopisni
znakovi Prepričavanje
(stvaralačko,
sažeto)
Razgovor Portret Opis otvorenoga i
zatvorenoga prostora Dramatizacija
pripovjednoga
teksta
Interpretativno čitanje
i krasnoslov
ned
ov
olj
an
Učenik ne zna pravila o
pisanju velikog početnog
slova. Pravilno piše samo najjednostavnije primjere.
Ne poznaje, ne razumije trotočje, izostavnik,
crticu, zagradu, ne
primjenjuje ih u pisanju.
Ne može niti uz
pomoć stvaralački
prepričati tekst niti ga sažeti.
Ne razlikuje službeni i privatni
razgovor. Ne
sudjeluje u
razgovoru.
Ne razlikuje vanjski
od unutarnjeg opisa
lika. Ne zna opisati lik.
Ne zna opisati
otvoreni i zatvoreni
prostor.
Ne zna preoblikovati
pripovjedni tekst u
dramski.
Čita s poteškoćama i bez izražajnosti, ne zna
krasnosloviti.
do
vo
ljan
Učenik zna neka pravila o
pisanju velikog početnog
slova, ali griješi u primjeni.
Samo uz pomoć uspijeva razlikovati
rečenične i pravopisne
znakove. Pravilno piše
samo najjednostavnije
primjere.
Uz pomoć sažeto
prepričava glavne
događaje i bitne pojedinosti.
Razlikuje primjere službenog i
privatnog
razgovora.
Uz pomoć razlikuje
vanjski od
unutarnjeg opisa lika. Uz pomoć
opisuje lik.
Pokušava opisati
otvoreni i zatvoreni
prostor. Nema plan opisa.
Uz pomoć uspijeva
preoblikovati
pripovjedni tekst u vrlo jednostavan
dramski.
Čita uz manje teškoće, ne zna izraziti doživljaj
teksta prikladnim
interpretativnim
čitanjem. Krasnoslovi uz
poteškoće.
do
bar
Učenik poznaje većinu
pravila o pisanju velikog
početnog slova i djelomično
ih primjenjuje. Koristi
pravopis uz poticaj.
Razlikuje rečenične i pravopisne znakove,
djelomično razumije
njihovu upotrebu i
uglavnom ih pravilno
piše.
Može bez pomoći sažeti tekst, ali treba
pomoć u prepričavanju s
promjenom
gledišta.
Navodi vlastite primjere situacija u
kojima se vodi
službeni i privatni razgovor.
Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa
lika. Stvara plan opisa, pokušava
portretirati lik, ali
nije dosljedan u opisivanju.
Nepotpun plan opisa pa opis otvorenog i
zatvorenog prostora nije skladan. Ne
poštuje dosljedno
gramatička i pravopisna pravila.
Dramatizira pripovjedni tekst
koristeći dijalog i
monolog.
U čitanju ne izražava uvijek doživljaj teksta.
Krasnoslovi uz manje
teškoće. Ne poštuje
uvijek vrednote
govorenog jezika.
vrl
o d
ob
ar
Učenik razumije većinu
pravila o pisanju velikog
početnog slova i uglavnom
ih dosljedno primjenjuje.
Samostalno se služi
pravopisom.
Razumije rečenične i pravopisne znakove,
pravilno ih piše i
uglavnom ih zna
ostvariti u čitanju.
Samostalno oblikuje sažetak
(usmeno i pisano).
Prepričava tekst
usmeno i pisano
mijenjajući gledište.
Usvojio pravila
dobrog i kulturnog
razgovora. Rado sudjeluje u
razgovoru na satu.
Samostalno
portretira lik na
temelju prethodno stvorenoga plana.
Uglavnom poštuje
gramatička i
pravopisna pravila.
Na temelju plana
opisa stvara dobar
opis otvorenog i zatvorenog prostora.
Uglavnom poštuje
gramatička i
pravopisna pravila.
Uspješno dramatizira pripovjedni tekst
koristeći dijalog,
monolog i
didaskalije.
Sudjeluje u
uprizorenju
dramskog teksta.
Uglavnom uspješno
interpretativno čita i
krasnoslovi poštujući vrednote govorenog
jezika.
od
liča
n
Učenik je ovladao i
osvijestio sva pravila o
pisanju velikog početnog
slova. Sustavno ih i bez
poteškoća primjenjuje.
Učenik u potpunosti razumije i primjenjuje
rečenične i pravopisne
znakove. Bez teškoća
primjenjuje naučena
pravila u pisanju i
čitanju.
Samostalno i bez poteškoća oblikuje
usmeni i pisani
sažetak i prepričava
tekst usmeno i
pisano mijenjajući
gledište.
Bez teškoća sudjeluje u
razgovoru poštujući
vrednote govorenog
jezika. Ima bogat
rječnik. Spretno se
izražava, poštuje
temu i svrhu
razgovora.
Iznimno uspješan u
portretiranju lika.
Poštuje gramatička i
pravopisna pravila.
Ima bogat rječnik.
Iznimno uspješan u opisivanju otvorenog i
zatvorenog prostora.
Zapaža detalje, stvara
skladnu kompoziciju
opisa. Ima bogat
rječnik.
Vrlo uspješan u
dramatizaciji teksta.
Rado sudjeluje u
uprizorenju
dramskog teksta,
izrađuje scenografiju
i kostime.
S lakoćom i vrlo
uspješno interpretativno
čita i krasnoslovi.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Književnost
Ocj
ena
Usmena narodna
književnost Prozne vrste: crtica,
anegdota, vic,
povijesni i
znanstveno-
fantastični roman
Povjestice Stilska izražajna sredstva
(ponavljanje, asonanca,
aliteracija
Pjesničke slike Dijalektno
pjesništvo Vrste kitica Dramski tekst
ned
ov
olj
an
Ne prepoznaje obilježja
usmene narodne
književnosti. Ne
sudjeluje u
interpretaciji književnih
djela.
Ne prepoznaje i ne
uočava obilježja
proznih vrsta. Ne sudjeluje u
interpretaciji
književnih djela.
Ne razumije i ne
prepoznaje obilježja
povjestice. Ne sudjeluje u interpretaciji
književnih djela.
Učenik se prisjeća naziva
stilskih izražajnih
sredstava, ali ih ne zna definirati niti uočiti u
književnom tekstu.
Ne uočava motive
u pjesničkim
slikama i ne povezuje ih s
osjetilima kojima
su zamijećeni.
Ne uočava, ne
razumije zavičajne
motive i govore.
Ne razlikuje vrste kitica
prema broju stihova niti
vrste rima.
Ne uočava obilježja
dramskog teksta.
do
vo
ljan
Prisjeća se osnovnih
obilježja usmene
narodne književnosti,
ali ih ne prepoznaje u tekstu. Ne razumije
odnose među likovima.
Prisjeća se osnovnih
obilježja proznih
vrsta, ali ih ne uočava
u tekstu. Ne razumije odnose među
likovima.
Prisjeća se osnovnih
obilježja povjestice, ali
ih ne uočava u tekstu.
Ne razlikuje povjesticu od lirske pjesme.
Učenik definira pojmove i uočava ih u poznatim
tekstovima.
Uočava pjesničke
slike samo u
poznatim
tekstovima.
Razlikuje pjesme pisane kajkavskim,
čakavskim i
štokavskim narječjem, ali ne
uočava zavičajne
motive.
Uz pomoć se prisjeća i
imenuje neke vrste
kitica i rima.
Uz pomoć se prisjeća
obilježja dramskog
teksta te uočava samo
neka obilježja u poznatim tekstovima.
do
bar
Uglavnom prepoznaje osobine usmene
narodne književnosti i
uočava ih u književnom
djelu. Uglavnom
uočava postupke likova
i njihove odnose.
Razumije i uočava
samo neke osobine
proznih vrsta.
Uglavnom razumije postupke likova i
njihove odnose.
Uglavnom razumije i uočava obilježja
povjestice. Razlikuje ju
od lirske pjesme.
Uglavnom uočava
obilježja pjesničkog i
pripovjednog
izražavanja.
Učenik razumije i definira
pojmove, prepoznaje ih u
poznatim i nepoznatim
književnim tekstovima.
Uglavnom
razumije i uočava
pjesničke slike u
poznatim i nepoznatim
tekstovima.
Uglavnom
prepoznaje i
razumije suodnos
zavičajnog govora i zavičajnih tema i
motiva.
Uglavnom prepoznaje
vrste rime i imenuje
vrste kitica prema broju
stihova.
Uglavnom uočava obilježja i dijelove
dramskog teksta.
vrl
o d
ob
ar
Samostalno uočava osobine usmene
narodne književnosti,
uočava odnose među likovima i komentira
njihove postupke.
Uglavnom samostalno uočava osobine
proznih vrsta i odnose
među likovima.
Komentira postupke
likova.
Samostalno uočava gotovo sva obilježja
povjestice. Komentira
postupke likova.
Prepoznaje i objašnjava ulogu stilskih izražajnih
sredstava u književnim
tekstovima.
Samostalno uočava gotovo sve
vrste pjesničkih
slika.
Samostalno prepoznaje i
razumije suodnos zavičajnog govora i
zavičajnih tema i
motiva. Uočava ritmičnost u
pjesmama.
Samostalno prepoznaje i imenuje većinu kitica.
Uočava rimu u
poznatim i nepoznatim tekstovima i imenuje
vrste rime.
Samostalno uočava obilježja i dijelove
dramskog teksta.
Prepoznaje dramski sukob kao temelj
dramske radnje.
od
liča
n
Prepoznaje, razumije,
objašnjava, analizira
obilježja usmene narodne književnosti.
Samostalno nalazi sva
obilježja u novim
tekstovima. Razumije i
komentira postupke
likova.
Prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira
obilježja proznih
vrsta. Samostalno
nalazi sva obilježja u
novim tekstovima.
Razumije i komentira
postupke likova.
Prepoznaje, razumije,
objašnjava, analizira
obilježja povjestice. Samostalno nalazi sva
obilježja u novim
tekstovima. Razumije i
komentira postupke likova.
Učenik s lakoćom definira, uočava i razumije stilska
sredstva. Povezuje i
komentira naučeno gradivo
pri interpretaciji novih
književnih djela. Ostvaruje
tekstove sa zadanim
stilskim sredstvima.
S lakoćom
prepoznaje,
razumije, objašnjava i
analizira sve vrste
pjesničkih slika.
Navodi vlastite
primjere.
S lakoćom
prepoznaje,
razumije, objašnjava i
analizira dijalektno
pjesništvo. Stvara
pjesme na svom
dijalektu.
Bez poteškoća
prepoznaje i imenuje
sve vrste kitica i rima. Sam stvara pjesme s
uspješnim primjerima
rime.
Bez poteškoća prepoznaje, razumije,
objašnjava i analizira
obilježja i dijelove
dramskog teksta.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Medijska kultura
Ocj
ena
Filmska izražajna sredstva Mreža (internet) Strip
ned
ov
olj
an
Ne prepoznaje i ne razumije filmska
izražajna sredstva.
Ne koristi se i ne snalazi na mrežnim stranicama.
Ne prepoznaje izražajna sredstva stripa.
do
vo
ljan
Uz pomoć prepoznaje samo neka filmska
izražajna sredstva.
Uz pomoć nalazi mrežne stranice s temama iz hrvatskog jezika i književnosti.
Uz pomoć prepoznaje izražajna sredstva stripa na poznatim primjerima.
do
bar
Uglavnom prepoznaje i uočava filmska
izražajna sredstva.
Uglavnom samostalno pretražuje i nalazi
tražene podatke na mrežnim stranicama. Uglavnom prepoznaje izražajna sredstva stripa
na poznatim i nepoznatim primjerima. Uočava sličnosti između filmskog kadra i kvadrata
stripa.
vrl
o d
ob
ar
Samostalno razlikuje i uočava vrste kadrova,
planova i kutove snimanja.
Samostalno pretražuje i nalazi tražene podatke na mrežnim stranicama.
Samostalno prepoznaje izražajna sredstva stripa. Uočava sličnosti i razlike između
filmskog kadra i kvadrata stripa.
od
liča
n
S lakoćom uočava, razlikuje, objašnjava i
analizira filmska izražajna sredstva.
Pronalazi, uspoređuje i analizira različite mrežne stranice. Kritički ih prosuđuje.
Bez poteškoća prepoznaje, uspoređuje i
analizira izražajna sredstva stripa. Samostalno
izrađuje strip. Kritički prosuđuje različite vrste
stripova.
Kriterij ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezik
ocjena Objekt Priložne oznake Atribut i apozicija Zamjenice i njihova
uloga u rečenici Jednostavna rečenica Složena rečenica Nezavisno složena
rečenica
nedovoljan Ne zna definirati objekt, ne prepoznaje ga u rečenici.
Učenik ne zna definirati priložne oznake, ne
prepoznaje ih u rečenici.
Učenik ne zna definirati atribut i apoziciju, ne
prepoznaje ih u rečenici.
Učenik ne zna objasniti zamjenice, navesti vrste
zamjenica, ne prepoznaje ih u tekst.
Učenik ne zna objasniti pojam jednostavne rečenice.
Ne zna objasniti pojam, ne zna navesti načine
kojim nastaju složene rečenice.
Ne zna objasniti pojam, i uz pomoć učitelja ne može riješiti
najjednostavniji zadatak.
dovoljan Zna definirati objekt, prepoznaje ga u rečenici samo uz pomoć učitelja.
Zna definirati priložne oznake, prepoznaje ih u rečenici samo uz pomoć učitelja.
Zna definirati atribut i apoziciju, prepoznaje ih u rečenici samo uz pomoć učitelja.
Učenik zna navesti i objasniti navedene pojmove, ali ih prepoznaje samo uz pomoć učitelja.
Zna objasniti pojam, navodi vrste jednostavnih rečenica. Teže prepoznaje neoglagoljenu i besubjektnu rečenicu.
Zna objasniti pojam, navodi vrste nastajanja složenih rečenica, ne prepoznaje veznička sredstva, ne može samostalno riješiti
zadatke.
Učenik definira NSR, ali ju prepoznaje samo uz pomoć učitelja.
dobar Učenik zna objasniti objekt, prepoznaje ga u rečenici, zna objasniti
razliku između izravnog i neizravnog
objekta, ali u rečenici griješi u određivanju vrste objekta.
Učenik zna objasniti priložne oznake,
prepoznaje ih u rečenici, zna navesti vrste priložnih oznaka
(POM, PON, POV), ali griješi prilikom određivanja priložnih
oznaka u rečenici.
Učenik zna definirati atribut i apoziciju, zna
navesti vrste atributa,
objasniti atributni i apozicijski skup. U
rečenici griješi u
određivanju apozicije i atributa.
Učenik zna navesti i objasniti upitne,
odnosne i neodređene
zamjenice. Griješi u uporabi povratne i
povratno – posvojne
zamjenice. Teže prepoznaje upitne i
odnosne zamjenice u
rečenici.
Zna objasniti , prepoznati i navesti
vrste jednostavnih rečenica. Griješi u prepoznavanju i
slaganju subjekta i predikata te riječi koje dopunjuju predikat i
subjekt.
Definira pojam, zna navesti načine sklapanja
jednostavnih rečenica, zna navesti veznička sredstva, ali ih često ne
prepoznaje u rečenici.
Definira pojam, zna navesti vezničke i
nevezničke rečenice.
Razumije pojam surečenice. Griješi
prilikom udruživanja
jednostavnih rečenica u NSR.
vrlo dobar Učenik definira, prepoznaje i razumije objekt. Zna ga prepoznati u rečenici,
zna odrediti vrstu objekta. Zna
objasniti pojam dijelnog genitiva, ali ga teže prepoznaje u rečenici.
Učenik definira, prepoznaje i razumije
priložne oznake. Zna ih
prepoznati u rečenici, zna odrediti vrstu
priložnih oznaka.
Učenik definira, prepoznaje i razumije
atribut i apoziciju. Zna navesti vrste atributa, objasniti atributni i
apozicijski skup. Zna ih prepoznati u rečenici.
Zna prepoznati i objasniti upitne,
odnosne i neodređene
zamjenice. Pravilno rabi padežne oblike upitnih,
odnosnih i neodređenih
zamjenica u govorenju i pisanju.
Učenik je usvojio pojmove, prepoznaje ih,
poznaje strukturu proširene rečenice.
Učenik je usvojio gradivo, uglavnom
samostalno rješava
zadatke, primjenjuje naučeno gradivo u
govoru i pismu.
Definira, prepoznaje, razumije i daje primjere
za ključne pojmove.
odličan Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira,
zaključuje gradivo. Prepoznaje objekt koji je izrečen dijelnim genitivom,
prepoznaje objektni skup i prijedložni
objekt.
Učenik samostalno definira, prepoznaje,
razlikuje , analizira, zaključuje gradivo.
Daje vlastite primjere,
zna da postoje i POK, POU, POS, POD.
Učenik je u potpunosti svladao gradivo. Zna
razlikovati i prepoznati u rečenici apoziciju i
imenički atribut.
Prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i
pisanju, pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u
poslijeimeničnom položaju.
Učenik samostalno definira, prepoznaje,
razlikuje, analizira, zaključuje gradivo.
Samostalno se u govoru
i pismu služi zamjenicama.
Učenik samostalno definira, prepoznaje,
razlikuje , analizira, zaključuje gradivo.
Naučeno gradivo
primjenjuje u govoru i pismu.
Učenik je u potpunosti svladao gradivo, bez
poteškoća se u pisanom izražavanju koristi
složenim rečenicama.
Samostalan u rješavanju zadataka.
U potpunosti svladao gradivo, samostalno
povezuje, razumije i zaključuje.
Kriterij ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezik
ocjena Vrste nezavisno
složenih rečenica
(NSR)
Zavisno složena rečenica (ZSR) Naglasak Samoznačne i suznačne riječi Povijest hrvatskog književnog jezika
nedovoljan Ne zna navesti vrste
NSR. Učenik ne zna definirati zavisno
složenu rečenicu, ne zna navesti
vrste.
Ne zna što je naglasak, ne
zna vrste naglasaka. Ne zna definirati navedene
pojmove. Učenik se ne sjeća naučenog prethodnog
gradiva, nije naučio osnovne podatke.
dovoljan Zna navesti vrste NSR i njihove veznike, ali
rečenice prepoznaje
samo uz pomoć učitelja.
Zna definirati ZSR, navesti vrste, ali
zadatke može riješiti samo uz
pomoć učitelja.
Zna što je naglasak i vrste naglasaka.
Učenik zna navesti i objasniti navedene pojmove, ali ih
prepoznaje samo uz pomoć
učitelja.
Zna navesti autora , naslov i godinu izdanja prve hrvatske gramatike i
rječnika. Zna objasniti Gajevu reformu.
dobar Zna navesti vrste NSR i
njihove veznike. Često
griješi u prepoznavanju,
ne piše pravilno zarez u
svim NSR.
Učenik zna objasniti pojam ZSR,
uočava glavnu i zavisnu surečenicu,
često griješi pri prepoznavanju vrste
ZSR.
Zna što je naglasak i vrste
naglasaka. Zna navesti
pravila o raspodjeli
naglasaka, ali griješi pri
određivanju vrste naglasaka.
Razlikuje samoznačne i suznačne
riječi, razlikuje naglasnice i
nenaglasnice. Griješi u uporabi
prednaglasnica i zanaglasnica.
Teže prepoznaje naglasne cjeline.
Zna navesti i objasniti nastanak temeljnih
jezičnih priručnika.
vrlo dobar Učenik definira,
prepoznaje i razumije
NSR. Razumije
značenja različitih vrsta
NSR. Pravilno piše
zarez u svim NSR.
Učenik definira, prepoznaje i
razumije ZSR. Zna ih prepoznati i
odrediti vrstu. Zamjenjuje rečenične
dijelove zavisnom surečenicom.
Uočava inverziju i umetnutu
rečenicu te veznčke riječi. Zna pisati
zarez u ZSR.
Prepoznaje i prema uzoru
pravilno rabi naglaske u
govorenju i čitanju, određuje
naglasna obilježja: mjesto,
dužinu i ton u tipičnim
riječima.
Zna prepoznati i objasniti
samoznačne i suznačne riječi.
Pravilno rabi prednaglasnice i
zanaglasnice u izgovoru i pisanju.
Prepoznaje naglasne cjeline,
pravilno izgovara naglašene i
nenaglašene riječi.
Zna opširnije navesti i objasniti nastanak
temeljnih jezičnih priručnika. Razumije
ulogu i važnost pojave tiskanih rječnika i
slovnice u razvoju hrvatskog jezika.
Razumije razloge koji su doveli do
Gajeve reforme.
odličan Učenik samostalno definira, prepoznaje,
razlikuje, analizira,
zaključuje gradivo. Primjenjuje naučeno
gradivo u pismu i
govoru. Daje vlastite primjere.
Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira i
zaključuje gradivo. Daje vlastite
primjere. Naučenim se u potpunosti služi u govoru i pismu.
Prepoznaje i prema uzoru pravilno rabi naglaske u
govorenju i čitanju, određuje
naglasna obilježja: mjesto, dužinu i ton u tipičnim
riječima. Razlikuje vlastiti
naglasak i naglasak
književnog naglasnog
sustava.
Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira,
zaključuje gradivo. Samostalno
se u govoru i pismu služi samoznačnim i suznačnim
riječima. S lakoćom navodi
vlastite primjere.
U potpunosti usvojio sve podatke i činjenice. Učenik samostalno povezuje,
razumije, zaključuje, analizira i
procjenjuje naučeno o razvoju HJ kroz povijest.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezično izražavanje
Ocj
ena
Poštivanje pravopisne
norme (veliko slovo,
upravni govor, Č/Ć,
ije/je..)
Pripovijedanje pismeno (statičan i dinamičan
opis) i usmeno
Biografija i
autobiografija Vijest i komentar Odnosi među riječima Načini
sporazumijevanja Izražajno čitanje i
krasnoslov Natuknica i bilješka
ned
ov
olj
an
Učenik ne poznaje, ne razumije i ne primjenjuje
pravopisna pravila.
Ne zna elemente fabule, ne povezuje rečenice u
smislene cjeline ni
usmeno, ni pismeno. Ne prepoznaje ni statičan, ni dinamičan opis.
Ne zna objasniti ni prepoznati biografiju i
autobiografiju.
Ne zna objasniti navedene pojmove niti
ih prepoznati.
Ne uočava odnose među riječima, ne zna objasniti
navedene pojmove.
Ne zna objasniti i navesti načine
sporazumijevanja.
Ne sluša izražajno čitanje, ne poštuje
rečenične znakove,
nije naučio krasnosloviti nijedan lirski tekst.
Ne zna izdvojiti ključne pojmove. Ne zna se
koristiti natuknicom i
bilješkom.
dovolj
an
Učenik reproducira osnovna pravopisna pravila, ali griješi u primjeni. Pravilno piše samo najjednostavnije
primjere.
Zna navesti elemente fabule, razlikuje statičan i dinamičan opis, u pisanom
i usmenom izražavanju
potrebna je pomoć učitelja.
Zna objasniti navedene pojmove, ne uspijeva uz pomoć natuknica
napisati biografiju.
Zna objasniti navedene pojmove, teško ih oblikuje u govoru i
pismu.
Zna objasniti navedene pojmove i navesti primjer.
Djelomično se služi vrjednotama govorenog jezika.
Krasnoslovi pjesmu uz pomoć učitelja. U čitanju često ne poštuje rečenične
znakove.
Uz pomoć učitelja izdvaja ključne pojmove i piše natuknice i
bilješke.
do
bar
Učenik poznaje i djelomično primjenjuje većinu
pravopisnih pravila o pisanju
velikog slova, rečeničnih i pravopisnih znakova,
glasova č, ć, đ,dž, ije, je,
kratica, upravnog govora. Pravopisom se služi uz poticaj. Učinjene pravopisne
pogreške uočava i ispravlja
uz učiteljičinu pomoć.
Zna objasniti , razlikovati i većim dijelom primijeniti
navedene pojmove, nedjelotvorno se koristi dijalogom u
pripovijedanju.
Zna objasniti navedene pojmove, potrebna
pomoć pri pisanju biografije.
Zna objasniti navedene pojmove, razlikuje ih,
uz pomoć učitelja oblikuje vijest i komentar u govoru i
pismu.
Zna objasniti navedene pojmove i navesti primjer.
Uz pomoć učitelja
preoblikuje tekst zamjenjujući pojedine
riječi značenjskim
srodnima.
Služi se vrjednotama govorenog jezika, ne
koristi se djelotvorno nejezičnim sredstvima u uljudnoj govornoj
komunikaciji.
Krasnoslovi pjesmu na prosječnoj razini.
Izdvaja ključne pojmove, no ne koristi se
djelotvorno bilješkama i
natuknicama u pripremi izvješća, komentara.
vrl
o d
obar
Učenik je osvijestio većinu pravopisnih pravila i primjenjuje ih u pismu.
Većinu vlastitih pogrešaka uočava sam, a poneke
ispravlja uz poticaj učitelja.
Učenik razlikuje i izdvaja dijelove fabule u govorenju i pisanju, pripovijeda na
temelju zadanih dijelova fabule, djelotvorno se
koristi dijalogom i opisom
u pripovijedanju.
Zna objasniti navedene pojmove, uglavnom bez teškoća piše
biografiju, izdvaja najvažnije podatke iz
autobiografije.
Gotovo u potpunosti usvojio pojmove,
samostalno oblikuje
vijest i komentar u govoru i pismu.
Ponekad ne razlikuje vijest od komentara.
Usvojio pojmove, prepoznaje ih, uočava
različite značenjske
odnose među riječima.
Poznaje vrjednote govorenog jezika i nejezičnih sredstava
sporazumijevanja te zamjećuje njihovu
obavijesnu funkciju.
Krasnoslovi pjesmu na vrlo dobroj razini. Poštuje rečenične
znakove u čitanju. Pažljivo sluša
izražajno čitanje.
Gotovo u potpunosti i izdvaja ključne pojmove iz vezanog teksta,
djelotvorno se služi bilješkama i
natuknicama u pripremi komentara.
od
liča
n
Učenik je ovladao, osvijestio pravopisna pravila. Sustavno ih primjenjuje. Istražuje i komentira
pravopisnu problematiku.
U potpunosti razlikuje i izdvaja dijelove fabule, djelotvorno se koristi pripovijedanjem i
opisivanjem u govorenju i
pisanju.
U potpunosti usvojio navedene pojmove, uspoređuje,navodi samostalne primjere
autobiografskih i
biografskih djela.
U potpunosti usvojio pojmove, brzo i lako oblikuje vijest i komentar u govoru i
pismu, razlikuje vijest
od komentara.
Usvojio pojmove, prepoznaje ih, uočava različite značenjske odnose među riječima
Prevodi zavičajne
sinonime na standardni jezik.
U potpunosti usvojio i primjenjuje vrjednote govorenog jezika i nejezična sredstva
sporazumijevanja.
Krasnoslovi pjesmu na visokoj razini. Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i
njihovu vezu s
govornim vrjednotama jezika.
U potpunosti i izdvaja ključne pojmove iz vezanog teksta, djelotvorno se služi
bilješkama i
natuknicama u pripremi komentara
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Književnost
Ocj
ena Mit i legenda Vrste lirskih i(i epsko-lirskih)
pjesama prema sadržaju i
obliku (socijalna, misaona,
refleksivna, sonet, balada)
Kriminalistički roman i pripovijetka, ideja
Karakterizacija likova Stilska izražajna sredstva (metafora, hiperbola, gradacija)
Dramske vrste
ned
ov
olj
an
Ne zna objasniti, prepoznati mit i legendu.
Ne uočava i ne razumije obilježja
navedenih vrsta. Ne sudjeluje u
interpretaciji. Teško iskazuje svoj doživljaj teksta.
Ne zna definirati i ne razumije ključne pojmove. Prisjeća se samo naziva.
Ne zna navesti načine karakterizacije likova, ne uočava osobine likova.
Ne zna definirati i ne razumije navedena stilska izražajna sredstva.
Ne zna navesti dramske vrste niti ih objasniti.
dovolj
an
Zna definirati navedene pojmove, teško ih
prepoznaje i navodi
primjere.
Učenik zna objasniti navedene književne vrste, ali ih teže
prepoznaje, u interpretaciji nije
dovoljno aktivan.
Definira ključne pojmove, ali ih ne prepoznaje samostalno.
Navodi načine karakterizacije lika, ali ne uspijeva samostalno okarakterizirati
lik, pronaći primjere za pojedine
osobine likova.
Zna definirati navedena stilska izražajna sredstva, ali ih ne
prepoznaje.
Navodi dramske vrste, objašnjava ih, ali ih ne prepoznaje. Ne primjenjuje
naučeno gradivo.
dob
ar
Zna objasniti navedene pojmove, prepoznati ih, navesti primjere. Teže
objašnjava razliku između
mita i legende.
Usvojio je navedene pojmove, sudjeluje u interpretaciji, ali
katkad miješa pojedine književne vrste, često ih ne prepoznaje.
Definira ključne pojmove, uočava motive i značajke likova u
kriminalističkom romanu. Ne razlikuje ideju od pouke.
Zna navesti načine karakterizacije lika, samostalno karakterizira lik, ali često
griješi pri određivanju vrste karakterizacije.
Zna definirati navedena stilska izražajna sredstva, ali često griješi u
prepoznavanju.
Zna navesti i objasniti dramske vrste, uglavnom ih prepoznaje, ne uočava
razliku između drame u užem smislu riječi i drame (književni rod)
vrl
o d
obar
Zna objasniti, prepoznati navedene pojmove. Navesti
primjere, uočava razliku
između mita i legende, uočava značajku lika u mitu i legendi.
Učenik samostalno uočava obilježja navedenih vrsta. Sudjeluje u interpretaciji. Uočava
sličnosti i razlike među
navedenim književnim vrstama.
Usvojio i razumio navedene pojmove, razlikuje ideju od pouke. Uočava
retrospekciju i kronološki slijed u
pripovjednom djelu.
Uočava značajke lika u književnom djelu, prepoznaje načine karakterizacije
lika u književnom djelu, određuje
portret lika u književnom djelu.
Usvojio navedena stilska izražajna sredstva, gotovo ih u potpunosti prepoznaje.
Zna objasniti, prepoznati i navesti obilježja dramskih vrsta. Uočava dramski prizor.
od
liča
n
U potpunosti usvojio pojmove, razlikuje mit i
legendu, navodi obilježja,
uočava značajke mita.
Učenik samostalno uočava obilježja navedenih vrsta.
Sudjeluje u interpretaciji. Uočava
sličnosti i razlike među navedenim književnim vrstama. Povezuje i analizira naučene
književne pojmove.
U potpunosti usvojio, razumio navedene pojmove, razlikuje ideju od
pouke. Uočava retrospekciju i
kronološki slijed u pripovjednom djelu. Uspoređuje, procjenjuje i komentira različita djela.
Uočava značajke lika u književnom djelu, prepoznaje načine karakterizacije
lika u književnom djelu, određuje
portret lika u književnom djelu. Uočava motiviranost postupka likova i njihove međuodnose.
Učenik razumije, objašnjava i prepoznaje navedena stilska
izražajna sredstva, povezuje ih i
uspoređuje. Navodi vlastite primjere.
Zna objasniti, prepoznati i navesti obilježja dramskih vrsta. Uočava
dramski prizor. Povezuje naučeno
gradivo, kreativno izražava svoj doživljaj djela i uspoređuje ih s drugim djelima.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Medijska kultura
Ocj
ena Igrani film Televizijske emisije Radio Knjižnica
ned
ov
olj
an Ne zna objasniti pojam niti
navesti vrste igranog filma. Ne zna objasniti i navesti vrste televizijskih
emisija. Ne zna objasniti ključne pojmove. Ne zna objasniti pojam knjižne građe.
do
vo
ljan
Zna objasniti pojam i navesti vrste igranog filma, ali ne navodi
primjere i teže prepoznaje vrste
igranog filma.
Zna objasniti pojam, ali teže navodi vrste. Ključne pojmove objašnjava uz pomoć učitelja. Objašnjava pojam knjižne građe, ali se samostalno ne služi referentnom zbirkom.
do
bar
Zna objasniti i navesti vrste
igranog filma. Lako navodi
primjere, ali teže uočava odnose
među likovima i izražajna
sredstva.
Zna objasniti pojam, navodi vrste, ali ih teže razlikuje s obzirom na njihovu namjenu.
Navodi i objašnjava ključne pojmove, ali ne prepoznaje radijska izražajna sredstva.
Razumije i zna objasniti pojam knjižne građe, teže se (i rijetko) služi referentnom zbirkom.
vrl
o d
ob
ar Usvojio obilježja igranog filma,
navodi primjere, uočava filmska
izražajna sredstva, ideju filma i
odnose među likovima.
Zna objasniti i navesti vrste televizijskih emisija te ih prepoznati.
Razumije i objašnjava ključne pojmove. Prepoznaje radijska izražajna sredstva, razlikuje vrste radijskih
emisija.
Usvojio pojam s razumijevanjem. Samostalno se služi referentnom zbirkom.
od
liča
n
Usvojio obilježja igranog filma, navodi primjere. Uočava filmska
izražajna sredstva, ideju filma i
odnose među likovima.
Uspoređuje film s književnim
djelom.
Zna objasniti i navesti vrste televizijskih emisija te ih prepoznaje. Samostalno ih
analizira, uspoređuje i zaključuje.
Razumije i objašnjava ključne pojmove. Prepoznaje radijska izražajna sredstva, razlikuje vrste radijskih
emisija. Osvještava obavijesnu , obrazovnu i
zabavnu ulogu radija.
Usvojio pojam s razumijevanjem. Samostalno se služi referentnom zbirkom. Uspoređuje, analizira
i samostalno zaključuje.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Hrvatski jezik
Ocj
ena
Nastajanje i podrijetlo
rijeĉi Riječi jednaka oblika,
a različita značenja Frazemi Glasovi i glasovne
promjene Zamjenjivanje
zavisnih surečenica
gl. prilozima
Složena i višestruko
složena rečenica Hrvatska narječja:
štokavsko,
kajkavsko, čakavsko
Povijest
hrvatskoga jezika
ned
ov
olj
an
Učenik ne razumije i ne zna objasniti ključne
pojmove. Ne zna
nabrojiti načine nastajanja novih riječi; ne razlikuje
domaće od stranih riječi.
Učenik ne razumije i ne
zna definirati ključne
pojmove. Ni uz pomoć ne razlikuje
istozvučnice od
istopisnica i
istoobličnica.
Učenik ne zna
definirati frazem. Ne
prepoznaje ga u tekstu.
Učenik ne razumije, ne definira i ne prepoznaje
osnovne ključne
pojmove. Ne razlikuje
glasovne promjene.
Učenik ne razumije,
ne definira i ne
prepoznaje osnovne ključne pojmove. Ne
prepoznaje glagolske
oblike i složenu
rečenicu.
Učenik ne
raščlanjuje složenu
rečenicu i ne zna odrediti njihov
međusobni odnos.
Ne pokazuje interes
za gradivo.
Učenik ne prepoznaje hrvatska narječja, ne
zna na kojim se
područjima koje
narječje govori. Ne
razlikuje štokavsko
narječje od standarda.
Učenik se ne sjeća
prethodnoga gradiva
o povijesti HKJ niti je naučio osnovne
podatke o HJ u 20 i
21. st.
do
vo
ljan
Uz učiteljičinu pomoć
prisjeća se načina
nastajanja novih riječi. Nije osvijestio potrebu o
njegovanju hrvatskoga
jezika. Samo uz pomoć
razlikuje i prepoznaje književne riječi i strane
riječi.
Učenik samo uz pomoć
prepoznaje najčešće
istozvučnice i istopisnice.
Učenik definira
frazem, ali ga samo uz
pomoć prepoznaje u
tekstu. Ne zna
osnovna obilježja
frazema, a samo
najjednostavnije
primjere uz pomoć
tumači.
Učenik definira ključne
pojmove, ali ih ne
razumije. Najjednostavnije
zadatke rješava samo uz
pomoć.
Učenik se uz pomoć
prisjeća gl. oblika i
prepoznaje gl.
priloge, ali ne
razumije njihovo
značenje. Ni uz
pomoć ne zna
preoblikovati ZR gl.
prilozima.
Učenik uz pomoć
raščlanjuje složenu
rečenicu, ali često griješi u određivanju
međusobnoga odnosa sureč. Griješi
u slaganju f. 1. i f. 2.
u ZSR. Ne razlikuje
pogodbu i uvjet.
Učenik definira
ključne pojmove, ali
ne razumije njihovo
značenje. Uz pomoć
prepoznaje obilježja
svakoga hrvatskoga
narječja.
Učenik se uz pomoć
prisjeća samo nekih osnovnih podataka
o hrvatskom jeziku
u 20. i 21. st.
do
bar
Učenik zna reproducirati
ključne pojmove, no ne
razumije ih u potpunosti.
Zna objasniti načine
nastajanja novih riječi, ali
samo uz pomoć stvara
nove riječi proširivanjem
značenja i promjenom
oblika. Nije u potpunosti
osvijestio potrebu
njegovanja hrvatskoga
jezika jer se u govoru na
satu i u pismu nepotrebno
služi tuđicama.
Učenik zna objasniti
razliku između
istopisnica,
istoobličnica i
istozvučnica, ali često
griješi u njihovu
prepoznavanju u tekstu.
Učenik definira,
prepoznaje i tumači
poznate frazeme, ali
ne daje vlastite
primjere.
Učenik definira,
prepoznaje i tumači
ključne pojmove.
Prepoznaje glasovne
promjene samo u
najjednostavnijim
primjerima. Ne provodi
dosljedno pravila o
glasovnim promjenama
u govoru i pismu.
Učenik definira i razlikuje gl. prilog
prošli i sadašnji.
Griješi u tvorbi glagolskih priloga i
zamjeni zavisnih
surečenica
glagolskim
prilozima. Uz pomoć
određuje vrste zavisnih surečenica
koje treba preoblikovati gl.
prilozima.
Učenik prepoznaje
obilježja složene
rečenice. Prepoznaje,
raščlanjuje i imenuje
jednostavnije odnose
među surečenicama.
Griješi u sastavljanju
višestruko složene
rečenice u govoru i
pismu.
Učenik definira i
razumije ključne
pojmove. Samostalno
prepoznaje i imenuje
samo najuočljivija
obilježja svakoga
narječja, određuje
područja na kojima se
koje narječje govori,
ne razumije u
potpunosti odnos
hrvatsko književni
jezik i hrvatski
standardni jezik.
Učenik prepoznaje i
objašnjava većinu
podataka o HJ u 20.
i 21. st. Potrebna mu je pomoć u
razumijevanju povijesnih događaja
u razvoju HJ.
vrl
o d
ob
ar
Ključne pojmove učenik je usvojio na očekivanoj
razini: razumije ih i
primjenjuje, oprimjeruje. U govoru se ponekad
služi nepotrebnim tuđicama.
Učenik definira,
prepoznaje i razumije
homonime. Daje vlastite
primjere za istoobličnice,
istopisnice i
istozvučnice.
Učenik definira, prepoznaje, razumije i
tumači frazeme;
poznaje osnovna
obilježja frazema,
daje vlastite primjere,
ali griješi u uporabi.
Učenik definira, prepoznaje, razumije i
daje primjere za ključne
pojmove. Razumije nastanak glasova i
glasovnih promjena.
Učenik prepoznaje i
razlikuje gl. priloge,
razumije njihovo
značenje, ali ponekad griješi u njihovoj
tvorbi i
zamjenjivanju ZR gl.
prilozima.
Učenik uglavnom
samostalno
prepoznaje,
raščlanjuje i određuje vrste
surečenica. Naučeno
primjenjuje u govoru
i pismu.
Učenik uglavnom razlikuje i prepoznaje
hrvatska narječja.
Uočava i imenuje najvažnija njihova
obilježja i prostore
gdje se govore.
Učenik uglavnom prepoznaje,
objašnjava,
primjenjuje naučeno iz prethodnih
razreda. Razumije
razvoj HJ kroz
povijest.
od
liča
n
Učenik samostalno
prepoznaje, definira,
razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje
gradivo. Naučenim se
samostalno služi u govoru
i pismu.
Učenik samostalno
prepoznaje, definira,
razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje
gradivo. Samostalno se
u govoru i pismu služi
homonima. Daje vlastite
primjere za homonime.
Učenik se samostalno i bez pogrješaka služi
frazemima u govoru i
pismu. Tumači ih s
lakoćom i daje vlastite
primjere.
Učenik je u potpunosti
svladao gradivo. Daje
vlastite primjere s provedenim glasovnim
promjenama i tumači ih.
Sustavno provodi
glasovne promjene u govoru i pismu.
Učenik samostalno
prepoznaje, definira,
razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje
gradivo. Raščlanjuje
složenu rečenicu,
služi se gl. prilozima
u govoru i pismu.
Učenik samostalno
prepoznaje, definira,
razlikuje, analizira, povezuje naučeno o
složenoj i višestruko
složenoj rečenici.
Naučenim se u
potpunosti koristi u
govoru i pismu.
Učenik razumije,
povezuje, uspoređuje i
komentira riječi, izraze i rečenice na
narječjima. U
potpunosti razlikuje i
razumije odnos HKJ i hrv. standardnog
jezika.
Učenik samostalno povezuje, razumije,
zaključuje, analizira
i procjenjuje
naučeno o razvoju
HJ kroz povijest.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Jezično izražavanje
Ocj
e
na Poštivanje pravopisne norme Vrste stilova Rasprava Problemski članak, životopis, osvrt ili prikaz, pismo Red riječi u rečenici
ned
ov
olj
an
Učenik ne poznaje, ne razumije,
stoga i ne primjenjuje pravila o
pisanju velikoga slova, rečeničnih i pravopisnih znakova, č, ć, dž, đ,
ije/je, kratica, upravnoga govora.
Ne služi se pravopisom ni na
poticaj.
Učenik ne prepoznaje i ne
razlikuje vrste stilova.
Neprimjereno se služi razgovornim stilom u
svakodnevnoj komunikaciji.
Učenik ne želi sudjelovati u
raspravi. Ne sluša i neprimjereno
nastupa u raspravi. Ometa druge učenike u govoru. Ne razumije
temu rasprave. Izlaganje je nesređeno.
Učenik ne poznaje obilježja problemskoga članka,
osvrta i pisma. Prikaz nije prihvatljiv. Učenik griješi u
kompoziciji teksta. Rječnik je izrazito siromašan. Rečenice nisu ulančane. Pisanje je stilski nesređeno.
Učenik mnogo griješi u pisanju riječi i rečenica te u
primjeni pravopisnih pravila. Učenik ne piše jasno
čitljivim pisanim slovima.
Učenik mnogo griješi u
redoslijedu riječi u rečenici.
Ne razlikuje stilski neobilježen i stilski
obilježen red riječi.
do
vo
ljan
Učenik reproducira osnovna
pravopisna pravila, ali griješi u
primjeni. Pravilno piše samo
najjednostavnije primjere.
Uzastopce ponavlja iste pogrješke
koje primjećuje i ispravlja samo uz učiteljičinu pomoć.
Učenik prepoznaje kojim je
stilom koji tekst napisan, ali ne
zamjećuje obilježja svakoga stila.
Uobičajene administrativne
obrasce ispunjava uz pomoć.
Griješi u pisanju intervjua i služi
se neprimjerenim izrazima.
Učenik sluša i primjereno nastupa u
raspravi, ali nije osvijestio bitnost
dokazivanja u komunikaciji. Iznosi
nejasne dokaze.
Učenik prepoznaje i zna većinu osnovnih obilježja
problemskog članka, osvrta i pisma. Djelomice
ostvaruje povezanost teme i sadržaja. U pisanju
vezanoga teksta uočava se siromaštvo rječnika. Često
griješi u kompoziciji teksta. Rečenice pretežno nisu
ulančane. Pisanje je stilski nesređeno. Često griješi u primjeni pravopisnih pravila. Treba vježbati čitko
pisanje.
Učenik zna objasniti razliku
između stilski obilježenog i
neobilježenog reda riječi, ali
naučeno ne primjenjuje.
do
bar
Učenik poznaje i djelomično
primjenjuje većinu pravopisnih
pravila o pisanju velikoga slova, rečeničnih i pravopisnih znakova,
č, ć, dž, đ, ije/je, kratica, upravnoga
govora. Pravopisom se služi uz
poticaj. Učinjene pravopisne
pogrješke uočava i ispravlja uz
učiteljičinu pomoć.
Učenik poznaje i prepoznaje
najčešća obilježja svakoga stila.
Uz pomoć zamjećuje stilsku i obavijesnu vrijednost
dijalektizama žargonizama,
lokalizama. Ispunjava bez
poteškoća uobičajene
administrativne obrasce, ali čini
pravopisne pogrješke. Djelomice
izdvaja najvažnije obavijesti iz
novinskoga članka.
Učenik razumije bitnost
argumentacije u raspravi. Većinom
jasno, ali na poticaj iznosi svoje dokaze. Griješi u oblikovanju
govorne poruke. Služi se previše
elementima razgovornoga jezika u
raspravi.
Učenik prepoznaje i zna obilježja problemskoga članka,
osvrta i pisma. Samostalno sastavlja zadani oblik
vezanog teksta prema obrađenom modelu, ali nedostaje originalnosti u izrazu. Rečenice su pretežno ulančane,
učenik uglavnom poštuje uzročno-posljedični slijed.
Rječnik je djelomično razvijen. Učenik ponekad griješi
u izboru i uporabi riječi. Uglavnom poštuje pravopisna
pravila. Učenik piše čitljivo i uvlakama označuje
kompozicijske dijelove.
Učenik razlikuje
neobilježeni od obilježenog
reda riječi. Djelomice pravilno rabi nenaglasnice u
rečenici.
vrl
o d
ob
ar
Učenik je osvijestio većinu
pravopisna pravila i primjenjuje ih
u pismu. Samostalno se služi
pravopisom. Većinu vlastitih
pogrješke ne uočava sam, ali ih
osvješćuje i ispravlja na učiteljičin
poticaj.
Učenik razumije i razlikuje stilove. Pisano se izražava
novinarskim i administrativnim
stilom pazeći na pravopisnu
normu. Primjereno se služi razgovornim stilom i neverbalnim
sredstvima u različitim
komunikacijskim situacijama.
Učenik sluša i primjereno nastupa u
raspravi, osvijestio je bitnost
dokazivanja u komunikaciji. Jasno
iznosi svoje dokaze izražavajući
svoje misli i stavove.
Učenik prepoznaje i zna obilježja problemskoga članka,
osvrta i pisma. Samostalno sastavlja zadan oblik
vezanoga teksta prema obrađenom modelu i trudi se
postići originalnost u izrazu. Rečenice su uzročno-
-posljedično povezane. U obradi teme nedostaje
potrebne argumentacije. Učenik gotovo u potpunosti
poštuje pravopisna pravila. Piše rukopisnim pismom i točno oblikuje slova.
Učenik razlikuje
neobilježeni od obilježenog
reda riječi. Razumije ulogu
različitoga poretka riječi u
rečenici. Uglavnom
pravilno rabi nenaglasnice u
rečenici.
od
liča
n
Učenik je ovladao, osvijestio,
usustavio sva naučena pravopisna
pravila. Sustavno ih primjenjuje u pismu. Istražuje i komentira
pravopisnu problematiku.
Učenik razumije, razlikuje i
komentira stilove. S lakoćom se
pisano izražava novinarskim i administrativnim stilom pazeći na
pravopisnu normu. Primjereno se
služi razgovornim stilom i
neverbalnim sredstvima u
različitim komunikacijskim situacijama.
Učenik spretno i jasno oblikuje
dokaze izražavajući svoje misli i
stavove. Samostalno istražuje i priprema materijale za raspravu.
Ima bogat rječnik. Daje
konstruktivne primjedbe u raspravi
o temi. Kritički promišlja o temi.
Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira
obilježja problemskoga članka, osvrta i pisma. Točno i
jasno razrađuje zadanu temu trudeći se pri tom originalno pristupiti obradi teme. Učenik valjano
logički zaključuje. Rječnik je bogat i učenik se pravilno
služi riječima i izrazima. Učenik u potpunosti poštuje
pravopisna pravila Točno piše riječi i rečenice. Razvidni su kompozicijski dijelovi vezanoga teksta u
skladu s kompozicijom. Učenik uredno i čitljivo piše,
točno oblikuje slova.
Učenik samostalno
prepoznaje, definira,
razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje
gradivo. Naučenim se
samostalno služi u govoru i
pismu. Pravilno rabi
nenaglasnice u jeziku i pismu.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Književnost
Ocj
ena Putopis Epske vrste: novela,
moderna bajka, ep Humor, ironija, satira Stilska izražajna sredstva
(simbol, alegorija, elipsa,
inverzija, opkoračenje, prebacivanje) i ritam
Kompozicija lirske pjesme Dramske vrste Književna baština
ned
ov
olj
an
Učenik ne uočava
obilježja putopisa ni
uz pomoć.
Učenik ne uočava i ne razumije obilježja novele,
moderne bajke, epa. Ne
sudjeluje u interpretaciji
književnih djela. Teško
iskazuje svoj doživljaj
teksta. Ne razumije odnose
među likovima.
Učenik ne zna definirati
i ne razumije ključne
pojmove. Prisjeća se samo naziva.
Učenik se samo prisjeća naziva
ključnih pojmova, ali ih ne
definira i ne uočava u književnom djelu.
Učenik ne uočava povezanost teme i motiva u
lirskoj pjesmi. Prisjeća se,
ali ne zna nabrojiti obilježja
pjesme u prozi.
Učenik ne zna definirati
ključne pojmove niti ih
uočava u književnom djelu.
Učenik ne zna tko je otac hrvatske književnosti.
do
vo
ljan
Učenik djelomice, uz
učiteljičinu pomoć,
uočava obilježja
putopisa, ali ne
razumije
asocijativnost kao
važan postupak u
nastajanju putopisa.
Učenik zna nabrojiti
obilježja epskih vrsta, ali ih
ne razumije i ne uočava u
tekstu. Uz pomoć učiteljice
razlikuje modernu bajku od
klasične. Ne navodi vlastite
primjere za navedene
prozne vrste.
Učenik definira ključne
pojmove, ali ih
samostalno ne pronalazi
u književnom tekstu. Ne
razumije razlike između
ironije, humora i satire.
Učenik definira ključne pojmove, ali ih uočava samo u poznatim
primjerima. Ne navodi vlastite primjere.
Učenik uglavnom točno uočava povezanost teme i
motiva u lirskoj pjesmi. Uglavnom zna nabrojiti
obilježja pjesme u prozi.
Učenik djelomice uočava obilježja monodrame i
unutarnjeg monologa na interpretiranom ulomku.
Učenik zna tko je Marko
Marulić i koje je njegovo
najznačajnije književno
djelo. Ne razumije zašto se
on smatra ocem hrvatske
književnosti.
do
bar
Učenik uglavnom
uočava obilježja
putopisa. Samostalno
oblikuje vlastiti
doživljaj pročitanoga
putopisa.
Učenik uglavnom
prepoznaje obilježja epskih
vrsta i uočava ih u
književnom djelu.
Uglavnom uočava postupke
likova i njihove međusobne
odnose u interpretiranim
književnim djelima, ali ih
samostalno teže uočava u
novom, nepoznatom
književnom djelu.
Učenik definira i objašnjava humor,
satiru i ironiju u
interpretiranim književnim djelima, ali
ih teže pronalazi u
samostalnoj
interpretaciji.
Učenik definira i uglavnom
razumije ključne pojmove.
Prepoznaje ih u poznatim
primjerima. Navodi vlastite
primjere.
Učenik definira i uglavnom
točno uočava povezanost
teme i motiva. Uočava
obilježja pjesme u prozi na
interpretiranom primjeru.
Učenik definira i razumije
obilježja monodrame i
unutarnjeg monologa.
Uglavnom točno imenuje
protagonista i antagonista u
dramskom djelu.
Učenik zna osnovne
podatke o Marku Maruliću.
Razumije koja je njegova
važnost za razvoj hrvatske
autorske književnosti.
vrl
o d
ob
ar
Učenik samostalno uočava obilježja
putopisa u zadanom
tekstu. Aktivno
sudjeluje u obradi
književnoga djela i
izriče svoj doživljaj
djela.
Učenik samostalno uočava obilježja epskih vrsta u
interpretiranim djelima.
Uočava odnose među
likovima i komentira
njihove postupke.
Učenik uglavnom samostalno uočava
odnos pisca prema temi.
Definira, razumije
ključne pojmove i
primjenjuje naučeno u
novim situacijama.
Učenik definira, razumije i uočava stilska izražajna sredstva
u književnome djelu. Prepoznaje i
objašnjava alegoriju u pripovijetki
i pjesmi. Navodi više vlastitih
primjera.
Učenik definira, razumije i uočava povezanost teme i
motiva. Uočava obilježja
pjesme u prozi. Navodi
vlastite primjere.
Učenik većinom točno
uočava obilježja dramskoga
književnog roda u interpretaciji književnoga
djela. Definira, razumije,
objašnjava, primjenjuje i
oprimjeruje ključne pojmove.
Učenik razumije povijesne okolnosti u kojima je
stvarao Marko Marulić i
razumije njegovu važnost u
razvoju hrvatske
književnosti.
od
liča
n
Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava,
analizira, raščlanjuje
obilježja putopisa.
Samostalno
uspoređuje putopisnu
prozu. Uočava i
razumije
asocijativnost kao
bitan postupak u
nastajanju putopisa.
Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava,
analizira, raščlanjuje
obilježja epskih vrsta.
Razumije, komentira i
povezuje odnose među
likovima. Samostalno
pronalazi sva obilježja u
novim, nepoznatim
tekstovima.
Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava,
analizira, raščlanjuje
ključne pojmove.
Komentira i procjenjuje
samostalno odnos pisca
prema temi.
Učenik sve naučene pojmove samostalno definira, razumije,
uočava. Povezuje i komentira
naučeno gradivo pri interpretaciji
novih književnih djela.
Samostalno ostvaruje tekstove sa
zadanim stilskim izražajnim
sredstvima.
Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava,
analizira, raščlanjuje
povezanost teme i motiva.
Samostalno točno uočava
obilježja lirske pjesme u
prozi,
Učenik prepoznaje,
razumije, objašnjava,
analizira dramska obilježja u dramskom djelu. Povezuje
naučeno gradivo. Kreativno
iskazuje svoj doživljaj djela.
Učenik povezuje gradivo povijesti (povijesne,
društvene i gospodarske
prilike) s važnošću
djelovanja Marka Marulića.
Iznosi svoj stav o važnosti
autorske književnosti na
materinskom jeziku. Navodi
nekoliko autora starije
hrvatske književnosti iz
svoga zavičaja.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Medijska kultura
Ocj
ena
Scenarij i knjiga snimanja Dokumentarni film Zagrebačka škola crtanoga filma U potrazi za knjigom
ned
ov
olj
an Učenik ne razumije i ne razlikuje ključne
pojmove: scenarij, knjiga snimanja, redatelj.
Učenik ne razlikuje filmske rodove. Ne zna ni
na razini reprodukcije obilježja i vrste
dokumentarnoga filma.
Učenik nije uopće zainteresiran za usvajanje
gradiva o Zagrebačkoj školi crtanoga filma. Treba ga poticati na rad i gledanje filma
Surogat.
Učenik ni uz pomoć knjižničarke ne pronalazi
podatke o određenom književnom naslovu u katalozima. Ne pokazuje interes da to uopće
nauči.
do
vo
ljan
Učenik djelomice prepoznaje i reproducira naučene pojmove.
Učenik djelomice razlikuje dokumentarni
film od ostalih filmskih rodova; vrste
dokumentarnoga filma razlikuje samo uz pomoć i poticajna pitanja; samo uz pomoć
uočava filmska izražajna sredstva u
dokumentarnom filmu.
Učenik djelomice uočava obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma u filmu Surogat. Uz
pomoć učiteljice se prisjeća imena
najznačajnijih autora.
Učenik djelomice samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u
katalozima. Treba ga poticati na odlazak u
knjižnicu i služenje knjigama u knjižnici.
do
bar
Učenik uglavnom prepoznaje, definira,
razlikuje, objašnjava i primjenjuje naučene ključne pojmove. Razlikuje
scenarij i knjigu snimanja. Uočava ulogu redatelja.
Učenik uglavnom razlikuje dokumentarni
film od ostalih filmskih rodova; vrste dokumentarnoga filma uglavnom razlikuje;
uglavnom uočava filmska izražajna sredstva u odgledanim dokumentarnim filmovima.
Učenik uglavnom uočava obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma u Surogatu.. Navodi imena
većine najznačajnijih autora. Uz pomoć
učiteljice razumije temu filma.
Učenik uglavnom samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u
katalozima.
vrl
o d
ob
ar
Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje,
razlikuje, razumije, objašnjava,
raščlanjuje, uopćava, primjenjuje i
proširuje znanje o scenariju i knjizi
snimanja, ali ne pokazuje interes za
istraživački rad.
Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje,
razlikuje, razumije, objašnjava, raščlanjuje,
uopćava, primjenjuje i proširuje znanje o
dokumentarnom filmu i filmskim izražajnim
sredstvima u dokumentarnom filmu.
Uglavnom u odgledanim dokumentarnim
filmovima uočava obilježja dokumentarnoga
filma.
Učenik u Surogatu uočava većinu obilježja
Zagrebačke škole crtanoga filma. Razumije i
komentira temu filma. Zna nabrojiti imena
najznačajnijih autora.
Učenik većinom samostalno pronalazi
podatke o određenom književnom naslovu u
katalozima. Samostalno pronalazi podatke u
knjigama u čitaonici.
od
liča
n
Učenik u potpunosti prepoznaje, definira,
razumije, objašnjava, raščlanjuje,
uopćava, oprimjeruje i primjenjuje
znanje o knjizi snimanja i scenariju.
Samostalno istražuje.
Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, raščlanjuje, uopćava,
oprimjeruje, primjenjuje znanje o
dokumentarnom filmu. Samostalno analizira odgledane dokumentarne filmove i uočava
njihove sličnosti i razlike. Kritički pristupa
obradi dokumentarnoga filma i samostalno
istražuje o filmu.
Učenik samostalno i u potpunosti gledajući film Surogat prepoznaje, definira, razumije,
objašnjava, raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje
obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma. Kritički pristupa obradi teme filma.
Učenik samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u katalozima.
Elementi, načini i postupci vrednovanja znanja hrvatskoga jezika u OŠ Breznički Hum
Pisane provjere znanja
Prvo polugodište: Hrvatski jezik : inicijalna provjera znanja i najmanje jedna, a najviše dvije pisane provjere znanja. Diktat: jedan.
Jedna školska zadaća.
Književnost: jedna pisana provjera znanja
Drugo polugodište:
Hrvatski jezik : najmanje dvije pisane provjere znanja.
Diktat: najmanje jedan, najviše dva.
Jedna školska zadaća .
Jedna pravopisna vježba
Književnost :jedna pisana provjera znanja
Kriterij ocjenjivanja pisane provjere znanja:
0% - 49% = 1
50% - 59% = 2
60% - 79% =3
80% - 89% =4
90% - 100% = 5 Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku, a broj ostvarenih i mogućih bodova u pisanoj provjeri bilježe se u rubriku bilježaka.
Učenici koji dobiju nedovoljnu ocjenu iz pisane provjere znanja, imaju mogućnost ispravka ocjene bilo usmeno bilo pisano. Ocjena dobivena iz ispravka upisuje se brojčanom
ocjenom u rubriku.
Učeniku tijekom pisane provjere nije dopuštena uporaba sredstava za prepisivanje. Primijeti li to učitelj, pisana provjera znanja vrednuje se ocjenom nedovoljan.
Pisane provjere znanja učenik je dužan pisati pisanim slovima, čitko, na što će ga učitelj upozoriti prije početka pisanja, ne može li pročitati učenikov uradak, učitelj će ga
vrednovati nedovoljnom ocjenom.
Usmena provjera znanja
Usmeno se ispitivanje u pravilu provodi bez prethodne najave.
Hrvatski jezik: najmanje jedna usmena provjera znanja u polugodištu.
Književnost najmanje jedna usmena provjera znanja u polugodištu. Ocjenu učenik može zaslužiti i svojim stalnim zalaganjem na satovima obrade književnih djela u kojima učiteljica u neposrednoj komunikaciji procjenjuje kako učenik na tekstu primjenjuje naučeno o književnoteorijskim pojmovima, razinu razumijevanja teksta (primjeren dobi i
razvoju učenika), sposobnost doživljavanja djela i izricanja vlastitoga mišljenja o pročitanom.
Kriteriji na usmenoj provjeri znanja: Nedovoljan: učenik ni na razini reprodukcije uz učiteljičinu pomoć ne zna ključne pojmove.
Dovoljan: učenik je usvojio ključne pojmove na razini reprodukcije, ali ih većinu ne razumije. Naučene pojmove primjenjuje jedino uz učiteljičinu pomoć.
Dobar: učenik definira, razumije i primjenjuje većinu naučenoga gradiva. Vrlo dobar: učenik definira, razumije, primjenjuje, analizira naučeno gradivo gotovo u cijelosti. Odličan: učenik definira, razumije u cijelosti, primjenjuje, analizira i povezuje naučeno gradivo. Samostalno rješava zadatke.
Jezično izražavanje :
Usmeno: u svakom polugodištu najmanje jedan krasnoslov (ili govorna vježba) i ocjenjivanje izražajnoga čitanja.
Učiteljica tijekom školske godine prati učenikov napredak u govoru (bogatstvo rječnika, primjenu pravogovornih pravila, govornih vrednota, pravilnu uporabu riječi i izraza,
sposobnost prenošenja poruke; učiteljica prati učenikov napredak u izražajnom čitanju (poboljšanju tehnike čitanja).
Medijska kultura:
Moguća je usmena provjera znanja najmanje dvaput u školskoj godini ili kraća pisana provjera znanja.
Učenicima se ocjenjuju plakati i prezentacije.
Domaća zadaća
Učenici trebaju redovito pisati domaće zadaće kako bi uvježbali i naučili obrađeno gradivo. Točnost zadaća u pravilu se provjerava na sljedećem satu ili se objašnjavaju zadaci
koje učenici nisu razumjeli. Ako učenik ne napiše pet domaćih zadaća, dobit će nedovoljnu ocjenu. Nadnevci kad učenik nema domaću zadaću učiteljica bilježi u rubriku
bilježaka. Učiteljica može i ocijeniti neke zadaće. Ako učenik skupi po pet pluseva za dodatnu neobaveznu zadaću, u rubriku brojčanih ocjena dobiva ocjenu odličan.
Ako je učenik opravdano izostao najmanje tri dana, ne ocjenjuje mu se posljednja zadaća i ne bilježi minus u bilješke. Na kraju nastavne godine vrednuju se sve učenikove
zadaće na temelju plusova i minusa i utječu na zaključnu ocjenu. Ukoliko je učenik zaboravio bilježnicu i ne može učitelju predočiti domaću zadaću, ona se vrednuje kao
nenapisana. Prepisana domaća zadaća (učenici imaju jednaku zadaću s istim pogreškama), vrednuje se kao nenapisana. Domaća zadaća napisana na satu ili pod odmorom
vrednuje se kao nenapisana.
Bilježnica
Učiteljica redovito pregledava urednost, potpunost i točnost bilješki u bilježnici. Moguće je i brojčano ocjenjivanje bilježnice te upisivanje ocjene u rubriku. Lektira
Učiteljica redovito vodi zapažanja (elementi vrednovanja):
- je li učenik pročitao lektirno djelo u cijelosti
- razumije li lektirno djelo
- je li točno riješio zadane lektirne zadatke u lektirnim listićima
- uočava li učenik književnoteorijske pojmove u interpretaciji lektirnoga djela
- uočava li učenik odnose među likovima i problematiku o kojoj pisac progovara u lektirnom djelu
- kako je učenik doživio lektirno djelo
- način iznošenja zapažanja (bilo pojedinačno bilo skupno)
- izrada plakata, prezentacija, ilustracija, kvizova (prema željama učenika)
- sudjelovanje u dramskim igrama nakon analize lektirnoga djela
Ocjenjivanje lektire:
Učiteljica tijekom školske godine ocjenjuje lektirne listiće.
Na satovima interpretacije lektirnoga djela učiteljica može i usmeno ispitati učenike (uočavanje književnoteorijskih pojmova prema Nastavnom planu i programu za svaki
razred, uočavanje i aktualizacija problematike u djelu, doživljaj djela).
Neki lektirni naslovi obrađuju se i u knjižnici u suradnji s knjižničarom.
Rad u skupini – praćenje pojedinca
Odličan:učenik je posebno motiviran, kreativan, odgovoran u radu, poštuje druge, redovito izvršava svoje obveze; daje kreativne primjedbe i prijedloge; poštuje pravila rada;u
prezentiranju je jasan, točan i jezgrovit; uočava bitno i razlikuje ga od nebitnoga; zna dobro organizirati i voditi rad u skupini; ima visoko razvijeno kritičko mišljenje
Vrlo dobar: motiviran je i redovito izvršava zadatke; rješava problem služeći se naučenim sadržajima; poštuje pravila rada; podržava rad skupine i potiče ih na rad; marljiv,
odgovoran; način prezentacije je točan
Dobar: u podjeli zadataka u skupini potrebna je pomoć učitelja; u radu je potrebna pomoć, poticaj i usmjeravanje; u prezentaciji učinjenoga je sporiji i neprecizniji, teže iskazuje
svoje mišljenje; nije sklon samostalnosti; naučeno gradivo primjenjuje s pogreškama; djelomično poštuje pravila ponašanja u radu
Dovoljan: radi na razini prisjećanja; uz učiteljevu intervenciju radi u skupini; zadatke ne dovršava i ima pogrešaka; površan je u radu i poštivanju pravila; mali interes za rad,
uglavnom je pasivan
Nedovoljan: nezainteresiran za rad, ometa druge; poticaj i pomoć ga ne motiviraju na rad; u svemu površan i neodgovoran; ne poštuje pravila ponašanja u skupini; traži
potpunu pozornost i individualni pristup
Rad u skupini – praćenje skupine
ocjena je ista za sve učenike skupine, piše se u bilješke, a stečeno znanje provjerava se i ocjenjuje (u rubriku) individualno na sljedećim satovima
Odličan: učenici razumiju i primjenjuju zadatke; daju svoje konstruktivne primjere; s lakoćom pronalaze rješenja za zadatke; aktivni su i pouzdani; iskazuju i kreativnost;
poštuju pravila ponašanja u skupini; način prezentacije jasan je, točan i siguran
Vrlo dobar: skupni uradak je kreativan; razumiju zadatke, slabije primjenjuju; aktivni su; uz manje poteškoće pronalaze rješenja; samostalni su u podjeli uloga i zadataka;
poštuju pravila; način prezentacije je točan, ali nedovoljno precizan
Dobar: uz pomoć nastavnika dijele zadatke u skupini; potreban poticaj i pomoć u radu; u prezentaciji su sporiji i potrebna im je pomoć,
djelomično poštuju pravila; slabije pokazuju kreativne sposobnosti; teže pronalaze rješenja
Dovoljan: traže učiteljevu pomoć u podjeli zaduženja, teško razumiju postavljene zadatke; zadatke ne rješavaju ili ih dovršavaju s puno pogrešaka; nisu motivirani za rad;
prezentiraju nejasno, površno, nerazumljivo
Nedovoljan: nezainteresirani za rad; bučni, ometaju druge u radu; ne rješavaju zadatke; ne poštuju pravila ponašanja u skupini
Zaključna ocjena
Zaključna ocjena ne proizlazi iz aritmetičke sredine.
OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM
UČITELJICA: MARIJA DIJAČIĆ
NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA
ŠK.G. 2017./2018.
NAČINI, POSTUPCI I ELEMENTI VREDNOVANJA
UČENIČKIH KOMPETENCIJA
1. ELEMENTI VREDNOVANJA
1.1. Usvojenost nastavnih/programskih sadržaja
Ovaj element ocjenjuje učenikovo:
- znanje i razumijevanje matematičkih pojmova (označiti, izreći i definirati pojmove, objasniti i koristiti formule i simbole)
- znanje o postupcima (obrazložiti korake u postupku, pouzdano i učinkovito izvršavati postupke, provjeriti rezultate postupaka, prepoznati točne i netočne postupke)
Učenik:
– opisuje matematičke pojmove
– odabire pogodne i matematički ispravne procedure te ih provodi
– provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rezultata
– upotrebljava i povezuje matematičke koncepte.
1.2. Primjena znanja/programskih sadržaja
Ovaj element ocjenjuje učenikovu:
- sposobnost rješavanja problema i matematičko modeliranje (primijeniti razne strategije za rješavanje problema, riješiti problem, interpretirati rješenja, postaviti problem)
- sposobnost matematičkog zaključivanja (induktivno zaključivati, prepoznati zakonitosti i formirati pretpostavke, deduktivno zaključivati)
- sposobnost povezivanja i klasificiranja (povezati matematiku s vlastitim iskustvom, uočiti primjenu u svakodnevnom životu)
Učenik:
– prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja
– uspješno primjenjuje odabranu matematičku metodu pri rješavanju problema
– prelazi između različitih matematičkih prikaza
– modelira matematičkim zakonitostima problemske situacije uz raspravu
– ispravno rješava probleme u različitim kontekstima
– provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rješenja problema
– generalizira rješenje.
1.3. Suradnja u nastavnom procesu
Ovaj element ocjenjuje učenikovu:
- sposobnost matematičkog prikazivanja i komunikacije (izraziti matematičke ideje, rezultate i znanje usmeno, pisano ili vizualno, upotrijebiti matematički riječnik i oznake, koristiti modele, dijagrame i simbole za prikaz pojmova, prelaziti iz jednog načina prikaza u drugi (tablica-graf), raditi u skupinama ili u paru)
Učenik:
– koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom (standardni matematički simboli, zapisi i terminologija) pri
usmenome i pisanom izražavanju
– koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka
– svoje razmišljanje iznosi cjelovitim, suvislim i sažetim matematičkim rečenicama
– postavlja pitanja i odgovara na pitanja koja nadilaze opseg izvorno postavljenoga pitanja
– organizira informacije u logičku strukturu
– primjereno se koristi tehnologijom.
Prva dva elementa mogu se provjeriti usmeno i pisano.
Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika
Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika će se provoditi na svakom nastavnom satu bez najave.
Pod usmenim odgovaranjem ne podrazumijevamo samo odgovaranje „pred pločom“, već se dio učenika može ocijeniti i kontinuiranim praćenjem.
Tako učenik u jednome danu može biti ocijenjen s dvije ocjene ( jedna za razinu usvojenosti nastavnih/programskih sadržaja, a druga za primjenu znanja/programskih sadržaja u zadacima ).
Usmeno provjeravanje se provodi najmanje dva puta po polugodištu.
Ocjenjuje se javno, u razrednome odjelu.
Prilikom ocjenjivanja učeniku se obrazloži ocjena tako da učenik može eventualne pogrešno riješene zadatke/probleme provježbati.
Odličan (5)
-izrazito točno, brzo, temeljito, opširno, logično, argumentirano,
samostalno rješava najsloženije zadatke
-stečeno znanje primjenjuje na nove, složenije zadatke
- uočava korelaciju sa srodnim gradivom
- sposoban je svoje znanje prenijeti drugim učenicima
-novi sadržaji na njega djeluju izazovno
-učenik poznaje pojmove, simbole i postupke računanja
-prepoznaje i koristi formule, te može pojasniti neke od njih
-matematički jezik poznaje i redovito primjenjuje
Vrlo dobar (4)
-točno, umjereno brzo, samostalno i bez učiteljeve pomoći
rješava složenije zadatke
-razumije nastavno gradivo i služi se znanjem te ga primjenjuje
-učenik poznaje većinu pojmova, simbola, postupaka računanja
-prepoznaje i koristi formule, te može pojasniti neke od njih
-ponekad koristi matematički jezik
Dobar (3)
-polako i uz pomoć učitelja točno rješava zadatke
-opaža svoje pogreške kod rješavanja zadataka te ih korigira
-učenik poznaje većinu pojmova, pravila, definicija i postupaka
računanja
-prepoznaje i koristi formule
-rijetko koristi matematički jezik
-naučeno gradivo primjenjuje u jednostavnijim problemskim
zadacima
Dovoljan (2)
-sporo i uz puno pogrešaka rješava jednostavnije zadatke, ali uz
pomoć učitelja ih ipak uspijeva riješiti
-prepoznaje osnovne matematičke pojmove
-odgovara po sjećanju bez razumijevanja
-slabo i nesigurno primjenjuje znanje
-slabo sudjeluje u radu
-poznaje osnovne pojmove, pravila, definicije i postupke računanja
-slabo se izražava matematičkim jezikom
-zna primijeniti osnovne postupke u zadatku
-ne može samostalno uočiti pogrešku, niti ju samostalno ispraviti
Nedovoljan (1)
-ni uz pomoć učitelja ne uspijeva riješiti jednostavne zadatke
-znanje je manjkavo pa ga ni ne može primijeniti
-obrazlaže nesuvislo, nelogično i bez razumijevanja
-nije usvojio minimum temeljnih pojmova
-nezainteresiran kod rješavanja zadataka i u radu
Pismeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika
Razlikujemo:
- pisane provjere znanja u trajanju duljem od 15 min i - kratke pisane provjere u trajanju do 15 min.
Pisane provjere znanja provode se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja.
Radi se o ispitima koje pišemo na kraju cjeline.
Pisane provjere najavljene su u rujnu za cijelu školsku godinu. Točan raspored i broj pismenih ispita može se provjeriti u vremeniku pisanih provjera znanja.Za svaki razred planirano je 5-6 ispita znanja. Takav ispit najavljuje se ponovno par dana unaprijed, a dva/tri sata prije njega zajednički ponavljamo gradivo, te učenici za rad kod kuće dobivaju zadatke slične većini zadataka koji će biti u ispitu.
Sat nakon pisanja ispita, učenik dobiva ispravljeni ispit s ocjenom i tada komentiramo rješenja, te nakon
analize ispita ocjena se upisuje javno.
Ukoliko učenik nije prisutan na satu na kojem pišemo ispit, pisat će ga naknadno.
Na početku nastavne godine provode se inicijalni ispiti znanja.
Postignuti broj bodova unosi se u rubriku bilježaka.
0 – 40 % = nedovoljan (1)
41 – 54 % = dovoljan (2)
55 – 71 % = dobar (3)
72 – 89 % = vrlo dobar (4)
90 – 100 % = odličan (5)
Kratke pisane provjere znanja najavljuju se par dana prije provedbe.
U kratkim provjerama su jednostavni zadaci kojima se provjerava usvojenost činjenica, pojmova, definicija i postupaka rješavanja zadataka. Kratke pisane provjere razlikuju se od pisanih provjera znanja opsegom nastavnih sadržaja.
Kratke pisane provjere znanja upisuju se u rubriku bilješki.
Pisana provjera znanja sastoji se od dva dijela.
U prvom dijelu provjeravaju se činjenice, pravila, definicije, pojmovi i postupci računanja. Zadaci su poredani od lakših prema težima. Svaki zadatak nosi različit broj bodova, te se od zbroja ostvarenih bodova određuje ocjena za usvojenost nastavnih sadržaja.
U drugom dijelu ispita provjerava se primjena stečenog znanja na primjerima iz svakodnevnog života. Provjeravanje se u ovom dijelu provodi uglavnom na zadacima sa riječima koji su poredani od lakših prema težima. Od ukupnog broja bodova u ovom dijelu ispita određuje se postotak za ocjenu iz primjene znanja.
U slučaju neočekivanog rezultata pisane provjere, ista se ponavlja u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju.
Nedovoljna ocjena učenika nije neočekivani rezultat ako je održan dovoljan broj sati vježbe u skladu s uočenim mogućnostima učenika u razredu, a učenik nije uložio dovoljno truda u svladavanju postavljenih zadataka (nije pratio na satu, nije vodio bilješke, nije pisao domaće zadaće, ometao je redovni rad učitelj i sl. ).
Ispravak negativnih ocjena/ocjena iz pisanih provjera je u roku od 14 dana nakon provjere.
Suradnja u nastavnom procesu
U ovu rubriku upisuje se ocjena koja proizlazi iz sveukupnog angažmana učenika na satovima matematike:
a) aktivnost na satu tj. rješavanje zadataka pred pločom te usmeno, javljanje i odgovaranje kad ponavljamo
naučeno gradivo, sudjelovanje kad obrađujemo novo gradivo
b) pisanje domaćih zadaća
Na početku svakog sata konstatira se tko ima, a tko ne domaću zadaću, da li je bilo kakvih poteškoća kod
rješavanja zadaće te se riješi i objasni koji zadatak iz zadaće ako je potrebno.
Učenicima koji nemaju domaće zadaće upisujem -, te nakon trećeg minusa upisujem negativnu ocjenu.
Jednom u polugodištu ocjenjuje se bilježnica ( u obzir se uzima redovitost pisanja domaćih zadaća, temeljitost, urednost, točnost prilikom rješavanja zadataka na satu ). Ocjenjivanje se vrši uglavnom krajem polugodišta, kako bi ocjena bila što objektivnija.
Za ocjenu odličan:
Uvijek ima napisanu domaću zadaću. Zadaće su uredne, pregledne i točne. Rješenja su često originalna. Konstrukcije
su precizne i uredne, crteži i sheme su u funkciji zadatka. Kada odgovara pred pločom sve zadatke iz zadaće s lakoćom
riješi. Jasno i sa sigurnošću zna opisati postupak rješavanja zadatka. U objašnjenjima se često koristi i naučenim
matematičkim pravilima. Učenik može dobiti ocjenu odličan iz domaće zadaće i ako zna točno i razumljivo pojasniti
neki zadatak iz zadaće a kojeg većina u razredu nije znala riješiti.
Za ocjenu vrlo dobar:
Domaće zadaće piše redovito, gotovo uvijek ima napisanu zadaću. Zadaće su uredne i pregledne. Uglavnom su točne.
Zna se dogoditi da se potkrade koja greška u zadaći ili rješavanju na ploči, ali objašnjenja su još uvijek točna i
matematički ispravna. Konstrukcije su precizne i uredne, crteži i sheme su u funkciji zadatka. Složenije probleme ne
uspijeva samostalno riješiti.
Za ocjenu dobar:
Domaće zadaće piše uglavnom redovito. Zadaće su čitke i uredne. Zadaća nije uvijek i u cijelosti točno i samostalno
napisana. Geometrijski pribor koristi pravilno, ali konstrukcije nisu uvijek točne. Ocjenu dobar iz domaće zadaće može
dobiti i učenik koji ima sve zadaće točno napisane ali na ploči ne zna riješiti zadatak koji mu je zadan ili ne zna objasniti
postupke rješavanja nekih od zadatka.
Za ocjenu dovoljan:
Domaće zadaće piše uglavnom neredovito. Zadaće nisu pregledne ni uredne. Rješenja su često netočna, postupci
manjkavi. Upisana su samo rješenja nekih zadataka. Crteži često nisu u funkciji zadatka. Pred pločom zna riješiti tek
poneki zadatak, većinom najlakši, iz zadaće. Objašnjenja nisu većinom točna.
Za ocjenu nedovoljan:
Domaće zadaće piše gotovo uvijek neredovito. Nema zadaću tri puta za redom. Ima upisana samo rješenja zadataka.
Pred pločom ne zna riješiti niti objasniti nijedan zadatak iz zadaće. Ne nudi logične niti opravdavajuće razloge za
nenapisanu zadaću.
c) Izrada plakata, prezentacija, mentalnih mapa, modela i ostalih posebnih domaćih zadaća
Učenik samostalno ili u grupi obrađuje zadanu temu i prezentira ju u obliku PowerPoint prezentacije, plakata
ili mentalne mape ostalim učenicima. Cilj prezentacija, plakata i mentalnih mapa je upoznati učenike s
pojedinim temama iz područja matematike.
Zaključna ocjena
- je rezultat ukupnog procesa vrednovanja tijekom nastavne godine i izvodi se na temelju opisanih elemenata i kriterija vrednovanja.
- ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena u rubrici po elementima, mora biti odraz praćenja cjelokupnog rada, učenja i zalaganja učenika kroz cijelu nastavnu godinu.
Ukoliko je učenik negativno ocijenjen iz jedne nastavne cjeline , zaključna ocjena može biti nedovoljan.
S načinom ocjenjivanja i zaključivanja ocjena učenici su upoznati na prvom nastavnom satu u školskoj godini. Zaključivanje ocjena je u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju.
ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN
(1)
Učenikov rad je
vrlo sadržajan,
matematički točan,
kratkih rečenica,
slikovit, bez
suvišnih detalja,
prikaz je vidljiv s
određene
udaljenosti i
lijepo likovno /
grafički oblikovan
Učenik može
samostalno i
sigurno prezentirati
rad.
Učenikov rad sadrži
većinu sljedećih
elemenata: vrlo
sadržajan,
matematički točan,
kratkih rečenica,
slikovit, bez
suvišnih detalja,
prikaz je vidljiv s
određene
udaljenosti i
lijepo likovno /
grafički oblikovan
Učenik može
prezentirati rad, ali
pokazuje
nesigurnost.
Učenikov rad
zadovoljava
polovicu sljedećih
elemenata: vrlo
sadržajan,
matematički točan,
kratkih rečenica,
slikovit, bez
suvišnih detalja,
prikaz je vidljiv s
određene
udaljenosti i
lijepo likovno /
grafički oblikovan
Tijekom
prezentacije rada
pokazuje
nesigurnost i
djelomično
razumijevanje
sadržaja .
Učenikov rad
zadovoljava samo
nekoliko od ovih
elemenata: vrlo
sadržajan,
matematički točan,
kratkih rečenica,
slikovit, bez
suvišnih detalja,
prikaz je vidljiv s
određene
udaljenosti i
lijepo likovno /
grafički oblikovan
Tijekom
prezentacije rada
pokazuje
nesigurnost i
nerazumijevanje
sadržaja.
Učenikov rad
ne zadovoljava
sljedeće kriterije :
matematički točan,
slikovit, bez
suvišnih detalja,
prikaz je vidljiv s
određene
udaljenosti i
lijepo likovno /
grafički oblikovan
Učenik nije
prezentirao zadanu
temu
Kriteriji, elementi, načini i postupci
vrednovanja likovne kulture u
OŠ Breznički Hum
Učitelj likovne kulture: Marko Grill
Breznički Hum, 4. rujna 2017.
LIKOVNA KULTURA
OCJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA
ODLIČAN (5)
Izražavanje
crtežom
Učenik je odlično realizirao likovni problem na svom radu. Kompoziciju je realizirao na zanimljiv, složen i originalan način, odlično je smjestio na papir i prikazao je bogatu
detaljima.
Odlična estetska kvaliteta rada. Odlična tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanoj crtačkoj tehnici.
Koristi brojne mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.
Tonsko i
kolorističko
izražavanje
Učenik je odlično realizirao/riješio likovni zadatak u tonskom ili kolorističkom izražavanju. Kompoziciju je realizirao na zanimljiv,složen i originalan način, odlično je smjestio na papir i prikazao je bogatu
detaljima.
Odlična estetska kvaliteta rada . Odličan način vladanja slikarskom tehnikom. Koristi brojne mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.
Trodimenzionalno
oblikovanje Učenik je odlično realizirao/riješio likovni zadatak u trodimenzionalnom oblikovanju. Prostornu kompoziciju je realizirao na zanimljiv, složen i originalan način.
Odlična estetska kvaliteta rada.
Odličan način vladanja kiparskim materijalom ili plastičkim materijalom.
Koristi brojne mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.
Grafičko
izražavanje Učenik je odlično riješio likovni zadatak u grafičkom izražavanju. Kompoziciju je realizirao na zanimljiv, složen i originalan način, odlično je smjestio na papir.
Odlična estetska kvaliteta rada.
Odličan način vladanja grafičkom tehnikom . Koristi brojne mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.
Promatranje,analiza
i vrednovanje
umjetničkog dijela
i učenikov odnos
prema radu
Učenik je samoinicijativan u radu. Samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji i u analizi i vrednovanju radova. S lakoćom uočava i istražuje likovne probleme kako na reprodukcijama tako i na učeničkim radovima.
Pronalazi osobna/originalna rješenja za realizaciju likovnog problema u svom radu.
Pronalazi poveznicu-korelaciju likovnih pojmova sa ključnim pojmovima iz drugih nastavnih predmeta.
Dosljedan u radu.
Ima pozitivan stav prema učenju i predmetu
Pokazuje interes za nastavni predmet i za sva područja likovnog izražavanja.
Odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima.
Odgovoran i savjestan pri obvezi donošenja pribora.
Tolerantan i pomaže drugima u radu ako je to potrebno.
Poštuje školska pravila.
OCJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA
VRLO DOBAR (4)
Izražavanje
crtežom Učenik je vrlo dobro realizirao/riješio likovni problem. Kompoziciju je realizirao i smjestio na papir vrlo dobro i prikazao jednostavnije detalje.
Vrlo dobra estetska kvaliteta rada.
Vrlo dobar način vladanja crtačkom tehnikom. Koristi neke mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.
Tonsko i
kolorističko
izražavanje
Učenik je vrlo dobro realizirao/riješio likovni zadatak u tonskom ili kolorističkom izražavanju. Kompoziciju je vrlo dobro realizirao i smjestio na papir i prikazao jednostavnije detalje.
Vrlo dobra estetska kvaliteta rada. Vrlo dobar način vladanja slikarskom tehnikom. Koristi neke mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.
Trodimenzionalno
oblikovanje Učenik je vrlo dobro realizirao/riješio likovni zadatak u trodimenzionalnom oblikovanju. Prostornu kompoziciju je realizirao vrlo dobro.
Vrlo dobra estetska kvaliteta rada.
Vrlo dobar način vladanja kiparskim materijalom ili plastičkim materijalom.
Koristi neke mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.
Grafičko
izražavanje
Učenik je vrlo dobro realizirao/riješio likovni zadatak u grafičkom izražavanju. Kompoziciju je realizirao vrlo dobro i prikazao jednostavnije detalje.
Vrlo dobra estetska kvaliteta rada.
Vrlo dobar način vladanja grafičkom tehnikom . Koristi neke mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.
Promatranje,analiza
i vrednovanje
umjetničkog dijela
Učenik je uglavnom samoinicijativan u radu. Uglavnom samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata,realizaciji i analizi i vrednovanju radova.
i učenikov odnos
prema radu
Vrlo dobro istražuje i uočava zadane likovne probleme kako na reprodukcijama tako i na učeničkim radovima.
Uglavnom pronalazi osobna/originalna rješenja za realizaciju likovnog problema u svom radu.
Vrlo dobro povezuje likovne ključne pojmove sa ključnim pojmovima iz drugih nastavnih predmeta.
Ima pozitivan stav prema učenju i predmetu.
Uglavnom pokazuje interes za nastavni predmet i za sva područja likovnog izražavanja.
U većem dijelu odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima.
Uglavnom savjestan pri obvezi donošenja pribora. Tolerantan i pomaže drugima u radu ako je to potrebno.
Poštuje školska pravila.
OCJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA
DOBAR (3)
Izražavanje
crtežom
Učenik je dobro realizirao/riješio likovni problem. Kompoziciju je realizirao djelomično dobro na najjednostavniji i najmanje zahtjevan način, djelomično dobro je
smjestio na papir i prikazao je siromašnom detaljima.
Djelomična / površna estetska kvaliteta rada. Djelomičan / površan način vladanja crtačkom tehnikom.
Koristi jednu ili mali broj mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.
Tonsko i
kolorističko
izražavanje
Učenik je dobro realizirao/riješio likovni zadatak u tonskom ili kolorističkom izražavanju. Učenik je površno smjestio zadani motiv u format papira.
Djelomična/površna estetska kvaliteta rada.
Djelomičan/površan način vladanja slikarskom tehnikom.
Koristi jednu ili mali broj mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.
Trodimenzionalno
oblikovanje Učenik je dobro realizirao/riješio likovni zadatak u trodimenzionalnom oblikovanju. Prostornu kompoziciju je realizirao djelomično dobro i na najjednostavniji način, ne zamarajući se detaljima.
Djelomična / površna estetska kvaliteta rada.
Djelomičan / površan način vladanja kiparskim materijalom ili plastičkim materijalom. Koristi jednu ili mali broj mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.
Grafičko
izražavanje Učenik je djelomično dobro realizirao/ riješio likovni zadatak u grafičkom izražavanju. Kompoziciju je realizirao djelomično dobro na najjednostavniji, nezahtijevan način , djelomično dobro je smjestio na
papir bez rzrade detalja.
Djelomična/ površna estetska kvaliteta rada. Djelomičan/ površan način vladanja grafičkom tehnikom.
Koristi jednu ili mali broj mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.
Promatranje,analiza
i vrednovanje
umjetničkog dijela
i učenikov odnos
prema radu
Učenika treba poticati na rad.
Učenik je samo na poticaj aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji,analizi i vrednovanju radova.
Teško i površno istražuje i uočava zadane likovne probleme kako na reprodukcijama tako i na učeničkim
radovima. Teško pronalazi osobna/originalna rješenja za realizaciju likovnog problema u svom radu. Slabo povezuje i pronalazi poveznicu između likovnih ključnih pojmova i ključnih pojmova iz d rugih nastavnih
predmeta.
Nije ustrajan u radu. Ima negativan ili promjenjiv stav prema učenju,likovnom izražavanju i predmetu.
Ponekad neodgovoran i površan u odnosu prema radu.
Nije ustrajan kod obveze donošenja pribora. Ponekad krši školska pravila.
OCJENA
KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA
DOVOLJAN (2)
Izražavanje crtežom Učenik nije razumio likovni problem,nije pokazao interes niti je uložio trud u realizaciju zadatka. Estetska kvaliteta rada je jedva zadovoljavajuća. Crtež je nedovršen,nepotpun,slabog kreativnog izražavanja.
Tonsko i kolorističko
izražavanje
Učenik nije razumio likovni problem,nije pokazao interes niti je uložio trud u realizaciju zadatka. Estetska kvaliteta rada je jedva zadovoljavajuća. Likovni uradak je nedovršen,nepotpun,slabog kreativnog izraza.
Trodimenzionalno
oblikovanje Učenik nije razumio likovni problem,nije pokazao interes niti je uložio trud u realizaciju zadatka. Estetska kvaliteta rada je jedva zadovoljavajuća. prostorna kompozicija je nedovršena,nepotpuna,slabog kreativnog izraza.
Grafičko izražavanje Učenik nije razumio likovni problem,nije pokazao interes niti je uložio trud u realizaciju zadatka. Estetska kvaliteta rada je jedva zadovoljavajuća. Zadana grafička tema je nedovršena,nepotpuna,slabog kreativnog izraza.
Promatranje,analiza i
vrednovanje
umjetničkog dijela i
Učenik je minimalno aktivan tijekom nastavnog sata. Minimalno povezuje pojmove, uglavnom nezainteresiran za nastavni predmet i sva područja likovnog izražavanja.
učenikov odnos prema Uglavnom ne nosi pribor.
radu
Često krši školska pravila.
OCJENA
KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA
NEDOVOLJAN (1)
Ukoliko učenik neredovito nosi pribor u školu (precizirano: tri puta dobije minus na satu likovne kulture unutar jednog polug odišta), uporno
krši kućni red (precizirano: tri puta dobije minus na satu likovne kulture – za ometanje nastavnika i učenika u nastavi, uništavanje školskog
inventara i sl.) ili čini jedno i drugo u kombinaciji,učeniku se u imenik u rubriku Analiza i vrednovanje umjetničkog djela upisuje ocjena
nedovoljan (1) .
Kriteriji, elementi, načini i postupci
vrednovanja glazbene kulture u OŠ
Breznički Hum
Učitelj glazbene kulture: Slavko Pomper
Breznički Hum, 4. rujna 2017.
GLAZBENA KULTURA
ELEM ENT I P R AĆ ENJ A :
- pjevanje i sviranje - intonacija, ritam, mjera - osnove glazbene pismenosti ( 4. razred) - osnove glazbene umjetnosti ( 5.-8. razreda) - slušanje
OCJENA ODLIČAN (5)
- učenik ima izrazitih sposobnosti i interesa za predmet - osjećaj za ritam razvijen - pjesme poznaje u potpunosti i interpretira točno ( tekst ) - aktivan u slušanju glazbe i ostalim oblicima rada - pjeva solo uz pratnju instrumenta i uz pomoć udžbenika, te vrlo lijepo muzicira - u pjevanju primjenjuje zadani tempo, dinamiku i mjeru - reproducira ritam bez pogreške - osobito dobro pamti i prepoznaje skladbe za slušanje i točno analizira - prepoznaje pojmove s područja glazbenih oblika, vrsta i stvaralaštva glazbe kao što su:
- VOKALNA, INSTRUMENTALNA I VOKALNO-INSTRUMENTALNA GLAZBA, NARODNA GLAZBA, GLASOVI PO SPOLU I VRSTI NABROJATI, VRSTE ZBOROVA, GLAZBENO-SCENSKA DJELA, SIMFONIJSKI ORKESTAR VRSTE GLAZBALA ( vrijedi za učenike od 5. – 8. razreda )
- učenici 4. razreda – OSNOVE GLAZBENE PISMENOSTI ( note po vrijednosti, pojam tempa i dinamike, vrste mjera, znakovlje, 5 bitnih skladatelja iz skladbi koje smo slušali, prepoznati osnovne instrumente vizualno i neke slušno po dogovoru s učiteljem.)
- dopuštena mala oscilacija u intonaciji
VRLO DOBAR ( 4 )
- razvijenog interesa, osjećaj za ritam i sposobnosti - melodijski relativno točno pjeva ali mogao bi biti sigurniji u tekstu pjesama - prepoznaje neke slušne skladbe - pjesme pjeva uz pomoć instrumenta i udžbenika - primjenjuje upute za izražajnu izvedbu skladbe - samostalno pjeva uz pratnju instrumenta - prepoznaje neke osnovne pojmove iz glazbene pismenosti 4. razred i glazbene umjetnosti od 5.- 8. razreda iz gore navedenih stavki uz malu pomoć učitelja - služi se jednostavnim ritmovima bez pogreške - pri analizi slušanih skladbi ponekad varira - pažljiv na satu, ali ima i oscilacija u radu - dopuštena malo veća oscilacija u intonaciji
DOBAR ( 3 )
- interes i sposobnost za predmet ponekad promjenjiv - može ritmički i ponekad melodijski pjevati pjesme, ali je nesiguran u tekst - iziskuje veću pomoć učitelja i često poticanje - pjeva uz pomoć udžbenika i instrumenta samostalno, ali je ponekad potrebna pomoć učitelja - analiza slušnih primjera treba biti pažljivije urađena ili slušana - nastoji primijeniti upute pravilnog pjevanja ( tempo, dinamika i ritam ) - pri prepoznavanju glazbenih pojmova iz gore navedenih sastavnica gl. pismenosti, gl. vrsta iz gore navedenih sastavnica izis kuje pomoć učitelja - aktivnost na satu promjenjiva - ponekad treba razvijati veći interes za slušanje određenih skladbi, te potreba za većom koncentracijom - dopuštene su veće oscilacije u intonaciji i pomoć učitelja
DOVOLJAN ( 2 )
- potrebno je pokazati veći interes i odgovornost u radu - često nema pribor za rad - teže se uključuje i prati nastavne sadržaje, iako voli pjevati pjesme - učenik radi u skladu sa svojim mogućnostima - učestalo iziskuje poticaj učitelja - pjeva pjesme po odabiru uz pomoć udžbenika, instrumenta i učitelja - kod pjevanja ima poteškoća s tekstom, ritmom i intonacijom - veća odstupanja intonativna su dopuštena - trudi se na satu - rabi jednostavne ritmove uz pomoć učitelja - prepoznaje vrlo malo pojmova s područja gl. pismenosti, gl. umjetnosti iz gore navedenih sastavnica
NA ZAKLJUČNU OCJENU UTJEČU I : RADNE NAVIKE, TEMELJITOST, USTROJNOS U RADU, DISCIPLINIRANOST, SAMOSTALNOST U RADU, KONCENTRACIJA NA
RAD, MARLJIVOST I IZRAŽAVANJE.
Prisutstvo i pojava ovih elemenata kod učenika potvrđuje uspješnu realizaciju odgojno-obrazovnih ciljeva nastave glazbene kulture.
OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM
ELEMENTI I KRITERIJI OCJENJIVANJA U NASTAVI
NJEMAČKOG JEZIKA
(od 1. do 4.razreda)
Učiteljica njemačkog jezika:
Danijela Ivančan Bosilj
Elementi ocjenjivanja:
1. Razumijevanje – slušanje i čitanje
2. Govorne sposobnosti
3. Pisano izražavanje
1. RAZUMIJEVANJE (slušanje i čitanje):
Sastavnice za ocjenjivanje
sustavno i interaktivno praćenje rada na satu te uključivanje učenika u nastavni proces
slušanje zvučnog zapisa ili učitelja i njegovo razumijevanje
čitanje i razumijevanje riječi / rečenica u tekstu
odličan (5) -brzo i samostalno razumije riječi i kratke izraze slušanjem zvučnog,
audio-vizualnog zapisa ili učitelja
-učenik/ca lako čita riječi, jednostavne rečenice i kraće tekstove te
uočava pravila ortografije. Ima pravilan izgovor. Učenik/ca ima
razvijenu vještinu izražajnog čitanja i lako pamti pismovnu sliku riječi i
rečenica. Čita tečno i sigurno bez greške ili do dvije greške (ovisno o
težini riječi).
vrlo dobar (4) -razumije riječi i kratke izraze ili upute, slušanjem zvučnog, audio-
vizualnog zapisa ili učitelja, uz malu pomoć ili poticaj samog učitelja
-samostalno čita uz rijetke pogreške. Ima pravilan izgovor. Lako pamti
pismovne slike riječi, rijetko griješi i lako usvaja riječ nakon
ispravljanja. Čita tečno i sigurno sa tri do četiri greške
dobar (3) -razumije riječi,poznate fraze, izraze ili upute, slušanjem zvučnog audio-
vizualnog zapisa ili učitelja, ali tek nakon nekoliko ponavljanja ili ako
sugovornik govori sporo i razgovijetno
- čita riječi ili tekst uz česte pogreške i slabiju usvojenost određenih
riječi. Potrebna je pomoć učitelja jer ne razlikuje pismovne slike riječi.
Čita polako sa pet do sedam grešaka .
dovoljan (2) -djelomično razumije riječi, osnovne fraze,izraze ili naredbe slušanjem
zvučnog, audio-vizualnog zapisa ili učitelja uz višestruko ponavljanje i
upute nastavnika
- uz poteškoće i česte pogreške čita isključivo jednostavne riječi i kraće
rečenice. Nije u stanju uočiti razliku između pisanja i izgovora riječi.
Čita polako i nesigurno sa osam do deset grešaka.
nedovoljan (1) -učenik/ca nije u stanju pročitati niti najjednostavniju riječ/rečenicu i
često odbija čitati. Ponavlja za modelom bez razumijevanja i ne uočava
potrebu za pravilnim izgovorom. Čita nesigurno sa više od deset grešaka
*Napomena: u prvom razredu čitanje se ne ocjenjuje. Ocjenjuje se tzv.globalno čitanje (spajanje slikovnog i
pisanog oblika riječi).
* U 1., 2. i 3. razredu piše se slušni diktat – prema uputi obojati, nacrtati, prevesti riječ/rečenicu. Vrednuje se
prema kriterijima za pisano izražavanje.
2. GOVORNE SPOSOBNOSTI:
Sastavnice za ocjenjivanje
vođenje dijaloga, dramatizacija
imenovanje leksičkih struktura
izgovor i intonacija
odličan (5) -reagira brzo, samostalno primjenjuje znanje, povezuje činjenice i
odgovara bez pomoći učitelja,bez grešaka ili s vrlo malo neznatnih
pogrešaka
- samostalno i pravilno koristi nove riječi i izraze,usvojene nastavne
sadržaje lako prenosi na nove situacije
- ima pravilan izgovor i intonaciju
vrlo dobar (4) -znanje primjenjuje umjereno brzo, bez pomoći učitelja s malo grešaka. -
pravilno izgovara riječi uz rijetke nesigurnosti
-na verbalne i neverbalne poticaje reagira primjerenom brzinom,
eventualne pogreške brzo ispravlja
- učenik/ca je uporan/na te se trudi usvojiti pravilan izgovor
dobar (3) -primjenjuje znanje uz pomoć učitelja uz nešto veće greške
-ima poteškoća u izgovoru specifičnih glasova njemačkog jezika -
izražava se samo na poticaj i oslanja se na stalnu pomoć učitelja
-u govoru ima pogrešaka koje teško sam uočava i ispravlja
dovoljan (2) -znanje primjenjuje polako i nesigurno uz pomoć učitelja uz više grešaka
- učenik je izrazito nesiguran i spor u izražavanju
-teško izgovara riječi i učestalo griješi, u radu se oslanja na druge
učenike i pomoć učitelja
-odgovara na jednostavna pitanja samo JA/NEIN odgovorima.
nedovoljan (1) -znanje je manjkavo pa nema ni primjene znanja ni uz pomoć učitelja. -
učenik ne može čitati i samostalno koristiti obrađeni vokabular
- nerado sudjeluje u aktivnostima na satu jer je izražena nesigurnost u
govoru
- izgovor je nepravilan te izostaju trud i zalaganje za usvajanjem
pravilnog izgovora
3. PISANO IZRAŽAVANJE: Sastavnice za ocjenjivanje:
pisano odgovaranje na pitanja
pisanje, prepisivanje riječi/rečenica
dopunjavanje
diktat
odličan (5) -učenik točno i pravilno prepisuje poznate riječi i kraće rečenice - -
prepoznaje i pravilno koristi slova kojih nema u hrvatskom jeziku. -
nadopunjuje tekst ili pismeno odgovara na pitanja prema modelu
-u pisanoj provjeri rješivost je 90-100%.
vrlo dobar (4) - uz poneku pogrešku prepisuje/piše riječi i brzo ih uočava i ispravlja. -
većim dijelom uočava razliku između pisanja i čitanja riječi
-u pisanoj provjeri rješivost je 78-89%.
dobar (3) -učenik ima poteškoće u uočavanju drukčijeg sustava pisanja i s
pogreškama prepisuje riječi
-ne vodi previše računa o izgledu svojih uradaka, a u pisanoj provjeri
rješivost je 64-77%.
dovoljan (2) -netočno i s mnogo pogrešaka prepisuje riječi i pri tom ne uočava
različitost dvaju jezičnih sustava.
-nerijetko odbija ispraviti pogrešno napisane riječi
- ne vodi računa o preglednosti svog uratka, a u pisanoj provjeri
rješivost je između 51 - 63%.
nedovoljan (1) -učenik ne zna pravilno prepisati riječi i ne poštuje različitost jezičnog
sustava
-riječi piše na fonetskoj razini, često uz korištenje slova hrvatske abecede
-često odbija aktivnosti vezane uz pisanje
-riješenost pisane provjere je 50 % i manje.
Provjere su vezane uz prethodno obrađene nastavne sadržaje, a prethoditi će im 1 ili 2 sata ponavljanja. Pisane
provjere znanja vrednuju se prema prikazanoj skali:
ocjena postotak
odličan(5) 90%-100%
vrlo dobar(4 78%-89%
dobar(3) 64%-77%
dovoljan(2) 51%-63%
nedovoljan(1) 0%-50%
*Diktat u 4.razredu ocjenjuje se prema broju riječi u diktiranom tekstu i prema broju pogrešaka
Npr.
DULJINA DIKTATA BROJ POGREŠAKA OCJENA
15 (do 25 riječi) 0,1,2 odličan (5)
3,4 vrlo dobar (4)
5,6 dobar (3)
7 dovoljan (2)
8 i više nedovoljan (1)
OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM
ELEMENTI I KRITERIJI OCJENJIVANJA U NASTAVI
NJEMAČKOG JEZIKA
(od 5. do 8.razreda)
Učiteljica njemačkog jezika:
Danijela Ivančan Bosilj
Elementi ocjenjivanja:
1. Razumijevanje
2. Govorne sposobnosti
3. Pisano izražavanje
4. Jezične zakonitosti – gramatika
2. RAZUMIJEVANJE:
Sastavnice za ocjenjivanje
sustavno i interaktivno praćenje rada na satu te uključivanje učenika u nastavni proces
samostalno prepričavanje teksta na temelju slušanja/čitanja, izlaganje, opisivanje, odgovaranje na
pitanja, prijevod
primjena leksičkih i jezičnih struktura u zadacima
projekti, plakati, Power Point prezentacija
odličan (5) - nakon čitanja/slušanja teksta, učenik točno odgovara na pitanja,
ispravlja netočne tvrdnje, točno povezuje riječi i njihove definicije,
samostalno uz manju pomoć prepričava tekst, točno nadopunjuje zadane
rečenice, prijevod rečenica je točan, razumije jezičnu poruku
- aktivno se uključuje u nastavni proces, samostalno i točno primjenjuje
leksičke i jezične strukture u zadanim vježbama
vrlo dobar (4) -nakon čitanja/slušanja teksta učenik uglavnom točno odgovara na
postavljena pitanja, točno ispravlja većinu netočnih tvrdnji te može
povezati većinu riječi i njihovih definicija, uglavnom točno prevodi
rečenice te razumije jezičnu poruku.
dobar (3) -nakon čitanja/slušanja teksta učenik sporije, ali uz pomoć točno
odgovara na postavljena pitanja, uz nastavnikovu pomoć točno ispravlja
dio netočnih tvrdnji te povezuje dio riječi i njihove definicije,može točno
nadopuniti dio zadanih rečenica i samo djelomično razumije jezičnu
poruku.
dovoljan (2) -nakon čitanja/slušanja teksta učenik razumije samo određene dijelove
teksta, sporije i uz nastavnikovu pomoć točno odgovara na više od pola
postavljenih pitanja, koristeći uglavnom kratke odgovore, teže povezuje
riječi i njihove definicije, ali uzpomoć ipak uspijeva, prevodi samo
kratke i jednostavne primjere rečenica
nedovoljan (1) -ne razumije pitanja, pročitani tekst ne razumije ni uz pojašnjenja, ne
zalaže se u radu
2. GOVORNE SPOSOBNOSTI:
Sastavnice za ocjenjivanje
vođenje dijaloga, dramatizacija
prepričavanje teksta
izlaganje
odličan (5) -izražava svoje misli tečno i pravilno, zna upotrijebiti pravu riječ i frazu
na pravom mjestu, s pravilnim izgovorom i intonacijom
-usvojeni vokabular uspješno prenosi na nove situacije
- samostalno i sigurno vodi kratke dijaloge u okviru poznatih situacija
- samostalno iznosi informacije o prethodno usvojenim nastavnim
sadržajima
vrlo dobar (4) -govori korektno koristeći osnovni fond riječi i fraza, ponekad upotrijebi
riječ ili frazu neadekvatno
-u pojedinim elementima izgovora i intonacija nije sigurna.
- djelomično samostalan /na u izražavanju
-uz manju pomoć vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija)
dobar (3) -služi se skromnim fondom riječi i ponekad upotrebljava riječ ili frazu
neadekvatno za misao koju želi izraziti
-neadekvatno upotrijebljenu riječ ili frazu može ispraviti uz pomoć
-djelomično samostalno vodi kraće dijaloge poznatih situacija
dovoljan (2) -teško se izražava, rijetko nalazi odgovarajuće riječi ili fraze, rječnik
oskudan
- uz pomoć i vođenje učitelja jednostavnim rečenicama opisuje osobe,
predmete i situacije te reproducira kratke dijaloge uz ponavljanje za
modelom
nedovoljan (1) - učenik se ne uspijeva izraziti niti uz pomoć i vođenje učitelja
3. PISANO IZRAŽAVANJE: Sastavnice za ocjenjivanje:
sastavci, diktati, tekstovi prema modelu
pisano odgovaranje na pitanja i rješavanje zadataka
odličan (5) - učenik/ca pismeno samostalno i kreativno izražava svoje misli
- izražava se bez većih gramatičkih i ortografskih pogrešaka
- po diktatu piše točno i bez većih ortografskih pogrešaka
- samostalno pisano odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon
pročitanog teksta.
vrlo dobar (4) - može pismeno izraziti svoje misli samostalno, s nekoliko gramatičkih
ili ortografskih pogrešaka.Po diktatu piše s malo pogrešaka
-djelomično samostalno piše razne vrste tekstova prema uzorku,
većinom samostalno odgovara na zadana pitanja i rješava pisane zadatke
nakon pročitanog teksta.
dobar (3) -ne može bez pomoći izraziti svoje misli pismenim putem.
-pravi veće ortografske i gramatičke pogreške. Po diktatu pravi veći broj
pogrešaka.
-uz pomoć učitelja i dodatne upute piše razne tekstove prema uzorku,
djelomično samostalno pisano odgovara na zadana pitanja i rješava
zadatke nakon pročitanog teksta.
dovoljan (2) - učenik/ca se ne može samostalno pismeno izražavati pa ga/ju se mora
voditi kroz pismeni rad (pitanja, popunjavanje). Po diktatu piše s puno
pogrešaka.
-uz pomoć učitelja i dodatne upute piše tekstove prema uzorku, teže
pismeno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog
teksta.
nedovoljan (1) - ni uz pomoć i upute učenik/ca se ne može pisano izraziti
- po diktatu piše s velikim brojem pogrešaka
4. JEZIČNE ZAKONITOSTI-GRAMATIKA:
odličan (5) -učenik/ca je u potpunosti usvojio/la gramatičkie sadržaje koji su do tog
trenutka obrađeni te ih pravilno upotrebljava u pismenom i usmenom
izražavanju
- može svaki gramatički sadržaj potkrijepiti samostalnim primjerom
-u pismenim provjerama rješivost mora biti iznad 90%.
vrlo dobar (4) -jezične zakonitosti temeljito poznaje, ali u primjeni u govoru i pismu
ponekad pravi pogreške.
-povremene pogreške može naknadno samostalno ispraviti.
-učenik/ca rješava zadatke s gramatičkim sadržajima u rasponu od 78%
do 89%.
dobar (3) -jezične zakonitosti i kategorije poznaje, ali u govoru i pismu čini puno
pogrešaka u njihovoj primjeni pa je smisao ponekad djelomično nejasan.
-neke jednostavne strukture koristi uglavnom točno, uz poneku pogrešku
-učenik/ca rješava zadatke s gramatičkim sadržajima u rasponu od 64%
do 77%.
dovoljan (2) -jezične zakonitosti i strukture slabije poznaje (na razini prepoznavanja).
-u primjeni u govoru i pismu često griješi pa se teže zaključuje što želi
reći
-učenik/ca rješava zadatke s gramatičkim sadržajem u rasponu od 51%
do 63%.
nedovoljan (1) -jezične zakonitosti poznaje slabo ili nikako pa ih ne može ni
primjenjivati. Rješivost u pismenim provjerama je ispod 50 %.
ocjena postotak
odličan(5) 90%-100%
vrlo dobar(4 78%-89%
dobar(3) 64%-77%
dovoljan(2) 51%-63%
nedovoljan(1) 0%-50%
Kriteriji, elementi, načini i postupci
vrednovanja engleskog jezika u OŠ
Breznički Hum
učiteljica engleskog jezika: Marija Zrinka Sokač
Breznički Hum, 4. rujna 2017.
ENGLESKI JEZIK
(od 5. do 8.razreda)
Elementi ocjenjivanju:
1. Razumijevanje
2. Govorne sposobnosti
3. Sposobnost pismenog izražavanja
4. Jezične zakonitosti – gramatika
RAZUMIJEVANJE:
odličan(5)- nakon čitanja/slušanja teksta učenika točno odgovara na pitanja, ispravlja netočne tvrdnje, točno povezuje riječi i njihove d efinicije, točno nadopunjuje zadane rečenice, prijevod rečenica je točan, te razumije jezičnu poruku.
vrlo dobar(4) -nakon čitanja/slušanja teksta učenik uglavnom (više od 77%) točno odgovara na postavljena pitanja, točno ispravlja većinu neto čnih tvrdnji te može povezati većinu riječi i njihovih definicija. Uglavnom točno prevodi rečenice te razumije jezičnu poruku.
dobar(3)-nakon čitanja/slušanja teksta učenik sporije, ali uz pomoć nastavnika točno odgovara na postavljena pitanja (više od 64%), uz nastavnikovu pomoć točno ispravlja dio netočnih tvrdnji te povezuje dio riječi i njihove definicije,može točno nadopuniti dio zadanih rečenica i samo djelomično razumije jezičnu poruku.
dovoljan(2) - nakon čitanja/slušanja teksta učenik razumije samo dijelove teksta, sporije i uz nastavnikovu pomoć točno odgovara na više od pola postavljenih pitanja, koristeći uglavnom kratke odgovore, povezivanje riječi i definicija teče otežano, ali uz nastavnikovu pomoć ipak uspijeva, a točno prevodi kratke jednostavne rečenice.
nedovoljan(1)- ne razumije pitanja, izlaganja, pročitani tekst ni uz pojednostavljenja i pojašnjenja
GOVORNE SPOSOBNOSTI: odličan(5) – izražava svoje misli tečno i dosta pravilno, zna upotrijebiti pravu riječ i frazu na pravom mjestu, s pravilnim izgovorom i intonacijom. Usvojeni
vokabular uspješno prenosi na nove situacije. (samostalno opisuje osobe, predmete i situacije, samostalno povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga, razgovora samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada, vrlo uspješno vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija)
vrlo dobar(4) – govori korektno koristeći osnovni fond riječi i fraza, ponekad upotrijebi riječ ili frazu neadekvatno. U pojedinim elementima izgovora i intonacija nije sigurna.( djelomično samostalno opisuje osobe, predmete i situacije uz manju pomoć povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora, samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada, uz manju pomoć vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija)
dobar(3) – služi se skromnim fondom riječi i ponekad upotrebljava riječ ili frazu neadekvatno za misao koju želi izraziti. Neadekvatno u potrijebljenu riječ ili frazu može ispraviti uz pomoć učiteljice. Može se sporazumijevati. (uz model i manju pomoć učitelja prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora i opisuje osobe, predmete i situacije, treba ga poticati da iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada, djelomično samostalno vodi kraće dijaloge poznatih situacija)
dovoljan(2) – pravi ozbiljne pogrješke u konverzaciji i izgovoru, rijetko nalazi odgovarajuće riječi ili fraze. Teško se izražava, rječnik oskudan. (uz pomoć i vođenje učitelja jednostavnim rečenicama opisuje osobe, predmete i situacije, uz pomoć iznosi rezultate pojedinačnog rada, uz pomoć, vođen je i model učitelja prepričava kraće priče, reproducira kratke dijaloge uz ponavljanje za modelom)
nedovoljan(1)- nije u stanju usmeno se izraziti u razgovoru
PISMENO IZRAŽAVANJE: odličan(5)- može pismeno izraziti svoje misli samostalno i kreativno, bez većih
gramatičkih i ortografskih pogrešaka. Po diktatu piše točno i bez većih ortografskih pogrešaka. Samostalno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta.
vrlo dobar(4)- može pismeno izraziti svoje misli samostalno, s ponekom gramatičkom ili ortografskom pogreškom. Po diktatu piše s malo pogrje šaka. Djelomično samostalno piše razne vrste tekstova prema uzorku, većinom samostalno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta
dobar(3) – ne može bez pomoći izraziti svoje misli pismenim putem. Pravi veće ortografske i gramatičke pogrješke. Po diktatu pravi veći broj pogrješaka. Uz pomoć učitelja i dodatne upute piše razne tekstove prema uzorku, djelomično samostalno pisano odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta.
dovoljan(2) – nije se sposoban samostalno pismeno izražavati pa ga se mora voditi kroz pismeni rad (pitanja, popunjavanje). Po diktatu piše s puno pogrješaka. Uz pomoć učitelja i dodatne upute piše krade tekstove prema uzorku, teže pismeno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta.
nedovoljan(1) – nije se sposoban pismeno izražavati ni uz pomoć učiteljice. Po diktatu piše s velikim brojem pogrješaka.
PISMENO: odličan(5) 90%-100% vrlo dobar(4) 78%-89% dobar(3) 64%-77% dovoljan(2) 51%-63% nedovoljan(1) 0%-50%
Diktat- ocjenjuje se prema broju riječi u diktiranom tekstu i prema broju pogrešaka DULJINA DIKTATA 10 do 25 riječi
OCJENA odličan(5)
BROJ POGREŠAKA 0,1
vrlo dobar(4) 2 dobar(3) 3,4 dovoljan(2) nedovoljan(1)
5 6 i više
25 do 40 riječi odličan(5) 0,1 vrlo dobar(4) 2,3 dobar(3) 4,5,6 dovoljan(2) 7,8,9 nedovoljan(1) 10 i više
Višeminutne provjere znanja: 1. Bodovane provjere ocjenjuju se prema postotku riješenosti po istom kriteriju kao i pismeni ispiti znanja
2. Prema broju riječi/rečenica
OCJENA TOČNIH RIJEČI/REČENICA (od 15)
TOČNIH RIJEČI/REČENICA (od 10)
odličan(5) 15-14 10-9 vrlo dobar 13-12 8 dobar(3) dovoljan(2)
11-10 9-8
7-6 5
nedovoljan(1) 7-0 4-0
Domaća zadaća je obavezna i piše se za svaki sat.
JEZIČNE ZAKONITOSTI-GRAMATIKA: odličan(5) – učenik je u potpunosti usvojio tvorbu i uporabu glagolskih vremena, te ostalih gramatičkih sadržaja koji tog trenutka obrađeni, te ih pravilno
upotrebljava u pismenom i usmenom izražavanju. Sposoban je svaki gramatički sadržaj potkrijepiti samostalnim primjerom. U pis menim provjerama rješivost mora biti iznad 90%.
vrlo dobar(4)-jezične zakonitosti temeljito poznaje, ali u primjeni u govoru i pismu ponekad pravi pogrješke. Povremene pogrješke može naknadno samostalno ispraviti. Učenik rješava zadatke s gramatičkim sadržajima u rasponu od 78% do 89%.
dobar(3) – jezične zakonitosti i kategorije poznaje, ali u govoru i pismu čini puno pogrešaka u njihovoj primjeni pa je smisao ponekad djelomično nejasan. Neke jednostavne strukture koristi uglavnom točno, uz poneku pogrješku. Učenik rješava zadatke s gramatičkim sadržajima u rasponu od 64% do 77%.
dovoljan(2)- jezične zakonitosti i strukture slabije poznaje (na razini prepoznavanja). U primjeni u govoru i pismu često griješi pa se teže zaključuje što želi reći. Učenik rješava zadatke s gramatičkim sadržajem u rasponu od 51% do 63%.
nedovoljan(1)- jezične zakonitosti poznaje slabo ili nikako pa ih ne može ni primjenjivati. Rješivost u pismenim provjerama je ispod 50%.
ZAKLJUČNA OCJENA IZ ENGLESKOG JEZIKA nije aritmetička sredina. Ukoliko učenik/ca ima zaključno u prvom obrazovnom razdoblju npr.3 , a u drugom 4 zaključna ocjena je 4(vidljiv je napredak). Ako je ocjena u prvom obrazovnom
razdoblju 4, a u drugom 3 zaključna ocjena biti će 3.
OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM
Breznički Hum 14
KRITERIJI OCJENJIVANJA IZ PRIRODE I
BIOLOGIJE
Školska godina 2017./2018.
Učiteljica: Ivka Kožić
OCJENA Usvojenost obrazovnih sadržaja u Prirodi i Biologiji
nedovoljan (1) Učeni(k)ca ne razumije nastavni sadržaj i nije ga u stanju samostalno reproducirati. Na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno. Osnovne pojmove iz gradiva ne poznaje. Ne može samostalno rješavati jednostavne zadatke. Učeni(k)ca odbija suradnju.
dovoljan (2)
Učeni(k)ca prepoznaje i reproducira osnovne pojmove. Može imenovati, nabrojiti, definirati ili opisati traženi pojam iz gradiva. Razumije sadržaj, ali ga ne zna primijeniti niti obrazložiti koristeći zadane primjere. Često griješi prilikom samostalnog rješavanja jednostavnih zadataka. Iznošenje gradiva je površno i nesigurno.
dobar (3)
Učeni(k)ca reproducira i prepoznaje osnovne pojmove. Razumije sadržaj, ali je površan u njegovoj primjeni. Uz pomoć učitelja učeni(k)ca može prepoznati, izdvojiti, izraziti, oblikovati i objasniti sadržaj gradiva. Samostalno rješava jednostavne zadatke. Ponekad griješi prilikom samostalnog rješavanja složenijih zadataka.
vrlo dobar (4) Reproducira i razumije obrađeni nastavni sadržaj. Poznaje osnovne pojmove, može povezati, dopuniti, prilagoditi, razvrstati tražene činjenice. Nadograđuje stečena znanja. Sadržaj obrazlaže uglavnom samostalno, koristi zadane primjere i samostalno rješava probleme i zadatke. Uz malu
pomoć nastavnika povezuje sadržaje s drugim nastavnim predmetima. Pomalo nesiguran u odgovoru.
odličan (5)
Reproducira, razumije, nadograđuje stečena znanja. Samostalno obrazlaže sadržaj navodeći i vlastite primjere, rješava i složene probleme i zadatke. Postavlja efikasna pitanja za raspravu o problemu. Može predvidjeti i pretpostaviti rješenja problema. Prikuplja podatke iz različitih izvora znanja. Koristi primjerene analitičke i sintetičke metode za rješavanje problema. Korelira stečena znanja sa sadržajima drugih predmeta. Može prenositi svoja znanja drugima te je siguran i jasan u izlaganju nastavnog sadržaja.
OCJENA OCJENJIVANJE PRAKTIČNIH RADOVA U PRIRODI I BIOLOGIJI
nedovoljan (1) Ne sudjeluje u radu
Ne piše bilješke
Ne zna usmeno prezentirati rezultate vježbe
Odbija suradnju
dovoljan (2)
savladao tehniku rada mikroskopom i drugim priborom
površan u provođenju mjera opreza
ponekad zanemaruje naputke učitelja
bilješke nepotpune, crteži neopisani
nije samostalan
poticaj djeluje privremeno
rado posluša savjet, ali ga se dosljedno ne drži
dobar (3)
treba poticati razvoj interesa
savladao tehnike rada
ponekad previdi mjere opreza
radi po naputku
nije samostalan, oslanja se na pomoć drugih
teže povezuje rezultate opažanja s praktičnim radom
vrlo dobar (4)
ponekad potrebna pomoć za izvođenje zaključka na temelju dobivenih rezultata
radi po naputku učitelja
savladao tehnike rada i osnovne mjere opreza
bilješke točne (dopunjava ih)
poštuje dogovor, razvijena sposobnost komunikacije
odličan (5)
u cijelosti savladao tehniku rada i mjere opreza
samostalan, brz, spretan
izvodi zaključke na osnovi rezultata rada
bilješke točne, sažete, crteži uredni, opisani, uporabljuje boje
aktivan i pozitivan stav prema očuvanju okoliša, školske i osobne imovine
pridonosi učinkovitom radu u grupi i u paru
objektivan u vrednovanju tuđega i samovrednovanju osobnog rada
razvijena sposobnost komunikacije, uvažava tuđe mišljenje
KRITERIJI OCJENJIVANJA - KEMIJA
Učenici će na prvom nastavnom satu biti upoznati s obvezama i pravima,te zahtjevima glede
nastavnog predmeta.
Za nesmetano praćenje potrebno je redovito nošenje udžbenika,radne bilježnice i obične bilježnice
(nenošenje potrebnog pribora bilježi se rubrici za opisno praćenje)
Elementi praćenja i ocjenjivanja:
Usvojenost programskih sadržaja- najvažniji elementi (usmeno i pismeno)
USMENO- može biti svaki sat, najavljuje se ukoliko se provjerava veći dio gradiva
(npr. prije pismene provjere znanja)
Kriterij usmenih provjera:
OCJENA ODLIČAN- stečeno znanje primjenjuje na nove, složenije primjere, uspješno izvršava
korelaciju sa srodnim gradivom, sposoban je prenositi znanje na druge, služi se dodatnim izvorima
znanja i informacija iz različitih medija
OCJENA VRLO DOBAR- razumije gradivo, služi se usvojenim znanjem, navodi vlastite
primjere,samostalno rješava i složenije zadatke.
OCJENA DOBAR- reproducira temeljne pojmove, razumije gradivo, ali ga ne zna primijeniti niti
obrazložiti vlastitim primjerom
OCJENA DOVOLJAN- ne prepoznaje temeljne pojmove ,odgovara po sjećanju, bez razumijevanja, do
rezultata dolazi uz pomoć učitelja
OCJENA NEDOVOLJAN- ne usvaja minimum temeljnih pojmova ne prepoznaje
osnovnu tematiku
PISMENO- u jednom polugodištu dvije pismene provjere znanja (najavljuje se do dva
tjedna ranije, a vremenik pisanja nalazi se na oglasnoj ploči škole i na internet stranicama škole
0% - 44% = NEDOVOLJAN
45% - 60% = DOVOLJAN
61% - 76% = DOBAR
77% - 90% = VRLO DOBAR
91% - 100% = ODLIČAN
PRAKTIČAN RAD- ocjenjuje se pokus izveden u školi ili kod kuće, izrada modela vezanih za nastavno
gradivo, prezentacija na računalu, izrada plakata, referata,domaća zadaća-radna bilježnica, obična
bilježnica za rad u školi ili kod kuće, grupni rad, aktivnost (ocjenjuje se najmanje dva puta u jednom
polugodištu)
RJEŠAVANJE PROBLEMA- primjena znanja i vještina, rješavanje različitih vrsta zadataka usmeno ili
pismeno, način rješavanja problemskih zadataka (sređivanje podataka,planiranje rješenja,provjera
rezultata).
Opisno praćenje učenika: praćenje učenikovih sposobnosti, zalaganja, urednosti, marljivosti, odnos
prema učitelju i učenicima, školskoj imovini, interesu za predmet, nazadovanju ili napredovanju u
radu.
Zaključna ocjena: odraz je cjelokupnih odgojno-obrazovnih postignuća tijekom godine, a temelji se
na bilješkama o praćenju učenika i ocjena, te ne mora biti aritmetička sredina svih ocjena po
elementima ocjenjivanja.
Popravni ispit: Učenik koji tijekom školske godine ocijenjen ocjenom nedovoljan, a nije tu ocjenu
ispravio,uputit će se na dopunsku nastavu. Nakon dopunske nastave učenik će odgovarati nastavno
gradivo usmeno.
Učenik upućen na dopunsku nastavu odgovara nastavno gradivo cijele školske godine tekućeg
razreda.
Predmetna učiteljica:
Školska godina- 2017./2018.
Spomenka Kos
Kriteriji, elementi, načini i postupci
vrednovanja fizike u
OŠ Breznički Hum
učiteljica : Nataša Gotal
Breznički Hum,4. rujna 2017.
FIZIKA
1. Usvojenost programskih sadržaja (prva rubrika)
2. Praktični radovi (druga rubrika) - analiza zadataka - rukovanje instrumentima - obrada rezultata - diskusija rezultata - interes za rad - suradnja u timu - marljivost i zalaganje - ekološka svijest - zaštita na radu - odnos prema školskoj imovini - urednost vođenja zabilješki ( dokumentacije )
3. Primjena znanja i vještina (treća rubrika)
4. Pismene provje re ( 1. i 3. rubrika)
0 – 33 % nedovoljan
(1)
34- 50 % dovoljan
(2)
51 – 67 % dobar
(3)
68 – 84 % vrlo dobar
(4)
85 – 100 % odličan
(5)
Kriteriji, elementi, načini i postupci
vrednovanja povijesti
OŠ Breznički Hum
učiteljica : Ines Toma
Breznički Hum, 4. rujna 2017.
ODLIČAN
(5)
VRLO
DOBAR (4)
DOBAR (3) DOVOLJAN
(2)
NEDOVOLJAN
(1)
Usvojenost
osnovnih
podataka
Učenik je u
potpunosti
usvojio, zna
samostalno
pojasniti i
prepoznati sve
zadane
pojmove.
Učenik je
usvojio sve
ključne
pojmove, ali ne
može sve u
potpunosti
pojasniti.
Učenik je
usvojio oko 60-
70 % ključnih
pojmova koje
može
samostalno
pojasniti.
Učenik poznaje
ključne
pojmove, ali ih
ne zna pojasniti
ili može
pojasniti
polovinu
pitanih
pojmova.
Učenik ne poznaje
ključne pojmove
ili poznaje manje
od polovine istih.
Uzročno –
posljedične
veze
Učenik u
potpunosti
može
samostalno
pojasniti zašto
se neki događaj
zbio i koje su
njegove
posljedice.
Učenik može
pojasniti zašto
se neki događaj
zbio i koje su
njegove
posljedice uz
minimalnu
nastavnikovu
pomoć.
Učenik može
pojasniti zašto
se neki događaj
zbio i koje su
njegove
posljedice uz
pomoć učitelja.
Učenik može
djelomično
pojasniti zašto
se neki događaj
zbio i koje su
njegove
posljedice uz
pomoć učitelja
ili može
odrediti uzrok
događaja, ali ne
i posljedicu.
Učenik može
djelomično
pojasniti zašto se
neki događaj zbio i
koje su njegove
posljedice uz
pomoć učitelja ili
može odrediti
uzrok događaja, ali
ne i posljedicu.
Snalaženje u
prostoru i
vremenu
Učenik može
osobu/događaj
samostalno
svrstati u točno
određeni
vremenski
period.
Određuje točno
godine.
Učenik može
osobu/događaj
približno
svrstati u
određeni
vremenski
period , s
manjim
vremenskim ili
geografskim
odstupanjima.
Odstupanje od
par godina.
Učenik ne
može svaku
pitanu
osobu/događaj
svrstati u
određeno
vremensko
razdoblje ili
jedan dio može
u potpunosti, a
neke uopće ne
može ili isto
čini s
vremenskim ili
geografskim
odstupanjima
od otprilike 30-
40% odmaka.
Učenik ne
može svaku
pitanu
osobu/događaj
svrstati u
određeno
vremensko
razdoblje ili
jedan dio može
u potpunosti, a
neke uopće ne
može ili isto
čini s
vremenskim ili
geografskim
odstupanjima
od otprilike
50% odmaka.
Svrstavanje u
stoljeća.
Učenik ne može
pitanu
osobu/događaj
svrstati u određeno
vremensko
razdoblje.
Vrijednosti za
granice ocjena
kod pisanog
provjeravanja
90 – 100%
80-89%
64-79%
51-63%
0-50%
Kriteriji, elementi, načini i postupci
vrednovanja geografije
OŠ Breznički Hum
učiteljica : Jelena Paradi Breznički Hum, 4. rujna 2017.
KRITERIJI OCJENJIVANJA UČENIKA IZ GEOGRAFIJE
Elementi ocjenjivanja:
1. usvojenost znanja
Usvojenost programskih sadržaja provjerava se usmenim ili pisanim provjerama znanja.
Usmene provjere znanja se mogu provoditi na svakom nastavnom satu, bez obveze
najave, na svakom satu obrade novog nastavnog sadržaja i na satu ponavljanja kada se
najčešće ispituje cijeli sat. Usmene provjere traju oko deset minuta po učeniku.
Pisane provjere znanja provode se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja,
najčešće dvije po polugodištu. Pisana provjera znanja u pravilu je vlastite izrade sa
zadatcima objektivnog tipa i slijepom kartom. Prilikom pisane provjere učenici se ne
mogu koristiti atlasom. Negativna ocjena iz pisane provjere ispravlja se na prvom satu
nakon analize ispita. Po potrebi se između velikih pisanih provjera piše 10-minutne
provjere koje se najave sat ranije. Srednja ocjena dviju uzastopnih kratkih provjera se
unosi u imenik.
2. geografske vještine
Obuhvaćaju uočavanje pojava i procesa, izrada projekata (prezentacije i plakati), analiza
grafičkih prikaza, zaključivanje na temelju dijagrama, skica, fotografija.
3. kartografska pismenost
Obuhvaća poznavanje elemenata i sadržaja svih vrsta geografskih karata. Provjere se
provode usmenim ili pisanim oblikom. Ocjenjuje se brzina, točnost i samostalnost čitanja
i interpretacije karata.
Vrijednosti za granice kod pisanih provjera
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar
(4)
Odličan (5)
Bodovi 0 - 45% 46 - 59% 60 - 73% 74 - 87% 88 - 100%
USVOJENOST ZNANJA
ODLIČAN (5)
- učenik brzo i točno odgovara na postavljena pitanja
- temeljito, opširno i s razumijevanjem obrazlaže naučeno
- potpuno samostalan u rješavanju zadataka
- ključni pojmovi u potpunosti usvojeni
VRLO DOBAR (4)
- učenik na postavljena pitanja odgovara sporije i uz vrlo
malo usmjeravanje učitelja
- ključni pojmovi su uglavnom usvojeni
DOBAR (3)
- reakcija učenika na postavljeno pitanje je spora i uz veću
pomoć učitelja (postavljanje brojnih potpitanja i
navođenje na odgovor)
- učenik imenuje i definira pojmove bez dodatnog
objašnjavanja
DOVOLJAN (2) - usvojeni samo neki ključni pojmovi
- učenik može prepoznati i imenovati samo neke
geografske pojmove pri čemu je potrebna veće pomoć
učitelja koju učenik uglavnom ne zna iskoristiti
NEDOVOLJAN (1)
- učenik nije usvojio ključne pojmove
- učenik ni uz iznimno veliku pomoć i usmjeravanje
učitelja ne odgovara na postavljena pitanja
- učenik je nesamostalan u izvršavanju zadataka
GEOGRAFSKE VJEŠTINE
ODLIČAN (5)
- učenik samostalno detaljno analizira grafičke i slikovne
materijale
- izrada grafičkih priloga je točna, precizna i uredna
VRLO DOBAR (4)
- analiza grafičkih i slikovnih materijala je malo sporija i uz
vrlo malu pomoć učitelja
- učenik uz malo usmjeravanje izvodi zaključke pri analizi
statističkih i grafičkih profila te tematskih karata
- izrada grafičkih profilaje uglavnom točna uz nešto lošiju
preglednost i urednost
DOBAR (3)
- nepotpuno i uz pomoć izvodi zaključke pri analizi
grafičkih i slikovnih materijala
- izrada dijagrama je nepotpuna uz lošiju preglednost,
preciznost i točnost
DOVOLJAN (2)
- učenik analizira grafičke i slikovne priloge isključivo uz
pomoć i usmjeravanje učitelja
- izrada dijagrama je nepotpuna, neprecizna i nesamostalna
- učenik rješava samo neke zadatke i uz pomoć
- primjena statističkih i grafičkih priloga je miimalna i uz
pomć
NEDOVOLJAN (1)
- učenik je potpuno nesamostalan pri izradi dijagrama
- učenik nije u mogućnosti samstalno primjeniti statističke
podatke, ne razumije tematske karte i ne analizira grafičke
priloge
- učenik uglavnom ne izvršava svoje zadatke
KARTOGRAFSKA PISMENOST
ODLIČAN (5)
- učenik brzo, točno i samostalno pokazuje i čita
geografske pojmove
- samostalno, točno i precizno rješava slijepe karte
- uspješno koristi kartu pri orijentaciji u prostoru
VRLO DOBAR (4)
- učenik uglavnom točno uz neznatnu pomoć učitelja ili
nesigurnosti pokazuje i čita geografske pojmove
- slijepe karte rješava uz minimalne pogreške
DOBAR (3) - učenik prepoznaje pojedine geografske sadržaje na karti i
koristi se njima uz pomoć učitelja
DOVOLJAN (2)
- učenik teško i uz veliku pomoć i usmjeravanje učitelja
pronalazi samo neke geografske elemente na geografskoj
karti
- nepotpuno i s greškama analizira geografsku kartu
- kartografska pismenost je slabo razvijena
NEDOVOLJAN (1)
- učenik ne prepoznaje jednostavne geografske sadržaje na
karti
- kartografska pismenost je potpuno ne razvijena
VREDNOVANJE UČENIČKIH RADOVA (prezentacije, plakati)
ODLIČAN (5)
- samostalno izlaganje, sigurno
- kreativno, uredno i točno
VRLO DOBAR (4)
- izlaganje samostalno
- povremeno čita sa plakata ili prezentacije
- dosta siguran nastup, kreativan i uredan rad
DOBAR (3) - nesiguran nastup pri izlaganju
- manja kreativnost i urednost
Kriteriji, elementi, načini i postupci
vrednovanja tehničke kulture u
OŠ Breznički Hum
učitelj : Zlatko Rusan
Breznički Hum, 4. rujna 2017.
TEHNIČKA KULTURA
Usvojenost sadržaja (prva rubrika):
Odličan:Probleme rješava samostalno, modificirajući poznate strategije ili kreirajući nove,
gotovo uvijek točno. Uspješno rješava teže zadatke. Odabire postupke koji najviše odgovaraju
zadatku i primjenjuje ih bez greške i primjerenom brzinom.
Poznate ideje i koncepte primjenjuje u novim situacijama. Svoje postupke i ideje može objasniti
jasno, precizno i sa sigurnošću.pri tom upotrebljava odgovarajuću terminologiju i simbole.
Vrlo dobar: Probleme rješava uglavnom samostalno,birajući najbolje strategije i uglavnom točno.
Snalazi se i u težim zadaci. Poznate ideje i koncepte uspješno primjenjuje u poznati situacijama.
Svoje postupke i ideje može objasniti s nešto jasnoće i preciznosti, ponekad se koristeći
odgovarajućom terminologijom.
Dobar: Probleme rješava uz ograničenu pomoć, često točno.Bez većih problema rješava poznate,
srednje teške zadatke. Sporiji je u rješavanju zadataka
Za postupke koje primjenjuje daje odgovarajuća, ali nepotpuna i nesigurna objašnjenja, rijetko
koristeći odgovarajuću terminologiju Nove ideje i koncepte prihvaća uz teškoće, ali ih uspijeva
kasnije primijeniti u poznatim situacijama.
Dovoljan:Probleme rješava uz veću pomoć, rijetko točno. U stanju je riješiti tek osnovne zadatke.
Spor je u rješavanju zadataka. Za postupke koje primjenjuje daje tek djelomično točna,
nepotpuna i nesigurna objašnjenja, ne koristeći odgovarajuću terminologiju. Nove ideje i
koncepte prihvaća uz teškoće i može ih primijeniti tek na najjednostavnijim primjerima.
Nedovoljan:Probleme nije u stanju riješiti usprkos pomoći. Ne može riješiti ni najosnovnije zadatke.
Postupke koje primjenjuje ne razumije i ne zna objasniti
Radne navike i vještine (druga rubrika):
Odličan: U radu je koncentriran, uredan i marljiv. Samostalno rješava i teže zadatke.
Aktivno se uključuje u rad davanjem ideja i postavljanjem pitanja.
Zadatke rješava primjerenom brzinom i uspijeva riješiti gotovo sve zadatke.
Pomaže drugima. Javlja se na ploču.
Bilježnica/vježbenica je potpuna i uredna s točno napisanim zadaćama.
Na sat dolazi pripremljen te nosi potreban pribor.
Vrlo dobar:U radu je koncentriran i marljiv. Samostalno rješava većinu zadataka.
Povremeno se uključuje u rad davanjem ideja i postavljanjem pitanja.
Na ploču izlazi uglavnom na poticaj. Bilježnica/vježbenica je potpuna i uredna s točno
napisanim zadaćama. Na sat dolazi pripremljen te nosi potreban pribor.
Dobar: Uglavnom marljivo radi na satu. Trudi se samostalno rješavati zadatke.
Ako ne razumije, traži pomoć. Bilježnica/vježbenica je uglavnom potpuna i uredna s točno
napisanim zadaćama.
Dovoljan:Uz manji poticaj radi na satu. Zadatke rješava uz manju pomoć.
Bilježnica/vježbenica je potpuna i uredna s napisanim zadaćama. Na sat nosi potreban pribor.
Nedovoljan:Na satu ne radi i ne sudjeluje u raspravi.
Ometa druge u radu, ne poštuje dogovorena pravila, omalovažava druge, ometa nastavu.
Ne piše u bilježnicu, često ju nema i bilježnica je neuredna i nepotpuna.
Na sat dolazi nepripremljen i bez potrebnog pribora.
Nema napisane zadaće.
Pribor za tehničku kulturu:
- udžbenik - vježbenica - geometrijska bilježnica A4 format (ukoliko nije drugačije dogovoreno, npr. prošlogodišnja
bilježnica) - kutija s radnim materijalima i radnim listovima (ostaje u školi) - pribor za pisanje - geometrijski pribor - škarice i ljepilo za papir - po potrebi pribor koji navede nastavnik
Tehnička kultura se ocjenjuje: usmeno, bilježnica
( praćenje nastave) i praktični rad
prema opisanom kriteriju.
Kriteriji, elementi, načini i postupci
vrednovanja tjelesne i zdravstvene kulture u
OŠ Breznički Hum
učitelj : Nedeljko Ravić
Breznički Hum, 4. rujna 2017.
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Bez osmišljenog sustava praćenja i vrednovanja rezultata rada te napredovanja učenika nije moguće
spoznati vrijednosti tog odgojno obrazovnog područja. Da bi se moglo planski i sustavno djelovati na
učenike, tj. na razvoj njihovih funkcionalnih i motoričkih sposobnosti, na količinu motoričkih znanja,
razinu motoričkih dostignuća, kognitivne i konativne osobine, nužno je utvrditi početno stanje tih
antropoloških obilježja učenika, te odrediti smjernice njihove preobrazbe. Praćenjem i provjeravanjem
treba utvrditi i dobiti informaciju o učenikovu ostvarivanju zadataka TZK-e, objektivnim
dijagnosticiranjem. Sustav praćenja jednostavan je za provedbu, primjenjiv u svim uvjetima, pouzdan i
objektivan. Dakle, može se i mora provoditi za vrijeme redovite nastave, da se temelji na osnovama
izvedbenog programa za određeni razred i da služi učenicima kao osnova za samokontrolu i samo
ocjenjivanje osobnog rada i napretka. Prilikom ocjenjivanja treba istovjetno uzeti u obzir sve elemente
vrednovanja, kako bi se doveli u ravnopravni položaj ne samo svi zadaci TZK-a, nego i učenici s obzirom
na postojeće stanje njihovih antropoloških obilježja. Zaključna ocjena mora biti odraz osobina i
sposobnosti učenika, tj. odraz njegove ličnosti.
Sastavnice za ocjenjivanje:
motorička znanja motorička dostignuća motoričke i aerobne sposobnosti
odgojne zadaće
MOTORIČKA ZNANJA obilježavaju stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih zadataka na razini programa
za određeni razred, što je i svrha provjeravanja i ocjenjivanja.
ODLIČAN:
Programska jedinica usvojena u potpunosti. Učenik nema nikakvih poteškoća u savladavanju
motoričkih zadataka, a tehnička izvedba je izuzetna. Motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način.
Učenik je izuzetno pedantan, savjestan i precizan i stalno brine o kvaliteti svoga rada. Zadatke izvršava s oduševljenjem i preuzima odgovornost za napredovanje u osobnom razvoju.
VRLO DOBAR:
Programska jedinica usvojena gotovo u potpunosti. Učenik nema poteškoća u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba nije na očekivanoj razini. Motoričko znanje primjenjuje uz male korekcije.
Učenik izvršava zadatke koji ne prelaze njegove mogućnosti. Traži pomoć kad mu je potrebna. Rado ispunjava zadatke, sluša pažljivo i surađuje u radu.
DOBAR:
Programska jedinica usvojena većim dijelom. Učenik s malim poteškoćama savladava
motoričke zadatke, a tehnička izvedba mu je površna, nesigurna, te mu je potrebna pomoć u izvedbi. Primjena znanja teško izvediva.
Učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima, kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u radu, zaostaje za drugima.
DOVOLJAN:
Programska jedinica usvojena djelomično. Učenik s velikim poteškoćama savladava
motoričke zadatke, a o tehničkoj izvedbi teško se može i govoriti. Primjena znanja jako loša. Učenik je površan, nezainteresiran, neuredan, ne brine o kvaliteti svoga rada.
NEDOVOLJAN:
Programska jedinica nije usvojena. Učenik ne može izvesti zadatak, niti na učiteljev poticaj i pomoć (asistencija).
Učenik je pasivan, niti na poticaj se ne uključuje u rad.
Učenik ne želi raditi kada treba uložiti trud, kako bi postigao rezultate za koje ima predispozicije i sposobnosti.
MOTORIČKA DOSTIGNUĆA su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti učenika, da ih u
određenoj motoričkoj aktivnosti povežu i maksimalno iskoriste radi postizanja što boljeg rezultata.
Provjeravanje motoričkih dostignuća treba temeljiti na programu TZK-e za svaki razred posebno. Za sve
elemente, nastavne teme ili motoričke aktivnosti, kod kojih se rezultat može objektivno mjeriti, treba
utvrditi normative. Jednom utvrđene norme, ne vrijede uvijek. One su kriterijske vrijednosti za
ocjenjivanje postignutih rezultata za iste učenike samo u jednoj školskoj godini. Provjeravanje i
ocjenjivanje motoričkih dostignuća iz nastavne cjeline najprimjerenije je provoditi pomoću tzv.
situacionih testova. Testovi mogu sadržavati jedan ili više elemenata, ovisno o tome što se pomoću njih
želi utvrditi. Osim toga, za te testove karakteristično je i to, da ne predviđaju samo vrijeme izvođenja
određenog elementa, nego i način na koji treba pojedini element izvesti, dakle i točnost izvođenja testom
zadanog elementa.
Primjer: Trčanje na 60m (kriteriji)
Najbolji rezultat 8,08 Najslabiji rezultat 11,03 Oduzima se najbolji od najslabijeg rezultata. 11,03-8,08= 2,05
2.05 podijeliti s četiri (ocjena od 2-5) = 0,62 (6)
Uvrstiti u rezultate: 8,08-9,04 = odličan 9,05-10,01 = vrlo dobar
10,02-10,08 = dobar
10,09- 11,05 = dovoljan
MOTORIČKE I AEROBNE SPOSOBNOSTI provjeravaju se na početku i na kraju školske godine. Na
početku školske godine treba za svakog učenika ustanoviti razinu tih sposobnosti, kako bi se odredili
načini i metode za njihovo poboljšanje. Na kraju školske godine treba ustanoviti da li se i u kojoj su se
mjeri promijenile te sposobnosti pod utjecajem tjelesnog vježbanja. Vrednuje se pos tignuti rezultat, tj.
osobni napredak
ODGOJNE ZADAĆE, budući da je odgoj stalan i neprekidan proces, a mogućnosti odgojnog djelovanja
u TZK-i velike, rad s učenicima treba organizirati i provoditi tako da se za vrijeme nastave i tijekom
drugih organizacijskih oblika rada osigura permanentno odgojno djelovanje za učenika. Odgoj učenika
sastavni je dio rada svih nastavnika, ne samo nastavnika TZK-a. Odgoj učenika je planska, sustavna i
smišljena aktivnost svakog nastavnika. Tako i u TZK-i valja poduzeti sve kako bi se osiguralo odgojno
djelovanje i najveći mogući odgojni rezultati u radu s učenicima. Budući da odgojne rezultate rada
nastavnik procjenjuje na temelju subjektivnog zapažanja treba se opredijeliti za praćenje i
vrednovanje onih odgojnih varijabli koje su za ovo odgojno-obrazovno područje specifični, ali i
stvarno mjerljive.
Aktivnost učenika u nastavi TZK-e Sudjelovanje učenika u izvan nastavnim aktivnostima u TZK-i Usvojene zdravstveno-higijenske navike
Teoretska znanja
BACANJE LOPTICE
UČENICI 5 i 6 razred
REZULTAT OCJENA <30 m odličan
25-30 m vrlo dobar 15-25 m dobar > 15 dovoljan
UČENICE 5 i 6 razred
REZULTAT OCJENA
<25 odličan 20-25 vrlo dobar 15-20 dobar >15 dovoljan
UČENICI 7 i 8 razred
REZULTAT OCJENA
<40 m odličan 30-40 m vrlo dobar 20-30 m dobar >15 m dovoljan
UČENICE 7 i 8 razred
REZULTAT OCJENA < 30 odličan
25-30 vrlo dobar 15-25 dobar
>15 dovoljan
BACANJE MEDICINKE
UČENICI 5 i 6 razred 2kg
Rezultat OCJENA 7< metara odličan
6.5 – 7,00 metara vrlo dobar 6.0 – 6,5 metara dobar > 6 metara dovoljan
UČENICE 5 i 6 razred 1 kg
Rezultat Ocjena
7< metara odličan
6.5 – 7,00 metara vrlo dobar 6.0 – 6,5 metara dobar > 6 metara dovoljan
UČENICI 7 i 8 razred 3 kg
Rezultat Ocjena 7< metara odličan
6.5 – 7,00 metara vrlo dobar 6.0 – 6,5 metara dobar > 6 metara dovoljan
UČENICE 7 i 8 razred 2 kg
Rezultat Ocjena
7< metara odličan 6.5 – 7,00 metara vrlo dobar 6.0 – 6,5 metara dobar > 6 metara dovoljan
BRZO TRČANJE
UČENICI 5 i 6 razred
Rezultat Ocjena
<9,00 5 od 9,00 do 9,50 4 od 9,50 do 10 3 >10 2
UČENICE 5 i 6 razred
Rezultat Ocjena
<10,00 5 od 10,50 do 11,00 4 od 11,50 do 12,00 3 >12,50 2
UČENICI 7 i 8 razred
Rezultat Ocjena <8,50 5
od 8,50 do 9,00 4 od 9,50 do 10,00 3 >10,50 2
UČENICE 7 i 8 razred
Rezultat Ocjena <9,00 5
od 9,00 do 9,50 4 od 9,50 do 10 3 >10 2
SKOK U DALJ
UČENICI 5 i 6 razred
REZULTAT OCJENA >3.00 m odličan 2.50-3.00 vrlo dobar 2.00-2.50 dobar >2.00 dovoljan
UČENICE 5 i 6 razred
REZULTAT OCJENA >2.50 odličan 2.00-2.50 vrlo dobar 1.50-2.00 dobar >1.50 dovoljan
UČENICI 7 i 8 razred
REZULTAT OCJENA >3.50 odličan 3.00-3.50 vrlo dobar 2.50-3.00 dobar >2.50 dovoljan
UČENICE 7 i 8 razred
REZULTAT OCJENA > 3.00 odličan 2.50-3.00 vrlo dobar 2.00-2.50 dobar >2.00 dovoljan
SKOK U VIS
UČENICI 5 i 6 razred
Rezultat OCJENA 110> odličan 100-110 vrlo dobar 85-100 dobar >85 dovoljan
UČENICE 5 i 6 razred
Rezultat Ocjena 105> odličan 95-105 vrlo dobar 80-95 dobar 80< dovoljan
UČENICI 7 i 8 razred
Rezultat Ocjena 115> odličan 105-115 vrlo dobar 95-105 dobar 95 dovoljan
UČENICE 7 i 8 razred
Rezultat Ocjena 110> odličan 100-110 vrlo dobar 85-100 dobar >85 dovoljan
TRČANJE NA 400 i 800 m
UČENICI 5 i 6 razred TRČANJE NA 400 m
Rezultat Ocjena > 1.35 5
1.35-1.45 4 1.45-2.00 3
2.00 < 2
UČENICE 5 i 6 razred
Rezultat Ocjena
>1.45 5 1.45 do 1.55 4 1.55 do 2.10 3 2.10< 2
UČENICI 7 i 8 razred
TRČANJE NA 800 m
Rezultat Ocjena >3.25 5
3.25-3.35 4 3.35-3.45 3 3.45> 2
UČENICE 7 i 8 razred
Rezultat Ocjena >3.35 5
3.35-3.45 4 3.45-3.55 3
3.55 > 2
.
Osnovna škola Breznički Hum
Breznički Hum 14
42 225 Breznički Hum
Vjeroučiteljica: Lilia Griniokh Krofak
Elementi i kriteriji ocjenivanja od 1. - 8. razreda
(Vjeronauk)
Rujan, 2017.
Elementi ocjenjivanja:
Znanje
Stvaralačko izražavanje
Zalaganje
Kultura međusobne komunikacije
ZNANJE
Vrednuje se usvojenost programskog sadržaja na svim razinama: spoznajno - informativnoj,
doživljajno – iskustvenoj, djelatno – iskustvenoj razini.
Na sastavnicu znanje, odnosi se 40% ocjene.
ODLIČAN (5): Vjeroučenik/ca s lakoćom i logično povezuje sadržaje na svim razinama, te ih izlaže
jasno, točno, razumljivo.
VRLO DOBAR (4): Vjeroučenik/ca je usvojio sadržaje, samostalno ih izlaže, uči s razumijevanjem.
DOBAR (3): Vjeroučenik/ca djelomično primjenjuje usvojene sadržaje, potrebna je manja pomoć
vjeroučitelja, slabije razumije uzročno-posljedične veze.
DOVOLJAN (2): Vjeroučenik/ca vrlo malo izlaže, postoji pokušaj, ali ne razumije sadržaj unatoč
pomoći i poticaju.
NEDOVOLJAN (1): Vjeroučenik/ca nije svladao gradivo, ne razumije, odbija odgovarati.
STVARALAČKO IZRAŽAVANJE
Vrednuje se usmeno, pismeno, likovno, glazbeno, scensko, audiovizualno, molitveno i drugo
izražavanje.
Na sastavnicu stvaralačko izražavanje, odnosi se 15% ocjene.
ODLIČAN (5): Na najvećem je stupnju pismeni, scenski, glazbeni i likovni oblik izražavanja. Svoje
sposobnosti vjeroučenik/ca vješto koristi u izražavanju Božjih poruka na vjeronaučnom susretu.
Potpuno samostalno vlada gradivom i zadanim aktivnostima, ima jasna gledišta, stavove, osjećaje,
znanje, poimanje i iskustvo o temi.
VRLO DOBAR (4): Vjeroučenik/ca ima razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja, međutim
nedovoljno ih koristi. Potreban je poticaj vjeroučiteljice kako bi se vjeroučenik prepustio kreativnom
stvaranju.
DOBAR (3): Vjeroučenik/ca uglavnom ima razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja prosječne
razine. Stoga se koristi samo dobro usvojenim načinima. Nerado se prepušta kreativnom radu.
DOVOLJAN (2): Vjeroučenik/ca ima samo djelomice razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja.
Pokazuje slabo zanimanje za takav način rada, te je potrebno često poticanje.
NEDOVOLJAN (1): Vjeroučenik/ca ima vrlo slabo razvijene sposobnosti. Interes je vrlo slab, a često
odbija učiteljev poticaj.
ZALAGANJE
Vrednuje se motiviranost, marljivost, napredovanje, inicijativnost, usvajanje ljudskih i duhovnih
vrednota, komunikacijske kulture: finoća, pažnja i poštovanje u međusobnim odnosima.
Na sastavnicu zalaganje, odnosi se 15% ocjene.
ODLIČAN (5): Vjeroučenik/ca je motiviran i pažljiv, neovisno o atraktivnosti sadržaja. Redovito
aktivno sudjeluje na nastavnom procesu. Aktivno sudjeluje i samostalno formulira zaključke.
Traži mogućnosti posadašnjenja.
VRLO DOBAR (4): Vjeroučenik/ca je aktivan na nastavi i pažljivo prati izlaganje.
Temeljit je i uporan u promišljanju težih problema, što mu uz učiteljevu pomoć redovito uspijeva.
DOBAR (3): Vjeroučenik/ca uglavnom zainteresirano prati izlaganje. Aktivno se uključuje na učiteljev
zahtjev. Kod promišljanja težih problema odustaje, ali se na poticaj ponovno uključuje u rad.
DOVOLJAN (2): Vjeroučenik/ca je djelomice aktivan na satu, te ga je nužno dodatnim poticajima
motivirati. Prihvaća pomoć, ali je sam ne traži. Radije pasivno sjedi ili se bavi nečime drugim
nevezano uz program te tako ometa rad drugih.
NEDOVOLJAN (1): Vjeroučenik/ca je najčešće odsutan duhom i ne prati nastavu. Povremeno prepisuje
od drugih i često svjesno ometa rad drugih.
KULTURA MEĐUSOBNOG KOMUNICIRANJA
Vrednuju se stavovi, ponašanje, vladanje, usvajanje vrednota, komunikacijska kultura: finoća, pažnja i
poštovanje u međusobnim odnosima, autentičnost, sloboda i kreativnost vlastite osobnosti.
Na sastavnicu kultura međusobnog komuniciranja, odnosi se 30% ocjene.
ODLIČAN (5): Vjeroučenik/ca je naučeno gradivo potpuno integrirao u svoju sposobnost. Stoga su
govorne poruke u skladu s naučenim i one su spretno oblikovane. Pokazuje osobitu
spremnost u svim komunikacijskim situacijama. Ponašanjem prati svoj usmeni izričaj.
VRLO DOBAR (4): Vjeroučenik/ca svoje govorne poruke uglavnom spretno oblikuje u skladu s
usvojenim gradivom i integriranim u svoju osobnost. To se odražava i na njegovo ponašanje.
Potreban je poticaj glede popravljanja istoga što učenik prihvaća.
DOBAR (3): Komuniciranje i ponašanje vjeroučenika/ce je na prosječnoj razini. U usmenom izričaju i
ponašanju pojavljuju se elementi koji nisu u duhu integriranog znanja. Na česti poticaj vjeroučenik/ca je
voljan mijenjati se.
DOVOLJAN (2): U komuniciranju i ophođenju vjeroučenika/ce vrlo se često pojavljuju elementi koji
nisu u duhu usvojenog integriranog znanja (npr. neprimjereni izrazi). Vjeroučenik/ca teško
prihvaća poticaj.
NEDOVOLJAN (1): Vjeroučenik/ca u komuniciranju i ophođenju neizostavno koristi elemente koji
nisu u duhu vjeronaučnog predmeta. Ne pomaže ni učiteljev poticaj. Uopće ne sluša i ne prati izlaganje,
za vrijeme sata zabavlja se nečime drugim, rastresen je...
Kriteriji, elementi, načini i postupci
vrednovanja informatike u
OŠ Breznički Hum
učiteljica : Ljiljana Inkret- Martinčević
Breznički Hum, 4. rujna 2017.
ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE UČITELJA INFORMATIKE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Prijedlog kriterija VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA
iz izbornog nastavnog predmeta INFORMATIKA u osnovnoj školi za 5.razred
Nastavne cjeline u 5. razredu iz predmeta INFORMATIKA su: 1. Jezik računala 2. Spremnici i datoteke 3. Bojanje 4. Programiranje - Logo (A), Basic (B), Python (C) 5. Obrada teksta – MS Word 6. Internet i elektronička pošta
Način završnog vrednovanja pojedine cjeline:
1. Jezik računala 2. Spremnici i datoteke 3. Bojanje – vrednovanje crteža
1. pisano-praktična provjera
4. Programiranje - Logo (A), QBASIC (B), Python (C) - 2. praktična provjera 5. Obrada teksta – MS Word – 3. praktična provjera 6. Internet i elektronička pošta - usmeno vrednovanje znanja
1. JEZIK RAČUNALA Ključni pojmovi: bit, vrijednost bita 0 ili 1, četvorka bitova, bajt ili osmorka bitova (ili dvije četvorke bitova), kod i kodiranje, tablica ASCII kodnih znakova, ASCII norma, datoteka i znakovna datoteka.
OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razlike te potrebu za uvođenjem novog višeg ključnog pojma.
Učenik razumije sva moguća stanja za nizove od 2,3 i 4 bita. Učenik je shvatio način pridruživanja težinske vrijednosti bitovima četvorke zdesna nalijevo. Binarnom kodu zna izračunati dekadski kod i pridružiti odgovarajući znak po ASCII normi. Može samostalno izraditi binarni zapis za zadanu riječ.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Naučio je definiciju svakog pojma, ali ne zna objasniti i njihove međusobne razlike te potrebu za uvođenjem novog višeg ključnog pojma.
Učenik zna napisati moguća stanja bitova za niz od 2 bita, ali za nizove 3 i 4 bita potrebna mu je pomoć Učenik je djelomično shvatio način pridruživanja težinske vrijednosti bitovima četvorke zdesna nalijevo. Binarnom kodu uz učiteljevu pomoć zna izračunati dekadski kod i pridružiti odgovarajući znak po ASCII normi. Uz minimalnu učiteljevu pomoć računa binarni zapis za zadanu riječ.
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem.
Samostalno objasniti pojmove bit i bajt. Uz učiteljevu pomoć četvorku bitova pretvara u dekadski broj i pridružiti odgovarajući znak po ASCII normi. Ne zna odrediti binarni zapis za zadanu riječ.
2
Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova (bit, bajt, datoteka).
Učenik se ne zna služiti tablicom ASCII kodova, ne zna dekadski zapis binarnog broja, niti binarni zapis dekadskog broja. Radi uz veliku pomoć učitelja.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova (bit, bajt, datoteka).
Niti uz poticaj učitelja ne želi sudjelovati u radu, a povremeno ometa i druge učenike u radu.
2. SPREMNICI I DATOTEKE (Strojna i programska oprema) Ključni pojmovi: spremnici računala (središnji ROM i RAM, pomoćni Hard disk, Floppy disk, CD, DVD, HD DVD, BlueRay, USB), sklopovlje računala (hardware), operacijski sustav i primjenski program (software), stablasti prikaz mapa, programska datoteka, podatkovna datoteka.
OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, u radu na računalu samostalno primjenjuje naučeno.
Učenik zna spremiti, pronaći, otvoriti, kreirati, preimenovati, premjestiti, kopirati i obrisati datoteku ili mapu. U radu s radnom površinom i prozorima zna mijenjati postavke i služiti se trakom zadataka.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje naučeno.
Učenik uz minimalnu učiteljevu pomoć i navođenje s potpitanjima zna spremiti, pronaći, otvoriti, kreirati, preimenovati, premjestiti, kopirati i obrisati datoteku ili mapu. U radu s radnom površinom i prozorima djelomično zna mijenjati postavke i služiti se trakom zadataka.
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu je slaba primjena naučenog.
Učenik nesamostalan u radu na računalu. Uz učestalu učiteljevu pomoć obavlja rad s datotekama, mapama i radnom površinom.
2
Učenik neprecizno iskazuje značenje najosnovnijih ključnih pojmova (spremnike: hard disk, CD, DVD i USB, hardware, software, datoteka, mapa). U radu na računalu nema primjene naučenog.
Nesamostalan i slabo zainteresiran za rad na računalu.
1
Učenik nije usvojio značenje najosnovnijih ključnih pojmova (spremnici računala, hardware, software, datoteka, mapa).
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.
3. BOJANJE (Osnove crtanja) Ključni pojmovi: traka s izbornicima (Datoteka, Uređivanje,…), okvir alata (kist,brisalo, kantica, odabir,…), okvir boja, izrezak, kopiranje i zakretanje izreska, pokretanje dvaju crteža, premještanje izreska crteža u crtež, uvećavanje crteža, mapa piksela, promjena veličine crteža, pretvaranje višebojnog crteža u jednobojni crtež, dubina boje.
OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, u radu na računalu samostalno primjenjuje naučeno.
Učenik zna koristiti se alatima iz okvira alata i okvira boja programa za crtanje. Uspješno izrezuje, kopira i premješta dijelove crteža. Koristi naredbe Zumiraj i Prikaži raster. Učenik zna brisati osnovni element crteža (piksel), mijenjati veličinu crteža i dubinu boja crteža te ocjenjivati kakvoću crteža.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje naučeno.
Učenik uz minimalnu učiteljevu pomoć i navođenje s potpitanjima zna koristiti se alatima iz okvira alata i okvira boja programa za crtanje, izrezivati, kopirati i premještati dijelove crteža te koristiti naredbe Zumiraj i Prikaži raster.
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu je slaba primjena naučenog.
Učenik nesamostalan u radu na računalu. Uz učestalu učiteljevu pomoć obavlja rad s crtanjem crteža, kopiranjem i premještanjem izrezaka.
2
Učenik neprecizno iskazuje značenje najosnovnijih ključnih pojmova (značenje alata: kist, brisalo, kantica, odabir). U radu na računalu nema primjene naučenog.
Nesamostalan i slabo zainteresiran za rad na računalu.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova (značenje alata: kist, brisalo, kantica).
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.
4. PROGRAMIRANJE- LOGO (A) Ključ ni pojmov i: naredbe za naprijed, nazad, lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, za dizanje i spuštanje pera, naredbe za brisanje linije, crtanje kvadrata, crtanje jednakostraničnog trokuta i šesterokuta uporabom petlje, pisanje programa s jednom i s dvije ulazne vrijednosti, crtanje paralelograma, pravilnih likova i kocke, uvjet za donošenje odluke, naredba odluke i provjera ulazne vrijednosti. OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, u radu na računalu samostalno primjenjuje naučeno.
Učenik se u programiranju vješto služi naredbama FD, BK, RT, LT, PU, PD, PE, PPT, CS, HOME, HT, ST, REPEAT, TO, END, IF i IFELSE. Kod crtanja kvadrata, jednakostraničnih trokuta, šesterokuta, paralelograma i pravilnih likova koristi petlje te se za crtanje aktivno služi programima s jednom i dvije ulazne vrijednosti. Ukoliko zadatak ima uvjet uspješno vrši grananje programa koristeći naredbe IF i IFELSE.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje naučeno.
Učenik u programiranju s naredbama FD, BK, RT, LT, PU, PD, PE, PPT, CS, HOME, HT, ST, REPEAT, TO, END, IF i IFELSE ne pazi na sve postavke zadatka, povremeno radi pogreške i zahtjeva učiteljevu pomoć. Kod crtanja kvadrata, jednakostraničnih trokuta, šesterokuta, paralelograma i pravilnih likova koristi petlje, ali program ne prati sve postavke zadatke i pogreške su učestale. Za crtanje se služi samo programima s jednom ulaznom vrijednosti.
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu je slaba primjena naučenog.
Učenik u programiranju koristi se samo naredbama FD, BK, RT, LT, PU, PD, PE, PPT, CS, HOME, HT, ST, TO, REPEAT i END. Ne pazi na sve postavke zadatka, radi pogreške i često zahtjeva učiteljevu pomoć. Kod crtanja kvadrata, jednakostraničnih trokuta i šesterokuta koristi petlje, ali program ne prati sve postavke zadatke i pogreške su učestale. Ne zna crtati paralelogram i pravilne likove. Ne može sam sastaviti program, ali ga točno prepiše u uređivač teksta, izvede i spremi.
2
Učenik neprecizno iskazuje značenje najosnovnijih ključnih pojmova (naredba za naprijed, nazad, lijevo, desno, dizanje pera, spuštanje pera, naredba REPEAT). U radu na računalu ne primjenjuje naučeno.
Učenik prepisuje kod programa s nizom pogrešaka i potrebna mu je pomoć pri njihovom ispravljanju. Ne može samostalno sastaviti niti najjednostavniji program. Potrebna mu je stalna pomoć u radu.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova (naredba za naprijed, nazad, lijevo, desno, dizanje pera, spuštanje pera).
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.
4. PROGRAMIRANJE - QBASIC (B), PYTHON (C) Ključni pojmovi: algoritam, algoritam slijeda, algoritam grananja, dijagram tijeka, grafički prikaz algoritma, simboli za dijagram tijeka, naredbe za ulaz, izlaz i pridruživanje podataka.
OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, u radu na računalu samostalno primjenjuje naučeno.
Učenik zna napisati algoritam i nacrtati dijagram tijeka za izvođenje računske operacije s dva broja i za uspoređivanje dva zadana broja. U programiranju vješto se služi naredbama INPUT, PRINT. Razlikuje primjenu brojevne i tekstualne varijable.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje naučeno.
Učenik zna napisati algoritam i nacrtati dijagram tijeka za izvođenje računske operacije s dva broja i za uspoređivanje dva zadana broja. U programiranju s naredbama CLS, INPUT, PRINT, COLOR, ne pazi na sve postavke zadatka, povremeno radi pogreške i zahtjeva učiteljevu pomoć.
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu je slaba primjena naučenog.
Učenik zna napisati kod programa na osnovu zadanog algoritma, zna napisati algoritam i nacrtati dijagram tijeka samo za unos i ispis podatka. U programiranju s naredbama, INPUT i PRINT ne pazi na postavke zadatka i često zahtjeva učiteljevu pomoć. Nema naknadne samokontrole rješenja.
2
Učenik neprecizno iskazuje značenje najosnovnijih ključnih pojmova (algoritam, dijagram tijeka, naredba za unos i naredba za ispis podataka). U radu na računalu ne primjenjuje naučeno.
Kod programa ne piše samostalno Učenik zna objasniti jednostavni slijedni algoritam uz niz potpitanja učitelja. Točno prepisuje kraći program u uređivač teksta, samostalno ga izvodi i sprema.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova (značenje algoritma i simbola dijagrama tijeka).
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.
5. OBRADA TEKSTA – MS WORD Ključni pojmovi: označivanje nabrajanja u tekstu, umetanje objekata (slika, simbola, broja stranica), prilagodba granica teksta na papiru, pregled prije ispisa, opseg ispisa, zaglavlja i podnožja, stupci.
OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, u radu na računalu samostalno primjenjuje naučeno.
Učenik zna oblikovati tekst umetanjem simbola, slike, obruba i ostalih efekata. Savladao je ispravljanje postavki dokumenta nakon pregleda prije ispisa i sam ispis dokumenta. Učenik zna umetati i popuniti sadržajima zaglavlje i podnožje dokumenta, te preslagivati tekst u odabrani broj stupaca. Učenik zna pisati indexe i exponente. Učenik zna koristiti grafičke oznake i numeriranje.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje naučeno.
Učenik uz minimalnu učiteljevu pomoć i navođenje s potpitanjima zna oblikovati tekst umetanjem simbola, slike, obruba i ostalih efekata, ispravljati postavke dokumenta nakon pregleda prije ispisa, ispisati dokument i tekst presložiti u određeni broj stupaca.
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Učenik nesamostalan u radu na računalu.
Uz učestalu učiteljevu pomoć obavlja rad s oblikovanjem teksta i umetanjem simbola i slike. Ne provjerava pregled prije ispisa dokumenta. U radu na računalu slabo primjenjuje stečeno znanje.
2
Učenik neprecizno iskazuje značenje najosnovnijih ključnih pojmova (značenje alata za oblikovanje teksta: B, I, U, vrsta fonta, veličina fonta, poravnanje teksta, boja teksta).
Učeniku je potrebna stalna pomoć u radu, ali uspije izvršiti zadatak ako mu se točno pokaže npr. koja oblikovanja treba primijeniti. Nesamostalan i slabo zainteresiran za rad na računalu. U radu na računalu ne primjenjuje stečeno znanje.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova (značenje alata za oblikovanje teksta: B, I, U, vrsta fonta, veličina fonta).
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju. Ni uz poticaj učitelja ne želi sudjelovati u radu
6. INTERNET I ELEKTRONIČKA POŠTA Ključni pojmovi: Internet, www, elektronička pošta, upis www adrese, pregledavanje web stranica, zadani pojam pretrage, izbor rezultata pretrage, adrese pošiljatelja i primatelja, struktura poruke.
OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Samostalan u donošenju zaključaka. U radu na računalu samostalno primjenjuje naučeno.
Učenik razumije značenje Interneta kao svjetske računalne mreže koja služi za razmjenu i uporabu raznih sadržaja i koja pruža servis www i elektronička pošta. Služi se aktivno www preglednikom i zna potražiti podatke o zadanom pojmu na Internetu. Često koristi i alatnu traku Internet Explorera (Back, Forward, Home, Favorites). Uspješno je savladao pisanje i slanje elektroničke pošte s privitkom.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje naučeno.
Učenik uz minimalnu učiteljevu pomoć zna potražiti podatke o zadanom pojmu na Internetu, povremeno koristi alatnu traku Internet Explorera (Back, Forward). Savladao je pisanje i slanje elektroničke pošte s privitkom
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu je slabo primjenjuje usvojeno znanje.
Uz učestalu učiteljevu pomoć i kontrolu obavlja pretraživanje podataka, korištenje www preglednika, pisanje i slanje elektroničke pošte.
2
Učenik neprecizno iskazuje značenje najosnovnijih ključnih pojmova (Internet, www preglednik, elektronička pošta).
Učenik radi uz stalnu pomoć učitelja. U radu na računalu ne primjenjuje stečeno znanje. Nesamostalan i slabo zainteresiran za rad na računalu.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova (Internet, www preglednik, elektronička pošta).
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju. Ni uz poticaj učitelja ne želi sudjelovati u radu
ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE UČITELJA INFORMATIKE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Prijedlog kriterija VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA
iz izbornog nastavnog predmeta INFORMATIKA u osnovnoj školi za 6.razred
Nastavne cjeline u . razredu iz predmeta INFORMATIKA su: 0. Ponavljanje nastavnog sadržaja 5. razreda 1. 0snove informacijske i komunikacijske tehnologije 2. Obrada teksta 3. Programiranje – Programski jezik Logo, QBASIC, PYTHON 4. Računalne mreže 5. Internet 6. Multimediji 7. Izrada prezentacija
Način završnog vrednovanja pojedine cjeline:
0. Ponavljanje nastavnog sadržaja 5. razreda 1. Osnove informacijske i komunikacijske tehnologije - 1. pisana provjera 2. Obrada teksta – 2. Praktičan rad na računalu 3. Programiranje – Programski jezik Logo, QBASIC, PYTHON – 3. Praktičan rad na računalu 4. Računalne mreže 4. pisana provjera znanja 5. Internet 6. Multimediji - 6. Praktičan rad 7. Izrada prezentacija – 7. Praktičan rad
1. Osnove informacijske i komunikacijske tehnologije Ključni pojmovi: Datoteka, programske datoteke, znakovne datoteke, datoteke dokumenata, raster, piknja, piksel.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih poj- mova usvojio s potpunim razumi- jevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razlike.
Samostalno razlikuje različite vrste dato- teka te razumije kako operacijski sustav razlikuje datoteke. Razumije kako razlu- čivost utječe na kvalitetu crteža. Izrađuje jednostavan crtež u bilježnici na rasteru malih dimenzija uz točan prikaz pravo- crtne spojnice dvaju piksela.
4
Učenik je značenje ključnih poj- mova usvojio s djelomičnim ra- zumijevanjem. Naučio je definici- ju svakog pojma, ali ne zna objas- niti i njihove međusobne razlike.
Samostalno razlikuje različite vrste dato- teka, a uz povremenu pomoć učitelja razumije kako operacijski sustav razlikuje datoteke. U bilježnici na rasteru izrađuje jednostavan crtež malih dimenzija uz djelomičan prikaz pravocrtne spojnice dvaju piksela.
3
Učenik je definiciju i značenje ključnih pojmova usvojio s djelo- mičnim razumijevanjem.
Uz pomoć učitelja zna razlikovati različite vrste datoteka.
2
Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.
Uz pomoć učitelja razlikuje vrste doku- menata i prepoznaje različite razlučivosti crteža.
1
Učenik nije usvojio definiciju i značenje niti najosnovnijih ključ- nih pojmova.
Ni uz poticaj učitelja ne želi sudjelovati u radu.
2. Obrada teksta Ključni pojmovi: Elementi tablice (stupac, redak, ćelija), namještanje visine retka i širine stupca, spajanje i razdvajanje ćelija, položaj tablice u tekstu, okviri tablica (debljine i vrste crta, odabir sjenča- nja), razvrstavanje podataka u tablici (rastućim ili padajućim redoslijedom), traka za crtanje, crtanje osnovnih likova, grupiranje objekata.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma zna objasniti i njihove međusobne razli- ke. Pokazuje kreativnost i originalnost u radu.
Učenik zna samostalno umetnuti u tekst tablicu zadanog broja redova i stupaca, podesiti njihove veličine, unijeti podatke u tablicu, mijenjati joj položaj, dodati obrub, te osjenčati ćeliju. Zna nacrtati zadane objekte, obraditi ih linijama razli- čitih boja i debljina, objektu dodati tekst, odrediti stil oblika, odrediti efekte, te rasporediti objekte u odnosu na tekst ili drugi objekt. Objekte zna spojiti u jednu cjelinu. Za stvaranje efekata na tekstu učenik se koristiti WordArt-om.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Nau- čio je definiciju svakog pojma, ali u potpunosti ne zna objasniti i njihove međusobne razlike. Naučeno prim- jenjuje u rješavanju zadataka.
Učenik zna samostalno umetnuti u tekst tablicu zadanog broja redova i stupaca. Uglavnom točno zna podesiti veličine redova i stupaca, unijeti podatke u tabli- cu, mijenjati joj položaj, dodati obrub, te osjenčati ćeliju. Zna nacrtati zadane ob- jekte, obraditi ih linijama različitih boja i debljina, objektu dodati tekst, te raspo- rediti objekte u odnosu na tekst ili drugi objekt.
3
Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Nesigurno i uz pomoć učitelja odgo- vara na teorijska pitanja.
Uz pomoć učitelja zna umetnuti u tekst tablicu zadanog broja redova i stupaca, te je oblikovati prema uputama. Zna na- crtati zadane objekte, obraditi ih linijama različitih boja i debljina, objektu dodati tekst, te rasporediti objekte u odnosu na tekst ili drugi objekt.
2
Učenik je usvojio definiciju i znače- nje pojma tablica, ali ne zna njezine dijelove (redak, stupac, ćelija). Samo uz pomoć učitelja odgovara na teo- rijska pitanja. Jednostavne zadatke rješava sporo uz puno pogrešaka.
Uz pomoć učitelja zna umetnuti tablicu i nacrtati zadane objekte.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja.
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
3. A. Programski jezik – Terrapin Logo Ključ ni pojmov i: Naredbe za kretanje kornjače, REPEAT petlja, crtanje paralelograma, naredbe za rad s više kornjača, nume- rički tip, znakovni tip, liste, pisanje algoritma, prevođenje algoritma u program.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Zadatke na računalu rješava samostal- no, brzo, temeljito i točno. Pokazuje kreativnost i originalnost u radu.
Samostalno rješava probleme uz primjenu programa za crtanje kvadrata, trokuta, šesterokuta i nizove likova. Crta prikaze kocke i kvadra, te izrađuje crtež pomoću više kornjača. Samostalno preoblikuje znakovne nizo- ve programom, raščlanjuje problem na manje dijelove te ga rješava korak po korak. Uz upotrebu varijabli zapisuje jednostavniji grafički program. Koristi se na- redbama za rad s riječima i listama za njihovo preobli- kovanje.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Naučio je definiciju svakog pojma, ali ne zna objasniti i njihove međusobne razlike. Naučeno primjenjuje u rješavanju za- dataka.
Učenik zna napisati program s barem jednim potprog- ramom po pokazanom predlošku. Crta prikaze kocke i kvadra, te izrađuje crtež pomoću više kornjača. Uz povremenu pomoć učitelja preobliku- je znakovne nizove programom, raščlanjuje problem na manje dijelove te ga rješava korak po korak. Uz pomoć učitelja zapisuje jednostavniji grafički program.
3
Učenik je definiciju i značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumi- jevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učite- lja odgovara na teorijska pitanja. Za- datke rješava sporo i bez primjene na- učenog.
Točno prepisuje program u računalo i zna ga izvesti i spremiti. Samostalno ne može preoblikovati znakovne nizove programom, a ni raščlaniti problem na manje dijelove.
2
Učenik odgovara na teorijska pitanja samo uz poticaj učitelja. Jednostavne zadatke rješava sporo, bez primjene naučenog i uz puno pogrešaka.
Program prepisuje u računalo s mnogo pogrešaka te mu je potrebna stalna pomoć u radu. Prepoznaje na- redbe, ali ne razumije njihovu vezu i smisao.
1
Učenik nije usvojio definiciju ni znače- nje pojma.
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.
3.B Programski jezik – QBASIC, PYTHON Ključni pojmovi: Naredba za grananje, naredba za bezuvjetni skok, algoritam petlje, naredba za petlju bez logičkog uvjeta
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih poj- mova usvojio s potpunim razumi- jevanjem. Zadatke na računalu rješava samostalno, brzo, temelji- to i točno. Pokazuje kreativnost i originalnost u radu.
Samostalno rješava zadatke u kojima koristi naredbu za grananje i koristi pet- lje. Razumije razlike između petlji te sa- mostalno zamjenjuje petlju u programu drugom petljom. Rješava zadatke s ug- nježdenim petljama.
4
Učenik je značenje ključnih poj- mova usvojio na razini reproduk- cije. Naučio je definiciju svakog pojma, ali ne zna objasniti i njiho- ve međusobne razlike. Umjereno brzo, uz povremenu pomoć učite- lja odgovara na teorijska pitanja. Naučeno primjenjuje u rješavanju zadataka.
Razumije sintaksu obrađenih naredbi za grananje i petlju, samostalno rješava zadatke po pokazanom predlošku, a za ostale zadatke treba pomoć učitelja.
3
Učenik je definiciju i značenje ključnih pojmova usvojio s djelo- mičnim razumijevanjem. Ne si- gurno i uz pomoć učitelja odgova- ra na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene nau- čenog.
Točno prepisuje program u računalo i zna ga izvesti i spremiti. Ne može sam napisati algoritam niti po napisanom predlošku.
2
Učenik odgovara na teorijska pi- tanja samo uz poticaj učitelja. Jednostavne zadatke rješava spo- ro, bez primjene naučenog i uz puno pogrešaka.
Program prepisuje u računalo s mnogo pogrešaka te mu je potrebna stalna po- moć u radu. Prepoznaje naredbe, ali ne razumije njihovu vezu i smisao.
1
Učenik nije usvojio definiciju ni značenje pojma.
Zadatke na računalu ne rješava. Nezain- teresiran za rad i suradnju.
4. Računalne mreže Ključni pojmovi: Mreža računala, lokalna mreža, gradska mreža, široko rasprostranjena mreža, kli- jent/poslužitelj, načini povezivanja, poruke, paketi podataka, norme za prijenos (protokoli).
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmo- va usvojio s potpunim razumijeva- njem. Zadatke na računalu rješava samostalno, brzo, temeljito i točno.
Pomoću programa Moja mrežna mjesta, učenik zna prepoznati računala povezana u lokalnu mrežu. Samostalno preuzima datoteke od drugih računala i dijeli vlas- tite prema drugim računalima unutar LAN mreže. Zna prepoznati strojnu mre- žnu opremu (mrežna kartica, mrežni ka- bel, usmjernik/router). U bilježnicu zna nacrtati pojednostavljenu shemu paket- nog prijenosa podataka. Na računalu zna pronaći njegovu pripadajuću IP adresu.
4
Učenik je značenje ključnih pojmo- va usvojio na razini reprodukcije. Naučio je definiciju svakog pojma, ali ne zna objasniti i njihove među- sobne razlike. Uz povremenu po- moć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Naučeno primjenjuje u rješavanju zadataka.
Pomoću programa Moja mrežna mjesta, učenik zna prepoznati računala povezana u lokalnu mrežu. Samostalno preuzima podatke sa drugih računala unutar LAN mreže. Uz pomoć učitelja zna prepoznati strojnu mrežnu opremu. Svojim riječima zna objasniti paketni prijenos podataka ali isto ne zna nacrtati u bilježnicu. Uz pomoć učitelja na računalu zna pronaći njegovu pripadajuću IP adresu.
3
Učenik je definiciju i značenje klju- čnih pojmova usvojio s djelomič- nim razumijevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teo- rijska pitanja. Zadatke rješava spo- ro i bez primjene naučenog.
Pomoću programa Moja mrežna mjesta, učenik zna prepoznati računala povezana u lokalnu mrežu. Uz pomoć učitelja zna preuzeti podatke sa drugih računala unu- tar LAN mreže. Svojim riječima djelomič- no zna objasniti paketni prijenos podata- ka. Na računalu zna pronaći njegovu pri- padajuću IP adresu uz pomoć učitelja.
2
Učenik odgovara na teorijska pita- nja samo uz poticaj učitelja. Jedno- stavne zadatke rješava sporo, bez primjene naučenog i uz puno pog- rešaka.
Uz pomoć učitelja uspijeva u programu Moja mrežna mjesta, prepoznati računa- la povezana u lokalnu mrežu. Zna preu- zeti podatke sa drugih računala unutar LAN mreže ali ne zna dijeliti vlastite. Svo- jim riječima ne zna objasniti paketni pri- jenos podataka. Uz pomoć učitelja zna pronaći njegovu pripadajuću IP adresu.
1
Učenik nije usvojio definiciju ni značenje pojma.
Zadatke na računalu ne rješava. Nezain- teresiran za rad i suradnju.
5. Internet Ključni pojmovi: Opasnosti od virusa, spremanje web stranice na disk, izdvajanje dijelova stranice.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmo- va usvojio s potpunim razumijeva- njem. Osim definicije svakog poj- ma, zna objasniti i njihove među- sobne razlike.
Učenik zna pokrenuti web-preglednik, te konfigurirati početnu web-stranicu. Zna gdje se upisuje adresa web-stranice, te kao spremiti web-stranicu u izbornik Favoriti. Služi se pretraživačkim operato- rima kako bi suzio ili proširio rezultat pretraživanja. Za pretraživanje koristi tražilicu i njegove kategorije pretraživa- nja. Zna spremiti web-stranicu u svoje lokalno računalo u određenu mapu.
4
Učenik je značenje ključnih pojmo- va usvojio na razini reprodukcije. Naučio je definiciju svakog pojma, ali u potpunosti ne zna objasniti i njihove međusobne razlike. Nau- čeno primjenjuje u rješavanju za- dataka.
Učenik zna pokrenuti web-preglednik, te konfigurirati početnu web-stranicu uz povremenu pomoć učitelja. Zna gdje se upisuje adresa web-stranice, te kao spremiti web-stranicu u izbornik Favoriti. Uz pomoć učitelja koristi pretraživačke operatore kako bi suzio ili proširio rezul- tat pretraživanja. Za pretraživanje koristi tražilicu i njegove kategorije pretraživanja.
3
Učenik je definiciju i značenje klju- čnih pojmova usvojio s djelomič- nim razumijevanjem. Nesigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teo- rijska pitanja. Zadatke rješava spo- ro i bez primjene naučenog.
Učenik zna pokrenuti web-preglednik, te uz pomoć učitelja konfigurirati početnu web-stranicu. Zna gdje se upisuje adresa web-stranice, te uz pomoć učitelja spre- ma web-stranicu u izbornik Favoriti. Uz pomoć učitelja koristi pretraživačke ope- ratore kako bi suzio ili proširio rezultat pretraživanja. Za pretraživanje koristi tražilicu i njegove kategorije pretraživa- nja.
2
Učenik je osvojio značenje samo najo- snovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pita- nja. Jednostavne zadatke rješava sporo uz puno pogrešaka.
Učenik zna pokrenuti web-preglednik, te uz pomoć učitelja konfigurirati početnu web-stranicu. Za pretraživanje koristi tražilicu i njegove kategorije pretraživa- nja. Ne zna koristiti pretraživačke operatore.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja.
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
6. Multimediji Ključni pojmovi: Multimedij, vrste multimedija (tekst, slika, zvuk, animacija, video), mikrofon, programi za snimanje zvuka, pohranjivanje zvučne snimke, WAV, MP3,liste(playlist), video zahvat (capture), montiranje kadrova, prijelazi (tranzicije), vremenski niz, umetanje zvučnih datoteka, ubacivanje slika, ubacivanje videoisječaka, najava i odjava, kvaliteta videodatoteke.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razli- ke.
Učenik zna prepoznati zvučnu datoteku, snimiti zvuk/glas putem mikrofona i pohraniti snimku u zvučnu datoteku. Koristiti neki od multimedij- skih svirača (npr. media player). Pomoću digi- talnog fotoaparata zna stvoriti manji videozapis Web kvalitete od nekoliko zasebnih videoklipo- va. U programu Windows Movie Maker zna napraviti kreativan video uradak. U video ura- dak zna umetnuti video isječak, namjestiti tra- janje video isječaka, prijelaze između isječaka, umetnuti zvuk snimljen preko mikrofona, ume- tnuti glazbenu datoteku i dodati zvučni efekt. Video uratku dodaje tekst, slike i određuje nje- govo vremensko trajanje. Video uradak sprema u datoteku.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Nau- čio je definiciju svakog pojma, ali u potpunosti ne zna objasniti i njihove međusobne razlike. Naučeno prim- jenjuje u rješavanju zadataka.
Učenik zna prepoznati zvučnu datoteku, snimiti zvuk/glas putem mikrofona i pohraniti snimku u zvučnu datoteku. Koristiti neki od multimedij- skih svirača (npr. media player). Uz povremenu pomoć učitelja zna pomoću digitalnog fotoapa- rata stvoriti manji videozapis. Pomoću progra- ma Windows Movie Maker izgrađuje jednos- tavniji video uradak. Video uratku dodaje tekst, slike i određuje njegovo vremensko trajanje. U video uradak ne zna samostalno umetnuti video isječak, ni urediti ga.
3
Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Nesigurno i uz po- moć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog.
Učenik zna snimiti zvuk/glas putem mikrofona i pohraniti snimku u zvučnu datoteku. Zna koris- titi neki od multimedijskih svirača (npr. media player). Uz pomoć učitelja zna napraviti jednos- tavniji video uradak.
2
Učenik je osvojio značenje samo najo- snovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pita- nja. Jednostavne zadatke rješava sporo uz puno pogrešaka.
Uz pomoć učitelja uspijeva snimiti zvuk/glas putem mikrofona i pohraniti snimku u zvučnu datoteku. Zna koristiti neki od multimedijskih svirača (npr. media player). Jednostavan video uradak izrađuje uz pomoć učitelja.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja.
Ni uz pomoć učitelja ne trudi se napraviti jedno- stavniji video uradak.
7. Izrada prezentacija Ključni pojmovi: Program za izradu prezentacija, sučelje programa PowerPoint, otvaranje, kreiranje i sprema- nje prezentacije, oblikovanje i sjenčanje teksta na slajdu, način pogleda na slajdove, umeta- nje i oblikovanje ilustracije; premještanje slajdova u pogledu slajd, kopiranje i brisanje slaj- dova, ispis prezentacije. Korištenje gotovih animacijskih shema, kreiranje animacije na osnovi ponuđenih efekata, efekti prijelaza slajdova.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova naučio s potpunim razumijevanjem. Zadatke na računalu rješava samostalno, brzo,temeljito i točno. Pokazuje izrazitu kreativnost i originalnost u radu.
Samostalno koristiti sučelje programa, izrađu- je prezentaciju te istu sprema na disk računa- la. Tekst na slajdovima oblikuje korištenjem naredbi u grupi Tekst. Prezentaciju uređuje umetanjem i oblikovanjem ilustracija. Slajdove kopira, premješta i briše. Objektima slajda pridodaje animacijske efekte. Određuje prije- laze među slajdovima i njihovo vremensko trajanje. Određuje raspon i izgled ispisa pre- zentacije.
4
Učenik je naučio definiciju pojma na razi- ni reprodukcije. Samostalno uz povre- menu pomoć učitelja odgovara na teorij- ska pitanja. Naučeno primjenjuje u rješa- vanju zadataka.
Uz povremenu pomoć učitelja izrađuje vlastitu prezentaciju. Prezentaciju uređuje umetanjem i oblikovanje ilustracija. Slajdove kopira, premješta i briše. Animacije na slajdu nedosta-
ju ili su pretjerane. Nepažljivo bira dizajn u odnosu na elemente slajda. Određuje raspon i izgled ispisa prezentacije. Nedostaje krea- tivnosti u radu.
3
Učenik je definiciju i značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumije- vanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog. Povremeno opaža svoje pogreške i pop- ravlja ih.
Uz pomoć učitelja izrađuje jednostavnu pre- zentaciju. Samostalno uređuje tekst na slajdu, umeće ilustracije ali ih ne zna samostalno urediti. Uz pomoć učitelja određuje animacij- ske efekte objektima slajda. Slajdove kopira, premješta i briše. Prezentaciju sprema na disk računala.
2
Učenik je djelomično usvojio definiciju i značenje pojmova. Samo uz pomoć uči- telja odgovara na teorijska pitanja.
U potpunosti ne zna sučelje programa, kao ni izraditi prezentaciju bez pomoći učitelja. Jed- nostavne zadatke rješava sporo.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najos- novnijih pojmova niti na razini prepozna- vanja.
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE UČITELJA INFORMATIKE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Prijedlog kriterija VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA
iz izbornog nastavnog predmeta INFORMATIKA u osnovnoj školi za 7.razred
Nastavne cjeline u 7. razredu iz predmeta INFORMATIKA su: 0. Ponavljanje nastavnog sadržaja 6. razreda 1. Izrada prezentacija 2. Proračunske tablice 3. Programiranje – Programski jezik Logo, Python 4. Internet 5. Izrada web-stranica
Način završnog vrednovanja pojedine cjeline:
0. Ponavljanje nastavnog sadržaja 6. razreda – vježbanje i ponavljanje 1. Izrada prezentacija - 1. pisana provjera znanja uz rad na računalu 2. Proračunske tablice - 2. pisana provjera znanja uz rad na računalu 3. Programiranje – Programski jezik Logo – praktična provjera znanja 4. Internet pisana provjera znanja, praktičan rad 5. Izrada web-stranica
0. Ponavljanje nastavnog sadržaja 6. razreda Ključni pojmovi: Oblikovanje teksta, izrada tablice, umetanje crteža, mreža računala, tražilice, multimedijsko računalo, umetanje oblika, uređivanje oblika, rešetke i vodilice, grupiranje elemenata, grafi- kon, dijagram.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova utvrdio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razli- ke.
Učenik samostalno oblikuje jednostavan tekst u Wordu (uređuje pismo, veličinu i boju slova, određuje odlomak i umeće sliku). U dokument umeće crtež, tablicu zadanog broja redova i stupaca, podeša- va njihove veličine, unosi podatke u tab- licu te joj mijenja položaj. U dokumentu koristi prijelom stranice. Pretražuje sadr- žaj na Internetu na zadanu temu. Svojim riječima objašnjava paketni prijenos po- dataka. Pomoću programa za snimanje zvuka snima audio CD. Kreira prezentaci- ju na zadanu temu. Samostalno na slajd umeće gotove grafičke elemente te iste grupira. Grupu uređuje raznim efektima i animacijama. Na slajd umeće tablicu, određuje joj dizajn, upisuje podatke. Pomoću predložaka na slajd umeće dija- gram te ga uređuje prema uputama.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova utvrdio s djelomičnim razumijeva- njem. Prisjetio se definicije svakog pojma, ali ne zna objasniti i njihove međusobne razlike.
Učenik samostalno oblikuje tekst u Wordu. Zna umetnuti tablicu i oblikovati je prema zadanim uputama. Uz povre- menu pomoć učitelja umeće prijelom stranice. Na Internetu pretražuje sadržaj na zadanu temu. Kreira prezentaciju na zadanu temu. Uz pomoć učitelja grupira elemente. Na slajd umeće tablicu. Uz pomoć učitelja na slajd umeće dijagram te ga uređuje prema uputama.
3
Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova utvrdio s djelomičnim razumijevanjem. Ne sjeća se definici- je pojma.
Učenik uz povremene pogreške rješava zadane zadatke.
2
Učenik je utvrdio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.
Uz pomoć učitelja uspijeva riješiti zadane zadatke
1
Učenik nije utvrdio definiciju, a ni značenje najosnovnijih ključnih poj- mova.
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
1. Izrada prezentacija Ključni pojmovi: Crtanje grafičkih oblika pomoću predložaka, samostalno crtanje grafičkih oblika pomoću osnovnih elemenata (crta, strelica, pravokutnik) . Odabir i mijenjanje boje linije i ispunjenja trodimenzionalni efekti. Postavljanje tekstnog okvira na slajd, uređivanje tekstnog okvira (rubovi, vrsta, veličina i boja pisma. Ispunjavanje bojom i trodimenzionalnim efektima. Ukra- sni tekst (dodavanje i uređivanje). Umetanje tablice i organizacijskog dijagrama.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma zna objasniti i njihove međusobne razli- ke. Pokazuje kreativnost i originalnost u radu.
Samostalno crta grafičke oblike pomoću pred- ložaka i osnovnih elemenata, te iste uređuje bojama, trodimenzionalnim efektima i animacijama. Na slajd postav- lja tekstni okvir, tablicu i organizacijski dijagram te ih uređuje. Koristi WordArt. Dizajnom prezentacije ističe sve dijelove slajda.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Nau- čio je definiciju svakog pojma, ali u potpunosti ne zna objasniti i njihove međusobne razlike. Naučeno prim- jenjuje u rješavanju zadataka.
Uz povremenu pomoć učitelja izrađuje vlastitu prezentaciju. Samostalno crta grafičke oblike pomoću predložaka i os- novnih elemenata te iste uređuje uz po- moć učitelja. Na slajd posta- vlja tekstni okvir, tablicu i organizacijski dijagram. Nepažljivo bira dizajn u odnosu na ele- mente slajda. Animacije na slajdu nedos- taju ili su pretjerane.
3
Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Nesigurno i uz po- moć učitelja odgovara na teorijska pitanja.
Uz pomoć učitelja crta grafičke oblike pomoću predložaka i osnovnih elemena- ta te ih uređuje. Na slajd postavlja tek- stni okvir te ga samostalno uređuje. Dizajn prezentacije postavlja uz pomoć učitelja.
2
Učenik je osvojio značenje samo najo- snovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Uz pomoć uči- telja odgovara na teorijska pitanja. Jednostavne zadatke rješava sporo uz puno pogrešaka.
Učenik izrađuje prezentaciju uz stalnu pomoć učitelja. Uz vođenje učitelja uspi- jeva nacrtati grafičke oblike pomoću predložaka i osnovnih elemenata te ih najjednostavnije urediti. Na elemente ne zna postaviti animacijske efekte.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja.
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
2. Proračunske tablice Ključni pojmovi: Dijelovi proračunske tablice, aktivna ćelija, oblici pokazivača miša prikaz više radnih knjiga. Umetanje i brisanje (ćelija, redova i stupaca), brisanje sadržaja i formata ćelije, promjene širina stupaca i visine redaka. Vrsta podataka (tekstualni podaci, numerički podaci), formati brojeva (decimalni broj, valuta, postotak), formati za nadnevke, korisnički formati, kopiranje podataka i nizova, popunjavanje nizova brojeva i nadnevaka, obrubljivanje. Radni list, prikaz više listova jedne radne knjige. Relativna i apsolu- tna adresa, unos formula sintaksa funkcije (argumenti, znak razdvajanja), osnovne funkcije, kopiranje i premještanje formula. Vrste grafikona, elementi grafikona, pomagalo za izradu grafikona. Zaglavlje i podnožje stranice, pregled prije ispisa, ispis radne knjige.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Zadatke na računalu rješava samostalno, brzo, temeljito i točno.
Samostalno rješava postavljene zadatke i kreira radnu knjigu. Zna označavati, kopirati, premještati i brisati sadržaje pojedinih ćelija. U proračunsku tablicu ubacuje redak ili stupac, koristiti se brzim izbornikom. Promije- niti dimenzije stupaca i redaka u proračunskoj tablici. Samostalno pretvara jedan format broja u drugi. Zna umetati, brisati, preimenovati, premještati i kopirati radne listove. Samostalno pretvara relativne adrese ćelija u apsolutne adrese, te pomoću njih radi jednos- tavne izračune. Pravilno upisuje formule. Koristiti os- novne funkcije i pomoću njih rješava potrebne izraču- ne. Pronalazi prosječnu veličinu, maksimalnu i minimal- nu vrijednost niza brojeva. Izrađuje grafikon na temelju zadane tablice i oblikuje njegove elemente. Postavlja zaglavlje i podnožje te ispisuje radnu knjigu.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini rep- rodukcije. Naučio je definiciju svakog pojma, ali ne zna obja- sniti i njihove međusobne raz- like.
Samostalno kreira radnu knjigu. Zna označavati, kopira- ti, premještati i brisati sadržaje pojedinih ćelija. Uz po- moć učitelja koristiti osnovne funkcije i pomoću njih rješava potrebne izračune. Pronalazi maksimalnu i mi- nimalnu vrijednost niza brojeva. Izrađuje grafikon te ga uz pomoć učitelja oblikuje.
3
Učenik je definiciju i značenje ključnih pojmova usvojio s dje- lomičnim razumijevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja.
Potrebna mu je pomoć u kreiranju radne knjige. Sadržaj na radnim listove kreira kroz korake i učestala potpita- nja. Uz pomoć učitelja koristiti osnovne funkcije i po- moću njih rješava najjednostavnije izračune. Izrađuje grafikon te ga uz pomoć učitelja oblikuje.
2
Učenik odgovara na teorijska pitanja samo uz poticaj učite- lja. Jednostavne zadatke rješa- va sporo.
Učenik pravi niz pogrešaka u kreiranju radne knjige. Ne snalazi se kod uređivanja sadržaja radnih listova.
1
Učenik nije usvojio definiciju ni značenje pojma.
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.
3.A Programski jezik – Terrapin Logo Ključ ni pojmov i: Naredbe i funkcije koordinatne grafike, usporedba koordinatne i kornjačine grafike, rekurzivni prog- ram, izračunavanje konačnih nizova brojeva, izračunavanje zbrojeva konačnih nizova brojeva, crtanje pravilnog mnogokuta ako zadan broj vrhova i duljina polumjera opisane kružnice, crtanje upisane kru- žnice; računanje opsega i površine pravilnog mnogokuta, osnovni prozor, prozor s vizualnim nared- bama, određivanje položaja prozora.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Zadatke na računalu rješava samos- talno, brzo, temeljito i točno.
Samostalno rješava probleme uz primjenu prog- rama. Samostalno crta likove zadane koordinata- ma vrhova te u zadacima primjenjuje naredbe i funkcije koordinatne grafike. Koristi rekurzivne procedure u rješavanju problema. Pomoću raču- nalnog programa rješava matematičke probleme. Svojim riječima zna opisati način programiranja i grafičko sučelje računalnog programa.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Umje- reno brzo, uz povremenu pomoć učitelja odgovara na teorijska pita- nja.
Učenik razumije sve obrađene programe, ali ih samostalno u potpunosti ne zna riješiti. Uz pov- remenu pomoć učitelja crta likove zadane koordi- natama vrhova te u zadacima primjenjuje nared- be i funkcije koordinatne grafike.
3
Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog.
Uz pomoć učitelja crta likove zadane koordinata- ma vrhova. U zadacima ne zna primijeniti naredbe i funkcije koordinatne grafike.
2
Učenik odgovara na teorijska pitanja samo uz poticaj učitelja. Jednostav- ne zadatke rješava sporo, bez prim- jene naučenog i uz puno pogrešaka.
Program prepisuje u računalo s mnogo pogrešaka te mu je potrebna stalna pomoć u radu. Prepoz- naje naredbe, ali ne razumije njihovu vezu i smi- sao.
1
Učenik nije usvojio definiciju ni zna- čenje pojma.
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.
3.B Programski jezik – QBASIC, PYTHON Ključni pojmovi: Naredba za petlju s logičkim uvjetom, grafički zaslon, naredba za crtanje ravne linije, naredba za crtanje pravokutnika, naredba za crtanje kružnice.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Zadatke na računalu rješava samos- talno, brzo, temeljito i točno.
Samostalno rješava probleme uz primjenu progra- ma. Samostalno crta likove zadane koordinatama vrhova te u zadacima primjenjuje naredbe i funkci- je koordinatne grafike. Svojim riječima zna opisati algoritam i primijeniti stečeno znanje u sličnim primjerima.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Umje- reno brzo, uz povremenu pomoć učitelja odgovara na teorijska pita- nja.
Učenik razumije sve obrađene programe, ali ih sa- mostalno u potpunosti ne zna riješiti. Samostalno crta pravokutnike i kružnice sa zadanim koordina- tama, a uz povremenu pomoć učitelja rješava prim- jere npr. s petljom.
3
Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog.
Uz pomoć učitelja crta pravokutnike i kružnice. U programima s petljom ne razumije kako promjena parametara petlje utječe na ishod programa.
2
Učenik odgovara na teorijska pitanja samo uz poticaj učitelja. Jednostav- ne zadatke rješava sporo, bez prim- jene naučenog i uz puno pogrešaka.
Program prepisuje u računalo s mnogo pogrešaka te mu je potrebna stalna pomoć u radu. Prepoznaje naredbe, ali ne razumije njihovu vezu i smisao.
1
Učenik nije usvojio definiciju ni zna- čenje pojma.
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.
4. Internet Ključni pojmovi: Poslužitelj, klijent, načini komunikacije. Udaljeni prijenos datoteka (FTP), pristup Internetu. Udomlja- vanje web-stranica, vrste modema i uloga modema.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razli- ke.
Učenik samostalno koristiti neke od načina ko- munikacije i usluga Interneta. Brzo i lako pronalazi tražene informacije na Internetu. Razumije struk- turu Interneta i ulogu klijent-poslužitelj. Koristi se sadržajima s portala Nikola Tesla. Svojim riječima zna objasniti potrebu za bržim Internet vezama u budućnosti.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Nau- čeno primjenjuje u rješavanju zada- taka.
Samostalno koristiti neke od načina komunikacije putem Interneta. Zna pronaći traženu informaciju na Internetu. Razumije strukturu Interneta. Na poticaj učitelja koristi se sadržajima s portala Ni- kola Tesla.
3
Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog.
Samostalno koristi e-mail. Uz pomoć učitelja pro- nalazi tražene informacije na Internetu. U potpu- nosti ne razumije strukturu Interneta. Koristi se sadržajima s portala Nikola Tesla.
2
Učenik je djelomično naučio definici- ju ključnih pojmova ali ne i njihovo značenje. Samo uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja.
Uz pomoć učitelja uspijeva koristiti e-mail i pro- naći tražene informacije na Internetu.
1
Učenik nije usvojio značenje najos- novnijih ključnih pojmova. Ni uz učiteljevu pomoć ne uspijeva odgo- voriti na teorijska pitanja.
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
5. Izrada web-stranica Ključni pojmovi: Upoznavanje sučelja. Indeksna stranica, jezična podešavanja, planiranje strukture stranice, upravljanje strukturom, izrada stranice. Tekst i pozadina, oblikovani teksta. Umetanje grafičkih elemenata, grafika i pozadina. Tekst kao poveznica, slika kao poveznica. Jednostavne tablice. Struktura HTML dokumenta, HTML oznake (tag), ,jednostavan HTML opis stranice, oznaka P, oznaka A, oznaka IMG.
OCJENA
ZNANJE
VJEŠTINE
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Zadatke na računalu rješava samos- talno, brzo, temeljito i točno. Poka- zuje kreati- vnost i originalnost u radu.
Samostalno se služi sučeljem programa Front Page. Pažljivo bira dizajn pozadine i usklađuje ga s osta- lim elementima stranice. Slikovnom elementu do- daje poveznicu na drugu stranicu. Koristi tablicu kao element na web-stranicama. Samostalno upi- suje HTML tagove i ispravno ih pozicionira unutar HTML strukture.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Nau- čio je definiciju svakog pojma, ali ne zna objasniti i njihove međusobne razlike. Umjereno brzo, uz povreme- nu pomoć učitelja odgovara na teo- rijska pitanja.
Učenik je naučio dijelove sučelja programa Fron- tPage ali ih u potpunosti ne koristi. Dizajn pozadine usklađuje sa elementima web-stranice. Koristi tab- licu kao element na web-stranice. Zna objasniti jednostavan HTML opis stranice ali ne zna dodavati parametre na osnovne oznake.
3
Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog.
Uz pomoć učitelja uspijeva izraditi web-stranicu koristeći tablicu kao element na web-stranicama. Na web-stranici zna urediti tekst te uskladiti poza- dinu sa elementima web-stranice. Djelomično zna koristiti sučelje programa FrontPage.
2
Učenik odgovara na teorijska pitanja samo uz poticaj učitelja. Jednostav- ne zadatke rješava sporo, bez prim- jene naučenog i uz puno pogrešaka.
Ne siguran u radu. Uz pomoć učitelja uspijeva izra- diti web-stranicu.
1
Učenik nije usvojio definiciju ni zna- čenje pojma.
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.
ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE UČITELJA INFORMATIKE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Prijedlog kriterija VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA
iz izbornog nastavnog predmeta INFORMATIKA u osnovnoj školi za 8.razred
Nastavne cjeline u 8. razredu iz predmeta INFORMATIKA su:
1. Strojna oprema i logičke osnove računala 2. Izrada prezentacija 3. Programiranje (Logo, QBASIC) 4. Baze podataka 5. Izrada web stranica 6. Internet
Način završnog vrednovanja pojedine cjeline:
1. Strojna oprema i logičke osnove računala – 1. pisana provjera znanja 2. Izrada prezentacija – izrada prezentacije 3. Programiranje (Logo, QBASIC) - 2. praktična provjera znanja 4. Baze podataka - 3. praktična provjera znanja 5. Izrada web stranica 6. Internet
4. Izrada web mjesta
1. Strojna oprema i logičke osnove računala Ključni pojmovi: logički sklopovi, registri, sabirnice, paralelni pristup, serijski pristup, pretvaranje bitova u električke veličine, očitavanje stanja tipki, brzina procesora, kapacitet spremnika, brzina prijenosa podataka, spremnički prostor za pohranjivanje slika i filmova i zvuka, brzine prijenosa i obrade multimedijskih sadržaja, analogno-digitalna i digitalno- analogna pretvorba logička izjava, istinitost, lažnost, logičke varijable, vrijednosti logičkih varijabli, vrijednosti bita, NE-
funkcija, I- funkcija, ILI- funkcija
OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razlike
Samostalno rješava zadatke o povezivanju osnovnih logičkih sklopova, točno barata mjernim jedinicama za kapacitet spremnika i pretvara ih iz jedne u drugu, pronalazi informacije o građi računala i prezentira drugima svoje spoznaje
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Naučio je definiciju svakog pojma, ali ne zna objasniti i njihove međusobne razlike.
Samostalno povezuje osnovne logičke sklopove i piše njihove tablice istinitosti, zadatke o građi računala rješava uglavnom točno i samostalno se služi tekstom u udžbeniku
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem (npr. zna nabrojati mjerne jedinice za kapacitet spremnika, ali ne razlikuje koja je veća, a koja manja, ne može opisati osnovnu građu procesora, zna nabrojati vrste pristupa, ali ih ne objašnjava, …)
Osnovne logičke sklopove povezuje uz pomoć učitelja, tablice istinitosti piše uz pomoć učitelja, ali poznaje tablice istinitosti i simbole osnovnih logičkih sklopova. Uz pomoć udžbenika i bilježnice točno odgovara na pitanja građi računala. Ponekad mu je potrebna pomoć u služenju s tekstom u udžbeniku.
2
Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.
Uz pomoć učitelja može nacrtati simbole za osnovne logičke sklopove i napisati njihove tablice istinitosti.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
2. Izrada prezentacija Ključni pojmovi: glavni slajd, logotip, podnožje slajda, hiperveze između slajdova, hiperveze između prezentacije i drugih dokumenata, akcijski gumbi, izvedba prezentacije, postavljanje trajanja slajda, izrada neprekidne prezentacije
OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razlike
Samostalno i kreativno uređuje glavni slajd i postavlja različite vrste veza između slajdova. Dizajn prezentacije je takav da se odlično ističu svi dijelovi slajda i koristi primjerenu količinu animacije. Prezentacija koju izrađuje vrlo je maštovita, služi se raznim izvorima znanja (Internet, udžbenici, enciklopedije).
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije.
Točno izrađuje vlastitu prezentaciju – zna urediti glavni slajd i postaviti veze između slajdova, ali ponekad traži pomoć u radu. Slajdovi su vrlo jednolični i bez vlastite kreativnosti u radu. Dizajn prezentacije je takav da je tekst teško vidljiv na slajdu, animacije na slajdu nedostaje ili je pretjerana.
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem.
Učenik zna urediti podnožje slajda, uz pomoć učitelja uređuje dizajn slajda (sheme boja), te umetnuti sliku u glavni slajd. Zna postaviti barem jednu vrstu hiperveze, a ostale postavlja uz pomoć učitelja.
2
Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja, a primjenjuje ih u izradi prezentacije samo uz pomoć učitelja.
Učeniku je potrebna stalna pomoć učitelja. Za vrijeme obrade novog gradiva ne može slijediti rad ostalih učenika. Prezentaciju izrađuje uz pomoć učitelja. Uz vođenje učitelja zna postaviti barem jednu vrstu hiperveze. Slajdovi su smisleno slabo povezani ili imaju previše teksta ili s puno osnovnih pravopisnih pogrešaka.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja.
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
3.A. Programiranje Ključni pojmovi: pojam višestruke rekurzije, crtanje stabla, crtanje rekurzivnih krivulja, programska funkcija, ugniježđene funkcije, naredbeni gumbi, klizne trake, okviri s tekstom, crtanje kvadratne funkcije, crtanje funkcije drugog korijena, primjena u kinematici, simulacija kosog hica, primjena za osnovna kemijska izračunavanja
OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Za vrijeme obrade novog gradiva prati algoritam i sudjeluje u njegovom nastajanju. Postavlja pitanja i donosi zaključke koji se tiču tijeka programa.
Samostalno rješava rekurzivne probleme (na osnovu pokazanog predloška), koristi u zadacima grafičke kontrole i prilagođava njihova svojstva uvjetu zadatka, mijenja ponuđene programe iz fizike, matematike i kemije kako bi ih prilagodio rješavanju nekog drugog problema iz tog predmeta.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Razumije razliku potprograma i funkcije, ali ih ispravno primjenjuje uz poticaj učitelja.
Učenik ne razumije pojam višestruke rekurzije, ali razumije jednostavnu rekurziju i može ispravno pozvati program da nacrta traženi crtež. Barem jednoj grafičkoj kontroli zna prilagoditi svojstva. Učenik razumije sve obrađene programe i povezuje ih sa znanjem stečenim na drugim nastavnim predmetima (matematika, kemija, fizika) iz kojeg gradiva se pišu algoritmi. Metodom analogije, prema pokazanom predlošku, zna samostalno napisati jednostavniji potprogram ili funkciju
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim
Točno prepisuje program u računalo i zna ga izvesti i spremiti. Ne može sam vršiti izmjene u kraćem programu.
2
Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.
Program prepisuje u računalo s mnogo pogrešaka te mu je potrebna stalna pomoć u radu. Prepoznaje naredbe, ali ne razumije njihovu vezu i smisao.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
3.B. Programiranje Ključni pojmovi: pojam potprograma, crtanje kvadratne funkcije, crtanje funkcije drugog korijena, primjena u kinematici, simulacija kosog hica, primjena za osnovna kemijska izračunavanja
OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Za vrijeme obrade novog gradiva prati algoritam i sudjeluje u njegovom nastajanju. Postavlja pitanja i donosi zaključke koji se tiču tijeka programa.
Samostalno rješava probleme uz primjenu potprograma mijenja ponuđene programe iz fizike, matematike i kemije kako bi ih prilagodio rješavanju nekog drugog problema iz tog predmeta i samostalno piše slične programe.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Razumije razliku potprograma i funkcije, ali ih ispravno primjenjuje uz poticaj učitelja.
Učenik zna napisati program s barem jednim potprogramom po pokazanom predlošku. Učenik razumije sve obrađene programe i povezuje ih sa znanjem stečenim na drugim nastavnim predmetima (matematika, kemija, fizika) iz kojeg gradiva se pišu algoritmi.
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim
Točno prepisuje program u računalo i zna ga izvesti i spremiti. Ne može sam vršiti izmjene u kraćem programu.
2
Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.
Program prepisuje u računalo s mnogo pogrešaka te mu je potrebna stalna pomoć u radu. Prepoznaje naredbe, ali ne razumije njihovu vezu i smisao.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
4. Baze podataka Ključni pojmovi: baza podataka, tablica podataka u bazi, upis u polja tablice, izrada upisnog obrasca, vizualno oblikovanje upisnog obrasca, ažuriranje podataka pomoću obrasca
OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Samostalno objašnjava pojmove, te pokazuje njihovo razumijevanje kreiranjem jednostavne baze podataka s barem 2 tablice.
Samostalno rješava sve postavljene zadatke i samostalno kreira jednostavnu bazu podataka.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije.
Samostalno rješava samo one zadatke koji ga postupno vode kroz korake izrade baze podataka.
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim
Potrebna mu je povremena pomoć u rješavanju zadataka koji ga postupno vode kroz korake izrade baze podataka.
2
Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.
Učenik pravi niz pogrešaka u definiranju polja i njihovih svojstava te bez pomoći učitelja ne može ispraviti pogrešku, niti uz poticaj.
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
5. Izrada web stranica Ključni pojmovi: dogovor i podjela uloga u timu, obrada sadržaja, kontrola uspješnosti i korekcija, datoteka s animiranim sadržajima, program za animaciju, prijenos datoteka (FTP), Web publiciranje, sinkronizacija, Web mjesto, lokalno predstavljanje Web mjesta, objavljivanje Web mjesta (publiciranje) OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razlike. Usvojenost pojmova dokazuje izrađivanjem web mjesta na zadanu temu
Koordinira rad tima ili aktivno sudjeluje u timskoj izradi web stranica uvažavajući prijedloge svih članova tima, samostalno se služi alatom za izradu web stranica, na izrađenim stranicama pravilno prilagođava dizajn, omjer teksta te crteža i slika, samostalno izrađuje animaciju za web stranicu.
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije.
Izrađuje pojedine stranice web mjesta, samostalno dodajući tekst i slike, a u radu s tablicama potrebna mu je pomoć učitelja. Samostalno pronalazi materijale za izradu web stranica na internetu i u drugim izvorima. U izradi web mjesta sudjeluje s ostalim članovima tima, ali povremeno traži pomoć ostalih članova tima i učitelja.
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim
U izradi pojedine stranice web mjesta potrebna mu je pomoć u radu, ima teškoća u komunikaciji s članovima tima, potrebna mu je pomoć u izradi animacija, nesiguran u radu i potreban mu je povremeni poticaj.
2
Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.
Vrlo slabo sudjeluje u radu, nezainteresiran za uspjeh tima, nesiguran u radu i potreban mu je stalan poticaj, ali nakon toga ipak postigne određen rezultat i pokaže osnovna znanja izrade web mjesta
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
5. Internet Ključni pojmovi: izbor kvalitetnih sadržaja, popularizacija domaćih sadržaja
OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)
5
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razlike
Samostalno koristi Internet kao izvor znanja, brzo i lako pronalazi sve tražene informacije te ih povezuje u logičnu cjelinu, služi se Internetom u savladavanju gradiva iz većine nastavnih predmeta, samostalno se koristi sadržajima na portalu Nikola Tesla
4
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije.
Na poticaj učitelja koristi Internet kao izvor znanja te se koristi sadržajima s portala Nikola Tesla, zna pronaći traženu informaciju na internetu
3
Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem
Uz pomoć učitelja zna pronaći traženu informaciju na Internetu, povremeno mu je potrebna pomoć i poticaj u radu
2
Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.
Nesamostalan u radu, uz veću pomoć učitelja zna pronaći traženu informaciju na Internetu, stalno mu je potrebna pomoć i poticaj u radu
1
Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja
Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.
Na osnovu članka 3. stavka 2., članka 5., te članka 12. stavka 3. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima
vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi predmetni učitelj Ljiljana Inkret-Martinčević donosi: NAČINE,
POSTUPKE I ELEMENTE VREDNOVANJA UČENIČKIH KOMPETENCIJA
Elementi
ocjenjivanja
Usvojenost nastavnih
sadržaja Primjena znanja
Nedovoljan
(1)
Učenik nije usvojio
značenje najosnovnijih
ključnih pojmova na razini
prepoznavanja.
Ne sudjeluje u radu i
ne izrađuje radove na poticaj
učitelja.
Dovoljan (2)
Učenik je usvojio
značenje samo
najosnovnijih ključnih
pojmova na razini
prepoznavanja. Odgovara
na poticaj učitelja i na
postavljena potpitanja.
Ne uočava greške samostalno,
potrebno ga je voditi kroz izradu
rada u detaljno izrađenim
koracima. Radi uz pomoć
učitelja. Nesiguran kod
prezentiranja rada.
Dobar (3)
Učenik je djelomično
usvojio definiciju i
značenje ključnih
pojmova.
Greške uočava i ispravlja uz
pomoć učitelja.
Dio rada radi samostalno,
potrebna pomoć učitelja u izradi
rada. Nesiguran u prezentiranju
rada.
Vrlo dobar
(4)
Ključne pojmove učenik je
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. Naučio
je definicije ali ne
razumije njihove
međusobne razlike.
Samostalno uočava greške,
ispravlja ih i primjenjuje
stečeno znanje.
Samostalno izrađuje rad, siguran
u prezentiranju rada uz
minimalnu pomoć učitelja.
Odličan (5)
Ključne pojmove učenik je
usvojio s potpunim
razumijevanjem.
Definiciju svakog pojma,
zna objasniti i njihove
međusobne razlike.
Samostalan u svim koracima
izrade rada, kreativno
primjenjuje sve usvojene
vještine. Kreativno primjenjuje
usvojene vještine u novim
situacijama.
Siguran u prezentiranju rada.
Uspjeh učenika prati se opisno, a ocjenjuje brojčano tijekom školske godine. Učitelj opisno prati i
vrši evidenciju razvoja učenika prema uputama i priručnicima koji su u primjeni. Učitelj će učenike
poticati na najbolje mogući osobni razvoj imajući stalno na umu za koja područja pokazuju najviše
sklonosti i interesa.
U rubriku bilježaka u Imeniku upisuje se:
popratna opisna ocjena brojčane ocjene
datum usmene provjere znanja i cjelina koja se usmeno provjeravala
datum pisane provjere i broj ostvarenih/mogućih bodova
teme i rezultate samostalnih, projektnih i drugih radova
redovitost izvršavanja zadataka
objašnjenje dobivene ocjene prema kriteriju ocjenjivanja
rješavanje zadataka radne bilježnice
Usvojenost sadržaja:
sadrže uspjeh učenika u usmenom i pismenom provjeravanju
usmene provjere znanja mogu se provoditi na svakom satu
pisane provjere izvode se u trajanju duljem od 15 minuta a kratke pisane provjere u trajanju
do 15 minuta
pisane i kratke pisane provjere sastavljene su od zadataka otvorenog i zatvorenog tipa
(nadopuni, zaokruži točan odgovor, spoji parove, izbaci uljeza, objasni)
Primjena znanja:
sadrže uspjeh učenika u ocjenjivanju praktičnih radova, projekata i vježbi na računalu
praktični radovi u obliku plakata (papirnatih i digitalnih), kvizova i drugih kreativnih zadataka
izrađenih uz uporabu računala
redovitost izvršavanja zadataka
aktivno sudjeluje u nastavnom procesu (nastojati uočavati pozitivne osobine učenika i dodatno
ih poticati)
redovitost izvršavanja obveza,
Zaključivanje ocjena – zaključna ocjena ne treba biti aritmetička sredina ocjena. Pri određivanju
zaključne ocjene bit će u obzir uzete sve ocjene i odnos učenika prema radu.