128
OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA

KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM

KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

PREDMETNA NASTAVA

Page 2: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji, elementi, načini i postupci

vrednovanja hrvatskoga jezika u

OŠ Breznički Hum

učiteljica hrvatskoga jezika: Vesna Pucak

Breznički Hum, 4. rujna 2017.

Page 3: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Hrvatski jezik

Ocj

ena Hrvatski jezik (prošlost,

sadašnjost, dvojezičnost) Nepromjenjive vrste

riječi Imenice

(Sklonidba imenica)

Pridjevi

(određeni i neodređeni oblik

pridjeva; sklonidba i

stupnjevanje pridjeva)

Zamjenice Brojevi Glagoli Subjekt i

predikat

ned

ov

olj

an

Učenik ne razumije razliku između jednojezičnoga i dvojezičnoga

ovladavanja hrvatskim jezikom, ne razumije ulogu službenoga jezika niti manjinskoga jezika. Ne

razlikuje zavičajne idiome niti ih prepoznaje u tekstu.

Učenik ne razumije razliku između promjenjivih i nepromjenjivih riječi. Na

primjerima ne uočava nepromjenjive riječi.

Učenik ne prepoznaje imenice u tekstu. Ne zna

nabrojiti padeže s padežnim pitanjima.

Učenik ne prepoznaje pridjeve u tekstu. Ne razumije razliku

između određenog i neodređenog oblika pridjeva. Ni uz učiteljičinu pomoć ne može sklanjati niti

komparirati pridjeve.

Učenik ne prepoznaje zamjenice. Ne razumije razliku između govorne,

sugovorne i negovorne osobe.

Učenik ne može prepoznati brojeve u tekstu. Ne

razumije razliku između glavnoga i rednoga broja. Ne piše brojeve u skladu s

pravopisom.

Učenik ne može odrediti glagolski

broj i glagolsku osobu glagolu. Teško prepoznaje

glagole u rečenici.

Učenik u rečenici ne

zna prepoznati predikat i subjekt.

do

vo

ljan

Učenik se uz učiteljičinu pomoć prisjeća razlike između

jednojezičnoga i dvojezičnoga ovladavanja hrvatskim jezikom, kao i uloge službenoga i

manjinskoga jezika. Uz pomoć

razlikuje zavičajne idiome i prepoznaje ih u tekstu.

Učenik se uz učiteljičinu pomoć dosjeća što su i koje

su nepromjenjive vrste riječi. Samo ih uz pomoć može prepoznati na primjerima.

Učenik u tekstu prepoznaje imenice. Uz pomoć može

nabrojiti padeže s padežnim

pitanjima, ali ih ne zna primijeniti na primjerima.

Učenik uz pomoć pronalazi pridjeve u tekstu određuje im

vrstu te ih komparira. Reproducira, ali ne razumije razliku između određenog i

neodređenog pridjeva. Ni uz

pomoć ne može pridjevu odrediti padež.

Učenik uz učiteljičinu pomoć u tekstu

prepoznaje osobne zamjenice u nominativu, ali im ne može odrediti

osobu i broj.

Učenik uz učiteljičinu pomoć pronalazi brojeve u

tekstu te ih razvrstava na glavne i redne. Ni uz pomoć ne može sklanjati

brojeve. Griješi u pisanju

brojeva.

Učenik uz pomoć mijenja glagole po

glagolskim

osobama u oba broja, ali ih na

tekstu ne može odrediti.

Učenik uz učiteljičinu pomoć

može odrediti predikat i subjekt (samo izrečeni).

do

bar

Učenik bez pomoći učiteljice zna reproducirati pojmove, ali bez njihovoga razumijevanja u

potpunosti. Reproducira primjere zavičajnih idioma koji su obrađeni

na satu ili spomenuti u udžbeniku,

ali se ne snalazi na novom, nepoznatom tekstu. Nije u

potpunosti osvijestio razliku

službenoga jezika i zavičajnoga idioma jer u govoru i pismu koristi

dijalektizme.

Učenik samostalno definira nepromjenjive vrste riječi i uglavnom ih samostalno

prepoznaje u tekstu, ali ponekad miješa promjenjive i

nepromjenjive vrste riječi.

Griješi u imenovanju nepromjenjivih riječi.

Učenik je ovladao nazivima padeža i padežnim pitanjima na razini reprodukcije. Na

primjerima često griješi, postavlja kriva padežna

pitanja.

Učenik reproducira naučene primjere određenih i neodređenih

pridjeva, ali razliku ne razumije u potpunosti. Samostalno

komparira pridjeve, no griješi u nepravilnoj komparaciji. Uz

učiteljičinu pomoć pridjevima

može odrediti padež.

Učenik samostalno reproducira pojam zamjenice, ali ga ne

razumije u potpunosti. Zna nabrojiti zamjenice,

ali često griješi pri

određivanju osobe koju zamjenice zamjenjuju i

broja. Uz pomoć

uspijeva zamijeniti imenice, pridjeve i

brojeve zamjenicama.

Učenik samostalno prepoznaje brojeve na primjerima, razvrstava ih

na glavne i redne, ali ne može samostalno objasniti

razliku u njihovu značenju.

Uz pomoć uspijeva sklanjati brojeve.

Učenik samostalno mijenja glagole po

glagolskim osobama u jednini i množini,

prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a uz

pomoć uspijeva i

u tekstu odrediti osobu i broj.

Učenik samostalno definira pojmove, no

ima teškoća u njihovoj primjeni u rečenici. Izostavlja

pomoćne glagole prilikom

određivanja predikata te ima

teškoća s

određivanjem neizrečenoga

subjekta.

vrl

o d

ob

ar

Učenik je usvojio ključne pojmove na očekivanoj razini razumijevanja i

primjene. Za svaki pojam iznosi vlastite primjere. Ponekad se u

govoru i pismu služi zavičajnim idiomom.

Učenik je ovladao nepromjenjivim riječima na

razini samostalnog prepoznavanja,

razumijevanja i primjene. Samostalno ih određuje i imenuje. Ponekad griješi u

uporabi prijedloga s(a), k(a) te priloga gdje, kamo, kuda.

Učenik je na očekivanoj razini ovladao sklonidbom imenica. Postavlja ispravna,

proširena padežna pitanja.

Ponekad miješa dativ i lokativ. Rijetko griješi u

uporabi padežnih oblika u

govoru i pismu.

Učenik je na razini prepoznavanja, razumijevanja i

primjene ovladao komparacijom i sklonidbom pridjeva te

razlikovanjem određenog i neodređenog pridjeva. Rijetko griješi u određivanju padeža i

stupnja pridjeva te u uporabi

neodređenoga oblika pridjeva.

Učenik prepoznaje, razumije i primjenjuje naučene pojmove.

Zamjenicama uglavnom

samostalno određuje osobe koje zamjenjuju te

broj. Uglavnom

samostalno zamjenjuje

imenice, pridjeve i

brojeve.

Učenik je uglavnom ovladao brojevima kao

vrstom riječi, razumije razliku između glavnih i

rednih brojeva. Samostalno sklanja brojeve, ali ponekad griješi u sklonidbi

i uporabi brojeva dva, tri i

četiri.

Učenik je usvoji gradivo na razini

prepoznavanja, razumijevanja i

primjene. Vrlo rijetko griješi u određivanju

glagolske osobe,

broja i vremena.

Učenik samostalno određuje predikat i subjekt, rijetko

izostavlja pomoćne

glagole. Teškoće mu predstavljaju

rečenice s više

subjekata.

Page 4: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

od

liča

n

Učenik samostalno definira, zaključuje i povezuje gradivo. Naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu.

Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira i

zaključuje gradivo. Ne

miješa promjenjive i nepromjenjive riječi. Pravilno ih upotrebljava u

govoru i pismu.

Učenik je u potpunosti ovladao sklonidbom padeža na razini prepoznavanja,

definiranja, razlikovanja,

analize i zaključivanja. Ne griješi u određivanju padeža, prepoznaje jednake oblike

riječi u različitim padežima

te se ispravno služi padežnim

oblicima u govoru i pismu.

Učenik samostalno određuje i pronalazi vlastite primjere određenih i neodređenih oblika

pridjeva te ih pravilno

upotrebljava u govoru i pismu. Samostalno određuje padeže uz pomoć proširenih padežnih

pitanja. U govoru i pismu

pravilno rabi padežne nastavke određenih i neodređenih pridjeva.

Samostalno komparira pridjeve, razumije njihove odnose u

stupnjevanju te pravilno rabi komparative i superlative.

Učenik samostalno definira, zaključuje i povezuje gradivo. Bez

teškoća pronalazi

zamjenice u tekstu, određuje im osobu i broj te ih pravilno rabi u

govoru i pismu.

Učenik je u potpunosti ovladao brojevima kao vrstom riječi, samostalno

ih sklanja, ne griješi ni u

sklonidbi brojeva ni u uporabi brojeva u skladu s pravopisom.

Učenik samostalno definira,

zaključuje,

primjenjuje i povezuje gradivo. Ispravno

upotrebljava

glagolske osobe u govoru i pismu.

Učenik samostalno primjenjuje i povezuje gradivo.

Samostalno

određuje i gramatički opisuje gl. predikat i

subjekt.

Page 5: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Jezično izražavanje

Ocj

ena

Veliko početno slovo

(nazivi kontinenata,

država, zemalja,

naroda i naseljenih

mjesta)

Subjektivno i objektivno

pripovijedanje Subjektivno i

objektivno opisivanje

osobe

Pripovijedanje u

1. i 3. osobi Stvaralačko

prepričavanje Rečenični

znakovi Interpretativno

čitanje književnih

tekstova

Književni i

neknjiževni

tekstovi

ned

ov

olj

an

Učenik nije usvojio pravila o pisanju velikoga početnog slova u nazivima kontinenata,

država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta.

Učenik ne razumije razliku između subjektivnog i objektivnog pripovijedanja, ne

može subjektivno i objektivno iznositi događaje (usmeno i

pisano).

Učenik ne razumije razliku između subjektivnoga i objektivnoga opisa osobe, ne

može stvarati usmeni i pisani subjektivni i objektivni opis

osobe.

Učenik ne razlikuje pripovijedanje u prvoj i pripovijedanje u trećoj

osobi, tj. ne prepoznaje sudionika i promatrača

zbivanja.

Učenik ne zna stvaralački prepričavati.

Učenik ne poznaje pravilo o stavljanju zareza ispred veznika a

i ali te iza usklika i riječi u vokativu.

Učenik ne poznaje vrjednote govorenoga jezika stoga ne može

prikladno interpretirati tekstove.

Učenik ne razlikuje književne i neknjiževne tekstove.

do

vo

ljan

Učenik je uglavnom usvojio

pravila o pisanju velikoga početnog slova u nazivima

kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta, ali ih ne zna primijeniti na

prikladnim primjerima u skladu s pravopisom.

Učenik razumije razliku između

subjektivnoga i objektivnoga pripovijedanja, ali naučeno ne

primjenjuje ni u govoru ni u pismu.

Učenik razumije razliku

između subjektivnoga i objektivnoga opisivanja

osobe, ali naučeno ne primjenjuje ni u govoru ni u pismu.

Učenik razlikuje

pripovijedanje u prvoj i trećoj osobi, ali naučeno

ne može primijeniti u vlastitim pisanim radovima i usmenom pripovijedanju.

Učenik uz učiteljičinu

pomoć može stvaralački prepričati kratke priče

uvođenjem novog događaja ili novog lika.

Učenik reproducira

pravila o pisanju zareza, ali ih ne

primjenjuje u pismu.

Učenik uočava razlike u

doživljaju književnoumjetničkoga

djela s obzirom na različite govorne interpretacije. Slabo

poznaje vrednote govorenoga jezika stoga

loše interpretativno čita. Nepravilno artikulira

glasove č, ć, dž, đ.

Učenik reproducira

pojmove, ali ih ne zna prepoznati na

primjerima različitih tekstova.

do

bar

Učenik je usvojio pravila o pisanju velikoga početnog

slova u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i

naseljenih mjesta, ali često griješi u pisanom izražavanju.

Učenik razlikuje subjektivno i objektivno pripovijedanje. Uz pomoć subjektivno i objektivno

iznosi događaje (usmeno i

pisano).

Učenik uz pomoć stvara subjektivni i objektivni opis

osobe (usmeni i pisani). Ne pazi na kompoziciju.

Učenik uz učiteljičinu pomoć preoblikuje pripovijedanje u prvoj

osobi u pripovijedanje u

trećoj i obrnuto. Ne pazi na kompoziciju

pripovijedanja.

Učenik gotovo samostalno stvaralački prepričava

događaje uvođenjem jednog do dva nova

elementa. Ne pazi na kompoziciju.

Učenik poznaje pravila i primjenjuje ih u pismu, ali često griješi.

Učenik je na prosječnoj razini ovladao interpretativnim čitanjem.

Čita s nepravilnim

izgovorom nenaglasnica, ne poštuje rečenične

znakove, ima poteškoća s

artikulacijom glasova č, ć, dž, đ.

Učenik uglavnom samostalno razlikuje

književne i neknjiževne tekstove.

Ne daje vlastite primjere.

vrl

o d

ob

ar

Učenik samostalno definira i primjenjuje pravila o pisanju velikoga početnoga slova.

Većinu vlastitih pogrješaka ne uočava sam, ali ih osvješćuje i ispravlja na učiteljičin poticaj.

Učenik prepoznaje i zna obilježja subjektivnog i objektivnog pripovijedanja,

naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u preoblikovanju subjektivnoga

u objektivno pripovijedanje i

obrnuto.

Učenik prepoznaje i zna obilježja subjektivnog i objektivnog opisivanja,

naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u

preoblikovanju subjektivnoga u objektivno opisivanje i obrnuto.

Učenik prepoznaje i zna obilježja pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi,

naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u

preoblikovanju pripovijedanja iz prve u treću osobu i obrnuto.

Učenik prepoznaje i zna obilježja stvaralačkog prepričavanja. Zna

stvaralački prepričavati uvođenjem više novih elemenata.

Učenik samostalno

definira i primjenjuje pravila o pisanju zareza. Većinu vlastitih

pogrješaka ne uočava

sam, ali ih osvješćuje i ispravlja na učiteljičin

poticaj.

Učenik je uspješno ovladao interpretativnim čitanjem, pravilno se služi

vrjednotama govorenoga jezika, griješi jedino u izgovoru glasova č, ć, đ i

dž.

Učenik samostalno definira, prepoznaje i primjenjuje obilježja

književnih i neknjiževnih tekstova. Daje vlastite primjere.

od

liča

n

Učenik je ovladao, osvijestio, usustavio pravila o pisanju

velikoga početnoga slova.

Sustavno ih primjenjuje u pismu. Istražuje i komentira

pravopisnu problematiku.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja

subjektivnog i objektivnog

pripovijedanja, pravilno ih koristi u govoru i pismu, pazi na

kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno pripovijedanje u pripovjednim

tekstovima. Samostalno

preoblikuje način pripovijedanja.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira

obilježja subjektivnog i

objektivnog opisivanja osobe, pravilno ga koristi u

govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno

pripovijedanje u pripovjednim tekstovima. Samostalno preoblikuje

način opisivanja.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira

obilježja pripovijedanja

u prvoj i trećoj osobi., pravilno ih koristi u

govoru i pismu, pazi na

kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno

pripovijedanje u pripovjednim

tekstovima. Samostalno

preoblikuje način pripovijedanja.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja stvaralačkog

prepričavanja, pravilno ih koristi u govoru i pismu,

pazi na kompoziciju. Vrlo

je originalan u stvaranju novih sadržaja.

Učenik je ovladao, osvijestio, usustavio pravila o stavljanju

zareza . Sustavno ih primjenjuje u pismu.

Istražuje i komentira

pravopisnu problematiku.

Učenik je u potpunosti ovladao interpretativnim

čitanjem prema kojemu

pokazuje izrazitu sklonost. Pokazuje visoki

stupanj usvojenosti ortoepske norme.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i

komentira obilježja

književnih i neknjiževnih tekstova.

Zamjećuje ulogu pridjeva i imenica te slikovitih izraza u

tekstu.

Page 6: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Književnost

Ocj

ena Višeznačnost riječi

(preneseno značenje riječi) Obilježja lirike Obilježja epike

(lik, fabula,

pustolovni roman)

Obilježja lirike (motivi, stih,

vrste lirskih pjesama) Stilska izražajna sredstva

(personifikacija, epitet,

onomatopeja, kontrast,

usporedba)

Obilježja drame

ned

ov

olj

an

Učenik ne razumije i ne može

reproducirati pojmove osnovnog i

prenesenog značenja riječi. U tekstu ne prepoznaje riječi

prenesenoga značenja.

Učenik ne raspoznaje

obilježja lirike. Ne

pokazuje interes za čitanje i interpretaciju

lirskih djela.

Učenik ne raspoznaje

obilježja epike. Ne

pokazuje interes za čitanje i interpretaciju

epskih djela.

Učenik ne može samostalno

reproducirati ključne pojmove. Ne

može odrediti vrstu pjesme prema temi. Ne razlikuje vezani od

slobodnoga stiha niti vrstu stiha prema broju slogova. Ne raspoznaje

motive.

Učenik ne može samostalno reproducirati ključne

pojmove. Ne prepoznaje ih u

poetskome i pripovjednome

tekstu.

Učenik ne razlikuje dramu kao poseban književni rod. Ne uočava obilježja

dramskoga teksta. Ne razlikuje dijalog od

monologa. Ne razumije ulogu didaskalija.

Ne pokazuje interes za čitanje dramskoga teksta.

dovolj

an

Učenik se uz učiteljičinu pomoć

prisjeća razlike između osnovnog

i prenesenog značenja. U tekstu označenim riječima može odrediti

jesu li u osnovnom ili u

prenesenom značenju.

Učenik uz učiteljičinu pomoć reproducira

obilježja lirike, ali ih ne

može prepoznati i

primijeniti na primjerima.

Učenik djelomično

reproducira obilježja

epike. Ne može ih prepoznati na

primjerima. Miješa

lirska i epska

obilježja.

Učenik uz pomoć reproducira ključne pojmove te razlikuje vezani

od slobodnog stiha. Zajedno s

učiteljicom određuje vrstu lirske

pjesme i vrste stihova prema broju

slogova.

Učenik uz učiteljičinu pomoć reproducira ključne pojmove,

ali ih ne prepoznaje u

poetskome i pripovjednome

tekstu.

Učenik uz pomoć reproducira ključne pojmove, prepoznaje dramu kao književni

rod, razlikuje dijalog od monologa. Uz

učiteljičinu pomoć objašnjava ulogu

didaskalija.

do

bar

Učenik sam reproducira pojmove jednoznačnosti i višeznačnosti,

ali bez njihovog razumijevanja u

potpunosti. Ne može vlastitim

primjerima oprimjeriti

višeznačne riječi, već samo

primjerima iz udžbenika.

Višeznačne riječi ne primjenjuje

prikladno u jezičnim

djelatnostima. U govoru i tekstu

može uočiti riječ prenesenog

značenja, ali ne može objasniti

njezino stvarno značenje.

Učenik uglavnom samostalno reproducira

obilježja lirike i uz pomoć

ih pronalazi na

primjerima lirskih

pjesama.

Učenik uglavnom samostalno definira

obilježja epike.

Uočava pripovijedanje

kao temeljni epski

postupak, prepoznaje glavne i sporedne

likove. Uz učiteljičinu

pomoć prepoznaje i

imenuje dijelove

fabule i uočava

osnovnu misao teksta.

Učenik uglavnom samostalno reproducira ključne pojmove.

Samostalno razlikuje vezani od

slobodnog stiha. Zna definirati vrstu stiha prema broju slogova, ali često

griješi u primjeni na pjesmi. Navodi

primjere obrađene na satu.

Učenik uglavnom samostalno definira ključne pojmove, a

uz učiteljičinu pomoć ih

prepoznaje u primjerima.

Učenik uglavnom samostalno definira ključne pojmove, a uz učiteljičinu pomoć

ih prepoznaje u primjerima.

vrl

o d

ob

ar

Učenik prepoznaje, razumije i primjenjuje naučene pojmove.

Vlastitim primjerima može

oprimjeriti višeznačne riječi.

Ponekad griješi u uporabi

višeznačnih riječi u jezičnim

djelatnostima.

Učenik gotovo samostalno uočava

obilježja lirike na

primjerima lirskih

pjesama. Aktivno

sudjeluje u obradi lirskih

djela.

Učenik gotovo

samostalno uočava

obilježja epike u

tekstu. Samostalno

uočava osnovnu misao

teksta, imenuje

dijelove fabule, uočava poglavlja.

Aktivno sudjeluje u

obradi epskih djela.

Učenik gotovo samostalno prepoznaje, definira i primjenjuje

naučene pojmove. Navodi vlastite

primjere. Aktivno sudjeluje u

interpretaciji lirskih djela.

Učenik gotovo samostalno prepoznaje, definira i

primjenjuje naučene pojmove.

Aktivno sudjeluje u

interpretaciji poetskoga i

pripovjednoga teksta.

Učenik gotovo samostalno prepoznaje,

definira i primjenjuje naučene pojmove.

Aktivno sudjeluje u interpretaciji

dramskoga teksta.

od

liča

n

Učenik samostalno zaključuje i definira gradivo te ga prikladno

primjenjuje u jezičnim

djelatnostima (govorenje,

slušanje, čitanje, pisanje).

Učenik u potpunosti prepoznaje, razumije,

objašnjava, analizira,

raščlanjuje lirska obilježja. Uočava

kratkoću i osjećajnost kao bitne sastavnice u

nastajanju lirskih djela.

Učenik u potpunosti prepoznaje, razumije,

objašnjava, analizira,

raščlanjuje epska obilježja. Vodi iscrpan

dnevnik čitanja. Čita

više od zadanoga.

Učenik u potpunosti prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira,

raščlanjuje gradivo. Povezuje i

komentira naučeno gradivo pri interpretaciji novih lirskih pjesama.

Učenik sve naučene pojmove samostalno definira, razumije,

uočava. Povezuje i komentira

naučeno gradivo pri interpretaciji novih poetskih i

pripovjednih tekstova.

Učenik sve naučene pojmove samostalno definira, razumije, uočava. Povezuje i

komentira naučeno gradivo pri

interpretaciji novih dramskih tekstova.

Povezuje dramski tekst s kazališnim izražajnim sredstvima.

Page 7: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Medijska kultura

Ocj

ena Mediji Filmski rodovi Animirani film Tisak Kazalište

ned

ov

olj

an Učenik ne razumije ulogu medija

kao prijenosnika poruke ni tijek

priopćajnoga procesa. Ni uz

pomoć ne može razvrstati medije na tradicionalne i na suvremene.

Učenik ne prepoznaje i ne

razlikuje filmske rodove. Ne pokazuje interes za film.

Učenik ne prepoznaje i ne razlikuje filmske rodove, ne

može reproducirati osnovna

obilježja animiranoga filma. Ne pokazuje interes za

gledanje animiranoga filma.

Učenik ne prepoznaje i ne razlikuje vrste tiska.

Učenik ne može prepoznati kazališna

izražajna sredstva. Ne pokazuje interes za kazalište.

dovolj

an

Učenik uz učiteljičinu pomoć zna

razvrstati medije na tradicionalne i na suvremene, no ne može

objasniti tijek priopćajnog

procesa.

Učenik uz pomoć zna

nabrojiti filmske rodove te svaki oprimjeriti primjerima

obrađenima na satu.

Učenik uz učiteljičinu

pomoć reproducira osnovna obilježja animiranog filma.

Ne razlikuje crtani film od

lutkarskoga filma.

Učenik uz pomoć zna nabrojiti

vrste tiska, ali ih ne zna oprimjeriti.

Učenik na razini dosjećanja, uz

učiteljičinu pomoć, zna nabrojiti izražajna sredstva, ali ih ne može prepoznati u

predstavi.

dobar

Učenik samostalno razvrstava

medije, ali mu nije u potpunosti

jasna uloga medija kao

posrednika između pošiljatelja i

primatelja.

Učenik uglavnom samostalno

prepoznaje i razlikuje filmske

rodove.

Učenik uglavnom samostalno reproducira

osnovna obilježja

animiranoga filma te uz

učiteljičinu pomoć

objašnjava razliku između crtanoga i lutkarskoga

filma.

Učenik uglavnom samostalno

prepoznaje i razlikuje vrste

tiska.

Učenik uglavnom samostalno definira i

prepoznaje kazališna izražajna sredstva u

predstavi (scenografiju, kostimografiju,

rasvjetu).

vrl

o d

obar

Učenik je ovladao pojmovima o medijima na razini razumijevanja

i primjene. Pokazuje interes samo

za pojedinu vrstu medija.

Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje,

definira, razumije, objašnjava,

oprimjeruje i primjenjuje

znanje o filmskim rodovima,

ali ne pokazuje interes za istraživački i stvaralački rad.

Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje,

definira, razumije,

objašnjava, oprimjeruje i

primjenjuje znanje o

animiranom filmu, ali ne

pokazuje interes za

istraživački.

Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje, definira, razumije,

objašnjava , oprimjeruje i

primjenjuje znanje o tisku, ali

ne pokazuje interes za

istraživački i stvaralački rad.

Učenik je ovladao pojmovima kazališnih

izražajnih sredstava na razini

prepoznavanja, razumijevanja i primjene,

ali ne pokazuje interes za istraživački i

stvaralački rad.

od

liča

n

Učenik u potpunosti prepoznaje,

definira, razumije, objašnjava, , oprimjeruje i primjenjuje znanje o

medijima.

Samostalno istražuje.

Učenik u potpunosti

prepoznaje, definira,

razumije, objašnjava,

oprimjeruje i primjenjuje

znanje o filmskim rodovima.

Samostalno istražuje.

Učenik u potpunosti

prepoznaje, definira,

razumije, objašnjava,

oprimjeruje i primjenjuje

znanje o animiranome

filmu. Samostalno istražuje.

Učenik u potpunosti

prepoznaje, definira, razumije,

objašnjava, oprimjeruje i

primjenjuje znanje o tisku.

Samostalno čita i istražuje.

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira,

razumije, objašnjava, oprimjeruje i primjenjuje znanje o kazališnim

izražajnim sredstvima.

Samostalno istražuje i stvara.

Page 8: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Hrvatski jezik

Ocj

ena Vrste zamjenica Glagoli po vidu i

predmetu radnje Nesprezivi glagolski

oblici (infinitiv, gl.

pridjevi) i gl. im.

Prezent Prošli glagolski oblici

(perfekt, aorist,

imperfekt,

pluskvamperfekt)

Futur 1. i futur 2. Glagolski načini

(kondicional i

imperativ)

Vrste

predikata Počeci hrvatske

pismenosti

ned

ov

olj

an

Učenik ne razumije,

ne prepoznaje, ne

zna definirati zamjenice. Ne zna

sklanjati osobne

zamjenice.

Ne prepoznaje, ne

razlikuje i ne zna

definirati glagole po predmetu radnje i po

vidu.

Učenik ne prepoznaje,

ne razlikuje i ne zna

definirati nesprezive glagolske oblike.

Ne prepoznaje, ne

zna definirati

prezent. Ne može sprezati glagole u

prezentu.

Ne prepoznaje i ne

razlikuje prošle

glagolske oblike. Ne zna definirati prošle

glagolske oblike.

Ne razumije i ne

prepoznaje future.

Ne zna ih niti definirati.

Ne razlikuje i ne

uočava glagolske

načine.

Ne prepoznaje

predikate. Ne

razlikuje imenski i

glagolski

predikat.

Ne razlikuje

latinicu, ćirilicu i

glagoljicu. Ne zna ništa o počecima

hrvatske

pismenosti.

do

vo

ljan

S teškoćama sklanja osobne zamjenice.

Uz pomoć definira

zamjenice, ali ih ne

prepoznaje u tekstu.

Uz pomoć uspijeva

definirati i razlikovati

glagole po vidu i predmetu radnje.

Uz pomoć prepoznaje

i razlikuje infinitiv i

gl. pridjeve, definira infinitivne završetke i

tvori glagolske pridjeve.

Spreže glagole u

prezentu uz pomoć.

Može definirati i prepoznati prezent.

Prepoznaje perfekt i vlada oblicima perfekta

pomoćnih glagola.

Može definirati neke

prošle glagolske oblike.

Prepoznaje jednostavne

i složene glagolske

oblike.

Uz pomoć

prepoznaje futur

prvi i drugi, ali ih ne piše niti

izgovara pravilno.

Uz pomoć

prepoznaje

imperative, iskazuje zapovijed i molbu

imperativom. Prepoznaje

kondicionale.

Uz pomoć uočava

glagolski

predikat.

Razlikuje latinicu, ćirilicu i

glagoljicu.

Prepoznaje pismo

kojim je pisan

tekst. Zna samo

neke podatke o

Baščanskoj ploči.

do

bar

U tekstu djelomično

prepoznaje

zamjenice. Uspijeva

sklanjati osobne

zamjenice.

Prepoznaje

naglašene i

nenaglašene oblike zamjenica.

Može definirati,

razlikovati i

prepoznati glagole po

vidu i predmetu

radnje. Uočava i

razlikuje najčešće

vidske parnjake.

Prepoznaje i tvori

glagolske pridjeve, ali

ih ne rabi pravilno.

Razlikuje i pravilno

rabi infinitiv i

glagolsku imenicu.

Prepoznaje prezent, usvojio prezent

pomoćnih glagola,

spreže glagole uz

poteškoće. Katkad

ne rabi prezent

prikladno u govoru i

pismu.

Prepoznaje oblike

perfekta i prikladno ga

rabi u govoru i pismu.

Uz pomoć prepoznaje i

ostale prošle oblike,

razlikuje jednostavne i

složene gl. oblike.

Uočava i prepoznaje future,

pravilno ih piše i

izgovara. Spreže

glagole u futuru

prvom.

Razumijeva značenje

i tvorbu imperativa i

kondicionala.

Prepoznaje glagolske

načine u tekstu. Ne

rabi uvijek pravilno

kondicionale u

govoru i pismu.

Definira

imenski i

glagolski

predikat, ali ih

rijetko

prepoznaje u

rečenici.

Zna osnovne podatke o

Baščanskoj ploči i

prvoj tiskanoj

knjizi.

vrl

o d

ob

ar

Učenik definira, prepoznaje i

razumije zamjenice.

Bez poteškoća

sklanja osobne

zamjenice.

Bez poteškoća razlikuje i prepoznaje

glagole po vidu i

predmetu radnje.

Uočava i razlikuje

najčešće vidske parnjake. Rabi glagole

po predmetu radnje u skladu s normom.

Prepoznaje, tvori i pravilno rabi gl.

pridjeve i gl. imenice.

Razlikuje i pravilno rabi infinitiv.

Razumije ulogu

infinitiva u tvorbi

glagolskih oblika i u

dopuni glagola.

Bez poteškoća spreže glagole u

prezentu, razlikuje

prezent pomoćnih

glagola. Prikladno

rabi prezent u govoru i pismu.

Učenik samostalno prepoznaje prošle

glagolske oblike.

Uspješno zamjenjuje

aorist, imperfekt i

pluskvamperfekt perfektom.

Razumije značenja i tvorbe futura. Bez

teškoća ih uočava i

spreže glagole u futuru. Uglavnom

pravilno

zamjenjuje futur

drugi svršenim

prezentom.

Razlikuje istoobličnice

imperativa i prezenta

u rečenici. Pravilno

tvori, prepoznaje i

koristi glagolske načine.

Razumije i uglavnom bez

teškoća

prepoznaje

predikate.

Zna gotovo sve podatke o

spomenicima

hrvatske pismenosti.

od

liča

n

Učenik samostalno

prepoznaje, definira,

razlikuje, analizira i zaključuje gradivo.

Naučenim se služi u

govoru i pismu.

Učenik razumije,

prepoznaje, razlikuje i

analizira glagole po vidu i predmetu

radnje. S lakoćom daje

vlastite primjere.

Bez poteškoća

prepoznaje, razlikuje,

tvori, rabi i analizira nesprezive gl. oblike i

gl. imenice.

Razumije i bez poteškoća

prepoznaje prezent,

spreže glagole u

prezentu i uvijek

prikladno rabi

prezent u govoru i

pismu.

Samostalno i bez poteškoća prepoznaje i

razumije prošle glagolske oblike,

prikladno ih rabi u

govoru i pismu.

Razumije,

prepoznaje i tvori

futur 1. i 2. Pravilno

zamjenjuje futur 2.

svršenim

prezentom i

preoblikuje prezent

u oba futura.

Bez poteškoća uočava, razumije

razlikuje, tvori i rabi glagolske oblike.

Razumije,

prepoznaje i

analizira predikate.

Navodi vlastite

primjere.

Izvrsno usvojio gradivo o

počecima hrvatske pismenosti. Zna

sve važne

povijesne podatke.

Page 9: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Jezično izražavanje

Ocj

ena Veliko početno slovo Rečenični i pravopisni

znakovi Prepričavanje

(stvaralačko,

sažeto)

Razgovor Portret Opis otvorenoga i

zatvorenoga prostora Dramatizacija

pripovjednoga

teksta

Interpretativno čitanje

i krasnoslov

ned

ov

olj

an

Učenik ne zna pravila o

pisanju velikog početnog

slova. Pravilno piše samo najjednostavnije primjere.

Ne poznaje, ne razumije trotočje, izostavnik,

crticu, zagradu, ne

primjenjuje ih u pisanju.

Ne može niti uz

pomoć stvaralački

prepričati tekst niti ga sažeti.

Ne razlikuje službeni i privatni

razgovor. Ne

sudjeluje u

razgovoru.

Ne razlikuje vanjski

od unutarnjeg opisa

lika. Ne zna opisati lik.

Ne zna opisati

otvoreni i zatvoreni

prostor.

Ne zna preoblikovati

pripovjedni tekst u

dramski.

Čita s poteškoćama i bez izražajnosti, ne zna

krasnosloviti.

do

vo

ljan

Učenik zna neka pravila o

pisanju velikog početnog

slova, ali griješi u primjeni.

Samo uz pomoć uspijeva razlikovati

rečenične i pravopisne

znakove. Pravilno piše

samo najjednostavnije

primjere.

Uz pomoć sažeto

prepričava glavne

događaje i bitne pojedinosti.

Razlikuje primjere službenog i

privatnog

razgovora.

Uz pomoć razlikuje

vanjski od

unutarnjeg opisa lika. Uz pomoć

opisuje lik.

Pokušava opisati

otvoreni i zatvoreni

prostor. Nema plan opisa.

Uz pomoć uspijeva

preoblikovati

pripovjedni tekst u vrlo jednostavan

dramski.

Čita uz manje teškoće, ne zna izraziti doživljaj

teksta prikladnim

interpretativnim

čitanjem. Krasnoslovi uz

poteškoće.

do

bar

Učenik poznaje većinu

pravila o pisanju velikog

početnog slova i djelomično

ih primjenjuje. Koristi

pravopis uz poticaj.

Razlikuje rečenične i pravopisne znakove,

djelomično razumije

njihovu upotrebu i

uglavnom ih pravilno

piše.

Može bez pomoći sažeti tekst, ali treba

pomoć u prepričavanju s

promjenom

gledišta.

Navodi vlastite primjere situacija u

kojima se vodi

službeni i privatni razgovor.

Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa

lika. Stvara plan opisa, pokušava

portretirati lik, ali

nije dosljedan u opisivanju.

Nepotpun plan opisa pa opis otvorenog i

zatvorenog prostora nije skladan. Ne

poštuje dosljedno

gramatička i pravopisna pravila.

Dramatizira pripovjedni tekst

koristeći dijalog i

monolog.

U čitanju ne izražava uvijek doživljaj teksta.

Krasnoslovi uz manje

teškoće. Ne poštuje

uvijek vrednote

govorenog jezika.

vrl

o d

ob

ar

Učenik razumije većinu

pravila o pisanju velikog

početnog slova i uglavnom

ih dosljedno primjenjuje.

Samostalno se služi

pravopisom.

Razumije rečenične i pravopisne znakove,

pravilno ih piše i

uglavnom ih zna

ostvariti u čitanju.

Samostalno oblikuje sažetak

(usmeno i pisano).

Prepričava tekst

usmeno i pisano

mijenjajući gledište.

Usvojio pravila

dobrog i kulturnog

razgovora. Rado sudjeluje u

razgovoru na satu.

Samostalno

portretira lik na

temelju prethodno stvorenoga plana.

Uglavnom poštuje

gramatička i

pravopisna pravila.

Na temelju plana

opisa stvara dobar

opis otvorenog i zatvorenog prostora.

Uglavnom poštuje

gramatička i

pravopisna pravila.

Uspješno dramatizira pripovjedni tekst

koristeći dijalog,

monolog i

didaskalije.

Sudjeluje u

uprizorenju

dramskog teksta.

Uglavnom uspješno

interpretativno čita i

krasnoslovi poštujući vrednote govorenog

jezika.

od

liča

n

Učenik je ovladao i

osvijestio sva pravila o

pisanju velikog početnog

slova. Sustavno ih i bez

poteškoća primjenjuje.

Učenik u potpunosti razumije i primjenjuje

rečenične i pravopisne

znakove. Bez teškoća

primjenjuje naučena

pravila u pisanju i

čitanju.

Samostalno i bez poteškoća oblikuje

usmeni i pisani

sažetak i prepričava

tekst usmeno i

pisano mijenjajući

gledište.

Bez teškoća sudjeluje u

razgovoru poštujući

vrednote govorenog

jezika. Ima bogat

rječnik. Spretno se

izražava, poštuje

temu i svrhu

razgovora.

Iznimno uspješan u

portretiranju lika.

Poštuje gramatička i

pravopisna pravila.

Ima bogat rječnik.

Iznimno uspješan u opisivanju otvorenog i

zatvorenog prostora.

Zapaža detalje, stvara

skladnu kompoziciju

opisa. Ima bogat

rječnik.

Vrlo uspješan u

dramatizaciji teksta.

Rado sudjeluje u

uprizorenju

dramskog teksta,

izrađuje scenografiju

i kostime.

S lakoćom i vrlo

uspješno interpretativno

čita i krasnoslovi.

Page 10: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Književnost

Ocj

ena

Usmena narodna

književnost Prozne vrste: crtica,

anegdota, vic,

povijesni i

znanstveno-

fantastični roman

Povjestice Stilska izražajna sredstva

(ponavljanje, asonanca,

aliteracija

Pjesničke slike Dijalektno

pjesništvo Vrste kitica Dramski tekst

ned

ov

olj

an

Ne prepoznaje obilježja

usmene narodne

književnosti. Ne

sudjeluje u

interpretaciji književnih

djela.

Ne prepoznaje i ne

uočava obilježja

proznih vrsta. Ne sudjeluje u

interpretaciji

književnih djela.

Ne razumije i ne

prepoznaje obilježja

povjestice. Ne sudjeluje u interpretaciji

književnih djela.

Učenik se prisjeća naziva

stilskih izražajnih

sredstava, ali ih ne zna definirati niti uočiti u

književnom tekstu.

Ne uočava motive

u pjesničkim

slikama i ne povezuje ih s

osjetilima kojima

su zamijećeni.

Ne uočava, ne

razumije zavičajne

motive i govore.

Ne razlikuje vrste kitica

prema broju stihova niti

vrste rima.

Ne uočava obilježja

dramskog teksta.

do

vo

ljan

Prisjeća se osnovnih

obilježja usmene

narodne književnosti,

ali ih ne prepoznaje u tekstu. Ne razumije

odnose među likovima.

Prisjeća se osnovnih

obilježja proznih

vrsta, ali ih ne uočava

u tekstu. Ne razumije odnose među

likovima.

Prisjeća se osnovnih

obilježja povjestice, ali

ih ne uočava u tekstu.

Ne razlikuje povjesticu od lirske pjesme.

Učenik definira pojmove i uočava ih u poznatim

tekstovima.

Uočava pjesničke

slike samo u

poznatim

tekstovima.

Razlikuje pjesme pisane kajkavskim,

čakavskim i

štokavskim narječjem, ali ne

uočava zavičajne

motive.

Uz pomoć se prisjeća i

imenuje neke vrste

kitica i rima.

Uz pomoć se prisjeća

obilježja dramskog

teksta te uočava samo

neka obilježja u poznatim tekstovima.

do

bar

Uglavnom prepoznaje osobine usmene

narodne književnosti i

uočava ih u književnom

djelu. Uglavnom

uočava postupke likova

i njihove odnose.

Razumije i uočava

samo neke osobine

proznih vrsta.

Uglavnom razumije postupke likova i

njihove odnose.

Uglavnom razumije i uočava obilježja

povjestice. Razlikuje ju

od lirske pjesme.

Uglavnom uočava

obilježja pjesničkog i

pripovjednog

izražavanja.

Učenik razumije i definira

pojmove, prepoznaje ih u

poznatim i nepoznatim

književnim tekstovima.

Uglavnom

razumije i uočava

pjesničke slike u

poznatim i nepoznatim

tekstovima.

Uglavnom

prepoznaje i

razumije suodnos

zavičajnog govora i zavičajnih tema i

motiva.

Uglavnom prepoznaje

vrste rime i imenuje

vrste kitica prema broju

stihova.

Uglavnom uočava obilježja i dijelove

dramskog teksta.

vrl

o d

ob

ar

Samostalno uočava osobine usmene

narodne književnosti,

uočava odnose među likovima i komentira

njihove postupke.

Uglavnom samostalno uočava osobine

proznih vrsta i odnose

među likovima.

Komentira postupke

likova.

Samostalno uočava gotovo sva obilježja

povjestice. Komentira

postupke likova.

Prepoznaje i objašnjava ulogu stilskih izražajnih

sredstava u književnim

tekstovima.

Samostalno uočava gotovo sve

vrste pjesničkih

slika.

Samostalno prepoznaje i

razumije suodnos zavičajnog govora i

zavičajnih tema i

motiva. Uočava ritmičnost u

pjesmama.

Samostalno prepoznaje i imenuje većinu kitica.

Uočava rimu u

poznatim i nepoznatim tekstovima i imenuje

vrste rime.

Samostalno uočava obilježja i dijelove

dramskog teksta.

Prepoznaje dramski sukob kao temelj

dramske radnje.

od

liča

n

Prepoznaje, razumije,

objašnjava, analizira

obilježja usmene narodne književnosti.

Samostalno nalazi sva

obilježja u novim

tekstovima. Razumije i

komentira postupke

likova.

Prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira

obilježja proznih

vrsta. Samostalno

nalazi sva obilježja u

novim tekstovima.

Razumije i komentira

postupke likova.

Prepoznaje, razumije,

objašnjava, analizira

obilježja povjestice. Samostalno nalazi sva

obilježja u novim

tekstovima. Razumije i

komentira postupke likova.

Učenik s lakoćom definira, uočava i razumije stilska

sredstva. Povezuje i

komentira naučeno gradivo

pri interpretaciji novih

književnih djela. Ostvaruje

tekstove sa zadanim

stilskim sredstvima.

S lakoćom

prepoznaje,

razumije, objašnjava i

analizira sve vrste

pjesničkih slika.

Navodi vlastite

primjere.

S lakoćom

prepoznaje,

razumije, objašnjava i

analizira dijalektno

pjesništvo. Stvara

pjesme na svom

dijalektu.

Bez poteškoća

prepoznaje i imenuje

sve vrste kitica i rima. Sam stvara pjesme s

uspješnim primjerima

rime.

Bez poteškoća prepoznaje, razumije,

objašnjava i analizira

obilježja i dijelove

dramskog teksta.

Page 11: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Medijska kultura

Ocj

ena

Filmska izražajna sredstva Mreža (internet) Strip

ned

ov

olj

an

Ne prepoznaje i ne razumije filmska

izražajna sredstva.

Ne koristi se i ne snalazi na mrežnim stranicama.

Ne prepoznaje izražajna sredstva stripa.

do

vo

ljan

Uz pomoć prepoznaje samo neka filmska

izražajna sredstva.

Uz pomoć nalazi mrežne stranice s temama iz hrvatskog jezika i književnosti.

Uz pomoć prepoznaje izražajna sredstva stripa na poznatim primjerima.

do

bar

Uglavnom prepoznaje i uočava filmska

izražajna sredstva.

Uglavnom samostalno pretražuje i nalazi

tražene podatke na mrežnim stranicama. Uglavnom prepoznaje izražajna sredstva stripa

na poznatim i nepoznatim primjerima. Uočava sličnosti između filmskog kadra i kvadrata

stripa.

vrl

o d

ob

ar

Samostalno razlikuje i uočava vrste kadrova,

planova i kutove snimanja.

Samostalno pretražuje i nalazi tražene podatke na mrežnim stranicama.

Samostalno prepoznaje izražajna sredstva stripa. Uočava sličnosti i razlike između

filmskog kadra i kvadrata stripa.

od

liča

n

S lakoćom uočava, razlikuje, objašnjava i

analizira filmska izražajna sredstva.

Pronalazi, uspoređuje i analizira različite mrežne stranice. Kritički ih prosuđuje.

Bez poteškoća prepoznaje, uspoređuje i

analizira izražajna sredstva stripa. Samostalno

izrađuje strip. Kritički prosuđuje različite vrste

stripova.

Page 12: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriterij ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezik

ocjena Objekt Priložne oznake Atribut i apozicija Zamjenice i njihova

uloga u rečenici Jednostavna rečenica Složena rečenica Nezavisno složena

rečenica

nedovoljan Ne zna definirati objekt, ne prepoznaje ga u rečenici.

Učenik ne zna definirati priložne oznake, ne

prepoznaje ih u rečenici.

Učenik ne zna definirati atribut i apoziciju, ne

prepoznaje ih u rečenici.

Učenik ne zna objasniti zamjenice, navesti vrste

zamjenica, ne prepoznaje ih u tekst.

Učenik ne zna objasniti pojam jednostavne rečenice.

Ne zna objasniti pojam, ne zna navesti načine

kojim nastaju složene rečenice.

Ne zna objasniti pojam, i uz pomoć učitelja ne može riješiti

najjednostavniji zadatak.

dovoljan Zna definirati objekt, prepoznaje ga u rečenici samo uz pomoć učitelja.

Zna definirati priložne oznake, prepoznaje ih u rečenici samo uz pomoć učitelja.

Zna definirati atribut i apoziciju, prepoznaje ih u rečenici samo uz pomoć učitelja.

Učenik zna navesti i objasniti navedene pojmove, ali ih prepoznaje samo uz pomoć učitelja.

Zna objasniti pojam, navodi vrste jednostavnih rečenica. Teže prepoznaje neoglagoljenu i besubjektnu rečenicu.

Zna objasniti pojam, navodi vrste nastajanja složenih rečenica, ne prepoznaje veznička sredstva, ne može samostalno riješiti

zadatke.

Učenik definira NSR, ali ju prepoznaje samo uz pomoć učitelja.

dobar Učenik zna objasniti objekt, prepoznaje ga u rečenici, zna objasniti

razliku između izravnog i neizravnog

objekta, ali u rečenici griješi u određivanju vrste objekta.

Učenik zna objasniti priložne oznake,

prepoznaje ih u rečenici, zna navesti vrste priložnih oznaka

(POM, PON, POV), ali griješi prilikom određivanja priložnih

oznaka u rečenici.

Učenik zna definirati atribut i apoziciju, zna

navesti vrste atributa,

objasniti atributni i apozicijski skup. U

rečenici griješi u

određivanju apozicije i atributa.

Učenik zna navesti i objasniti upitne,

odnosne i neodređene

zamjenice. Griješi u uporabi povratne i

povratno – posvojne

zamjenice. Teže prepoznaje upitne i

odnosne zamjenice u

rečenici.

Zna objasniti , prepoznati i navesti

vrste jednostavnih rečenica. Griješi u prepoznavanju i

slaganju subjekta i predikata te riječi koje dopunjuju predikat i

subjekt.

Definira pojam, zna navesti načine sklapanja

jednostavnih rečenica, zna navesti veznička sredstva, ali ih često ne

prepoznaje u rečenici.

Definira pojam, zna navesti vezničke i

nevezničke rečenice.

Razumije pojam surečenice. Griješi

prilikom udruživanja

jednostavnih rečenica u NSR.

vrlo dobar Učenik definira, prepoznaje i razumije objekt. Zna ga prepoznati u rečenici,

zna odrediti vrstu objekta. Zna

objasniti pojam dijelnog genitiva, ali ga teže prepoznaje u rečenici.

Učenik definira, prepoznaje i razumije

priložne oznake. Zna ih

prepoznati u rečenici, zna odrediti vrstu

priložnih oznaka.

Učenik definira, prepoznaje i razumije

atribut i apoziciju. Zna navesti vrste atributa, objasniti atributni i

apozicijski skup. Zna ih prepoznati u rečenici.

Zna prepoznati i objasniti upitne,

odnosne i neodređene

zamjenice. Pravilno rabi padežne oblike upitnih,

odnosnih i neodređenih

zamjenica u govorenju i pisanju.

Učenik je usvojio pojmove, prepoznaje ih,

poznaje strukturu proširene rečenice.

Učenik je usvojio gradivo, uglavnom

samostalno rješava

zadatke, primjenjuje naučeno gradivo u

govoru i pismu.

Definira, prepoznaje, razumije i daje primjere

za ključne pojmove.

odličan Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira,

zaključuje gradivo. Prepoznaje objekt koji je izrečen dijelnim genitivom,

prepoznaje objektni skup i prijedložni

objekt.

Učenik samostalno definira, prepoznaje,

razlikuje , analizira, zaključuje gradivo.

Daje vlastite primjere,

zna da postoje i POK, POU, POS, POD.

Učenik je u potpunosti svladao gradivo. Zna

razlikovati i prepoznati u rečenici apoziciju i

imenički atribut.

Prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i

pisanju, pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u

poslijeimeničnom položaju.

Učenik samostalno definira, prepoznaje,

razlikuje, analizira, zaključuje gradivo.

Samostalno se u govoru

i pismu služi zamjenicama.

Učenik samostalno definira, prepoznaje,

razlikuje , analizira, zaključuje gradivo.

Naučeno gradivo

primjenjuje u govoru i pismu.

Učenik je u potpunosti svladao gradivo, bez

poteškoća se u pisanom izražavanju koristi

složenim rečenicama.

Samostalan u rješavanju zadataka.

U potpunosti svladao gradivo, samostalno

povezuje, razumije i zaključuje.

Page 13: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriterij ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezik

ocjena Vrste nezavisno

složenih rečenica

(NSR)

Zavisno složena rečenica (ZSR) Naglasak Samoznačne i suznačne riječi Povijest hrvatskog književnog jezika

nedovoljan Ne zna navesti vrste

NSR. Učenik ne zna definirati zavisno

složenu rečenicu, ne zna navesti

vrste.

Ne zna što je naglasak, ne

zna vrste naglasaka. Ne zna definirati navedene

pojmove. Učenik se ne sjeća naučenog prethodnog

gradiva, nije naučio osnovne podatke.

dovoljan Zna navesti vrste NSR i njihove veznike, ali

rečenice prepoznaje

samo uz pomoć učitelja.

Zna definirati ZSR, navesti vrste, ali

zadatke može riješiti samo uz

pomoć učitelja.

Zna što je naglasak i vrste naglasaka.

Učenik zna navesti i objasniti navedene pojmove, ali ih

prepoznaje samo uz pomoć

učitelja.

Zna navesti autora , naslov i godinu izdanja prve hrvatske gramatike i

rječnika. Zna objasniti Gajevu reformu.

dobar Zna navesti vrste NSR i

njihove veznike. Često

griješi u prepoznavanju,

ne piše pravilno zarez u

svim NSR.

Učenik zna objasniti pojam ZSR,

uočava glavnu i zavisnu surečenicu,

često griješi pri prepoznavanju vrste

ZSR.

Zna što je naglasak i vrste

naglasaka. Zna navesti

pravila o raspodjeli

naglasaka, ali griješi pri

određivanju vrste naglasaka.

Razlikuje samoznačne i suznačne

riječi, razlikuje naglasnice i

nenaglasnice. Griješi u uporabi

prednaglasnica i zanaglasnica.

Teže prepoznaje naglasne cjeline.

Zna navesti i objasniti nastanak temeljnih

jezičnih priručnika.

vrlo dobar Učenik definira,

prepoznaje i razumije

NSR. Razumije

značenja različitih vrsta

NSR. Pravilno piše

zarez u svim NSR.

Učenik definira, prepoznaje i

razumije ZSR. Zna ih prepoznati i

odrediti vrstu. Zamjenjuje rečenične

dijelove zavisnom surečenicom.

Uočava inverziju i umetnutu

rečenicu te veznčke riječi. Zna pisati

zarez u ZSR.

Prepoznaje i prema uzoru

pravilno rabi naglaske u

govorenju i čitanju, određuje

naglasna obilježja: mjesto,

dužinu i ton u tipičnim

riječima.

Zna prepoznati i objasniti

samoznačne i suznačne riječi.

Pravilno rabi prednaglasnice i

zanaglasnice u izgovoru i pisanju.

Prepoznaje naglasne cjeline,

pravilno izgovara naglašene i

nenaglašene riječi.

Zna opširnije navesti i objasniti nastanak

temeljnih jezičnih priručnika. Razumije

ulogu i važnost pojave tiskanih rječnika i

slovnice u razvoju hrvatskog jezika.

Razumije razloge koji su doveli do

Gajeve reforme.

odličan Učenik samostalno definira, prepoznaje,

razlikuje, analizira,

zaključuje gradivo. Primjenjuje naučeno

gradivo u pismu i

govoru. Daje vlastite primjere.

Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira i

zaključuje gradivo. Daje vlastite

primjere. Naučenim se u potpunosti služi u govoru i pismu.

Prepoznaje i prema uzoru pravilno rabi naglaske u

govorenju i čitanju, određuje

naglasna obilježja: mjesto, dužinu i ton u tipičnim

riječima. Razlikuje vlastiti

naglasak i naglasak

književnog naglasnog

sustava.

Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira,

zaključuje gradivo. Samostalno

se u govoru i pismu služi samoznačnim i suznačnim

riječima. S lakoćom navodi

vlastite primjere.

U potpunosti usvojio sve podatke i činjenice. Učenik samostalno povezuje,

razumije, zaključuje, analizira i

procjenjuje naučeno o razvoju HJ kroz povijest.

Page 14: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezično izražavanje

Ocj

ena

Poštivanje pravopisne

norme (veliko slovo,

upravni govor, Č/Ć,

ije/je..)

Pripovijedanje pismeno (statičan i dinamičan

opis) i usmeno

Biografija i

autobiografija Vijest i komentar Odnosi među riječima Načini

sporazumijevanja Izražajno čitanje i

krasnoslov Natuknica i bilješka

ned

ov

olj

an

Učenik ne poznaje, ne razumije i ne primjenjuje

pravopisna pravila.

Ne zna elemente fabule, ne povezuje rečenice u

smislene cjeline ni

usmeno, ni pismeno. Ne prepoznaje ni statičan, ni dinamičan opis.

Ne zna objasniti ni prepoznati biografiju i

autobiografiju.

Ne zna objasniti navedene pojmove niti

ih prepoznati.

Ne uočava odnose među riječima, ne zna objasniti

navedene pojmove.

Ne zna objasniti i navesti načine

sporazumijevanja.

Ne sluša izražajno čitanje, ne poštuje

rečenične znakove,

nije naučio krasnosloviti nijedan lirski tekst.

Ne zna izdvojiti ključne pojmove. Ne zna se

koristiti natuknicom i

bilješkom.

dovolj

an

Učenik reproducira osnovna pravopisna pravila, ali griješi u primjeni. Pravilno piše samo najjednostavnije

primjere.

Zna navesti elemente fabule, razlikuje statičan i dinamičan opis, u pisanom

i usmenom izražavanju

potrebna je pomoć učitelja.

Zna objasniti navedene pojmove, ne uspijeva uz pomoć natuknica

napisati biografiju.

Zna objasniti navedene pojmove, teško ih oblikuje u govoru i

pismu.

Zna objasniti navedene pojmove i navesti primjer.

Djelomično se služi vrjednotama govorenog jezika.

Krasnoslovi pjesmu uz pomoć učitelja. U čitanju često ne poštuje rečenične

znakove.

Uz pomoć učitelja izdvaja ključne pojmove i piše natuknice i

bilješke.

do

bar

Učenik poznaje i djelomično primjenjuje većinu

pravopisnih pravila o pisanju

velikog slova, rečeničnih i pravopisnih znakova,

glasova č, ć, đ,dž, ije, je,

kratica, upravnog govora. Pravopisom se služi uz poticaj. Učinjene pravopisne

pogreške uočava i ispravlja

uz učiteljičinu pomoć.

Zna objasniti , razlikovati i većim dijelom primijeniti

navedene pojmove, nedjelotvorno se koristi dijalogom u

pripovijedanju.

Zna objasniti navedene pojmove, potrebna

pomoć pri pisanju biografije.

Zna objasniti navedene pojmove, razlikuje ih,

uz pomoć učitelja oblikuje vijest i komentar u govoru i

pismu.

Zna objasniti navedene pojmove i navesti primjer.

Uz pomoć učitelja

preoblikuje tekst zamjenjujući pojedine

riječi značenjskim

srodnima.

Služi se vrjednotama govorenog jezika, ne

koristi se djelotvorno nejezičnim sredstvima u uljudnoj govornoj

komunikaciji.

Krasnoslovi pjesmu na prosječnoj razini.

Izdvaja ključne pojmove, no ne koristi se

djelotvorno bilješkama i

natuknicama u pripremi izvješća, komentara.

vrl

o d

obar

Učenik je osvijestio većinu pravopisnih pravila i primjenjuje ih u pismu.

Većinu vlastitih pogrešaka uočava sam, a poneke

ispravlja uz poticaj učitelja.

Učenik razlikuje i izdvaja dijelove fabule u govorenju i pisanju, pripovijeda na

temelju zadanih dijelova fabule, djelotvorno se

koristi dijalogom i opisom

u pripovijedanju.

Zna objasniti navedene pojmove, uglavnom bez teškoća piše

biografiju, izdvaja najvažnije podatke iz

autobiografije.

Gotovo u potpunosti usvojio pojmove,

samostalno oblikuje

vijest i komentar u govoru i pismu.

Ponekad ne razlikuje vijest od komentara.

Usvojio pojmove, prepoznaje ih, uočava

različite značenjske

odnose među riječima.

Poznaje vrjednote govorenog jezika i nejezičnih sredstava

sporazumijevanja te zamjećuje njihovu

obavijesnu funkciju.

Krasnoslovi pjesmu na vrlo dobroj razini. Poštuje rečenične

znakove u čitanju. Pažljivo sluša

izražajno čitanje.

Gotovo u potpunosti i izdvaja ključne pojmove iz vezanog teksta,

djelotvorno se služi bilješkama i

natuknicama u pripremi komentara.

od

liča

n

Učenik je ovladao, osvijestio pravopisna pravila. Sustavno ih primjenjuje. Istražuje i komentira

pravopisnu problematiku.

U potpunosti razlikuje i izdvaja dijelove fabule, djelotvorno se koristi pripovijedanjem i

opisivanjem u govorenju i

pisanju.

U potpunosti usvojio navedene pojmove, uspoređuje,navodi samostalne primjere

autobiografskih i

biografskih djela.

U potpunosti usvojio pojmove, brzo i lako oblikuje vijest i komentar u govoru i

pismu, razlikuje vijest

od komentara.

Usvojio pojmove, prepoznaje ih, uočava različite značenjske odnose među riječima

Prevodi zavičajne

sinonime na standardni jezik.

U potpunosti usvojio i primjenjuje vrjednote govorenog jezika i nejezična sredstva

sporazumijevanja.

Krasnoslovi pjesmu na visokoj razini. Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i

njihovu vezu s

govornim vrjednotama jezika.

U potpunosti i izdvaja ključne pojmove iz vezanog teksta, djelotvorno se služi

bilješkama i

natuknicama u pripremi komentara

Page 15: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Književnost

Ocj

ena Mit i legenda Vrste lirskih i(i epsko-lirskih)

pjesama prema sadržaju i

obliku (socijalna, misaona,

refleksivna, sonet, balada)

Kriminalistički roman i pripovijetka, ideja

Karakterizacija likova Stilska izražajna sredstva (metafora, hiperbola, gradacija)

Dramske vrste

ned

ov

olj

an

Ne zna objasniti, prepoznati mit i legendu.

Ne uočava i ne razumije obilježja

navedenih vrsta. Ne sudjeluje u

interpretaciji. Teško iskazuje svoj doživljaj teksta.

Ne zna definirati i ne razumije ključne pojmove. Prisjeća se samo naziva.

Ne zna navesti načine karakterizacije likova, ne uočava osobine likova.

Ne zna definirati i ne razumije navedena stilska izražajna sredstva.

Ne zna navesti dramske vrste niti ih objasniti.

dovolj

an

Zna definirati navedene pojmove, teško ih

prepoznaje i navodi

primjere.

Učenik zna objasniti navedene književne vrste, ali ih teže

prepoznaje, u interpretaciji nije

dovoljno aktivan.

Definira ključne pojmove, ali ih ne prepoznaje samostalno.

Navodi načine karakterizacije lika, ali ne uspijeva samostalno okarakterizirati

lik, pronaći primjere za pojedine

osobine likova.

Zna definirati navedena stilska izražajna sredstva, ali ih ne

prepoznaje.

Navodi dramske vrste, objašnjava ih, ali ih ne prepoznaje. Ne primjenjuje

naučeno gradivo.

dob

ar

Zna objasniti navedene pojmove, prepoznati ih, navesti primjere. Teže

objašnjava razliku između

mita i legende.

Usvojio je navedene pojmove, sudjeluje u interpretaciji, ali

katkad miješa pojedine književne vrste, često ih ne prepoznaje.

Definira ključne pojmove, uočava motive i značajke likova u

kriminalističkom romanu. Ne razlikuje ideju od pouke.

Zna navesti načine karakterizacije lika, samostalno karakterizira lik, ali često

griješi pri određivanju vrste karakterizacije.

Zna definirati navedena stilska izražajna sredstva, ali često griješi u

prepoznavanju.

Zna navesti i objasniti dramske vrste, uglavnom ih prepoznaje, ne uočava

razliku između drame u užem smislu riječi i drame (književni rod)

vrl

o d

obar

Zna objasniti, prepoznati navedene pojmove. Navesti

primjere, uočava razliku

između mita i legende, uočava značajku lika u mitu i legendi.

Učenik samostalno uočava obilježja navedenih vrsta. Sudjeluje u interpretaciji. Uočava

sličnosti i razlike među

navedenim književnim vrstama.

Usvojio i razumio navedene pojmove, razlikuje ideju od pouke. Uočava

retrospekciju i kronološki slijed u

pripovjednom djelu.

Uočava značajke lika u književnom djelu, prepoznaje načine karakterizacije

lika u književnom djelu, određuje

portret lika u književnom djelu.

Usvojio navedena stilska izražajna sredstva, gotovo ih u potpunosti prepoznaje.

Zna objasniti, prepoznati i navesti obilježja dramskih vrsta. Uočava dramski prizor.

od

liča

n

U potpunosti usvojio pojmove, razlikuje mit i

legendu, navodi obilježja,

uočava značajke mita.

Učenik samostalno uočava obilježja navedenih vrsta.

Sudjeluje u interpretaciji. Uočava

sličnosti i razlike među navedenim književnim vrstama. Povezuje i analizira naučene

književne pojmove.

U potpunosti usvojio, razumio navedene pojmove, razlikuje ideju od

pouke. Uočava retrospekciju i

kronološki slijed u pripovjednom djelu. Uspoređuje, procjenjuje i komentira različita djela.

Uočava značajke lika u književnom djelu, prepoznaje načine karakterizacije

lika u književnom djelu, određuje

portret lika u književnom djelu. Uočava motiviranost postupka likova i njihove međuodnose.

Učenik razumije, objašnjava i prepoznaje navedena stilska

izražajna sredstva, povezuje ih i

uspoređuje. Navodi vlastite primjere.

Zna objasniti, prepoznati i navesti obilježja dramskih vrsta. Uočava

dramski prizor. Povezuje naučeno

gradivo, kreativno izražava svoj doživljaj djela i uspoređuje ih s drugim djelima.

Page 16: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Medijska kultura

Ocj

ena Igrani film Televizijske emisije Radio Knjižnica

ned

ov

olj

an Ne zna objasniti pojam niti

navesti vrste igranog filma. Ne zna objasniti i navesti vrste televizijskih

emisija. Ne zna objasniti ključne pojmove. Ne zna objasniti pojam knjižne građe.

do

vo

ljan

Zna objasniti pojam i navesti vrste igranog filma, ali ne navodi

primjere i teže prepoznaje vrste

igranog filma.

Zna objasniti pojam, ali teže navodi vrste. Ključne pojmove objašnjava uz pomoć učitelja. Objašnjava pojam knjižne građe, ali se samostalno ne služi referentnom zbirkom.

do

bar

Zna objasniti i navesti vrste

igranog filma. Lako navodi

primjere, ali teže uočava odnose

među likovima i izražajna

sredstva.

Zna objasniti pojam, navodi vrste, ali ih teže razlikuje s obzirom na njihovu namjenu.

Navodi i objašnjava ključne pojmove, ali ne prepoznaje radijska izražajna sredstva.

Razumije i zna objasniti pojam knjižne građe, teže se (i rijetko) služi referentnom zbirkom.

vrl

o d

ob

ar Usvojio obilježja igranog filma,

navodi primjere, uočava filmska

izražajna sredstva, ideju filma i

odnose među likovima.

Zna objasniti i navesti vrste televizijskih emisija te ih prepoznati.

Razumije i objašnjava ključne pojmove. Prepoznaje radijska izražajna sredstva, razlikuje vrste radijskih

emisija.

Usvojio pojam s razumijevanjem. Samostalno se služi referentnom zbirkom.

od

liča

n

Usvojio obilježja igranog filma, navodi primjere. Uočava filmska

izražajna sredstva, ideju filma i

odnose među likovima.

Uspoređuje film s književnim

djelom.

Zna objasniti i navesti vrste televizijskih emisija te ih prepoznaje. Samostalno ih

analizira, uspoređuje i zaključuje.

Razumije i objašnjava ključne pojmove. Prepoznaje radijska izražajna sredstva, razlikuje vrste radijskih

emisija. Osvještava obavijesnu , obrazovnu i

zabavnu ulogu radija.

Usvojio pojam s razumijevanjem. Samostalno se služi referentnom zbirkom. Uspoređuje, analizira

i samostalno zaključuje.

Page 17: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Hrvatski jezik

Ocj

ena

Nastajanje i podrijetlo

rijeĉi Riječi jednaka oblika,

a različita značenja Frazemi Glasovi i glasovne

promjene Zamjenjivanje

zavisnih surečenica

gl. prilozima

Složena i višestruko

složena rečenica Hrvatska narječja:

štokavsko,

kajkavsko, čakavsko

Povijest

hrvatskoga jezika

ned

ov

olj

an

Učenik ne razumije i ne zna objasniti ključne

pojmove. Ne zna

nabrojiti načine nastajanja novih riječi; ne razlikuje

domaće od stranih riječi.

Učenik ne razumije i ne

zna definirati ključne

pojmove. Ni uz pomoć ne razlikuje

istozvučnice od

istopisnica i

istoobličnica.

Učenik ne zna

definirati frazem. Ne

prepoznaje ga u tekstu.

Učenik ne razumije, ne definira i ne prepoznaje

osnovne ključne

pojmove. Ne razlikuje

glasovne promjene.

Učenik ne razumije,

ne definira i ne

prepoznaje osnovne ključne pojmove. Ne

prepoznaje glagolske

oblike i složenu

rečenicu.

Učenik ne

raščlanjuje složenu

rečenicu i ne zna odrediti njihov

međusobni odnos.

Ne pokazuje interes

za gradivo.

Učenik ne prepoznaje hrvatska narječja, ne

zna na kojim se

područjima koje

narječje govori. Ne

razlikuje štokavsko

narječje od standarda.

Učenik se ne sjeća

prethodnoga gradiva

o povijesti HKJ niti je naučio osnovne

podatke o HJ u 20 i

21. st.

do

vo

ljan

Uz učiteljičinu pomoć

prisjeća se načina

nastajanja novih riječi. Nije osvijestio potrebu o

njegovanju hrvatskoga

jezika. Samo uz pomoć

razlikuje i prepoznaje književne riječi i strane

riječi.

Učenik samo uz pomoć

prepoznaje najčešće

istozvučnice i istopisnice.

Učenik definira

frazem, ali ga samo uz

pomoć prepoznaje u

tekstu. Ne zna

osnovna obilježja

frazema, a samo

najjednostavnije

primjere uz pomoć

tumači.

Učenik definira ključne

pojmove, ali ih ne

razumije. Najjednostavnije

zadatke rješava samo uz

pomoć.

Učenik se uz pomoć

prisjeća gl. oblika i

prepoznaje gl.

priloge, ali ne

razumije njihovo

značenje. Ni uz

pomoć ne zna

preoblikovati ZR gl.

prilozima.

Učenik uz pomoć

raščlanjuje složenu

rečenicu, ali često griješi u određivanju

međusobnoga odnosa sureč. Griješi

u slaganju f. 1. i f. 2.

u ZSR. Ne razlikuje

pogodbu i uvjet.

Učenik definira

ključne pojmove, ali

ne razumije njihovo

značenje. Uz pomoć

prepoznaje obilježja

svakoga hrvatskoga

narječja.

Učenik se uz pomoć

prisjeća samo nekih osnovnih podataka

o hrvatskom jeziku

u 20. i 21. st.

do

bar

Učenik zna reproducirati

ključne pojmove, no ne

razumije ih u potpunosti.

Zna objasniti načine

nastajanja novih riječi, ali

samo uz pomoć stvara

nove riječi proširivanjem

značenja i promjenom

oblika. Nije u potpunosti

osvijestio potrebu

njegovanja hrvatskoga

jezika jer se u govoru na

satu i u pismu nepotrebno

služi tuđicama.

Učenik zna objasniti

razliku između

istopisnica,

istoobličnica i

istozvučnica, ali često

griješi u njihovu

prepoznavanju u tekstu.

Učenik definira,

prepoznaje i tumači

poznate frazeme, ali

ne daje vlastite

primjere.

Učenik definira,

prepoznaje i tumači

ključne pojmove.

Prepoznaje glasovne

promjene samo u

najjednostavnijim

primjerima. Ne provodi

dosljedno pravila o

glasovnim promjenama

u govoru i pismu.

Učenik definira i razlikuje gl. prilog

prošli i sadašnji.

Griješi u tvorbi glagolskih priloga i

zamjeni zavisnih

surečenica

glagolskim

prilozima. Uz pomoć

određuje vrste zavisnih surečenica

koje treba preoblikovati gl.

prilozima.

Učenik prepoznaje

obilježja složene

rečenice. Prepoznaje,

raščlanjuje i imenuje

jednostavnije odnose

među surečenicama.

Griješi u sastavljanju

višestruko složene

rečenice u govoru i

pismu.

Učenik definira i

razumije ključne

pojmove. Samostalno

prepoznaje i imenuje

samo najuočljivija

obilježja svakoga

narječja, određuje

područja na kojima se

koje narječje govori,

ne razumije u

potpunosti odnos

hrvatsko književni

jezik i hrvatski

standardni jezik.

Učenik prepoznaje i

objašnjava većinu

podataka o HJ u 20.

i 21. st. Potrebna mu je pomoć u

razumijevanju povijesnih događaja

u razvoju HJ.

vrl

o d

ob

ar

Ključne pojmove učenik je usvojio na očekivanoj

razini: razumije ih i

primjenjuje, oprimjeruje. U govoru se ponekad

služi nepotrebnim tuđicama.

Učenik definira,

prepoznaje i razumije

homonime. Daje vlastite

primjere za istoobličnice,

istopisnice i

istozvučnice.

Učenik definira, prepoznaje, razumije i

tumači frazeme;

poznaje osnovna

obilježja frazema,

daje vlastite primjere,

ali griješi u uporabi.

Učenik definira, prepoznaje, razumije i

daje primjere za ključne

pojmove. Razumije nastanak glasova i

glasovnih promjena.

Učenik prepoznaje i

razlikuje gl. priloge,

razumije njihovo

značenje, ali ponekad griješi u njihovoj

tvorbi i

zamjenjivanju ZR gl.

prilozima.

Učenik uglavnom

samostalno

prepoznaje,

raščlanjuje i određuje vrste

surečenica. Naučeno

primjenjuje u govoru

i pismu.

Učenik uglavnom razlikuje i prepoznaje

hrvatska narječja.

Uočava i imenuje najvažnija njihova

obilježja i prostore

gdje se govore.

Učenik uglavnom prepoznaje,

objašnjava,

primjenjuje naučeno iz prethodnih

razreda. Razumije

razvoj HJ kroz

povijest.

od

liča

n

Učenik samostalno

prepoznaje, definira,

razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje

gradivo. Naučenim se

samostalno služi u govoru

i pismu.

Učenik samostalno

prepoznaje, definira,

razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje

gradivo. Samostalno se

u govoru i pismu služi

homonima. Daje vlastite

primjere za homonime.

Učenik se samostalno i bez pogrješaka služi

frazemima u govoru i

pismu. Tumači ih s

lakoćom i daje vlastite

primjere.

Učenik je u potpunosti

svladao gradivo. Daje

vlastite primjere s provedenim glasovnim

promjenama i tumači ih.

Sustavno provodi

glasovne promjene u govoru i pismu.

Učenik samostalno

prepoznaje, definira,

razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje

gradivo. Raščlanjuje

složenu rečenicu,

služi se gl. prilozima

u govoru i pismu.

Učenik samostalno

prepoznaje, definira,

razlikuje, analizira, povezuje naučeno o

složenoj i višestruko

složenoj rečenici.

Naučenim se u

potpunosti koristi u

govoru i pismu.

Učenik razumije,

povezuje, uspoređuje i

komentira riječi, izraze i rečenice na

narječjima. U

potpunosti razlikuje i

razumije odnos HKJ i hrv. standardnog

jezika.

Učenik samostalno povezuje, razumije,

zaključuje, analizira

i procjenjuje

naučeno o razvoju

HJ kroz povijest.

Page 18: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Jezično izražavanje

Ocj

e

na Poštivanje pravopisne norme Vrste stilova Rasprava Problemski članak, životopis, osvrt ili prikaz, pismo Red riječi u rečenici

ned

ov

olj

an

Učenik ne poznaje, ne razumije,

stoga i ne primjenjuje pravila o

pisanju velikoga slova, rečeničnih i pravopisnih znakova, č, ć, dž, đ,

ije/je, kratica, upravnoga govora.

Ne služi se pravopisom ni na

poticaj.

Učenik ne prepoznaje i ne

razlikuje vrste stilova.

Neprimjereno se služi razgovornim stilom u

svakodnevnoj komunikaciji.

Učenik ne želi sudjelovati u

raspravi. Ne sluša i neprimjereno

nastupa u raspravi. Ometa druge učenike u govoru. Ne razumije

temu rasprave. Izlaganje je nesređeno.

Učenik ne poznaje obilježja problemskoga članka,

osvrta i pisma. Prikaz nije prihvatljiv. Učenik griješi u

kompoziciji teksta. Rječnik je izrazito siromašan. Rečenice nisu ulančane. Pisanje je stilski nesređeno.

Učenik mnogo griješi u pisanju riječi i rečenica te u

primjeni pravopisnih pravila. Učenik ne piše jasno

čitljivim pisanim slovima.

Učenik mnogo griješi u

redoslijedu riječi u rečenici.

Ne razlikuje stilski neobilježen i stilski

obilježen red riječi.

do

vo

ljan

Učenik reproducira osnovna

pravopisna pravila, ali griješi u

primjeni. Pravilno piše samo

najjednostavnije primjere.

Uzastopce ponavlja iste pogrješke

koje primjećuje i ispravlja samo uz učiteljičinu pomoć.

Učenik prepoznaje kojim je

stilom koji tekst napisan, ali ne

zamjećuje obilježja svakoga stila.

Uobičajene administrativne

obrasce ispunjava uz pomoć.

Griješi u pisanju intervjua i služi

se neprimjerenim izrazima.

Učenik sluša i primjereno nastupa u

raspravi, ali nije osvijestio bitnost

dokazivanja u komunikaciji. Iznosi

nejasne dokaze.

Učenik prepoznaje i zna većinu osnovnih obilježja

problemskog članka, osvrta i pisma. Djelomice

ostvaruje povezanost teme i sadržaja. U pisanju

vezanoga teksta uočava se siromaštvo rječnika. Često

griješi u kompoziciji teksta. Rečenice pretežno nisu

ulančane. Pisanje je stilski nesređeno. Često griješi u primjeni pravopisnih pravila. Treba vježbati čitko

pisanje.

Učenik zna objasniti razliku

između stilski obilježenog i

neobilježenog reda riječi, ali

naučeno ne primjenjuje.

do

bar

Učenik poznaje i djelomično

primjenjuje većinu pravopisnih

pravila o pisanju velikoga slova, rečeničnih i pravopisnih znakova,

č, ć, dž, đ, ije/je, kratica, upravnoga

govora. Pravopisom se služi uz

poticaj. Učinjene pravopisne

pogrješke uočava i ispravlja uz

učiteljičinu pomoć.

Učenik poznaje i prepoznaje

najčešća obilježja svakoga stila.

Uz pomoć zamjećuje stilsku i obavijesnu vrijednost

dijalektizama žargonizama,

lokalizama. Ispunjava bez

poteškoća uobičajene

administrativne obrasce, ali čini

pravopisne pogrješke. Djelomice

izdvaja najvažnije obavijesti iz

novinskoga članka.

Učenik razumije bitnost

argumentacije u raspravi. Većinom

jasno, ali na poticaj iznosi svoje dokaze. Griješi u oblikovanju

govorne poruke. Služi se previše

elementima razgovornoga jezika u

raspravi.

Učenik prepoznaje i zna obilježja problemskoga članka,

osvrta i pisma. Samostalno sastavlja zadani oblik

vezanog teksta prema obrađenom modelu, ali nedostaje originalnosti u izrazu. Rečenice su pretežno ulančane,

učenik uglavnom poštuje uzročno-posljedični slijed.

Rječnik je djelomično razvijen. Učenik ponekad griješi

u izboru i uporabi riječi. Uglavnom poštuje pravopisna

pravila. Učenik piše čitljivo i uvlakama označuje

kompozicijske dijelove.

Učenik razlikuje

neobilježeni od obilježenog

reda riječi. Djelomice pravilno rabi nenaglasnice u

rečenici.

vrl

o d

ob

ar

Učenik je osvijestio većinu

pravopisna pravila i primjenjuje ih

u pismu. Samostalno se služi

pravopisom. Većinu vlastitih

pogrješke ne uočava sam, ali ih

osvješćuje i ispravlja na učiteljičin

poticaj.

Učenik razumije i razlikuje stilove. Pisano se izražava

novinarskim i administrativnim

stilom pazeći na pravopisnu

normu. Primjereno se služi razgovornim stilom i neverbalnim

sredstvima u različitim

komunikacijskim situacijama.

Učenik sluša i primjereno nastupa u

raspravi, osvijestio je bitnost

dokazivanja u komunikaciji. Jasno

iznosi svoje dokaze izražavajući

svoje misli i stavove.

Učenik prepoznaje i zna obilježja problemskoga članka,

osvrta i pisma. Samostalno sastavlja zadan oblik

vezanoga teksta prema obrađenom modelu i trudi se

postići originalnost u izrazu. Rečenice su uzročno-

-posljedično povezane. U obradi teme nedostaje

potrebne argumentacije. Učenik gotovo u potpunosti

poštuje pravopisna pravila. Piše rukopisnim pismom i točno oblikuje slova.

Učenik razlikuje

neobilježeni od obilježenog

reda riječi. Razumije ulogu

različitoga poretka riječi u

rečenici. Uglavnom

pravilno rabi nenaglasnice u

rečenici.

od

liča

n

Učenik je ovladao, osvijestio,

usustavio sva naučena pravopisna

pravila. Sustavno ih primjenjuje u pismu. Istražuje i komentira

pravopisnu problematiku.

Učenik razumije, razlikuje i

komentira stilove. S lakoćom se

pisano izražava novinarskim i administrativnim stilom pazeći na

pravopisnu normu. Primjereno se

služi razgovornim stilom i

neverbalnim sredstvima u

različitim komunikacijskim situacijama.

Učenik spretno i jasno oblikuje

dokaze izražavajući svoje misli i

stavove. Samostalno istražuje i priprema materijale za raspravu.

Ima bogat rječnik. Daje

konstruktivne primjedbe u raspravi

o temi. Kritički promišlja o temi.

Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira

obilježja problemskoga članka, osvrta i pisma. Točno i

jasno razrađuje zadanu temu trudeći se pri tom originalno pristupiti obradi teme. Učenik valjano

logički zaključuje. Rječnik je bogat i učenik se pravilno

služi riječima i izrazima. Učenik u potpunosti poštuje

pravopisna pravila Točno piše riječi i rečenice. Razvidni su kompozicijski dijelovi vezanoga teksta u

skladu s kompozicijom. Učenik uredno i čitljivo piše,

točno oblikuje slova.

Učenik samostalno

prepoznaje, definira,

razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje

gradivo. Naučenim se

samostalno služi u govoru i

pismu. Pravilno rabi

nenaglasnice u jeziku i pismu.

Page 19: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Književnost

Ocj

ena Putopis Epske vrste: novela,

moderna bajka, ep Humor, ironija, satira Stilska izražajna sredstva

(simbol, alegorija, elipsa,

inverzija, opkoračenje, prebacivanje) i ritam

Kompozicija lirske pjesme Dramske vrste Književna baština

ned

ov

olj

an

Učenik ne uočava

obilježja putopisa ni

uz pomoć.

Učenik ne uočava i ne razumije obilježja novele,

moderne bajke, epa. Ne

sudjeluje u interpretaciji

književnih djela. Teško

iskazuje svoj doživljaj

teksta. Ne razumije odnose

među likovima.

Učenik ne zna definirati

i ne razumije ključne

pojmove. Prisjeća se samo naziva.

Učenik se samo prisjeća naziva

ključnih pojmova, ali ih ne

definira i ne uočava u književnom djelu.

Učenik ne uočava povezanost teme i motiva u

lirskoj pjesmi. Prisjeća se,

ali ne zna nabrojiti obilježja

pjesme u prozi.

Učenik ne zna definirati

ključne pojmove niti ih

uočava u književnom djelu.

Učenik ne zna tko je otac hrvatske književnosti.

do

vo

ljan

Učenik djelomice, uz

učiteljičinu pomoć,

uočava obilježja

putopisa, ali ne

razumije

asocijativnost kao

važan postupak u

nastajanju putopisa.

Učenik zna nabrojiti

obilježja epskih vrsta, ali ih

ne razumije i ne uočava u

tekstu. Uz pomoć učiteljice

razlikuje modernu bajku od

klasične. Ne navodi vlastite

primjere za navedene

prozne vrste.

Učenik definira ključne

pojmove, ali ih

samostalno ne pronalazi

u književnom tekstu. Ne

razumije razlike između

ironije, humora i satire.

Učenik definira ključne pojmove, ali ih uočava samo u poznatim

primjerima. Ne navodi vlastite primjere.

Učenik uglavnom točno uočava povezanost teme i

motiva u lirskoj pjesmi. Uglavnom zna nabrojiti

obilježja pjesme u prozi.

Učenik djelomice uočava obilježja monodrame i

unutarnjeg monologa na interpretiranom ulomku.

Učenik zna tko je Marko

Marulić i koje je njegovo

najznačajnije književno

djelo. Ne razumije zašto se

on smatra ocem hrvatske

književnosti.

do

bar

Učenik uglavnom

uočava obilježja

putopisa. Samostalno

oblikuje vlastiti

doživljaj pročitanoga

putopisa.

Učenik uglavnom

prepoznaje obilježja epskih

vrsta i uočava ih u

književnom djelu.

Uglavnom uočava postupke

likova i njihove međusobne

odnose u interpretiranim

književnim djelima, ali ih

samostalno teže uočava u

novom, nepoznatom

književnom djelu.

Učenik definira i objašnjava humor,

satiru i ironiju u

interpretiranim književnim djelima, ali

ih teže pronalazi u

samostalnoj

interpretaciji.

Učenik definira i uglavnom

razumije ključne pojmove.

Prepoznaje ih u poznatim

primjerima. Navodi vlastite

primjere.

Učenik definira i uglavnom

točno uočava povezanost

teme i motiva. Uočava

obilježja pjesme u prozi na

interpretiranom primjeru.

Učenik definira i razumije

obilježja monodrame i

unutarnjeg monologa.

Uglavnom točno imenuje

protagonista i antagonista u

dramskom djelu.

Učenik zna osnovne

podatke o Marku Maruliću.

Razumije koja je njegova

važnost za razvoj hrvatske

autorske književnosti.

vrl

o d

ob

ar

Učenik samostalno uočava obilježja

putopisa u zadanom

tekstu. Aktivno

sudjeluje u obradi

književnoga djela i

izriče svoj doživljaj

djela.

Učenik samostalno uočava obilježja epskih vrsta u

interpretiranim djelima.

Uočava odnose među

likovima i komentira

njihove postupke.

Učenik uglavnom samostalno uočava

odnos pisca prema temi.

Definira, razumije

ključne pojmove i

primjenjuje naučeno u

novim situacijama.

Učenik definira, razumije i uočava stilska izražajna sredstva

u književnome djelu. Prepoznaje i

objašnjava alegoriju u pripovijetki

i pjesmi. Navodi više vlastitih

primjera.

Učenik definira, razumije i uočava povezanost teme i

motiva. Uočava obilježja

pjesme u prozi. Navodi

vlastite primjere.

Učenik većinom točno

uočava obilježja dramskoga

književnog roda u interpretaciji književnoga

djela. Definira, razumije,

objašnjava, primjenjuje i

oprimjeruje ključne pojmove.

Učenik razumije povijesne okolnosti u kojima je

stvarao Marko Marulić i

razumije njegovu važnost u

razvoju hrvatske

književnosti.

od

liča

n

Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava,

analizira, raščlanjuje

obilježja putopisa.

Samostalno

uspoređuje putopisnu

prozu. Uočava i

razumije

asocijativnost kao

bitan postupak u

nastajanju putopisa.

Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava,

analizira, raščlanjuje

obilježja epskih vrsta.

Razumije, komentira i

povezuje odnose među

likovima. Samostalno

pronalazi sva obilježja u

novim, nepoznatim

tekstovima.

Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava,

analizira, raščlanjuje

ključne pojmove.

Komentira i procjenjuje

samostalno odnos pisca

prema temi.

Učenik sve naučene pojmove samostalno definira, razumije,

uočava. Povezuje i komentira

naučeno gradivo pri interpretaciji

novih književnih djela.

Samostalno ostvaruje tekstove sa

zadanim stilskim izražajnim

sredstvima.

Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava,

analizira, raščlanjuje

povezanost teme i motiva.

Samostalno točno uočava

obilježja lirske pjesme u

prozi,

Učenik prepoznaje,

razumije, objašnjava,

analizira dramska obilježja u dramskom djelu. Povezuje

naučeno gradivo. Kreativno

iskazuje svoj doživljaj djela.

Učenik povezuje gradivo povijesti (povijesne,

društvene i gospodarske

prilike) s važnošću

djelovanja Marka Marulića.

Iznosi svoj stav o važnosti

autorske književnosti na

materinskom jeziku. Navodi

nekoliko autora starije

hrvatske književnosti iz

svoga zavičaja.

Page 20: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz Hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Medijska kultura

Ocj

ena

Scenarij i knjiga snimanja Dokumentarni film Zagrebačka škola crtanoga filma U potrazi za knjigom

ned

ov

olj

an Učenik ne razumije i ne razlikuje ključne

pojmove: scenarij, knjiga snimanja, redatelj.

Učenik ne razlikuje filmske rodove. Ne zna ni

na razini reprodukcije obilježja i vrste

dokumentarnoga filma.

Učenik nije uopće zainteresiran za usvajanje

gradiva o Zagrebačkoj školi crtanoga filma. Treba ga poticati na rad i gledanje filma

Surogat.

Učenik ni uz pomoć knjižničarke ne pronalazi

podatke o određenom književnom naslovu u katalozima. Ne pokazuje interes da to uopće

nauči.

do

vo

ljan

Učenik djelomice prepoznaje i reproducira naučene pojmove.

Učenik djelomice razlikuje dokumentarni

film od ostalih filmskih rodova; vrste

dokumentarnoga filma razlikuje samo uz pomoć i poticajna pitanja; samo uz pomoć

uočava filmska izražajna sredstva u

dokumentarnom filmu.

Učenik djelomice uočava obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma u filmu Surogat. Uz

pomoć učiteljice se prisjeća imena

najznačajnijih autora.

Učenik djelomice samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u

katalozima. Treba ga poticati na odlazak u

knjižnicu i služenje knjigama u knjižnici.

do

bar

Učenik uglavnom prepoznaje, definira,

razlikuje, objašnjava i primjenjuje naučene ključne pojmove. Razlikuje

scenarij i knjigu snimanja. Uočava ulogu redatelja.

Učenik uglavnom razlikuje dokumentarni

film od ostalih filmskih rodova; vrste dokumentarnoga filma uglavnom razlikuje;

uglavnom uočava filmska izražajna sredstva u odgledanim dokumentarnim filmovima.

Učenik uglavnom uočava obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma u Surogatu.. Navodi imena

većine najznačajnijih autora. Uz pomoć

učiteljice razumije temu filma.

Učenik uglavnom samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u

katalozima.

vrl

o d

ob

ar

Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje,

razlikuje, razumije, objašnjava,

raščlanjuje, uopćava, primjenjuje i

proširuje znanje o scenariju i knjizi

snimanja, ali ne pokazuje interes za

istraživački rad.

Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje,

razlikuje, razumije, objašnjava, raščlanjuje,

uopćava, primjenjuje i proširuje znanje o

dokumentarnom filmu i filmskim izražajnim

sredstvima u dokumentarnom filmu.

Uglavnom u odgledanim dokumentarnim

filmovima uočava obilježja dokumentarnoga

filma.

Učenik u Surogatu uočava većinu obilježja

Zagrebačke škole crtanoga filma. Razumije i

komentira temu filma. Zna nabrojiti imena

najznačajnijih autora.

Učenik većinom samostalno pronalazi

podatke o određenom književnom naslovu u

katalozima. Samostalno pronalazi podatke u

knjigama u čitaonici.

od

liča

n

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira,

razumije, objašnjava, raščlanjuje,

uopćava, oprimjeruje i primjenjuje

znanje o knjizi snimanja i scenariju.

Samostalno istražuje.

Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, raščlanjuje, uopćava,

oprimjeruje, primjenjuje znanje o

dokumentarnom filmu. Samostalno analizira odgledane dokumentarne filmove i uočava

njihove sličnosti i razlike. Kritički pristupa

obradi dokumentarnoga filma i samostalno

istražuje o filmu.

Učenik samostalno i u potpunosti gledajući film Surogat prepoznaje, definira, razumije,

objašnjava, raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje

obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma. Kritički pristupa obradi teme filma.

Učenik samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u katalozima.

Page 21: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Elementi, načini i postupci vrednovanja znanja hrvatskoga jezika u OŠ Breznički Hum

Pisane provjere znanja

Prvo polugodište: Hrvatski jezik : inicijalna provjera znanja i najmanje jedna, a najviše dvije pisane provjere znanja. Diktat: jedan.

Jedna školska zadaća.

Književnost: jedna pisana provjera znanja

Drugo polugodište:

Hrvatski jezik : najmanje dvije pisane provjere znanja.

Diktat: najmanje jedan, najviše dva.

Jedna školska zadaća .

Jedna pravopisna vježba

Književnost :jedna pisana provjera znanja

Kriterij ocjenjivanja pisane provjere znanja:

0% - 49% = 1

50% - 59% = 2

60% - 79% =3

80% - 89% =4

90% - 100% = 5 Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku, a broj ostvarenih i mogućih bodova u pisanoj provjeri bilježe se u rubriku bilježaka.

Učenici koji dobiju nedovoljnu ocjenu iz pisane provjere znanja, imaju mogućnost ispravka ocjene bilo usmeno bilo pisano. Ocjena dobivena iz ispravka upisuje se brojčanom

ocjenom u rubriku.

Učeniku tijekom pisane provjere nije dopuštena uporaba sredstava za prepisivanje. Primijeti li to učitelj, pisana provjera znanja vrednuje se ocjenom nedovoljan.

Pisane provjere znanja učenik je dužan pisati pisanim slovima, čitko, na što će ga učitelj upozoriti prije početka pisanja, ne može li pročitati učenikov uradak, učitelj će ga

vrednovati nedovoljnom ocjenom.

Page 22: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Usmena provjera znanja

Usmeno se ispitivanje u pravilu provodi bez prethodne najave.

Hrvatski jezik: najmanje jedna usmena provjera znanja u polugodištu.

Književnost najmanje jedna usmena provjera znanja u polugodištu. Ocjenu učenik može zaslužiti i svojim stalnim zalaganjem na satovima obrade književnih djela u kojima učiteljica u neposrednoj komunikaciji procjenjuje kako učenik na tekstu primjenjuje naučeno o književnoteorijskim pojmovima, razinu razumijevanja teksta (primjeren dobi i

razvoju učenika), sposobnost doživljavanja djela i izricanja vlastitoga mišljenja o pročitanom.

Kriteriji na usmenoj provjeri znanja: Nedovoljan: učenik ni na razini reprodukcije uz učiteljičinu pomoć ne zna ključne pojmove.

Dovoljan: učenik je usvojio ključne pojmove na razini reprodukcije, ali ih većinu ne razumije. Naučene pojmove primjenjuje jedino uz učiteljičinu pomoć.

Dobar: učenik definira, razumije i primjenjuje većinu naučenoga gradiva. Vrlo dobar: učenik definira, razumije, primjenjuje, analizira naučeno gradivo gotovo u cijelosti. Odličan: učenik definira, razumije u cijelosti, primjenjuje, analizira i povezuje naučeno gradivo. Samostalno rješava zadatke.

Jezično izražavanje :

Usmeno: u svakom polugodištu najmanje jedan krasnoslov (ili govorna vježba) i ocjenjivanje izražajnoga čitanja.

Učiteljica tijekom školske godine prati učenikov napredak u govoru (bogatstvo rječnika, primjenu pravogovornih pravila, govornih vrednota, pravilnu uporabu riječi i izraza,

sposobnost prenošenja poruke; učiteljica prati učenikov napredak u izražajnom čitanju (poboljšanju tehnike čitanja).

Medijska kultura:

Moguća je usmena provjera znanja najmanje dvaput u školskoj godini ili kraća pisana provjera znanja.

Učenicima se ocjenjuju plakati i prezentacije.

Page 23: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Domaća zadaća

Učenici trebaju redovito pisati domaće zadaće kako bi uvježbali i naučili obrađeno gradivo. Točnost zadaća u pravilu se provjerava na sljedećem satu ili se objašnjavaju zadaci

koje učenici nisu razumjeli. Ako učenik ne napiše pet domaćih zadaća, dobit će nedovoljnu ocjenu. Nadnevci kad učenik nema domaću zadaću učiteljica bilježi u rubriku

bilježaka. Učiteljica može i ocijeniti neke zadaće. Ako učenik skupi po pet pluseva za dodatnu neobaveznu zadaću, u rubriku brojčanih ocjena dobiva ocjenu odličan.

Ako je učenik opravdano izostao najmanje tri dana, ne ocjenjuje mu se posljednja zadaća i ne bilježi minus u bilješke. Na kraju nastavne godine vrednuju se sve učenikove

zadaće na temelju plusova i minusa i utječu na zaključnu ocjenu. Ukoliko je učenik zaboravio bilježnicu i ne može učitelju predočiti domaću zadaću, ona se vrednuje kao

nenapisana. Prepisana domaća zadaća (učenici imaju jednaku zadaću s istim pogreškama), vrednuje se kao nenapisana. Domaća zadaća napisana na satu ili pod odmorom

vrednuje se kao nenapisana.

Bilježnica

Učiteljica redovito pregledava urednost, potpunost i točnost bilješki u bilježnici. Moguće je i brojčano ocjenjivanje bilježnice te upisivanje ocjene u rubriku. Lektira

Učiteljica redovito vodi zapažanja (elementi vrednovanja):

- je li učenik pročitao lektirno djelo u cijelosti

- razumije li lektirno djelo

- je li točno riješio zadane lektirne zadatke u lektirnim listićima

- uočava li učenik književnoteorijske pojmove u interpretaciji lektirnoga djela

- uočava li učenik odnose među likovima i problematiku o kojoj pisac progovara u lektirnom djelu

- kako je učenik doživio lektirno djelo

- način iznošenja zapažanja (bilo pojedinačno bilo skupno)

- izrada plakata, prezentacija, ilustracija, kvizova (prema željama učenika)

- sudjelovanje u dramskim igrama nakon analize lektirnoga djela

Ocjenjivanje lektire:

Učiteljica tijekom školske godine ocjenjuje lektirne listiće.

Na satovima interpretacije lektirnoga djela učiteljica može i usmeno ispitati učenike (uočavanje književnoteorijskih pojmova prema Nastavnom planu i programu za svaki

razred, uočavanje i aktualizacija problematike u djelu, doživljaj djela).

Neki lektirni naslovi obrađuju se i u knjižnici u suradnji s knjižničarom.

Page 24: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Rad u skupini – praćenje pojedinca

Odličan:učenik je posebno motiviran, kreativan, odgovoran u radu, poštuje druge, redovito izvršava svoje obveze; daje kreativne primjedbe i prijedloge; poštuje pravila rada;u

prezentiranju je jasan, točan i jezgrovit; uočava bitno i razlikuje ga od nebitnoga; zna dobro organizirati i voditi rad u skupini; ima visoko razvijeno kritičko mišljenje

Vrlo dobar: motiviran je i redovito izvršava zadatke; rješava problem služeći se naučenim sadržajima; poštuje pravila rada; podržava rad skupine i potiče ih na rad; marljiv,

odgovoran; način prezentacije je točan

Dobar: u podjeli zadataka u skupini potrebna je pomoć učitelja; u radu je potrebna pomoć, poticaj i usmjeravanje; u prezentaciji učinjenoga je sporiji i neprecizniji, teže iskazuje

svoje mišljenje; nije sklon samostalnosti; naučeno gradivo primjenjuje s pogreškama; djelomično poštuje pravila ponašanja u radu

Dovoljan: radi na razini prisjećanja; uz učiteljevu intervenciju radi u skupini; zadatke ne dovršava i ima pogrešaka; površan je u radu i poštivanju pravila; mali interes za rad,

uglavnom je pasivan

Nedovoljan: nezainteresiran za rad, ometa druge; poticaj i pomoć ga ne motiviraju na rad; u svemu površan i neodgovoran; ne poštuje pravila ponašanja u skupini; traži

potpunu pozornost i individualni pristup

Rad u skupini – praćenje skupine

ocjena je ista za sve učenike skupine, piše se u bilješke, a stečeno znanje provjerava se i ocjenjuje (u rubriku) individualno na sljedećim satovima

Odličan: učenici razumiju i primjenjuju zadatke; daju svoje konstruktivne primjere; s lakoćom pronalaze rješenja za zadatke; aktivni su i pouzdani; iskazuju i kreativnost;

poštuju pravila ponašanja u skupini; način prezentacije jasan je, točan i siguran

Vrlo dobar: skupni uradak je kreativan; razumiju zadatke, slabije primjenjuju; aktivni su; uz manje poteškoće pronalaze rješenja; samostalni su u podjeli uloga i zadataka;

poštuju pravila; način prezentacije je točan, ali nedovoljno precizan

Dobar: uz pomoć nastavnika dijele zadatke u skupini; potreban poticaj i pomoć u radu; u prezentaciji su sporiji i potrebna im je pomoć,

djelomično poštuju pravila; slabije pokazuju kreativne sposobnosti; teže pronalaze rješenja

Dovoljan: traže učiteljevu pomoć u podjeli zaduženja, teško razumiju postavljene zadatke; zadatke ne rješavaju ili ih dovršavaju s puno pogrešaka; nisu motivirani za rad;

prezentiraju nejasno, površno, nerazumljivo

Nedovoljan: nezainteresirani za rad; bučni, ometaju druge u radu; ne rješavaju zadatke; ne poštuju pravila ponašanja u skupini

Zaključna ocjena

Zaključna ocjena ne proizlazi iz aritmetičke sredine.

Page 25: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM

UČITELJICA: MARIJA DIJAČIĆ

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA

ŠK.G. 2017./2018.

NAČINI, POSTUPCI I ELEMENTI VREDNOVANJA

UČENIČKIH KOMPETENCIJA

Page 26: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

1. ELEMENTI VREDNOVANJA

1.1. Usvojenost nastavnih/programskih sadržaja

Ovaj element ocjenjuje učenikovo:

- znanje i razumijevanje matematičkih pojmova (označiti, izreći i definirati pojmove, objasniti i koristiti formule i simbole)

- znanje o postupcima (obrazložiti korake u postupku, pouzdano i učinkovito izvršavati postupke, provjeriti rezultate postupaka, prepoznati točne i netočne postupke)

Učenik:

– opisuje matematičke pojmove

– odabire pogodne i matematički ispravne procedure te ih provodi

– provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rezultata

– upotrebljava i povezuje matematičke koncepte.

1.2. Primjena znanja/programskih sadržaja

Ovaj element ocjenjuje učenikovu:

- sposobnost rješavanja problema i matematičko modeliranje (primijeniti razne strategije za rješavanje problema, riješiti problem, interpretirati rješenja, postaviti problem)

- sposobnost matematičkog zaključivanja (induktivno zaključivati, prepoznati zakonitosti i formirati pretpostavke, deduktivno zaključivati)

- sposobnost povezivanja i klasificiranja (povezati matematiku s vlastitim iskustvom, uočiti primjenu u svakodnevnom životu)

Učenik:

– prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja

– uspješno primjenjuje odabranu matematičku metodu pri rješavanju problema

– prelazi između različitih matematičkih prikaza

– modelira matematičkim zakonitostima problemske situacije uz raspravu

– ispravno rješava probleme u različitim kontekstima

– provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rješenja problema

– generalizira rješenje.

Page 27: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

1.3. Suradnja u nastavnom procesu

Ovaj element ocjenjuje učenikovu:

- sposobnost matematičkog prikazivanja i komunikacije (izraziti matematičke ideje, rezultate i znanje usmeno, pisano ili vizualno, upotrijebiti matematički riječnik i oznake, koristiti modele, dijagrame i simbole za prikaz pojmova, prelaziti iz jednog načina prikaza u drugi (tablica-graf), raditi u skupinama ili u paru)

Učenik:

– koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom (standardni matematički simboli, zapisi i terminologija) pri

usmenome i pisanom izražavanju

– koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka

– svoje razmišljanje iznosi cjelovitim, suvislim i sažetim matematičkim rečenicama

– postavlja pitanja i odgovara na pitanja koja nadilaze opseg izvorno postavljenoga pitanja

– organizira informacije u logičku strukturu

– primjereno se koristi tehnologijom.

Prva dva elementa mogu se provjeriti usmeno i pisano.

Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika

Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika će se provoditi na svakom nastavnom satu bez najave.

Pod usmenim odgovaranjem ne podrazumijevamo samo odgovaranje „pred pločom“, već se dio učenika može ocijeniti i kontinuiranim praćenjem.

Tako učenik u jednome danu može biti ocijenjen s dvije ocjene ( jedna za razinu usvojenosti nastavnih/programskih sadržaja, a druga za primjenu znanja/programskih sadržaja u zadacima ).

Usmeno provjeravanje se provodi najmanje dva puta po polugodištu.

Ocjenjuje se javno, u razrednome odjelu.

Prilikom ocjenjivanja učeniku se obrazloži ocjena tako da učenik može eventualne pogrešno riješene zadatke/probleme provježbati.

Page 28: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Odličan (5)

-izrazito točno, brzo, temeljito, opširno, logično, argumentirano,

samostalno rješava najsloženije zadatke

-stečeno znanje primjenjuje na nove, složenije zadatke

- uočava korelaciju sa srodnim gradivom

- sposoban je svoje znanje prenijeti drugim učenicima

-novi sadržaji na njega djeluju izazovno

-učenik poznaje pojmove, simbole i postupke računanja

-prepoznaje i koristi formule, te može pojasniti neke od njih

-matematički jezik poznaje i redovito primjenjuje

Vrlo dobar (4)

-točno, umjereno brzo, samostalno i bez učiteljeve pomoći

rješava složenije zadatke

-razumije nastavno gradivo i služi se znanjem te ga primjenjuje

-učenik poznaje većinu pojmova, simbola, postupaka računanja

-prepoznaje i koristi formule, te može pojasniti neke od njih

-ponekad koristi matematički jezik

Dobar (3)

-polako i uz pomoć učitelja točno rješava zadatke

-opaža svoje pogreške kod rješavanja zadataka te ih korigira

-učenik poznaje većinu pojmova, pravila, definicija i postupaka

računanja

-prepoznaje i koristi formule

-rijetko koristi matematički jezik

-naučeno gradivo primjenjuje u jednostavnijim problemskim

zadacima

Dovoljan (2)

-sporo i uz puno pogrešaka rješava jednostavnije zadatke, ali uz

pomoć učitelja ih ipak uspijeva riješiti

-prepoznaje osnovne matematičke pojmove

-odgovara po sjećanju bez razumijevanja

-slabo i nesigurno primjenjuje znanje

-slabo sudjeluje u radu

-poznaje osnovne pojmove, pravila, definicije i postupke računanja

Page 29: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

-slabo se izražava matematičkim jezikom

-zna primijeniti osnovne postupke u zadatku

-ne može samostalno uočiti pogrešku, niti ju samostalno ispraviti

Nedovoljan (1)

-ni uz pomoć učitelja ne uspijeva riješiti jednostavne zadatke

-znanje je manjkavo pa ga ni ne može primijeniti

-obrazlaže nesuvislo, nelogično i bez razumijevanja

-nije usvojio minimum temeljnih pojmova

-nezainteresiran kod rješavanja zadataka i u radu

Page 30: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Pismeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika

Razlikujemo:

- pisane provjere znanja u trajanju duljem od 15 min i - kratke pisane provjere u trajanju do 15 min.

Pisane provjere znanja provode se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja.

Radi se o ispitima koje pišemo na kraju cjeline.

Pisane provjere najavljene su u rujnu za cijelu školsku godinu. Točan raspored i broj pismenih ispita može se provjeriti u vremeniku pisanih provjera znanja.Za svaki razred planirano je 5-6 ispita znanja. Takav ispit najavljuje se ponovno par dana unaprijed, a dva/tri sata prije njega zajednički ponavljamo gradivo, te učenici za rad kod kuće dobivaju zadatke slične većini zadataka koji će biti u ispitu.

Sat nakon pisanja ispita, učenik dobiva ispravljeni ispit s ocjenom i tada komentiramo rješenja, te nakon

analize ispita ocjena se upisuje javno.

Ukoliko učenik nije prisutan na satu na kojem pišemo ispit, pisat će ga naknadno.

Na početku nastavne godine provode se inicijalni ispiti znanja.

Postignuti broj bodova unosi se u rubriku bilježaka.

0 – 40 % = nedovoljan (1)

41 – 54 % = dovoljan (2)

55 – 71 % = dobar (3)

72 – 89 % = vrlo dobar (4)

90 – 100 % = odličan (5)

Kratke pisane provjere znanja najavljuju se par dana prije provedbe.

U kratkim provjerama su jednostavni zadaci kojima se provjerava usvojenost činjenica, pojmova, definicija i postupaka rješavanja zadataka. Kratke pisane provjere razlikuju se od pisanih provjera znanja opsegom nastavnih sadržaja.

Kratke pisane provjere znanja upisuju se u rubriku bilješki.

Pisana provjera znanja sastoji se od dva dijela.

U prvom dijelu provjeravaju se činjenice, pravila, definicije, pojmovi i postupci računanja. Zadaci su poredani od lakših prema težima. Svaki zadatak nosi različit broj bodova, te se od zbroja ostvarenih bodova određuje ocjena za usvojenost nastavnih sadržaja.

U drugom dijelu ispita provjerava se primjena stečenog znanja na primjerima iz svakodnevnog života. Provjeravanje se u ovom dijelu provodi uglavnom na zadacima sa riječima koji su poredani od lakših prema težima. Od ukupnog broja bodova u ovom dijelu ispita određuje se postotak za ocjenu iz primjene znanja.

U slučaju neočekivanog rezultata pisane provjere, ista se ponavlja u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju.

Page 31: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Nedovoljna ocjena učenika nije neočekivani rezultat ako je održan dovoljan broj sati vježbe u skladu s uočenim mogućnostima učenika u razredu, a učenik nije uložio dovoljno truda u svladavanju postavljenih zadataka (nije pratio na satu, nije vodio bilješke, nije pisao domaće zadaće, ometao je redovni rad učitelj i sl. ).

Ispravak negativnih ocjena/ocjena iz pisanih provjera je u roku od 14 dana nakon provjere.

Suradnja u nastavnom procesu

U ovu rubriku upisuje se ocjena koja proizlazi iz sveukupnog angažmana učenika na satovima matematike:

a) aktivnost na satu tj. rješavanje zadataka pred pločom te usmeno, javljanje i odgovaranje kad ponavljamo

naučeno gradivo, sudjelovanje kad obrađujemo novo gradivo

b) pisanje domaćih zadaća

Na početku svakog sata konstatira se tko ima, a tko ne domaću zadaću, da li je bilo kakvih poteškoća kod

rješavanja zadaće te se riješi i objasni koji zadatak iz zadaće ako je potrebno.

Učenicima koji nemaju domaće zadaće upisujem -, te nakon trećeg minusa upisujem negativnu ocjenu.

Jednom u polugodištu ocjenjuje se bilježnica ( u obzir se uzima redovitost pisanja domaćih zadaća, temeljitost, urednost, točnost prilikom rješavanja zadataka na satu ). Ocjenjivanje se vrši uglavnom krajem polugodišta, kako bi ocjena bila što objektivnija.

Za ocjenu odličan:

Uvijek ima napisanu domaću zadaću. Zadaće su uredne, pregledne i točne. Rješenja su često originalna. Konstrukcije

su precizne i uredne, crteži i sheme su u funkciji zadatka. Kada odgovara pred pločom sve zadatke iz zadaće s lakoćom

riješi. Jasno i sa sigurnošću zna opisati postupak rješavanja zadatka. U objašnjenjima se često koristi i naučenim

matematičkim pravilima. Učenik može dobiti ocjenu odličan iz domaće zadaće i ako zna točno i razumljivo pojasniti

neki zadatak iz zadaće a kojeg većina u razredu nije znala riješiti.

Za ocjenu vrlo dobar:

Domaće zadaće piše redovito, gotovo uvijek ima napisanu zadaću. Zadaće su uredne i pregledne. Uglavnom su točne.

Zna se dogoditi da se potkrade koja greška u zadaći ili rješavanju na ploči, ali objašnjenja su još uvijek točna i

matematički ispravna. Konstrukcije su precizne i uredne, crteži i sheme su u funkciji zadatka. Složenije probleme ne

uspijeva samostalno riješiti.

Za ocjenu dobar:

Domaće zadaće piše uglavnom redovito. Zadaće su čitke i uredne. Zadaća nije uvijek i u cijelosti točno i samostalno

napisana. Geometrijski pribor koristi pravilno, ali konstrukcije nisu uvijek točne. Ocjenu dobar iz domaće zadaće može

dobiti i učenik koji ima sve zadaće točno napisane ali na ploči ne zna riješiti zadatak koji mu je zadan ili ne zna objasniti

postupke rješavanja nekih od zadatka.

Za ocjenu dovoljan:

Domaće zadaće piše uglavnom neredovito. Zadaće nisu pregledne ni uredne. Rješenja su često netočna, postupci

manjkavi. Upisana su samo rješenja nekih zadataka. Crteži često nisu u funkciji zadatka. Pred pločom zna riješiti tek

poneki zadatak, većinom najlakši, iz zadaće. Objašnjenja nisu većinom točna.

Page 32: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Za ocjenu nedovoljan:

Domaće zadaće piše gotovo uvijek neredovito. Nema zadaću tri puta za redom. Ima upisana samo rješenja zadataka.

Pred pločom ne zna riješiti niti objasniti nijedan zadatak iz zadaće. Ne nudi logične niti opravdavajuće razloge za

nenapisanu zadaću.

c) Izrada plakata, prezentacija, mentalnih mapa, modela i ostalih posebnih domaćih zadaća

Učenik samostalno ili u grupi obrađuje zadanu temu i prezentira ju u obliku PowerPoint prezentacije, plakata

ili mentalne mape ostalim učenicima. Cilj prezentacija, plakata i mentalnih mapa je upoznati učenike s

pojedinim temama iz područja matematike.

Zaključna ocjena

- je rezultat ukupnog procesa vrednovanja tijekom nastavne godine i izvodi se na temelju opisanih elemenata i kriterija vrednovanja.

- ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena u rubrici po elementima, mora biti odraz praćenja cjelokupnog rada, učenja i zalaganja učenika kroz cijelu nastavnu godinu.

Ukoliko je učenik negativno ocijenjen iz jedne nastavne cjeline , zaključna ocjena može biti nedovoljan.

S načinom ocjenjivanja i zaključivanja ocjena učenici su upoznati na prvom nastavnom satu u školskoj godini. Zaključivanje ocjena je u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju.

ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN

(1)

Učenikov rad je

vrlo sadržajan,

matematički točan,

kratkih rečenica,

slikovit, bez

suvišnih detalja,

prikaz je vidljiv s

određene

udaljenosti i

lijepo likovno /

grafički oblikovan

Učenik može

samostalno i

sigurno prezentirati

rad.

Učenikov rad sadrži

većinu sljedećih

elemenata: vrlo

sadržajan,

matematički točan,

kratkih rečenica,

slikovit, bez

suvišnih detalja,

prikaz je vidljiv s

određene

udaljenosti i

lijepo likovno /

grafički oblikovan

Učenik može

prezentirati rad, ali

pokazuje

nesigurnost.

Učenikov rad

zadovoljava

polovicu sljedećih

elemenata: vrlo

sadržajan,

matematički točan,

kratkih rečenica,

slikovit, bez

suvišnih detalja,

prikaz je vidljiv s

određene

udaljenosti i

lijepo likovno /

grafički oblikovan

Tijekom

prezentacije rada

pokazuje

nesigurnost i

djelomično

razumijevanje

sadržaja .

Učenikov rad

zadovoljava samo

nekoliko od ovih

elemenata: vrlo

sadržajan,

matematički točan,

kratkih rečenica,

slikovit, bez

suvišnih detalja,

prikaz je vidljiv s

određene

udaljenosti i

lijepo likovno /

grafički oblikovan

Tijekom

prezentacije rada

pokazuje

nesigurnost i

nerazumijevanje

sadržaja.

Učenikov rad

ne zadovoljava

sljedeće kriterije :

matematički točan,

slikovit, bez

suvišnih detalja,

prikaz je vidljiv s

određene

udaljenosti i

lijepo likovno /

grafički oblikovan

Učenik nije

prezentirao zadanu

temu

Page 33: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji, elementi, načini i postupci

vrednovanja likovne kulture u

OŠ Breznički Hum

Učitelj likovne kulture: Marko Grill

Breznički Hum, 4. rujna 2017.

Page 34: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

LIKOVNA KULTURA

OCJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

ODLIČAN (5)

Izražavanje

crtežom

Učenik je odlično realizirao likovni problem na svom radu. Kompoziciju je realizirao na zanimljiv, složen i originalan način, odlično je smjestio na papir i prikazao je bogatu

detaljima.

Odlična estetska kvaliteta rada. Odlična tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanoj crtačkoj tehnici.

Koristi brojne mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Tonsko i

kolorističko

izražavanje

Učenik je odlično realizirao/riješio likovni zadatak u tonskom ili kolorističkom izražavanju. Kompoziciju je realizirao na zanimljiv,složen i originalan način, odlično je smjestio na papir i prikazao je bogatu

detaljima.

Odlična estetska kvaliteta rada . Odličan način vladanja slikarskom tehnikom. Koristi brojne mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Page 35: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Trodimenzionalno

oblikovanje Učenik je odlično realizirao/riješio likovni zadatak u trodimenzionalnom oblikovanju. Prostornu kompoziciju je realizirao na zanimljiv, složen i originalan način.

Odlična estetska kvaliteta rada.

Odličan način vladanja kiparskim materijalom ili plastičkim materijalom.

Koristi brojne mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Grafičko

izražavanje Učenik je odlično riješio likovni zadatak u grafičkom izražavanju. Kompoziciju je realizirao na zanimljiv, složen i originalan način, odlično je smjestio na papir.

Odlična estetska kvaliteta rada.

Odličan način vladanja grafičkom tehnikom . Koristi brojne mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Promatranje,analiza

i vrednovanje

umjetničkog dijela

i učenikov odnos

prema radu

Učenik je samoinicijativan u radu. Samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji i u analizi i vrednovanju radova. S lakoćom uočava i istražuje likovne probleme kako na reprodukcijama tako i na učeničkim radovima.

Pronalazi osobna/originalna rješenja za realizaciju likovnog problema u svom radu.

Pronalazi poveznicu-korelaciju likovnih pojmova sa ključnim pojmovima iz drugih nastavnih predmeta.

Dosljedan u radu.

Page 36: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Ima pozitivan stav prema učenju i predmetu

Pokazuje interes za nastavni predmet i za sva područja likovnog izražavanja.

Odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima.

Odgovoran i savjestan pri obvezi donošenja pribora.

Tolerantan i pomaže drugima u radu ako je to potrebno.

Poštuje školska pravila.

OCJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

VRLO DOBAR (4)

Izražavanje

crtežom Učenik je vrlo dobro realizirao/riješio likovni problem. Kompoziciju je realizirao i smjestio na papir vrlo dobro i prikazao jednostavnije detalje.

Vrlo dobra estetska kvaliteta rada.

Vrlo dobar način vladanja crtačkom tehnikom. Koristi neke mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Tonsko i

kolorističko

izražavanje

Učenik je vrlo dobro realizirao/riješio likovni zadatak u tonskom ili kolorističkom izražavanju. Kompoziciju je vrlo dobro realizirao i smjestio na papir i prikazao jednostavnije detalje.

Page 37: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Vrlo dobra estetska kvaliteta rada. Vrlo dobar način vladanja slikarskom tehnikom. Koristi neke mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Trodimenzionalno

oblikovanje Učenik je vrlo dobro realizirao/riješio likovni zadatak u trodimenzionalnom oblikovanju. Prostornu kompoziciju je realizirao vrlo dobro.

Vrlo dobra estetska kvaliteta rada.

Vrlo dobar način vladanja kiparskim materijalom ili plastičkim materijalom.

Koristi neke mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Grafičko

izražavanje

Učenik je vrlo dobro realizirao/riješio likovni zadatak u grafičkom izražavanju. Kompoziciju je realizirao vrlo dobro i prikazao jednostavnije detalje.

Vrlo dobra estetska kvaliteta rada.

Vrlo dobar način vladanja grafičkom tehnikom . Koristi neke mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Promatranje,analiza

i vrednovanje

umjetničkog dijela

Učenik je uglavnom samoinicijativan u radu. Uglavnom samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata,realizaciji i analizi i vrednovanju radova.

Page 38: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

i učenikov odnos

prema radu

Vrlo dobro istražuje i uočava zadane likovne probleme kako na reprodukcijama tako i na učeničkim radovima.

Uglavnom pronalazi osobna/originalna rješenja za realizaciju likovnog problema u svom radu.

Vrlo dobro povezuje likovne ključne pojmove sa ključnim pojmovima iz drugih nastavnih predmeta.

Ima pozitivan stav prema učenju i predmetu.

Uglavnom pokazuje interes za nastavni predmet i za sva područja likovnog izražavanja.

U većem dijelu odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima.

Uglavnom savjestan pri obvezi donošenja pribora. Tolerantan i pomaže drugima u radu ako je to potrebno.

Poštuje školska pravila.

OCJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

DOBAR (3)

Izražavanje

crtežom

Učenik je dobro realizirao/riješio likovni problem. Kompoziciju je realizirao djelomično dobro na najjednostavniji i najmanje zahtjevan način, djelomično dobro je

smjestio na papir i prikazao je siromašnom detaljima.

Djelomična / površna estetska kvaliteta rada. Djelomičan / površan način vladanja crtačkom tehnikom.

Page 39: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Koristi jednu ili mali broj mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Tonsko i

kolorističko

izražavanje

Učenik je dobro realizirao/riješio likovni zadatak u tonskom ili kolorističkom izražavanju. Učenik je površno smjestio zadani motiv u format papira.

Djelomična/površna estetska kvaliteta rada.

Djelomičan/površan način vladanja slikarskom tehnikom.

Koristi jednu ili mali broj mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Trodimenzionalno

oblikovanje Učenik je dobro realizirao/riješio likovni zadatak u trodimenzionalnom oblikovanju. Prostornu kompoziciju je realizirao djelomično dobro i na najjednostavniji način, ne zamarajući se detaljima.

Djelomična / površna estetska kvaliteta rada.

Djelomičan / površan način vladanja kiparskim materijalom ili plastičkim materijalom. Koristi jednu ili mali broj mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Grafičko

izražavanje Učenik je djelomično dobro realizirao/ riješio likovni zadatak u grafičkom izražavanju. Kompoziciju je realizirao djelomično dobro na najjednostavniji, nezahtijevan način , djelomično dobro je smjestio na

papir bez rzrade detalja.

Djelomična/ površna estetska kvaliteta rada. Djelomičan/ površan način vladanja grafičkom tehnikom.

Page 40: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Koristi jednu ili mali broj mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Promatranje,analiza

i vrednovanje

umjetničkog dijela

i učenikov odnos

prema radu

Učenika treba poticati na rad.

Učenik je samo na poticaj aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji,analizi i vrednovanju radova.

Teško i površno istražuje i uočava zadane likovne probleme kako na reprodukcijama tako i na učeničkim

radovima. Teško pronalazi osobna/originalna rješenja za realizaciju likovnog problema u svom radu. Slabo povezuje i pronalazi poveznicu između likovnih ključnih pojmova i ključnih pojmova iz d rugih nastavnih

predmeta.

Nije ustrajan u radu. Ima negativan ili promjenjiv stav prema učenju,likovnom izražavanju i predmetu.

Ponekad neodgovoran i površan u odnosu prema radu.

Nije ustrajan kod obveze donošenja pribora. Ponekad krši školska pravila.

Page 41: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

OCJENA

KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

DOVOLJAN (2)

Izražavanje crtežom Učenik nije razumio likovni problem,nije pokazao interes niti je uložio trud u realizaciju zadatka. Estetska kvaliteta rada je jedva zadovoljavajuća. Crtež je nedovršen,nepotpun,slabog kreativnog izražavanja.

Tonsko i kolorističko

izražavanje

Učenik nije razumio likovni problem,nije pokazao interes niti je uložio trud u realizaciju zadatka. Estetska kvaliteta rada je jedva zadovoljavajuća. Likovni uradak je nedovršen,nepotpun,slabog kreativnog izraza.

Trodimenzionalno

oblikovanje Učenik nije razumio likovni problem,nije pokazao interes niti je uložio trud u realizaciju zadatka. Estetska kvaliteta rada je jedva zadovoljavajuća. prostorna kompozicija je nedovršena,nepotpuna,slabog kreativnog izraza.

Grafičko izražavanje Učenik nije razumio likovni problem,nije pokazao interes niti je uložio trud u realizaciju zadatka. Estetska kvaliteta rada je jedva zadovoljavajuća. Zadana grafička tema je nedovršena,nepotpuna,slabog kreativnog izraza.

Page 42: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Promatranje,analiza i

vrednovanje

umjetničkog dijela i

Učenik je minimalno aktivan tijekom nastavnog sata. Minimalno povezuje pojmove, uglavnom nezainteresiran za nastavni predmet i sva područja likovnog izražavanja.

učenikov odnos prema Uglavnom ne nosi pribor.

radu

Često krši školska pravila.

OCJENA

KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

NEDOVOLJAN (1)

Ukoliko učenik neredovito nosi pribor u školu (precizirano: tri puta dobije minus na satu likovne kulture unutar jednog polug odišta), uporno

krši kućni red (precizirano: tri puta dobije minus na satu likovne kulture – za ometanje nastavnika i učenika u nastavi, uništavanje školskog

inventara i sl.) ili čini jedno i drugo u kombinaciji,učeniku se u imenik u rubriku Analiza i vrednovanje umjetničkog djela upisuje ocjena

nedovoljan (1) .

Page 43: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji, elementi, načini i postupci

vrednovanja glazbene kulture u OŠ

Breznički Hum

Učitelj glazbene kulture: Slavko Pomper

Breznički Hum, 4. rujna 2017.

Page 44: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

GLAZBENA KULTURA

ELEM ENT I P R AĆ ENJ A :

- pjevanje i sviranje - intonacija, ritam, mjera - osnove glazbene pismenosti ( 4. razred) - osnove glazbene umjetnosti ( 5.-8. razreda) - slušanje

OCJENA ODLIČAN (5)

- učenik ima izrazitih sposobnosti i interesa za predmet - osjećaj za ritam razvijen - pjesme poznaje u potpunosti i interpretira točno ( tekst ) - aktivan u slušanju glazbe i ostalim oblicima rada - pjeva solo uz pratnju instrumenta i uz pomoć udžbenika, te vrlo lijepo muzicira - u pjevanju primjenjuje zadani tempo, dinamiku i mjeru - reproducira ritam bez pogreške - osobito dobro pamti i prepoznaje skladbe za slušanje i točno analizira - prepoznaje pojmove s područja glazbenih oblika, vrsta i stvaralaštva glazbe kao što su:

- VOKALNA, INSTRUMENTALNA I VOKALNO-INSTRUMENTALNA GLAZBA, NARODNA GLAZBA, GLASOVI PO SPOLU I VRSTI NABROJATI, VRSTE ZBOROVA, GLAZBENO-SCENSKA DJELA, SIMFONIJSKI ORKESTAR VRSTE GLAZBALA ( vrijedi za učenike od 5. – 8. razreda )

- učenici 4. razreda – OSNOVE GLAZBENE PISMENOSTI ( note po vrijednosti, pojam tempa i dinamike, vrste mjera, znakovlje, 5 bitnih skladatelja iz skladbi koje smo slušali, prepoznati osnovne instrumente vizualno i neke slušno po dogovoru s učiteljem.)

- dopuštena mala oscilacija u intonaciji

Page 45: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

VRLO DOBAR ( 4 )

- razvijenog interesa, osjećaj za ritam i sposobnosti - melodijski relativno točno pjeva ali mogao bi biti sigurniji u tekstu pjesama - prepoznaje neke slušne skladbe - pjesme pjeva uz pomoć instrumenta i udžbenika - primjenjuje upute za izražajnu izvedbu skladbe - samostalno pjeva uz pratnju instrumenta - prepoznaje neke osnovne pojmove iz glazbene pismenosti 4. razred i glazbene umjetnosti od 5.- 8. razreda iz gore navedenih stavki uz malu pomoć učitelja - služi se jednostavnim ritmovima bez pogreške - pri analizi slušanih skladbi ponekad varira - pažljiv na satu, ali ima i oscilacija u radu - dopuštena malo veća oscilacija u intonaciji

DOBAR ( 3 )

- interes i sposobnost za predmet ponekad promjenjiv - može ritmički i ponekad melodijski pjevati pjesme, ali je nesiguran u tekst - iziskuje veću pomoć učitelja i često poticanje - pjeva uz pomoć udžbenika i instrumenta samostalno, ali je ponekad potrebna pomoć učitelja - analiza slušnih primjera treba biti pažljivije urađena ili slušana - nastoji primijeniti upute pravilnog pjevanja ( tempo, dinamika i ritam ) - pri prepoznavanju glazbenih pojmova iz gore navedenih sastavnica gl. pismenosti, gl. vrsta iz gore navedenih sastavnica izis kuje pomoć učitelja - aktivnost na satu promjenjiva - ponekad treba razvijati veći interes za slušanje određenih skladbi, te potreba za većom koncentracijom - dopuštene su veće oscilacije u intonaciji i pomoć učitelja

Page 46: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

DOVOLJAN ( 2 )

- potrebno je pokazati veći interes i odgovornost u radu - često nema pribor za rad - teže se uključuje i prati nastavne sadržaje, iako voli pjevati pjesme - učenik radi u skladu sa svojim mogućnostima - učestalo iziskuje poticaj učitelja - pjeva pjesme po odabiru uz pomoć udžbenika, instrumenta i učitelja - kod pjevanja ima poteškoća s tekstom, ritmom i intonacijom - veća odstupanja intonativna su dopuštena - trudi se na satu - rabi jednostavne ritmove uz pomoć učitelja - prepoznaje vrlo malo pojmova s područja gl. pismenosti, gl. umjetnosti iz gore navedenih sastavnica

NA ZAKLJUČNU OCJENU UTJEČU I : RADNE NAVIKE, TEMELJITOST, USTROJNOS U RADU, DISCIPLINIRANOST, SAMOSTALNOST U RADU, KONCENTRACIJA NA

RAD, MARLJIVOST I IZRAŽAVANJE.

Prisutstvo i pojava ovih elemenata kod učenika potvrđuje uspješnu realizaciju odgojno-obrazovnih ciljeva nastave glazbene kulture.

Page 47: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM

ELEMENTI I KRITERIJI OCJENJIVANJA U NASTAVI

NJEMAČKOG JEZIKA

(od 1. do 4.razreda)

Učiteljica njemačkog jezika:

Danijela Ivančan Bosilj

Page 48: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Elementi ocjenjivanja:

1. Razumijevanje – slušanje i čitanje

2. Govorne sposobnosti

3. Pisano izražavanje

1. RAZUMIJEVANJE (slušanje i čitanje):

Sastavnice za ocjenjivanje

sustavno i interaktivno praćenje rada na satu te uključivanje učenika u nastavni proces

slušanje zvučnog zapisa ili učitelja i njegovo razumijevanje

čitanje i razumijevanje riječi / rečenica u tekstu

odličan (5) -brzo i samostalno razumije riječi i kratke izraze slušanjem zvučnog,

audio-vizualnog zapisa ili učitelja

-učenik/ca lako čita riječi, jednostavne rečenice i kraće tekstove te

uočava pravila ortografije. Ima pravilan izgovor. Učenik/ca ima

razvijenu vještinu izražajnog čitanja i lako pamti pismovnu sliku riječi i

rečenica. Čita tečno i sigurno bez greške ili do dvije greške (ovisno o

težini riječi).

vrlo dobar (4) -razumije riječi i kratke izraze ili upute, slušanjem zvučnog, audio-

vizualnog zapisa ili učitelja, uz malu pomoć ili poticaj samog učitelja

-samostalno čita uz rijetke pogreške. Ima pravilan izgovor. Lako pamti

pismovne slike riječi, rijetko griješi i lako usvaja riječ nakon

ispravljanja. Čita tečno i sigurno sa tri do četiri greške

dobar (3) -razumije riječi,poznate fraze, izraze ili upute, slušanjem zvučnog audio-

vizualnog zapisa ili učitelja, ali tek nakon nekoliko ponavljanja ili ako

sugovornik govori sporo i razgovijetno

- čita riječi ili tekst uz česte pogreške i slabiju usvojenost određenih

riječi. Potrebna je pomoć učitelja jer ne razlikuje pismovne slike riječi.

Čita polako sa pet do sedam grešaka .

Page 49: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

dovoljan (2) -djelomično razumije riječi, osnovne fraze,izraze ili naredbe slušanjem

zvučnog, audio-vizualnog zapisa ili učitelja uz višestruko ponavljanje i

upute nastavnika

- uz poteškoće i česte pogreške čita isključivo jednostavne riječi i kraće

rečenice. Nije u stanju uočiti razliku između pisanja i izgovora riječi.

Čita polako i nesigurno sa osam do deset grešaka.

nedovoljan (1) -učenik/ca nije u stanju pročitati niti najjednostavniju riječ/rečenicu i

često odbija čitati. Ponavlja za modelom bez razumijevanja i ne uočava

potrebu za pravilnim izgovorom. Čita nesigurno sa više od deset grešaka

*Napomena: u prvom razredu čitanje se ne ocjenjuje. Ocjenjuje se tzv.globalno čitanje (spajanje slikovnog i

pisanog oblika riječi).

* U 1., 2. i 3. razredu piše se slušni diktat – prema uputi obojati, nacrtati, prevesti riječ/rečenicu. Vrednuje se

prema kriterijima za pisano izražavanje.

2. GOVORNE SPOSOBNOSTI:

Sastavnice za ocjenjivanje

vođenje dijaloga, dramatizacija

imenovanje leksičkih struktura

izgovor i intonacija

odličan (5) -reagira brzo, samostalno primjenjuje znanje, povezuje činjenice i

odgovara bez pomoći učitelja,bez grešaka ili s vrlo malo neznatnih

pogrešaka

- samostalno i pravilno koristi nove riječi i izraze,usvojene nastavne

sadržaje lako prenosi na nove situacije

- ima pravilan izgovor i intonaciju

Page 50: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

vrlo dobar (4) -znanje primjenjuje umjereno brzo, bez pomoći učitelja s malo grešaka. -

pravilno izgovara riječi uz rijetke nesigurnosti

-na verbalne i neverbalne poticaje reagira primjerenom brzinom,

eventualne pogreške brzo ispravlja

- učenik/ca je uporan/na te se trudi usvojiti pravilan izgovor

dobar (3) -primjenjuje znanje uz pomoć učitelja uz nešto veće greške

-ima poteškoća u izgovoru specifičnih glasova njemačkog jezika -

izražava se samo na poticaj i oslanja se na stalnu pomoć učitelja

-u govoru ima pogrešaka koje teško sam uočava i ispravlja

dovoljan (2) -znanje primjenjuje polako i nesigurno uz pomoć učitelja uz više grešaka

- učenik je izrazito nesiguran i spor u izražavanju

-teško izgovara riječi i učestalo griješi, u radu se oslanja na druge

učenike i pomoć učitelja

-odgovara na jednostavna pitanja samo JA/NEIN odgovorima.

nedovoljan (1) -znanje je manjkavo pa nema ni primjene znanja ni uz pomoć učitelja. -

učenik ne može čitati i samostalno koristiti obrađeni vokabular

- nerado sudjeluje u aktivnostima na satu jer je izražena nesigurnost u

govoru

- izgovor je nepravilan te izostaju trud i zalaganje za usvajanjem

pravilnog izgovora

3. PISANO IZRAŽAVANJE: Sastavnice za ocjenjivanje:

pisano odgovaranje na pitanja

pisanje, prepisivanje riječi/rečenica

dopunjavanje

diktat

Page 51: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

odličan (5) -učenik točno i pravilno prepisuje poznate riječi i kraće rečenice - -

prepoznaje i pravilno koristi slova kojih nema u hrvatskom jeziku. -

nadopunjuje tekst ili pismeno odgovara na pitanja prema modelu

-u pisanoj provjeri rješivost je 90-100%.

vrlo dobar (4) - uz poneku pogrešku prepisuje/piše riječi i brzo ih uočava i ispravlja. -

većim dijelom uočava razliku između pisanja i čitanja riječi

-u pisanoj provjeri rješivost je 78-89%.

dobar (3) -učenik ima poteškoće u uočavanju drukčijeg sustava pisanja i s

pogreškama prepisuje riječi

-ne vodi previše računa o izgledu svojih uradaka, a u pisanoj provjeri

rješivost je 64-77%.

dovoljan (2) -netočno i s mnogo pogrešaka prepisuje riječi i pri tom ne uočava

različitost dvaju jezičnih sustava.

-nerijetko odbija ispraviti pogrešno napisane riječi

- ne vodi računa o preglednosti svog uratka, a u pisanoj provjeri

rješivost je između 51 - 63%.

nedovoljan (1) -učenik ne zna pravilno prepisati riječi i ne poštuje različitost jezičnog

sustava

-riječi piše na fonetskoj razini, često uz korištenje slova hrvatske abecede

-često odbija aktivnosti vezane uz pisanje

-riješenost pisane provjere je 50 % i manje.

Provjere su vezane uz prethodno obrađene nastavne sadržaje, a prethoditi će im 1 ili 2 sata ponavljanja. Pisane

provjere znanja vrednuju se prema prikazanoj skali:

ocjena postotak

odličan(5) 90%-100%

vrlo dobar(4 78%-89%

dobar(3) 64%-77%

dovoljan(2) 51%-63%

nedovoljan(1) 0%-50%

Page 52: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

*Diktat u 4.razredu ocjenjuje se prema broju riječi u diktiranom tekstu i prema broju pogrešaka

Npr.

DULJINA DIKTATA BROJ POGREŠAKA OCJENA

15 (do 25 riječi) 0,1,2 odličan (5)

3,4 vrlo dobar (4)

5,6 dobar (3)

7 dovoljan (2)

8 i više nedovoljan (1)

Page 53: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM

ELEMENTI I KRITERIJI OCJENJIVANJA U NASTAVI

NJEMAČKOG JEZIKA

(od 5. do 8.razreda)

Učiteljica njemačkog jezika:

Danijela Ivančan Bosilj

Page 54: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Elementi ocjenjivanja:

1. Razumijevanje

2. Govorne sposobnosti

3. Pisano izražavanje

4. Jezične zakonitosti – gramatika

2. RAZUMIJEVANJE:

Sastavnice za ocjenjivanje

sustavno i interaktivno praćenje rada na satu te uključivanje učenika u nastavni proces

samostalno prepričavanje teksta na temelju slušanja/čitanja, izlaganje, opisivanje, odgovaranje na

pitanja, prijevod

primjena leksičkih i jezičnih struktura u zadacima

projekti, plakati, Power Point prezentacija

odličan (5) - nakon čitanja/slušanja teksta, učenik točno odgovara na pitanja,

ispravlja netočne tvrdnje, točno povezuje riječi i njihove definicije,

samostalno uz manju pomoć prepričava tekst, točno nadopunjuje zadane

rečenice, prijevod rečenica je točan, razumije jezičnu poruku

- aktivno se uključuje u nastavni proces, samostalno i točno primjenjuje

leksičke i jezične strukture u zadanim vježbama

vrlo dobar (4) -nakon čitanja/slušanja teksta učenik uglavnom točno odgovara na

postavljena pitanja, točno ispravlja većinu netočnih tvrdnji te može

povezati većinu riječi i njihovih definicija, uglavnom točno prevodi

rečenice te razumije jezičnu poruku.

dobar (3) -nakon čitanja/slušanja teksta učenik sporije, ali uz pomoć točno

odgovara na postavljena pitanja, uz nastavnikovu pomoć točno ispravlja

dio netočnih tvrdnji te povezuje dio riječi i njihove definicije,može točno

nadopuniti dio zadanih rečenica i samo djelomično razumije jezičnu

poruku.

dovoljan (2) -nakon čitanja/slušanja teksta učenik razumije samo određene dijelove

teksta, sporije i uz nastavnikovu pomoć točno odgovara na više od pola

Page 55: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

postavljenih pitanja, koristeći uglavnom kratke odgovore, teže povezuje

riječi i njihove definicije, ali uzpomoć ipak uspijeva, prevodi samo

kratke i jednostavne primjere rečenica

nedovoljan (1) -ne razumije pitanja, pročitani tekst ne razumije ni uz pojašnjenja, ne

zalaže se u radu

2. GOVORNE SPOSOBNOSTI:

Sastavnice za ocjenjivanje

vođenje dijaloga, dramatizacija

prepričavanje teksta

izlaganje

odličan (5) -izražava svoje misli tečno i pravilno, zna upotrijebiti pravu riječ i frazu

na pravom mjestu, s pravilnim izgovorom i intonacijom

-usvojeni vokabular uspješno prenosi na nove situacije

- samostalno i sigurno vodi kratke dijaloge u okviru poznatih situacija

- samostalno iznosi informacije o prethodno usvojenim nastavnim

sadržajima

vrlo dobar (4) -govori korektno koristeći osnovni fond riječi i fraza, ponekad upotrijebi

riječ ili frazu neadekvatno

-u pojedinim elementima izgovora i intonacija nije sigurna.

- djelomično samostalan /na u izražavanju

-uz manju pomoć vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija)

dobar (3) -služi se skromnim fondom riječi i ponekad upotrebljava riječ ili frazu

neadekvatno za misao koju želi izraziti

-neadekvatno upotrijebljenu riječ ili frazu može ispraviti uz pomoć

-djelomično samostalno vodi kraće dijaloge poznatih situacija

dovoljan (2) -teško se izražava, rijetko nalazi odgovarajuće riječi ili fraze, rječnik

oskudan

Page 56: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

- uz pomoć i vođenje učitelja jednostavnim rečenicama opisuje osobe,

predmete i situacije te reproducira kratke dijaloge uz ponavljanje za

modelom

nedovoljan (1) - učenik se ne uspijeva izraziti niti uz pomoć i vođenje učitelja

3. PISANO IZRAŽAVANJE: Sastavnice za ocjenjivanje:

sastavci, diktati, tekstovi prema modelu

pisano odgovaranje na pitanja i rješavanje zadataka

odličan (5) - učenik/ca pismeno samostalno i kreativno izražava svoje misli

- izražava se bez većih gramatičkih i ortografskih pogrešaka

- po diktatu piše točno i bez većih ortografskih pogrešaka

- samostalno pisano odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon

pročitanog teksta.

vrlo dobar (4) - može pismeno izraziti svoje misli samostalno, s nekoliko gramatičkih

ili ortografskih pogrešaka.Po diktatu piše s malo pogrešaka

-djelomično samostalno piše razne vrste tekstova prema uzorku,

većinom samostalno odgovara na zadana pitanja i rješava pisane zadatke

nakon pročitanog teksta.

dobar (3) -ne može bez pomoći izraziti svoje misli pismenim putem.

-pravi veće ortografske i gramatičke pogreške. Po diktatu pravi veći broj

pogrešaka.

-uz pomoć učitelja i dodatne upute piše razne tekstove prema uzorku,

Page 57: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

djelomično samostalno pisano odgovara na zadana pitanja i rješava

zadatke nakon pročitanog teksta.

dovoljan (2) - učenik/ca se ne može samostalno pismeno izražavati pa ga/ju se mora

voditi kroz pismeni rad (pitanja, popunjavanje). Po diktatu piše s puno

pogrešaka.

-uz pomoć učitelja i dodatne upute piše tekstove prema uzorku, teže

pismeno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog

teksta.

nedovoljan (1) - ni uz pomoć i upute učenik/ca se ne može pisano izraziti

- po diktatu piše s velikim brojem pogrešaka

4. JEZIČNE ZAKONITOSTI-GRAMATIKA:

odličan (5) -učenik/ca je u potpunosti usvojio/la gramatičkie sadržaje koji su do tog

trenutka obrađeni te ih pravilno upotrebljava u pismenom i usmenom

izražavanju

- može svaki gramatički sadržaj potkrijepiti samostalnim primjerom

-u pismenim provjerama rješivost mora biti iznad 90%.

vrlo dobar (4) -jezične zakonitosti temeljito poznaje, ali u primjeni u govoru i pismu

ponekad pravi pogreške.

-povremene pogreške može naknadno samostalno ispraviti.

-učenik/ca rješava zadatke s gramatičkim sadržajima u rasponu od 78%

do 89%.

Page 58: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

dobar (3) -jezične zakonitosti i kategorije poznaje, ali u govoru i pismu čini puno

pogrešaka u njihovoj primjeni pa je smisao ponekad djelomično nejasan.

-neke jednostavne strukture koristi uglavnom točno, uz poneku pogrešku

-učenik/ca rješava zadatke s gramatičkim sadržajima u rasponu od 64%

do 77%.

dovoljan (2) -jezične zakonitosti i strukture slabije poznaje (na razini prepoznavanja).

-u primjeni u govoru i pismu često griješi pa se teže zaključuje što želi

reći

-učenik/ca rješava zadatke s gramatičkim sadržajem u rasponu od 51%

do 63%.

nedovoljan (1) -jezične zakonitosti poznaje slabo ili nikako pa ih ne može ni

primjenjivati. Rješivost u pismenim provjerama je ispod 50 %.

ocjena postotak

odličan(5) 90%-100%

vrlo dobar(4 78%-89%

dobar(3) 64%-77%

dovoljan(2) 51%-63%

nedovoljan(1) 0%-50%

Page 59: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji, elementi, načini i postupci

vrednovanja engleskog jezika u OŠ

Breznički Hum

učiteljica engleskog jezika: Marija Zrinka Sokač

Breznički Hum, 4. rujna 2017.

Page 60: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

ENGLESKI JEZIK

(od 5. do 8.razreda)

Elementi ocjenjivanju:

1. Razumijevanje

2. Govorne sposobnosti

3. Sposobnost pismenog izražavanja

4. Jezične zakonitosti – gramatika

RAZUMIJEVANJE:

odličan(5)- nakon čitanja/slušanja teksta učenika točno odgovara na pitanja, ispravlja netočne tvrdnje, točno povezuje riječi i njihove d efinicije, točno nadopunjuje zadane rečenice, prijevod rečenica je točan, te razumije jezičnu poruku.

vrlo dobar(4) -nakon čitanja/slušanja teksta učenik uglavnom (više od 77%) točno odgovara na postavljena pitanja, točno ispravlja većinu neto čnih tvrdnji te može povezati većinu riječi i njihovih definicija. Uglavnom točno prevodi rečenice te razumije jezičnu poruku.

dobar(3)-nakon čitanja/slušanja teksta učenik sporije, ali uz pomoć nastavnika točno odgovara na postavljena pitanja (više od 64%), uz nastavnikovu pomoć točno ispravlja dio netočnih tvrdnji te povezuje dio riječi i njihove definicije,može točno nadopuniti dio zadanih rečenica i samo djelomično razumije jezičnu poruku.

dovoljan(2) - nakon čitanja/slušanja teksta učenik razumije samo dijelove teksta, sporije i uz nastavnikovu pomoć točno odgovara na više od pola postavljenih pitanja, koristeći uglavnom kratke odgovore, povezivanje riječi i definicija teče otežano, ali uz nastavnikovu pomoć ipak uspijeva, a točno prevodi kratke jednostavne rečenice.

nedovoljan(1)- ne razumije pitanja, izlaganja, pročitani tekst ni uz pojednostavljenja i pojašnjenja

Page 61: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

GOVORNE SPOSOBNOSTI: odličan(5) – izražava svoje misli tečno i dosta pravilno, zna upotrijebiti pravu riječ i frazu na pravom mjestu, s pravilnim izgovorom i intonacijom. Usvojeni

vokabular uspješno prenosi na nove situacije. (samostalno opisuje osobe, predmete i situacije, samostalno povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga, razgovora samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada, vrlo uspješno vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija)

vrlo dobar(4) – govori korektno koristeći osnovni fond riječi i fraza, ponekad upotrijebi riječ ili frazu neadekvatno. U pojedinim elementima izgovora i intonacija nije sigurna.( djelomično samostalno opisuje osobe, predmete i situacije uz manju pomoć povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora, samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada, uz manju pomoć vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija)

dobar(3) – služi se skromnim fondom riječi i ponekad upotrebljava riječ ili frazu neadekvatno za misao koju želi izraziti. Neadekvatno u potrijebljenu riječ ili frazu može ispraviti uz pomoć učiteljice. Može se sporazumijevati. (uz model i manju pomoć učitelja prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora i opisuje osobe, predmete i situacije, treba ga poticati da iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada, djelomično samostalno vodi kraće dijaloge poznatih situacija)

dovoljan(2) – pravi ozbiljne pogrješke u konverzaciji i izgovoru, rijetko nalazi odgovarajuće riječi ili fraze. Teško se izražava, rječnik oskudan. (uz pomoć i vođenje učitelja jednostavnim rečenicama opisuje osobe, predmete i situacije, uz pomoć iznosi rezultate pojedinačnog rada, uz pomoć, vođen je i model učitelja prepričava kraće priče, reproducira kratke dijaloge uz ponavljanje za modelom)

nedovoljan(1)- nije u stanju usmeno se izraziti u razgovoru

PISMENO IZRAŽAVANJE: odličan(5)- može pismeno izraziti svoje misli samostalno i kreativno, bez većih

gramatičkih i ortografskih pogrešaka. Po diktatu piše točno i bez većih ortografskih pogrešaka. Samostalno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta.

vrlo dobar(4)- može pismeno izraziti svoje misli samostalno, s ponekom gramatičkom ili ortografskom pogreškom. Po diktatu piše s malo pogrje šaka. Djelomično samostalno piše razne vrste tekstova prema uzorku, većinom samostalno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta

dobar(3) – ne može bez pomoći izraziti svoje misli pismenim putem. Pravi veće ortografske i gramatičke pogrješke. Po diktatu pravi veći broj pogrješaka. Uz pomoć učitelja i dodatne upute piše razne tekstove prema uzorku, djelomično samostalno pisano odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta.

dovoljan(2) – nije se sposoban samostalno pismeno izražavati pa ga se mora voditi kroz pismeni rad (pitanja, popunjavanje). Po diktatu piše s puno pogrješaka. Uz pomoć učitelja i dodatne upute piše krade tekstove prema uzorku, teže pismeno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta.

nedovoljan(1) – nije se sposoban pismeno izražavati ni uz pomoć učiteljice. Po diktatu piše s velikim brojem pogrješaka.

PISMENO: odličan(5) 90%-100% vrlo dobar(4) 78%-89% dobar(3) 64%-77% dovoljan(2) 51%-63% nedovoljan(1) 0%-50%

Page 62: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Diktat- ocjenjuje se prema broju riječi u diktiranom tekstu i prema broju pogrešaka DULJINA DIKTATA 10 do 25 riječi

OCJENA odličan(5)

BROJ POGREŠAKA 0,1

vrlo dobar(4) 2 dobar(3) 3,4 dovoljan(2) nedovoljan(1)

5 6 i više

25 do 40 riječi odličan(5) 0,1 vrlo dobar(4) 2,3 dobar(3) 4,5,6 dovoljan(2) 7,8,9 nedovoljan(1) 10 i više

Page 63: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Višeminutne provjere znanja: 1. Bodovane provjere ocjenjuju se prema postotku riješenosti po istom kriteriju kao i pismeni ispiti znanja

2. Prema broju riječi/rečenica

OCJENA TOČNIH RIJEČI/REČENICA (od 15)

TOČNIH RIJEČI/REČENICA (od 10)

odličan(5) 15-14 10-9 vrlo dobar 13-12 8 dobar(3) dovoljan(2)

11-10 9-8

7-6 5

nedovoljan(1) 7-0 4-0

Domaća zadaća je obavezna i piše se za svaki sat.

JEZIČNE ZAKONITOSTI-GRAMATIKA: odličan(5) – učenik je u potpunosti usvojio tvorbu i uporabu glagolskih vremena, te ostalih gramatičkih sadržaja koji tog trenutka obrađeni, te ih pravilno

upotrebljava u pismenom i usmenom izražavanju. Sposoban je svaki gramatički sadržaj potkrijepiti samostalnim primjerom. U pis menim provjerama rješivost mora biti iznad 90%.

vrlo dobar(4)-jezične zakonitosti temeljito poznaje, ali u primjeni u govoru i pismu ponekad pravi pogrješke. Povremene pogrješke može naknadno samostalno ispraviti. Učenik rješava zadatke s gramatičkim sadržajima u rasponu od 78% do 89%.

dobar(3) – jezične zakonitosti i kategorije poznaje, ali u govoru i pismu čini puno pogrešaka u njihovoj primjeni pa je smisao ponekad djelomično nejasan. Neke jednostavne strukture koristi uglavnom točno, uz poneku pogrješku. Učenik rješava zadatke s gramatičkim sadržajima u rasponu od 64% do 77%.

dovoljan(2)- jezične zakonitosti i strukture slabije poznaje (na razini prepoznavanja). U primjeni u govoru i pismu često griješi pa se teže zaključuje što želi reći. Učenik rješava zadatke s gramatičkim sadržajem u rasponu od 51% do 63%.

nedovoljan(1)- jezične zakonitosti poznaje slabo ili nikako pa ih ne može ni primjenjivati. Rješivost u pismenim provjerama je ispod 50%.

ZAKLJUČNA OCJENA IZ ENGLESKOG JEZIKA nije aritmetička sredina. Ukoliko učenik/ca ima zaključno u prvom obrazovnom razdoblju npr.3 , a u drugom 4 zaključna ocjena je 4(vidljiv je napredak). Ako je ocjena u prvom obrazovnom

razdoblju 4, a u drugom 3 zaključna ocjena biti će 3.

Page 64: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM

Breznički Hum 14

KRITERIJI OCJENJIVANJA IZ PRIRODE I

BIOLOGIJE

Školska godina 2017./2018.

Učiteljica: Ivka Kožić

OCJENA Usvojenost obrazovnih sadržaja u Prirodi i Biologiji

nedovoljan (1) Učeni(k)ca ne razumije nastavni sadržaj i nije ga u stanju samostalno reproducirati. Na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno. Osnovne pojmove iz gradiva ne poznaje. Ne može samostalno rješavati jednostavne zadatke. Učeni(k)ca odbija suradnju.

dovoljan (2)

Učeni(k)ca prepoznaje i reproducira osnovne pojmove. Može imenovati, nabrojiti, definirati ili opisati traženi pojam iz gradiva. Razumije sadržaj, ali ga ne zna primijeniti niti obrazložiti koristeći zadane primjere. Često griješi prilikom samostalnog rješavanja jednostavnih zadataka. Iznošenje gradiva je površno i nesigurno.

dobar (3)

Učeni(k)ca reproducira i prepoznaje osnovne pojmove. Razumije sadržaj, ali je površan u njegovoj primjeni. Uz pomoć učitelja učeni(k)ca može prepoznati, izdvojiti, izraziti, oblikovati i objasniti sadržaj gradiva. Samostalno rješava jednostavne zadatke. Ponekad griješi prilikom samostalnog rješavanja složenijih zadataka.

vrlo dobar (4) Reproducira i razumije obrađeni nastavni sadržaj. Poznaje osnovne pojmove, može povezati, dopuniti, prilagoditi, razvrstati tražene činjenice. Nadograđuje stečena znanja. Sadržaj obrazlaže uglavnom samostalno, koristi zadane primjere i samostalno rješava probleme i zadatke. Uz malu

Page 65: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

pomoć nastavnika povezuje sadržaje s drugim nastavnim predmetima. Pomalo nesiguran u odgovoru.

odličan (5)

Reproducira, razumije, nadograđuje stečena znanja. Samostalno obrazlaže sadržaj navodeći i vlastite primjere, rješava i složene probleme i zadatke. Postavlja efikasna pitanja za raspravu o problemu. Može predvidjeti i pretpostaviti rješenja problema. Prikuplja podatke iz različitih izvora znanja. Koristi primjerene analitičke i sintetičke metode za rješavanje problema. Korelira stečena znanja sa sadržajima drugih predmeta. Može prenositi svoja znanja drugima te je siguran i jasan u izlaganju nastavnog sadržaja.

OCJENA OCJENJIVANJE PRAKTIČNIH RADOVA U PRIRODI I BIOLOGIJI

nedovoljan (1) Ne sudjeluje u radu

Ne piše bilješke

Ne zna usmeno prezentirati rezultate vježbe

Odbija suradnju

dovoljan (2)

savladao tehniku rada mikroskopom i drugim priborom

površan u provođenju mjera opreza

ponekad zanemaruje naputke učitelja

bilješke nepotpune, crteži neopisani

nije samostalan

poticaj djeluje privremeno

rado posluša savjet, ali ga se dosljedno ne drži

dobar (3)

treba poticati razvoj interesa

savladao tehnike rada

ponekad previdi mjere opreza

radi po naputku

nije samostalan, oslanja se na pomoć drugih

teže povezuje rezultate opažanja s praktičnim radom

vrlo dobar (4)

ponekad potrebna pomoć za izvođenje zaključka na temelju dobivenih rezultata

radi po naputku učitelja

savladao tehnike rada i osnovne mjere opreza

bilješke točne (dopunjava ih)

poštuje dogovor, razvijena sposobnost komunikacije

odličan (5)

u cijelosti savladao tehniku rada i mjere opreza

samostalan, brz, spretan

izvodi zaključke na osnovi rezultata rada

bilješke točne, sažete, crteži uredni, opisani, uporabljuje boje

aktivan i pozitivan stav prema očuvanju okoliša, školske i osobne imovine

pridonosi učinkovitom radu u grupi i u paru

objektivan u vrednovanju tuđega i samovrednovanju osobnog rada

razvijena sposobnost komunikacije, uvažava tuđe mišljenje

Page 66: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

KRITERIJI OCJENJIVANJA - KEMIJA

Učenici će na prvom nastavnom satu biti upoznati s obvezama i pravima,te zahtjevima glede

nastavnog predmeta.

Za nesmetano praćenje potrebno je redovito nošenje udžbenika,radne bilježnice i obične bilježnice

(nenošenje potrebnog pribora bilježi se rubrici za opisno praćenje)

Elementi praćenja i ocjenjivanja:

Usvojenost programskih sadržaja- najvažniji elementi (usmeno i pismeno)

USMENO- može biti svaki sat, najavljuje se ukoliko se provjerava veći dio gradiva

(npr. prije pismene provjere znanja)

Kriterij usmenih provjera:

OCJENA ODLIČAN- stečeno znanje primjenjuje na nove, složenije primjere, uspješno izvršava

korelaciju sa srodnim gradivom, sposoban je prenositi znanje na druge, služi se dodatnim izvorima

znanja i informacija iz različitih medija

OCJENA VRLO DOBAR- razumije gradivo, služi se usvojenim znanjem, navodi vlastite

primjere,samostalno rješava i složenije zadatke.

OCJENA DOBAR- reproducira temeljne pojmove, razumije gradivo, ali ga ne zna primijeniti niti

obrazložiti vlastitim primjerom

OCJENA DOVOLJAN- ne prepoznaje temeljne pojmove ,odgovara po sjećanju, bez razumijevanja, do

rezultata dolazi uz pomoć učitelja

OCJENA NEDOVOLJAN- ne usvaja minimum temeljnih pojmova ne prepoznaje

osnovnu tematiku

PISMENO- u jednom polugodištu dvije pismene provjere znanja (najavljuje se do dva

tjedna ranije, a vremenik pisanja nalazi se na oglasnoj ploči škole i na internet stranicama škole

0% - 44% = NEDOVOLJAN

45% - 60% = DOVOLJAN

Page 67: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

61% - 76% = DOBAR

77% - 90% = VRLO DOBAR

91% - 100% = ODLIČAN

PRAKTIČAN RAD- ocjenjuje se pokus izveden u školi ili kod kuće, izrada modela vezanih za nastavno

gradivo, prezentacija na računalu, izrada plakata, referata,domaća zadaća-radna bilježnica, obična

bilježnica za rad u školi ili kod kuće, grupni rad, aktivnost (ocjenjuje se najmanje dva puta u jednom

polugodištu)

RJEŠAVANJE PROBLEMA- primjena znanja i vještina, rješavanje različitih vrsta zadataka usmeno ili

pismeno, način rješavanja problemskih zadataka (sređivanje podataka,planiranje rješenja,provjera

rezultata).

Opisno praćenje učenika: praćenje učenikovih sposobnosti, zalaganja, urednosti, marljivosti, odnos

prema učitelju i učenicima, školskoj imovini, interesu za predmet, nazadovanju ili napredovanju u

radu.

Zaključna ocjena: odraz je cjelokupnih odgojno-obrazovnih postignuća tijekom godine, a temelji se

na bilješkama o praćenju učenika i ocjena, te ne mora biti aritmetička sredina svih ocjena po

elementima ocjenjivanja.

Popravni ispit: Učenik koji tijekom školske godine ocijenjen ocjenom nedovoljan, a nije tu ocjenu

ispravio,uputit će se na dopunsku nastavu. Nakon dopunske nastave učenik će odgovarati nastavno

gradivo usmeno.

Učenik upućen na dopunsku nastavu odgovara nastavno gradivo cijele školske godine tekućeg

razreda.

Predmetna učiteljica:

Školska godina- 2017./2018.

Spomenka Kos

Page 68: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji, elementi, načini i postupci

vrednovanja fizike u

OŠ Breznički Hum

učiteljica : Nataša Gotal

Breznički Hum,4. rujna 2017.

Page 69: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

FIZIKA

1. Usvojenost programskih sadržaja (prva rubrika)

2. Praktični radovi (druga rubrika) - analiza zadataka - rukovanje instrumentima - obrada rezultata - diskusija rezultata - interes za rad - suradnja u timu - marljivost i zalaganje - ekološka svijest - zaštita na radu - odnos prema školskoj imovini - urednost vođenja zabilješki ( dokumentacije )

Page 70: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

3. Primjena znanja i vještina (treća rubrika)

4. Pismene provje re ( 1. i 3. rubrika)

0 – 33 % nedovoljan

(1)

34- 50 % dovoljan

(2)

51 – 67 % dobar

(3)

68 – 84 % vrlo dobar

(4)

85 – 100 % odličan

(5)

Page 71: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji, elementi, načini i postupci

vrednovanja povijesti

OŠ Breznički Hum

učiteljica : Ines Toma

Breznički Hum, 4. rujna 2017.

Page 72: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

ODLIČAN

(5)

VRLO

DOBAR (4)

DOBAR (3) DOVOLJAN

(2)

NEDOVOLJAN

(1)

Usvojenost

osnovnih

podataka

Učenik je u

potpunosti

usvojio, zna

samostalno

pojasniti i

prepoznati sve

zadane

pojmove.

Učenik je

usvojio sve

ključne

pojmove, ali ne

može sve u

potpunosti

pojasniti.

Učenik je

usvojio oko 60-

70 % ključnih

pojmova koje

može

samostalno

pojasniti.

Učenik poznaje

ključne

pojmove, ali ih

ne zna pojasniti

ili može

pojasniti

polovinu

pitanih

pojmova.

Učenik ne poznaje

ključne pojmove

ili poznaje manje

od polovine istih.

Uzročno –

posljedične

veze

Učenik u

potpunosti

može

samostalno

pojasniti zašto

se neki događaj

zbio i koje su

njegove

posljedice.

Učenik može

pojasniti zašto

se neki događaj

zbio i koje su

njegove

posljedice uz

minimalnu

nastavnikovu

pomoć.

Učenik može

pojasniti zašto

se neki događaj

zbio i koje su

njegove

posljedice uz

pomoć učitelja.

Učenik može

djelomično

pojasniti zašto

se neki događaj

zbio i koje su

njegove

posljedice uz

pomoć učitelja

ili može

odrediti uzrok

događaja, ali ne

i posljedicu.

Učenik može

djelomično

pojasniti zašto se

neki događaj zbio i

koje su njegove

posljedice uz

pomoć učitelja ili

može odrediti

uzrok događaja, ali

ne i posljedicu.

Snalaženje u

prostoru i

vremenu

Učenik može

osobu/događaj

samostalno

svrstati u točno

određeni

vremenski

period.

Određuje točno

godine.

Učenik može

osobu/događaj

približno

svrstati u

određeni

vremenski

period , s

manjim

vremenskim ili

geografskim

odstupanjima.

Odstupanje od

par godina.

Učenik ne

može svaku

pitanu

osobu/događaj

svrstati u

određeno

vremensko

razdoblje ili

jedan dio može

u potpunosti, a

neke uopće ne

može ili isto

čini s

vremenskim ili

geografskim

odstupanjima

od otprilike 30-

40% odmaka.

Učenik ne

može svaku

pitanu

osobu/događaj

svrstati u

određeno

vremensko

razdoblje ili

jedan dio može

u potpunosti, a

neke uopće ne

može ili isto

čini s

vremenskim ili

geografskim

odstupanjima

od otprilike

50% odmaka.

Svrstavanje u

stoljeća.

Učenik ne može

pitanu

osobu/događaj

svrstati u određeno

vremensko

razdoblje.

Vrijednosti za

granice ocjena

kod pisanog

provjeravanja

90 – 100%

80-89%

64-79%

51-63%

0-50%

Page 73: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji, elementi, načini i postupci

vrednovanja geografije

OŠ Breznički Hum

učiteljica : Jelena Paradi Breznički Hum, 4. rujna 2017.

Page 74: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

KRITERIJI OCJENJIVANJA UČENIKA IZ GEOGRAFIJE

Elementi ocjenjivanja:

1. usvojenost znanja

Usvojenost programskih sadržaja provjerava se usmenim ili pisanim provjerama znanja.

Usmene provjere znanja se mogu provoditi na svakom nastavnom satu, bez obveze

najave, na svakom satu obrade novog nastavnog sadržaja i na satu ponavljanja kada se

najčešće ispituje cijeli sat. Usmene provjere traju oko deset minuta po učeniku.

Pisane provjere znanja provode se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja,

najčešće dvije po polugodištu. Pisana provjera znanja u pravilu je vlastite izrade sa

zadatcima objektivnog tipa i slijepom kartom. Prilikom pisane provjere učenici se ne

mogu koristiti atlasom. Negativna ocjena iz pisane provjere ispravlja se na prvom satu

nakon analize ispita. Po potrebi se između velikih pisanih provjera piše 10-minutne

provjere koje se najave sat ranije. Srednja ocjena dviju uzastopnih kratkih provjera se

unosi u imenik.

2. geografske vještine

Obuhvaćaju uočavanje pojava i procesa, izrada projekata (prezentacije i plakati), analiza

grafičkih prikaza, zaključivanje na temelju dijagrama, skica, fotografija.

3. kartografska pismenost

Obuhvaća poznavanje elemenata i sadržaja svih vrsta geografskih karata. Provjere se

provode usmenim ili pisanim oblikom. Ocjenjuje se brzina, točnost i samostalnost čitanja

i interpretacije karata.

Vrijednosti za granice kod pisanih provjera

Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar

(4)

Odličan (5)

Bodovi 0 - 45% 46 - 59% 60 - 73% 74 - 87% 88 - 100%

USVOJENOST ZNANJA

ODLIČAN (5)

- učenik brzo i točno odgovara na postavljena pitanja

- temeljito, opširno i s razumijevanjem obrazlaže naučeno

- potpuno samostalan u rješavanju zadataka

- ključni pojmovi u potpunosti usvojeni

VRLO DOBAR (4)

- učenik na postavljena pitanja odgovara sporije i uz vrlo

malo usmjeravanje učitelja

- ključni pojmovi su uglavnom usvojeni

DOBAR (3)

- reakcija učenika na postavljeno pitanje je spora i uz veću

pomoć učitelja (postavljanje brojnih potpitanja i

navođenje na odgovor)

- učenik imenuje i definira pojmove bez dodatnog

objašnjavanja

DOVOLJAN (2) - usvojeni samo neki ključni pojmovi

Page 75: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

- učenik može prepoznati i imenovati samo neke

geografske pojmove pri čemu je potrebna veće pomoć

učitelja koju učenik uglavnom ne zna iskoristiti

NEDOVOLJAN (1)

- učenik nije usvojio ključne pojmove

- učenik ni uz iznimno veliku pomoć i usmjeravanje

učitelja ne odgovara na postavljena pitanja

- učenik je nesamostalan u izvršavanju zadataka

GEOGRAFSKE VJEŠTINE

ODLIČAN (5)

- učenik samostalno detaljno analizira grafičke i slikovne

materijale

- izrada grafičkih priloga je točna, precizna i uredna

VRLO DOBAR (4)

- analiza grafičkih i slikovnih materijala je malo sporija i uz

vrlo malu pomoć učitelja

- učenik uz malo usmjeravanje izvodi zaključke pri analizi

statističkih i grafičkih profila te tematskih karata

- izrada grafičkih profilaje uglavnom točna uz nešto lošiju

preglednost i urednost

DOBAR (3)

- nepotpuno i uz pomoć izvodi zaključke pri analizi

grafičkih i slikovnih materijala

- izrada dijagrama je nepotpuna uz lošiju preglednost,

preciznost i točnost

DOVOLJAN (2)

- učenik analizira grafičke i slikovne priloge isključivo uz

pomoć i usmjeravanje učitelja

- izrada dijagrama je nepotpuna, neprecizna i nesamostalna

- učenik rješava samo neke zadatke i uz pomoć

- primjena statističkih i grafičkih priloga je miimalna i uz

pomć

NEDOVOLJAN (1)

- učenik je potpuno nesamostalan pri izradi dijagrama

- učenik nije u mogućnosti samstalno primjeniti statističke

podatke, ne razumije tematske karte i ne analizira grafičke

priloge

- učenik uglavnom ne izvršava svoje zadatke

KARTOGRAFSKA PISMENOST

ODLIČAN (5)

- učenik brzo, točno i samostalno pokazuje i čita

geografske pojmove

- samostalno, točno i precizno rješava slijepe karte

- uspješno koristi kartu pri orijentaciji u prostoru

Page 76: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

VRLO DOBAR (4)

- učenik uglavnom točno uz neznatnu pomoć učitelja ili

nesigurnosti pokazuje i čita geografske pojmove

- slijepe karte rješava uz minimalne pogreške

DOBAR (3) - učenik prepoznaje pojedine geografske sadržaje na karti i

koristi se njima uz pomoć učitelja

DOVOLJAN (2)

- učenik teško i uz veliku pomoć i usmjeravanje učitelja

pronalazi samo neke geografske elemente na geografskoj

karti

- nepotpuno i s greškama analizira geografsku kartu

- kartografska pismenost je slabo razvijena

NEDOVOLJAN (1)

- učenik ne prepoznaje jednostavne geografske sadržaje na

karti

- kartografska pismenost je potpuno ne razvijena

VREDNOVANJE UČENIČKIH RADOVA (prezentacije, plakati)

ODLIČAN (5)

- samostalno izlaganje, sigurno

- kreativno, uredno i točno

VRLO DOBAR (4)

- izlaganje samostalno

- povremeno čita sa plakata ili prezentacije

- dosta siguran nastup, kreativan i uredan rad

DOBAR (3) - nesiguran nastup pri izlaganju

- manja kreativnost i urednost

Page 77: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji, elementi, načini i postupci

vrednovanja tehničke kulture u

OŠ Breznički Hum

učitelj : Zlatko Rusan

Breznički Hum, 4. rujna 2017.

Page 78: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

TEHNIČKA KULTURA

Usvojenost sadržaja (prva rubrika):

Odličan:Probleme rješava samostalno, modificirajući poznate strategije ili kreirajući nove,

gotovo uvijek točno. Uspješno rješava teže zadatke. Odabire postupke koji najviše odgovaraju

zadatku i primjenjuje ih bez greške i primjerenom brzinom.

Poznate ideje i koncepte primjenjuje u novim situacijama. Svoje postupke i ideje može objasniti

jasno, precizno i sa sigurnošću.pri tom upotrebljava odgovarajuću terminologiju i simbole.

Vrlo dobar: Probleme rješava uglavnom samostalno,birajući najbolje strategije i uglavnom točno.

Snalazi se i u težim zadaci. Poznate ideje i koncepte uspješno primjenjuje u poznati situacijama.

Svoje postupke i ideje može objasniti s nešto jasnoće i preciznosti, ponekad se koristeći

odgovarajućom terminologijom.

Dobar: Probleme rješava uz ograničenu pomoć, često točno.Bez većih problema rješava poznate,

srednje teške zadatke. Sporiji je u rješavanju zadataka

Za postupke koje primjenjuje daje odgovarajuća, ali nepotpuna i nesigurna objašnjenja, rijetko

koristeći odgovarajuću terminologiju Nove ideje i koncepte prihvaća uz teškoće, ali ih uspijeva

kasnije primijeniti u poznatim situacijama.

Dovoljan:Probleme rješava uz veću pomoć, rijetko točno. U stanju je riješiti tek osnovne zadatke.

Spor je u rješavanju zadataka. Za postupke koje primjenjuje daje tek djelomično točna,

nepotpuna i nesigurna objašnjenja, ne koristeći odgovarajuću terminologiju. Nove ideje i

koncepte prihvaća uz teškoće i može ih primijeniti tek na najjednostavnijim primjerima.

Nedovoljan:Probleme nije u stanju riješiti usprkos pomoći. Ne može riješiti ni najosnovnije zadatke.

Postupke koje primjenjuje ne razumije i ne zna objasniti

Radne navike i vještine (druga rubrika):

Odličan: U radu je koncentriran, uredan i marljiv. Samostalno rješava i teže zadatke.

Aktivno se uključuje u rad davanjem ideja i postavljanjem pitanja.

Zadatke rješava primjerenom brzinom i uspijeva riješiti gotovo sve zadatke.

Pomaže drugima. Javlja se na ploču.

Bilježnica/vježbenica je potpuna i uredna s točno napisanim zadaćama.

Na sat dolazi pripremljen te nosi potreban pribor.

Page 79: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Vrlo dobar:U radu je koncentriran i marljiv. Samostalno rješava većinu zadataka.

Povremeno se uključuje u rad davanjem ideja i postavljanjem pitanja.

Na ploču izlazi uglavnom na poticaj. Bilježnica/vježbenica je potpuna i uredna s točno

napisanim zadaćama. Na sat dolazi pripremljen te nosi potreban pribor.

Dobar: Uglavnom marljivo radi na satu. Trudi se samostalno rješavati zadatke.

Ako ne razumije, traži pomoć. Bilježnica/vježbenica je uglavnom potpuna i uredna s točno

napisanim zadaćama.

Dovoljan:Uz manji poticaj radi na satu. Zadatke rješava uz manju pomoć.

Bilježnica/vježbenica je potpuna i uredna s napisanim zadaćama. Na sat nosi potreban pribor.

Nedovoljan:Na satu ne radi i ne sudjeluje u raspravi.

Ometa druge u radu, ne poštuje dogovorena pravila, omalovažava druge, ometa nastavu.

Ne piše u bilježnicu, često ju nema i bilježnica je neuredna i nepotpuna.

Na sat dolazi nepripremljen i bez potrebnog pribora.

Nema napisane zadaće.

Page 80: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Pribor za tehničku kulturu:

- udžbenik - vježbenica - geometrijska bilježnica A4 format (ukoliko nije drugačije dogovoreno, npr. prošlogodišnja

bilježnica) - kutija s radnim materijalima i radnim listovima (ostaje u školi) - pribor za pisanje - geometrijski pribor - škarice i ljepilo za papir - po potrebi pribor koji navede nastavnik

Tehnička kultura se ocjenjuje: usmeno, bilježnica

( praćenje nastave) i praktični rad

prema opisanom kriteriju.

Page 81: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji, elementi, načini i postupci

vrednovanja tjelesne i zdravstvene kulture u

OŠ Breznički Hum

učitelj : Nedeljko Ravić

Breznički Hum, 4. rujna 2017.

Page 82: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Bez osmišljenog sustava praćenja i vrednovanja rezultata rada te napredovanja učenika nije moguće

spoznati vrijednosti tog odgojno obrazovnog područja. Da bi se moglo planski i sustavno djelovati na

učenike, tj. na razvoj njihovih funkcionalnih i motoričkih sposobnosti, na količinu motoričkih znanja,

razinu motoričkih dostignuća, kognitivne i konativne osobine, nužno je utvrditi početno stanje tih

antropoloških obilježja učenika, te odrediti smjernice njihove preobrazbe. Praćenjem i provjeravanjem

treba utvrditi i dobiti informaciju o učenikovu ostvarivanju zadataka TZK-e, objektivnim

dijagnosticiranjem. Sustav praćenja jednostavan je za provedbu, primjenjiv u svim uvjetima, pouzdan i

objektivan. Dakle, može se i mora provoditi za vrijeme redovite nastave, da se temelji na osnovama

izvedbenog programa za određeni razred i da služi učenicima kao osnova za samokontrolu i samo

ocjenjivanje osobnog rada i napretka. Prilikom ocjenjivanja treba istovjetno uzeti u obzir sve elemente

vrednovanja, kako bi se doveli u ravnopravni položaj ne samo svi zadaci TZK-a, nego i učenici s obzirom

na postojeće stanje njihovih antropoloških obilježja. Zaključna ocjena mora biti odraz osobina i

sposobnosti učenika, tj. odraz njegove ličnosti.

Sastavnice za ocjenjivanje:

motorička znanja motorička dostignuća motoričke i aerobne sposobnosti

odgojne zadaće

MOTORIČKA ZNANJA obilježavaju stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih zadataka na razini programa

za određeni razred, što je i svrha provjeravanja i ocjenjivanja.

ODLIČAN:

Programska jedinica usvojena u potpunosti. Učenik nema nikakvih poteškoća u savladavanju

motoričkih zadataka, a tehnička izvedba je izuzetna. Motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način.

Učenik je izuzetno pedantan, savjestan i precizan i stalno brine o kvaliteti svoga rada. Zadatke izvršava s oduševljenjem i preuzima odgovornost za napredovanje u osobnom razvoju.

VRLO DOBAR:

Programska jedinica usvojena gotovo u potpunosti. Učenik nema poteškoća u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba nije na očekivanoj razini. Motoričko znanje primjenjuje uz male korekcije.

Učenik izvršava zadatke koji ne prelaze njegove mogućnosti. Traži pomoć kad mu je potrebna. Rado ispunjava zadatke, sluša pažljivo i surađuje u radu.

DOBAR:

Programska jedinica usvojena većim dijelom. Učenik s malim poteškoćama savladava

motoričke zadatke, a tehnička izvedba mu je površna, nesigurna, te mu je potrebna pomoć u izvedbi. Primjena znanja teško izvediva.

Page 83: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima, kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u radu, zaostaje za drugima.

DOVOLJAN:

Programska jedinica usvojena djelomično. Učenik s velikim poteškoćama savladava

motoričke zadatke, a o tehničkoj izvedbi teško se može i govoriti. Primjena znanja jako loša. Učenik je površan, nezainteresiran, neuredan, ne brine o kvaliteti svoga rada.

NEDOVOLJAN:

Programska jedinica nije usvojena. Učenik ne može izvesti zadatak, niti na učiteljev poticaj i pomoć (asistencija).

Učenik je pasivan, niti na poticaj se ne uključuje u rad.

Učenik ne želi raditi kada treba uložiti trud, kako bi postigao rezultate za koje ima predispozicije i sposobnosti.

MOTORIČKA DOSTIGNUĆA su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti učenika, da ih u

određenoj motoričkoj aktivnosti povežu i maksimalno iskoriste radi postizanja što boljeg rezultata.

Provjeravanje motoričkih dostignuća treba temeljiti na programu TZK-e za svaki razred posebno. Za sve

elemente, nastavne teme ili motoričke aktivnosti, kod kojih se rezultat može objektivno mjeriti, treba

utvrditi normative. Jednom utvrđene norme, ne vrijede uvijek. One su kriterijske vrijednosti za

ocjenjivanje postignutih rezultata za iste učenike samo u jednoj školskoj godini. Provjeravanje i

ocjenjivanje motoričkih dostignuća iz nastavne cjeline najprimjerenije je provoditi pomoću tzv.

situacionih testova. Testovi mogu sadržavati jedan ili više elemenata, ovisno o tome što se pomoću njih

želi utvrditi. Osim toga, za te testove karakteristično je i to, da ne predviđaju samo vrijeme izvođenja

određenog elementa, nego i način na koji treba pojedini element izvesti, dakle i točnost izvođenja testom

zadanog elementa.

Primjer: Trčanje na 60m (kriteriji)

Najbolji rezultat 8,08 Najslabiji rezultat 11,03 Oduzima se najbolji od najslabijeg rezultata. 11,03-8,08= 2,05

2.05 podijeliti s četiri (ocjena od 2-5) = 0,62 (6)

Uvrstiti u rezultate: 8,08-9,04 = odličan 9,05-10,01 = vrlo dobar

10,02-10,08 = dobar

Page 84: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

10,09- 11,05 = dovoljan

MOTORIČKE I AEROBNE SPOSOBNOSTI provjeravaju se na početku i na kraju školske godine. Na

početku školske godine treba za svakog učenika ustanoviti razinu tih sposobnosti, kako bi se odredili

načini i metode za njihovo poboljšanje. Na kraju školske godine treba ustanoviti da li se i u kojoj su se

mjeri promijenile te sposobnosti pod utjecajem tjelesnog vježbanja. Vrednuje se pos tignuti rezultat, tj.

osobni napredak

ODGOJNE ZADAĆE, budući da je odgoj stalan i neprekidan proces, a mogućnosti odgojnog djelovanja

u TZK-i velike, rad s učenicima treba organizirati i provoditi tako da se za vrijeme nastave i tijekom

drugih organizacijskih oblika rada osigura permanentno odgojno djelovanje za učenika. Odgoj učenika

sastavni je dio rada svih nastavnika, ne samo nastavnika TZK-a. Odgoj učenika je planska, sustavna i

smišljena aktivnost svakog nastavnika. Tako i u TZK-i valja poduzeti sve kako bi se osiguralo odgojno

djelovanje i najveći mogući odgojni rezultati u radu s učenicima. Budući da odgojne rezultate rada

nastavnik procjenjuje na temelju subjektivnog zapažanja treba se opredijeliti za praćenje i

vrednovanje onih odgojnih varijabli koje su za ovo odgojno-obrazovno područje specifični, ali i

stvarno mjerljive.

Aktivnost učenika u nastavi TZK-e Sudjelovanje učenika u izvan nastavnim aktivnostima u TZK-i Usvojene zdravstveno-higijenske navike

Teoretska znanja

BACANJE LOPTICE

UČENICI 5 i 6 razred

REZULTAT OCJENA <30 m odličan

25-30 m vrlo dobar 15-25 m dobar > 15 dovoljan

UČENICE 5 i 6 razred

REZULTAT OCJENA

<25 odličan 20-25 vrlo dobar 15-20 dobar >15 dovoljan

Page 85: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

UČENICI 7 i 8 razred

REZULTAT OCJENA

<40 m odličan 30-40 m vrlo dobar 20-30 m dobar >15 m dovoljan

UČENICE 7 i 8 razred

REZULTAT OCJENA < 30 odličan

25-30 vrlo dobar 15-25 dobar

>15 dovoljan

BACANJE MEDICINKE

UČENICI 5 i 6 razred 2kg

Rezultat OCJENA 7< metara odličan

6.5 – 7,00 metara vrlo dobar 6.0 – 6,5 metara dobar > 6 metara dovoljan

UČENICE 5 i 6 razred 1 kg

Rezultat Ocjena

7< metara odličan

6.5 – 7,00 metara vrlo dobar 6.0 – 6,5 metara dobar > 6 metara dovoljan

UČENICI 7 i 8 razred 3 kg

Rezultat Ocjena 7< metara odličan

6.5 – 7,00 metara vrlo dobar 6.0 – 6,5 metara dobar > 6 metara dovoljan

Page 86: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

UČENICE 7 i 8 razred 2 kg

Rezultat Ocjena

7< metara odličan 6.5 – 7,00 metara vrlo dobar 6.0 – 6,5 metara dobar > 6 metara dovoljan

BRZO TRČANJE

UČENICI 5 i 6 razred

Rezultat Ocjena

<9,00 5 od 9,00 do 9,50 4 od 9,50 do 10 3 >10 2

UČENICE 5 i 6 razred

Rezultat Ocjena

<10,00 5 od 10,50 do 11,00 4 od 11,50 do 12,00 3 >12,50 2

UČENICI 7 i 8 razred

Rezultat Ocjena <8,50 5

od 8,50 do 9,00 4 od 9,50 do 10,00 3 >10,50 2

UČENICE 7 i 8 razred

Rezultat Ocjena <9,00 5

od 9,00 do 9,50 4 od 9,50 do 10 3 >10 2

Page 87: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

SKOK U DALJ

UČENICI 5 i 6 razred

REZULTAT OCJENA >3.00 m odličan 2.50-3.00 vrlo dobar 2.00-2.50 dobar >2.00 dovoljan

UČENICE 5 i 6 razred

REZULTAT OCJENA >2.50 odličan 2.00-2.50 vrlo dobar 1.50-2.00 dobar >1.50 dovoljan

UČENICI 7 i 8 razred

REZULTAT OCJENA >3.50 odličan 3.00-3.50 vrlo dobar 2.50-3.00 dobar >2.50 dovoljan

UČENICE 7 i 8 razred

REZULTAT OCJENA > 3.00 odličan 2.50-3.00 vrlo dobar 2.00-2.50 dobar >2.00 dovoljan

SKOK U VIS

UČENICI 5 i 6 razred

Rezultat OCJENA 110> odličan 100-110 vrlo dobar 85-100 dobar >85 dovoljan

UČENICE 5 i 6 razred

Page 88: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Rezultat Ocjena 105> odličan 95-105 vrlo dobar 80-95 dobar 80< dovoljan

UČENICI 7 i 8 razred

Rezultat Ocjena 115> odličan 105-115 vrlo dobar 95-105 dobar 95 dovoljan

UČENICE 7 i 8 razred

Rezultat Ocjena 110> odličan 100-110 vrlo dobar 85-100 dobar >85 dovoljan

TRČANJE NA 400 i 800 m

UČENICI 5 i 6 razred TRČANJE NA 400 m

Rezultat Ocjena > 1.35 5

1.35-1.45 4 1.45-2.00 3

2.00 < 2

UČENICE 5 i 6 razred

Rezultat Ocjena

>1.45 5 1.45 do 1.55 4 1.55 do 2.10 3 2.10< 2

UČENICI 7 i 8 razred

Page 89: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

TRČANJE NA 800 m

Rezultat Ocjena >3.25 5

3.25-3.35 4 3.35-3.45 3 3.45> 2

UČENICE 7 i 8 razred

Rezultat Ocjena >3.35 5

3.35-3.45 4 3.45-3.55 3

3.55 > 2

.

Page 90: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Osnovna škola Breznički Hum

Breznički Hum 14

42 225 Breznički Hum

Vjeroučiteljica: Lilia Griniokh Krofak

Elementi i kriteriji ocjenivanja od 1. - 8. razreda

(Vjeronauk)

Rujan, 2017.

Elementi ocjenjivanja:

Znanje

Stvaralačko izražavanje

Page 91: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Zalaganje

Kultura međusobne komunikacije

ZNANJE

Vrednuje se usvojenost programskog sadržaja na svim razinama: spoznajno - informativnoj,

doživljajno – iskustvenoj, djelatno – iskustvenoj razini.

Na sastavnicu znanje, odnosi se 40% ocjene.

ODLIČAN (5): Vjeroučenik/ca s lakoćom i logično povezuje sadržaje na svim razinama, te ih izlaže

jasno, točno, razumljivo.

VRLO DOBAR (4): Vjeroučenik/ca je usvojio sadržaje, samostalno ih izlaže, uči s razumijevanjem.

DOBAR (3): Vjeroučenik/ca djelomično primjenjuje usvojene sadržaje, potrebna je manja pomoć

vjeroučitelja, slabije razumije uzročno-posljedične veze.

DOVOLJAN (2): Vjeroučenik/ca vrlo malo izlaže, postoji pokušaj, ali ne razumije sadržaj unatoč

pomoći i poticaju.

NEDOVOLJAN (1): Vjeroučenik/ca nije svladao gradivo, ne razumije, odbija odgovarati.

STVARALAČKO IZRAŽAVANJE

Vrednuje se usmeno, pismeno, likovno, glazbeno, scensko, audiovizualno, molitveno i drugo

izražavanje.

Na sastavnicu stvaralačko izražavanje, odnosi se 15% ocjene.

ODLIČAN (5): Na najvećem je stupnju pismeni, scenski, glazbeni i likovni oblik izražavanja. Svoje

sposobnosti vjeroučenik/ca vješto koristi u izražavanju Božjih poruka na vjeronaučnom susretu.

Potpuno samostalno vlada gradivom i zadanim aktivnostima, ima jasna gledišta, stavove, osjećaje,

znanje, poimanje i iskustvo o temi.

VRLO DOBAR (4): Vjeroučenik/ca ima razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja, međutim

nedovoljno ih koristi. Potreban je poticaj vjeroučiteljice kako bi se vjeroučenik prepustio kreativnom

stvaranju.

DOBAR (3): Vjeroučenik/ca uglavnom ima razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja prosječne

razine. Stoga se koristi samo dobro usvojenim načinima. Nerado se prepušta kreativnom radu.

DOVOLJAN (2): Vjeroučenik/ca ima samo djelomice razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja.

Pokazuje slabo zanimanje za takav način rada, te je potrebno često poticanje.

NEDOVOLJAN (1): Vjeroučenik/ca ima vrlo slabo razvijene sposobnosti. Interes je vrlo slab, a često

odbija učiteljev poticaj.

ZALAGANJE

Vrednuje se motiviranost, marljivost, napredovanje, inicijativnost, usvajanje ljudskih i duhovnih

vrednota, komunikacijske kulture: finoća, pažnja i poštovanje u međusobnim odnosima.

Na sastavnicu zalaganje, odnosi se 15% ocjene.

ODLIČAN (5): Vjeroučenik/ca je motiviran i pažljiv, neovisno o atraktivnosti sadržaja. Redovito

aktivno sudjeluje na nastavnom procesu. Aktivno sudjeluje i samostalno formulira zaključke.

Traži mogućnosti posadašnjenja.

VRLO DOBAR (4): Vjeroučenik/ca je aktivan na nastavi i pažljivo prati izlaganje.

Temeljit je i uporan u promišljanju težih problema, što mu uz učiteljevu pomoć redovito uspijeva.

DOBAR (3): Vjeroučenik/ca uglavnom zainteresirano prati izlaganje. Aktivno se uključuje na učiteljev

zahtjev. Kod promišljanja težih problema odustaje, ali se na poticaj ponovno uključuje u rad.

DOVOLJAN (2): Vjeroučenik/ca je djelomice aktivan na satu, te ga je nužno dodatnim poticajima

motivirati. Prihvaća pomoć, ali je sam ne traži. Radije pasivno sjedi ili se bavi nečime drugim

nevezano uz program te tako ometa rad drugih.

NEDOVOLJAN (1): Vjeroučenik/ca je najčešće odsutan duhom i ne prati nastavu. Povremeno prepisuje

od drugih i često svjesno ometa rad drugih.

KULTURA MEĐUSOBNOG KOMUNICIRANJA

Page 92: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Vrednuju se stavovi, ponašanje, vladanje, usvajanje vrednota, komunikacijska kultura: finoća, pažnja i

poštovanje u međusobnim odnosima, autentičnost, sloboda i kreativnost vlastite osobnosti.

Na sastavnicu kultura međusobnog komuniciranja, odnosi se 30% ocjene.

ODLIČAN (5): Vjeroučenik/ca je naučeno gradivo potpuno integrirao u svoju sposobnost. Stoga su

govorne poruke u skladu s naučenim i one su spretno oblikovane. Pokazuje osobitu

spremnost u svim komunikacijskim situacijama. Ponašanjem prati svoj usmeni izričaj.

VRLO DOBAR (4): Vjeroučenik/ca svoje govorne poruke uglavnom spretno oblikuje u skladu s

usvojenim gradivom i integriranim u svoju osobnost. To se odražava i na njegovo ponašanje.

Potreban je poticaj glede popravljanja istoga što učenik prihvaća.

DOBAR (3): Komuniciranje i ponašanje vjeroučenika/ce je na prosječnoj razini. U usmenom izričaju i

ponašanju pojavljuju se elementi koji nisu u duhu integriranog znanja. Na česti poticaj vjeroučenik/ca je

voljan mijenjati se.

DOVOLJAN (2): U komuniciranju i ophođenju vjeroučenika/ce vrlo se često pojavljuju elementi koji

nisu u duhu usvojenog integriranog znanja (npr. neprimjereni izrazi). Vjeroučenik/ca teško

prihvaća poticaj.

NEDOVOLJAN (1): Vjeroučenik/ca u komuniciranju i ophođenju neizostavno koristi elemente koji

nisu u duhu vjeronaučnog predmeta. Ne pomaže ni učiteljev poticaj. Uopće ne sluša i ne prati izlaganje,

za vrijeme sata zabavlja se nečime drugim, rastresen je...

Page 93: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Kriteriji, elementi, načini i postupci

vrednovanja informatike u

OŠ Breznički Hum

učiteljica : Ljiljana Inkret- Martinčević

Breznički Hum, 4. rujna 2017.

Page 94: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE UČITELJA INFORMATIKE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Prijedlog kriterija VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA

iz izbornog nastavnog predmeta INFORMATIKA u osnovnoj školi za 5.razred

Nastavne cjeline u 5. razredu iz predmeta INFORMATIKA su: 1. Jezik računala 2. Spremnici i datoteke 3. Bojanje 4. Programiranje - Logo (A), Basic (B), Python (C) 5. Obrada teksta – MS Word 6. Internet i elektronička pošta

Način završnog vrednovanja pojedine cjeline:

1. Jezik računala 2. Spremnici i datoteke 3. Bojanje – vrednovanje crteža

1. pisano-praktična provjera

4. Programiranje - Logo (A), QBASIC (B), Python (C) - 2. praktična provjera 5. Obrada teksta – MS Word – 3. praktična provjera 6. Internet i elektronička pošta - usmeno vrednovanje znanja

Page 95: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

1. JEZIK RAČUNALA Ključni pojmovi: bit, vrijednost bita 0 ili 1, četvorka bitova, bajt ili osmorka bitova (ili dvije četvorke bitova), kod i kodiranje, tablica ASCII kodnih znakova, ASCII norma, datoteka i znakovna datoteka.

OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razlike te potrebu za uvođenjem novog višeg ključnog pojma.

Učenik razumije sva moguća stanja za nizove od 2,3 i 4 bita. Učenik je shvatio način pridruživanja težinske vrijednosti bitovima četvorke zdesna nalijevo. Binarnom kodu zna izračunati dekadski kod i pridružiti odgovarajući znak po ASCII normi. Može samostalno izraditi binarni zapis za zadanu riječ.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Naučio je definiciju svakog pojma, ali ne zna objasniti i njihove međusobne razlike te potrebu za uvođenjem novog višeg ključnog pojma.

Učenik zna napisati moguća stanja bitova za niz od 2 bita, ali za nizove 3 i 4 bita potrebna mu je pomoć Učenik je djelomično shvatio način pridruživanja težinske vrijednosti bitovima četvorke zdesna nalijevo. Binarnom kodu uz učiteljevu pomoć zna izračunati dekadski kod i pridružiti odgovarajući znak po ASCII normi. Uz minimalnu učiteljevu pomoć računa binarni zapis za zadanu riječ.

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem.

Samostalno objasniti pojmove bit i bajt. Uz učiteljevu pomoć četvorku bitova pretvara u dekadski broj i pridružiti odgovarajući znak po ASCII normi. Ne zna odrediti binarni zapis za zadanu riječ.

2

Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova (bit, bajt, datoteka).

Učenik se ne zna služiti tablicom ASCII kodova, ne zna dekadski zapis binarnog broja, niti binarni zapis dekadskog broja. Radi uz veliku pomoć učitelja.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova (bit, bajt, datoteka).

Niti uz poticaj učitelja ne želi sudjelovati u radu, a povremeno ometa i druge učenike u radu.

Page 96: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

2. SPREMNICI I DATOTEKE (Strojna i programska oprema) Ključni pojmovi: spremnici računala (središnji ROM i RAM, pomoćni Hard disk, Floppy disk, CD, DVD, HD DVD, BlueRay, USB), sklopovlje računala (hardware), operacijski sustav i primjenski program (software), stablasti prikaz mapa, programska datoteka, podatkovna datoteka.

OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, u radu na računalu samostalno primjenjuje naučeno.

Učenik zna spremiti, pronaći, otvoriti, kreirati, preimenovati, premjestiti, kopirati i obrisati datoteku ili mapu. U radu s radnom površinom i prozorima zna mijenjati postavke i služiti se trakom zadataka.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje naučeno.

Učenik uz minimalnu učiteljevu pomoć i navođenje s potpitanjima zna spremiti, pronaći, otvoriti, kreirati, preimenovati, premjestiti, kopirati i obrisati datoteku ili mapu. U radu s radnom površinom i prozorima djelomično zna mijenjati postavke i služiti se trakom zadataka.

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu je slaba primjena naučenog.

Učenik nesamostalan u radu na računalu. Uz učestalu učiteljevu pomoć obavlja rad s datotekama, mapama i radnom površinom.

2

Učenik neprecizno iskazuje značenje najosnovnijih ključnih pojmova (spremnike: hard disk, CD, DVD i USB, hardware, software, datoteka, mapa). U radu na računalu nema primjene naučenog.

Nesamostalan i slabo zainteresiran za rad na računalu.

1

Učenik nije usvojio značenje najosnovnijih ključnih pojmova (spremnici računala, hardware, software, datoteka, mapa).

Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.

Page 97: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

3. BOJANJE (Osnove crtanja) Ključni pojmovi: traka s izbornicima (Datoteka, Uređivanje,…), okvir alata (kist,brisalo, kantica, odabir,…), okvir boja, izrezak, kopiranje i zakretanje izreska, pokretanje dvaju crteža, premještanje izreska crteža u crtež, uvećavanje crteža, mapa piksela, promjena veličine crteža, pretvaranje višebojnog crteža u jednobojni crtež, dubina boje.

OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, u radu na računalu samostalno primjenjuje naučeno.

Učenik zna koristiti se alatima iz okvira alata i okvira boja programa za crtanje. Uspješno izrezuje, kopira i premješta dijelove crteža. Koristi naredbe Zumiraj i Prikaži raster. Učenik zna brisati osnovni element crteža (piksel), mijenjati veličinu crteža i dubinu boja crteža te ocjenjivati kakvoću crteža.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje naučeno.

Učenik uz minimalnu učiteljevu pomoć i navođenje s potpitanjima zna koristiti se alatima iz okvira alata i okvira boja programa za crtanje, izrezivati, kopirati i premještati dijelove crteža te koristiti naredbe Zumiraj i Prikaži raster.

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu je slaba primjena naučenog.

Učenik nesamostalan u radu na računalu. Uz učestalu učiteljevu pomoć obavlja rad s crtanjem crteža, kopiranjem i premještanjem izrezaka.

2

Učenik neprecizno iskazuje značenje najosnovnijih ključnih pojmova (značenje alata: kist, brisalo, kantica, odabir). U radu na računalu nema primjene naučenog.

Nesamostalan i slabo zainteresiran za rad na računalu.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova (značenje alata: kist, brisalo, kantica).

Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.

Page 98: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

4. PROGRAMIRANJE- LOGO (A) Ključ ni pojmov i: naredbe za naprijed, nazad, lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, za dizanje i spuštanje pera, naredbe za brisanje linije, crtanje kvadrata, crtanje jednakostraničnog trokuta i šesterokuta uporabom petlje, pisanje programa s jednom i s dvije ulazne vrijednosti, crtanje paralelograma, pravilnih likova i kocke, uvjet za donošenje odluke, naredba odluke i provjera ulazne vrijednosti. OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, u radu na računalu samostalno primjenjuje naučeno.

Učenik se u programiranju vješto služi naredbama FD, BK, RT, LT, PU, PD, PE, PPT, CS, HOME, HT, ST, REPEAT, TO, END, IF i IFELSE. Kod crtanja kvadrata, jednakostraničnih trokuta, šesterokuta, paralelograma i pravilnih likova koristi petlje te se za crtanje aktivno služi programima s jednom i dvije ulazne vrijednosti. Ukoliko zadatak ima uvjet uspješno vrši grananje programa koristeći naredbe IF i IFELSE.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje naučeno.

Učenik u programiranju s naredbama FD, BK, RT, LT, PU, PD, PE, PPT, CS, HOME, HT, ST, REPEAT, TO, END, IF i IFELSE ne pazi na sve postavke zadatka, povremeno radi pogreške i zahtjeva učiteljevu pomoć. Kod crtanja kvadrata, jednakostraničnih trokuta, šesterokuta, paralelograma i pravilnih likova koristi petlje, ali program ne prati sve postavke zadatke i pogreške su učestale. Za crtanje se služi samo programima s jednom ulaznom vrijednosti.

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu je slaba primjena naučenog.

Učenik u programiranju koristi se samo naredbama FD, BK, RT, LT, PU, PD, PE, PPT, CS, HOME, HT, ST, TO, REPEAT i END. Ne pazi na sve postavke zadatka, radi pogreške i često zahtjeva učiteljevu pomoć. Kod crtanja kvadrata, jednakostraničnih trokuta i šesterokuta koristi petlje, ali program ne prati sve postavke zadatke i pogreške su učestale. Ne zna crtati paralelogram i pravilne likove. Ne može sam sastaviti program, ali ga točno prepiše u uređivač teksta, izvede i spremi.

2

Učenik neprecizno iskazuje značenje najosnovnijih ključnih pojmova (naredba za naprijed, nazad, lijevo, desno, dizanje pera, spuštanje pera, naredba REPEAT). U radu na računalu ne primjenjuje naučeno.

Učenik prepisuje kod programa s nizom pogrešaka i potrebna mu je pomoć pri njihovom ispravljanju. Ne može samostalno sastaviti niti najjednostavniji program. Potrebna mu je stalna pomoć u radu.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova (naredba za naprijed, nazad, lijevo, desno, dizanje pera, spuštanje pera).

Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.

Page 99: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

4. PROGRAMIRANJE - QBASIC (B), PYTHON (C) Ključni pojmovi: algoritam, algoritam slijeda, algoritam grananja, dijagram tijeka, grafički prikaz algoritma, simboli za dijagram tijeka, naredbe za ulaz, izlaz i pridruživanje podataka.

OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, u radu na računalu samostalno primjenjuje naučeno.

Učenik zna napisati algoritam i nacrtati dijagram tijeka za izvođenje računske operacije s dva broja i za uspoređivanje dva zadana broja. U programiranju vješto se služi naredbama INPUT, PRINT. Razlikuje primjenu brojevne i tekstualne varijable.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje naučeno.

Učenik zna napisati algoritam i nacrtati dijagram tijeka za izvođenje računske operacije s dva broja i za uspoređivanje dva zadana broja. U programiranju s naredbama CLS, INPUT, PRINT, COLOR, ne pazi na sve postavke zadatka, povremeno radi pogreške i zahtjeva učiteljevu pomoć.

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu je slaba primjena naučenog.

Učenik zna napisati kod programa na osnovu zadanog algoritma, zna napisati algoritam i nacrtati dijagram tijeka samo za unos i ispis podatka. U programiranju s naredbama, INPUT i PRINT ne pazi na postavke zadatka i često zahtjeva učiteljevu pomoć. Nema naknadne samokontrole rješenja.

2

Učenik neprecizno iskazuje značenje najosnovnijih ključnih pojmova (algoritam, dijagram tijeka, naredba za unos i naredba za ispis podataka). U radu na računalu ne primjenjuje naučeno.

Kod programa ne piše samostalno Učenik zna objasniti jednostavni slijedni algoritam uz niz potpitanja učitelja. Točno prepisuje kraći program u uređivač teksta, samostalno ga izvodi i sprema.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova (značenje algoritma i simbola dijagrama tijeka).

Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.

Page 100: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

5. OBRADA TEKSTA – MS WORD Ključni pojmovi: označivanje nabrajanja u tekstu, umetanje objekata (slika, simbola, broja stranica), prilagodba granica teksta na papiru, pregled prije ispisa, opseg ispisa, zaglavlja i podnožja, stupci.

OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, u radu na računalu samostalno primjenjuje naučeno.

Učenik zna oblikovati tekst umetanjem simbola, slike, obruba i ostalih efekata. Savladao je ispravljanje postavki dokumenta nakon pregleda prije ispisa i sam ispis dokumenta. Učenik zna umetati i popuniti sadržajima zaglavlje i podnožje dokumenta, te preslagivati tekst u odabrani broj stupaca. Učenik zna pisati indexe i exponente. Učenik zna koristiti grafičke oznake i numeriranje.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje naučeno.

Učenik uz minimalnu učiteljevu pomoć i navođenje s potpitanjima zna oblikovati tekst umetanjem simbola, slike, obruba i ostalih efekata, ispravljati postavke dokumenta nakon pregleda prije ispisa, ispisati dokument i tekst presložiti u određeni broj stupaca.

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Učenik nesamostalan u radu na računalu.

Uz učestalu učiteljevu pomoć obavlja rad s oblikovanjem teksta i umetanjem simbola i slike. Ne provjerava pregled prije ispisa dokumenta. U radu na računalu slabo primjenjuje stečeno znanje.

2

Učenik neprecizno iskazuje značenje najosnovnijih ključnih pojmova (značenje alata za oblikovanje teksta: B, I, U, vrsta fonta, veličina fonta, poravnanje teksta, boja teksta).

Učeniku je potrebna stalna pomoć u radu, ali uspije izvršiti zadatak ako mu se točno pokaže npr. koja oblikovanja treba primijeniti. Nesamostalan i slabo zainteresiran za rad na računalu. U radu na računalu ne primjenjuje stečeno znanje.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova (značenje alata za oblikovanje teksta: B, I, U, vrsta fonta, veličina fonta).

Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju. Ni uz poticaj učitelja ne želi sudjelovati u radu

Page 101: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

6. INTERNET I ELEKTRONIČKA POŠTA Ključni pojmovi: Internet, www, elektronička pošta, upis www adrese, pregledavanje web stranica, zadani pojam pretrage, izbor rezultata pretrage, adrese pošiljatelja i primatelja, struktura poruke.

OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Samostalan u donošenju zaključaka. U radu na računalu samostalno primjenjuje naučeno.

Učenik razumije značenje Interneta kao svjetske računalne mreže koja služi za razmjenu i uporabu raznih sadržaja i koja pruža servis www i elektronička pošta. Služi se aktivno www preglednikom i zna potražiti podatke o zadanom pojmu na Internetu. Često koristi i alatnu traku Internet Explorera (Back, Forward, Home, Favorites). Uspješno je savladao pisanje i slanje elektroničke pošte s privitkom.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje naučeno.

Učenik uz minimalnu učiteljevu pomoć zna potražiti podatke o zadanom pojmu na Internetu, povremeno koristi alatnu traku Internet Explorera (Back, Forward). Savladao je pisanje i slanje elektroničke pošte s privitkom

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. U radu na računalu je slabo primjenjuje usvojeno znanje.

Uz učestalu učiteljevu pomoć i kontrolu obavlja pretraživanje podataka, korištenje www preglednika, pisanje i slanje elektroničke pošte.

2

Učenik neprecizno iskazuje značenje najosnovnijih ključnih pojmova (Internet, www preglednik, elektronička pošta).

Učenik radi uz stalnu pomoć učitelja. U radu na računalu ne primjenjuje stečeno znanje. Nesamostalan i slabo zainteresiran za rad na računalu.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova (Internet, www preglednik, elektronička pošta).

Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju. Ni uz poticaj učitelja ne želi sudjelovati u radu

Page 102: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE UČITELJA INFORMATIKE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Prijedlog kriterija VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA

iz izbornog nastavnog predmeta INFORMATIKA u osnovnoj školi za 6.razred

Nastavne cjeline u . razredu iz predmeta INFORMATIKA su: 0. Ponavljanje nastavnog sadržaja 5. razreda 1. 0snove informacijske i komunikacijske tehnologije 2. Obrada teksta 3. Programiranje – Programski jezik Logo, QBASIC, PYTHON 4. Računalne mreže 5. Internet 6. Multimediji 7. Izrada prezentacija

Način završnog vrednovanja pojedine cjeline:

0. Ponavljanje nastavnog sadržaja 5. razreda 1. Osnove informacijske i komunikacijske tehnologije - 1. pisana provjera 2. Obrada teksta – 2. Praktičan rad na računalu 3. Programiranje – Programski jezik Logo, QBASIC, PYTHON – 3. Praktičan rad na računalu 4. Računalne mreže 4. pisana provjera znanja 5. Internet 6. Multimediji - 6. Praktičan rad 7. Izrada prezentacija – 7. Praktičan rad

Page 103: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

1. Osnove informacijske i komunikacijske tehnologije Ključni pojmovi: Datoteka, programske datoteke, znakovne datoteke, datoteke dokumenata, raster, piknja, piksel.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih poj- mova usvojio s potpunim razumi- jevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razlike.

Samostalno razlikuje različite vrste dato- teka te razumije kako operacijski sustav razlikuje datoteke. Razumije kako razlu- čivost utječe na kvalitetu crteža. Izrađuje jednostavan crtež u bilježnici na rasteru malih dimenzija uz točan prikaz pravo- crtne spojnice dvaju piksela.

4

Učenik je značenje ključnih poj- mova usvojio s djelomičnim ra- zumijevanjem. Naučio je definici- ju svakog pojma, ali ne zna objas- niti i njihove međusobne razlike.

Samostalno razlikuje različite vrste dato- teka, a uz povremenu pomoć učitelja razumije kako operacijski sustav razlikuje datoteke. U bilježnici na rasteru izrađuje jednostavan crtež malih dimenzija uz djelomičan prikaz pravocrtne spojnice dvaju piksela.

3

Učenik je definiciju i značenje ključnih pojmova usvojio s djelo- mičnim razumijevanjem.

Uz pomoć učitelja zna razlikovati različite vrste datoteka.

2

Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.

Uz pomoć učitelja razlikuje vrste doku- menata i prepoznaje različite razlučivosti crteža.

1

Učenik nije usvojio definiciju i značenje niti najosnovnijih ključ- nih pojmova.

Ni uz poticaj učitelja ne želi sudjelovati u radu.

Page 104: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

2. Obrada teksta Ključni pojmovi: Elementi tablice (stupac, redak, ćelija), namještanje visine retka i širine stupca, spajanje i razdvajanje ćelija, položaj tablice u tekstu, okviri tablica (debljine i vrste crta, odabir sjenča- nja), razvrstavanje podataka u tablici (rastućim ili padajućim redoslijedom), traka za crtanje, crtanje osnovnih likova, grupiranje objekata.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma zna objasniti i njihove međusobne razli- ke. Pokazuje kreativnost i originalnost u radu.

Učenik zna samostalno umetnuti u tekst tablicu zadanog broja redova i stupaca, podesiti njihove veličine, unijeti podatke u tablicu, mijenjati joj položaj, dodati obrub, te osjenčati ćeliju. Zna nacrtati zadane objekte, obraditi ih linijama razli- čitih boja i debljina, objektu dodati tekst, odrediti stil oblika, odrediti efekte, te rasporediti objekte u odnosu na tekst ili drugi objekt. Objekte zna spojiti u jednu cjelinu. Za stvaranje efekata na tekstu učenik se koristiti WordArt-om.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Nau- čio je definiciju svakog pojma, ali u potpunosti ne zna objasniti i njihove međusobne razlike. Naučeno prim- jenjuje u rješavanju zadataka.

Učenik zna samostalno umetnuti u tekst tablicu zadanog broja redova i stupaca. Uglavnom točno zna podesiti veličine redova i stupaca, unijeti podatke u tabli- cu, mijenjati joj položaj, dodati obrub, te osjenčati ćeliju. Zna nacrtati zadane ob- jekte, obraditi ih linijama različitih boja i debljina, objektu dodati tekst, te raspo- rediti objekte u odnosu na tekst ili drugi objekt.

3

Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Nesigurno i uz pomoć učitelja odgo- vara na teorijska pitanja.

Uz pomoć učitelja zna umetnuti u tekst tablicu zadanog broja redova i stupaca, te je oblikovati prema uputama. Zna na- crtati zadane objekte, obraditi ih linijama različitih boja i debljina, objektu dodati tekst, te rasporediti objekte u odnosu na tekst ili drugi objekt.

2

Učenik je usvojio definiciju i znače- nje pojma tablica, ali ne zna njezine dijelove (redak, stupac, ćelija). Samo uz pomoć učitelja odgovara na teo- rijska pitanja. Jednostavne zadatke rješava sporo uz puno pogrešaka.

Uz pomoć učitelja zna umetnuti tablicu i nacrtati zadane objekte.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja.

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 105: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

3. A. Programski jezik – Terrapin Logo Ključ ni pojmov i: Naredbe za kretanje kornjače, REPEAT petlja, crtanje paralelograma, naredbe za rad s više kornjača, nume- rički tip, znakovni tip, liste, pisanje algoritma, prevođenje algoritma u program.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Zadatke na računalu rješava samostal- no, brzo, temeljito i točno. Pokazuje kreativnost i originalnost u radu.

Samostalno rješava probleme uz primjenu programa za crtanje kvadrata, trokuta, šesterokuta i nizove likova. Crta prikaze kocke i kvadra, te izrađuje crtež pomoću više kornjača. Samostalno preoblikuje znakovne nizo- ve programom, raščlanjuje problem na manje dijelove te ga rješava korak po korak. Uz upotrebu varijabli zapisuje jednostavniji grafički program. Koristi se na- redbama za rad s riječima i listama za njihovo preobli- kovanje.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Naučio je definiciju svakog pojma, ali ne zna objasniti i njihove međusobne razlike. Naučeno primjenjuje u rješavanju za- dataka.

Učenik zna napisati program s barem jednim potprog- ramom po pokazanom predlošku. Crta prikaze kocke i kvadra, te izrađuje crtež pomoću više kornjača. Uz povremenu pomoć učitelja preobliku- je znakovne nizove programom, raščlanjuje problem na manje dijelove te ga rješava korak po korak. Uz pomoć učitelja zapisuje jednostavniji grafički program.

3

Učenik je definiciju i značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumi- jevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učite- lja odgovara na teorijska pitanja. Za- datke rješava sporo i bez primjene na- učenog.

Točno prepisuje program u računalo i zna ga izvesti i spremiti. Samostalno ne može preoblikovati znakovne nizove programom, a ni raščlaniti problem na manje dijelove.

2

Učenik odgovara na teorijska pitanja samo uz poticaj učitelja. Jednostavne zadatke rješava sporo, bez primjene naučenog i uz puno pogrešaka.

Program prepisuje u računalo s mnogo pogrešaka te mu je potrebna stalna pomoć u radu. Prepoznaje na- redbe, ali ne razumije njihovu vezu i smisao.

1

Učenik nije usvojio definiciju ni znače- nje pojma.

Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.

Page 106: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

3.B Programski jezik – QBASIC, PYTHON Ključni pojmovi: Naredba za grananje, naredba za bezuvjetni skok, algoritam petlje, naredba za petlju bez logičkog uvjeta

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih poj- mova usvojio s potpunim razumi- jevanjem. Zadatke na računalu rješava samostalno, brzo, temelji- to i točno. Pokazuje kreativnost i originalnost u radu.

Samostalno rješava zadatke u kojima koristi naredbu za grananje i koristi pet- lje. Razumije razlike između petlji te sa- mostalno zamjenjuje petlju u programu drugom petljom. Rješava zadatke s ug- nježdenim petljama.

4

Učenik je značenje ključnih poj- mova usvojio na razini reproduk- cije. Naučio je definiciju svakog pojma, ali ne zna objasniti i njiho- ve međusobne razlike. Umjereno brzo, uz povremenu pomoć učite- lja odgovara na teorijska pitanja. Naučeno primjenjuje u rješavanju zadataka.

Razumije sintaksu obrađenih naredbi za grananje i petlju, samostalno rješava zadatke po pokazanom predlošku, a za ostale zadatke treba pomoć učitelja.

3

Učenik je definiciju i značenje ključnih pojmova usvojio s djelo- mičnim razumijevanjem. Ne si- gurno i uz pomoć učitelja odgova- ra na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene nau- čenog.

Točno prepisuje program u računalo i zna ga izvesti i spremiti. Ne može sam napisati algoritam niti po napisanom predlošku.

2

Učenik odgovara na teorijska pi- tanja samo uz poticaj učitelja. Jednostavne zadatke rješava spo- ro, bez primjene naučenog i uz puno pogrešaka.

Program prepisuje u računalo s mnogo pogrešaka te mu je potrebna stalna po- moć u radu. Prepoznaje naredbe, ali ne razumije njihovu vezu i smisao.

1

Učenik nije usvojio definiciju ni značenje pojma.

Zadatke na računalu ne rješava. Nezain- teresiran za rad i suradnju.

Page 107: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

4. Računalne mreže Ključni pojmovi: Mreža računala, lokalna mreža, gradska mreža, široko rasprostranjena mreža, kli- jent/poslužitelj, načini povezivanja, poruke, paketi podataka, norme za prijenos (protokoli).

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmo- va usvojio s potpunim razumijeva- njem. Zadatke na računalu rješava samostalno, brzo, temeljito i točno.

Pomoću programa Moja mrežna mjesta, učenik zna prepoznati računala povezana u lokalnu mrežu. Samostalno preuzima datoteke od drugih računala i dijeli vlas- tite prema drugim računalima unutar LAN mreže. Zna prepoznati strojnu mre- žnu opremu (mrežna kartica, mrežni ka- bel, usmjernik/router). U bilježnicu zna nacrtati pojednostavljenu shemu paket- nog prijenosa podataka. Na računalu zna pronaći njegovu pripadajuću IP adresu.

4

Učenik je značenje ključnih pojmo- va usvojio na razini reprodukcije. Naučio je definiciju svakog pojma, ali ne zna objasniti i njihove među- sobne razlike. Uz povremenu po- moć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Naučeno primjenjuje u rješavanju zadataka.

Pomoću programa Moja mrežna mjesta, učenik zna prepoznati računala povezana u lokalnu mrežu. Samostalno preuzima podatke sa drugih računala unutar LAN mreže. Uz pomoć učitelja zna prepoznati strojnu mrežnu opremu. Svojim riječima zna objasniti paketni prijenos podataka ali isto ne zna nacrtati u bilježnicu. Uz pomoć učitelja na računalu zna pronaći njegovu pripadajuću IP adresu.

3

Učenik je definiciju i značenje klju- čnih pojmova usvojio s djelomič- nim razumijevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teo- rijska pitanja. Zadatke rješava spo- ro i bez primjene naučenog.

Pomoću programa Moja mrežna mjesta, učenik zna prepoznati računala povezana u lokalnu mrežu. Uz pomoć učitelja zna preuzeti podatke sa drugih računala unu- tar LAN mreže. Svojim riječima djelomič- no zna objasniti paketni prijenos podata- ka. Na računalu zna pronaći njegovu pri- padajuću IP adresu uz pomoć učitelja.

2

Učenik odgovara na teorijska pita- nja samo uz poticaj učitelja. Jedno- stavne zadatke rješava sporo, bez primjene naučenog i uz puno pog- rešaka.

Uz pomoć učitelja uspijeva u programu Moja mrežna mjesta, prepoznati računa- la povezana u lokalnu mrežu. Zna preu- zeti podatke sa drugih računala unutar LAN mreže ali ne zna dijeliti vlastite. Svo- jim riječima ne zna objasniti paketni pri- jenos podataka. Uz pomoć učitelja zna pronaći njegovu pripadajuću IP adresu.

1

Učenik nije usvojio definiciju ni značenje pojma.

Zadatke na računalu ne rješava. Nezain- teresiran za rad i suradnju.

Page 108: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

5. Internet Ključni pojmovi: Opasnosti od virusa, spremanje web stranice na disk, izdvajanje dijelova stranice.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmo- va usvojio s potpunim razumijeva- njem. Osim definicije svakog poj- ma, zna objasniti i njihove među- sobne razlike.

Učenik zna pokrenuti web-preglednik, te konfigurirati početnu web-stranicu. Zna gdje se upisuje adresa web-stranice, te kao spremiti web-stranicu u izbornik Favoriti. Služi se pretraživačkim operato- rima kako bi suzio ili proširio rezultat pretraživanja. Za pretraživanje koristi tražilicu i njegove kategorije pretraživa- nja. Zna spremiti web-stranicu u svoje lokalno računalo u određenu mapu.

4

Učenik je značenje ključnih pojmo- va usvojio na razini reprodukcije. Naučio je definiciju svakog pojma, ali u potpunosti ne zna objasniti i njihove međusobne razlike. Nau- čeno primjenjuje u rješavanju za- dataka.

Učenik zna pokrenuti web-preglednik, te konfigurirati početnu web-stranicu uz povremenu pomoć učitelja. Zna gdje se upisuje adresa web-stranice, te kao spremiti web-stranicu u izbornik Favoriti. Uz pomoć učitelja koristi pretraživačke operatore kako bi suzio ili proširio rezul- tat pretraživanja. Za pretraživanje koristi tražilicu i njegove kategorije pretraživanja.

3

Učenik je definiciju i značenje klju- čnih pojmova usvojio s djelomič- nim razumijevanjem. Nesigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teo- rijska pitanja. Zadatke rješava spo- ro i bez primjene naučenog.

Učenik zna pokrenuti web-preglednik, te uz pomoć učitelja konfigurirati početnu web-stranicu. Zna gdje se upisuje adresa web-stranice, te uz pomoć učitelja spre- ma web-stranicu u izbornik Favoriti. Uz pomoć učitelja koristi pretraživačke ope- ratore kako bi suzio ili proširio rezultat pretraživanja. Za pretraživanje koristi tražilicu i njegove kategorije pretraživa- nja.

2

Učenik je osvojio značenje samo najo- snovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pita- nja. Jednostavne zadatke rješava sporo uz puno pogrešaka.

Učenik zna pokrenuti web-preglednik, te uz pomoć učitelja konfigurirati početnu web-stranicu. Za pretraživanje koristi tražilicu i njegove kategorije pretraživa- nja. Ne zna koristiti pretraživačke operatore.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja.

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 109: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

6. Multimediji Ključni pojmovi: Multimedij, vrste multimedija (tekst, slika, zvuk, animacija, video), mikrofon, programi za snimanje zvuka, pohranjivanje zvučne snimke, WAV, MP3,liste(playlist), video zahvat (capture), montiranje kadrova, prijelazi (tranzicije), vremenski niz, umetanje zvučnih datoteka, ubacivanje slika, ubacivanje videoisječaka, najava i odjava, kvaliteta videodatoteke.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razli- ke.

Učenik zna prepoznati zvučnu datoteku, snimiti zvuk/glas putem mikrofona i pohraniti snimku u zvučnu datoteku. Koristiti neki od multimedij- skih svirača (npr. media player). Pomoću digi- talnog fotoaparata zna stvoriti manji videozapis Web kvalitete od nekoliko zasebnih videoklipo- va. U programu Windows Movie Maker zna napraviti kreativan video uradak. U video ura- dak zna umetnuti video isječak, namjestiti tra- janje video isječaka, prijelaze između isječaka, umetnuti zvuk snimljen preko mikrofona, ume- tnuti glazbenu datoteku i dodati zvučni efekt. Video uratku dodaje tekst, slike i određuje nje- govo vremensko trajanje. Video uradak sprema u datoteku.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Nau- čio je definiciju svakog pojma, ali u potpunosti ne zna objasniti i njihove međusobne razlike. Naučeno prim- jenjuje u rješavanju zadataka.

Učenik zna prepoznati zvučnu datoteku, snimiti zvuk/glas putem mikrofona i pohraniti snimku u zvučnu datoteku. Koristiti neki od multimedij- skih svirača (npr. media player). Uz povremenu pomoć učitelja zna pomoću digitalnog fotoapa- rata stvoriti manji videozapis. Pomoću progra- ma Windows Movie Maker izgrađuje jednos- tavniji video uradak. Video uratku dodaje tekst, slike i određuje njegovo vremensko trajanje. U video uradak ne zna samostalno umetnuti video isječak, ni urediti ga.

3

Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Nesigurno i uz po- moć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog.

Učenik zna snimiti zvuk/glas putem mikrofona i pohraniti snimku u zvučnu datoteku. Zna koris- titi neki od multimedijskih svirača (npr. media player). Uz pomoć učitelja zna napraviti jednos- tavniji video uradak.

2

Učenik je osvojio značenje samo najo- snovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pita- nja. Jednostavne zadatke rješava sporo uz puno pogrešaka.

Uz pomoć učitelja uspijeva snimiti zvuk/glas putem mikrofona i pohraniti snimku u zvučnu datoteku. Zna koristiti neki od multimedijskih svirača (npr. media player). Jednostavan video uradak izrađuje uz pomoć učitelja.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja.

Ni uz pomoć učitelja ne trudi se napraviti jedno- stavniji video uradak.

Page 110: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

7. Izrada prezentacija Ključni pojmovi: Program za izradu prezentacija, sučelje programa PowerPoint, otvaranje, kreiranje i sprema- nje prezentacije, oblikovanje i sjenčanje teksta na slajdu, način pogleda na slajdove, umeta- nje i oblikovanje ilustracije; premještanje slajdova u pogledu slajd, kopiranje i brisanje slaj- dova, ispis prezentacije. Korištenje gotovih animacijskih shema, kreiranje animacije na osnovi ponuđenih efekata, efekti prijelaza slajdova.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova naučio s potpunim razumijevanjem. Zadatke na računalu rješava samostalno, brzo,temeljito i točno. Pokazuje izrazitu kreativnost i originalnost u radu.

Samostalno koristiti sučelje programa, izrađu- je prezentaciju te istu sprema na disk računa- la. Tekst na slajdovima oblikuje korištenjem naredbi u grupi Tekst. Prezentaciju uređuje umetanjem i oblikovanjem ilustracija. Slajdove kopira, premješta i briše. Objektima slajda pridodaje animacijske efekte. Određuje prije- laze među slajdovima i njihovo vremensko trajanje. Određuje raspon i izgled ispisa pre- zentacije.

4

Učenik je naučio definiciju pojma na razi- ni reprodukcije. Samostalno uz povre- menu pomoć učitelja odgovara na teorij- ska pitanja. Naučeno primjenjuje u rješa- vanju zadataka.

Uz povremenu pomoć učitelja izrađuje vlastitu prezentaciju. Prezentaciju uređuje umetanjem i oblikovanje ilustracija. Slajdove kopira, premješta i briše. Animacije na slajdu nedosta-

ju ili su pretjerane. Nepažljivo bira dizajn u odnosu na elemente slajda. Određuje raspon i izgled ispisa prezentacije. Nedostaje krea- tivnosti u radu.

3

Učenik je definiciju i značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumije- vanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog. Povremeno opaža svoje pogreške i pop- ravlja ih.

Uz pomoć učitelja izrađuje jednostavnu pre- zentaciju. Samostalno uređuje tekst na slajdu, umeće ilustracije ali ih ne zna samostalno urediti. Uz pomoć učitelja određuje animacij- ske efekte objektima slajda. Slajdove kopira, premješta i briše. Prezentaciju sprema na disk računala.

2

Učenik je djelomično usvojio definiciju i značenje pojmova. Samo uz pomoć uči- telja odgovara na teorijska pitanja.

U potpunosti ne zna sučelje programa, kao ni izraditi prezentaciju bez pomoći učitelja. Jed- nostavne zadatke rješava sporo.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najos- novnijih pojmova niti na razini prepozna- vanja.

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 111: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE UČITELJA INFORMATIKE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Prijedlog kriterija VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA

iz izbornog nastavnog predmeta INFORMATIKA u osnovnoj školi za 7.razred

Nastavne cjeline u 7. razredu iz predmeta INFORMATIKA su: 0. Ponavljanje nastavnog sadržaja 6. razreda 1. Izrada prezentacija 2. Proračunske tablice 3. Programiranje – Programski jezik Logo, Python 4. Internet 5. Izrada web-stranica

Način završnog vrednovanja pojedine cjeline:

0. Ponavljanje nastavnog sadržaja 6. razreda – vježbanje i ponavljanje 1. Izrada prezentacija - 1. pisana provjera znanja uz rad na računalu 2. Proračunske tablice - 2. pisana provjera znanja uz rad na računalu 3. Programiranje – Programski jezik Logo – praktična provjera znanja 4. Internet pisana provjera znanja, praktičan rad 5. Izrada web-stranica

Page 112: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

0. Ponavljanje nastavnog sadržaja 6. razreda Ključni pojmovi: Oblikovanje teksta, izrada tablice, umetanje crteža, mreža računala, tražilice, multimedijsko računalo, umetanje oblika, uređivanje oblika, rešetke i vodilice, grupiranje elemenata, grafi- kon, dijagram.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova utvrdio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razli- ke.

Učenik samostalno oblikuje jednostavan tekst u Wordu (uređuje pismo, veličinu i boju slova, određuje odlomak i umeće sliku). U dokument umeće crtež, tablicu zadanog broja redova i stupaca, podeša- va njihove veličine, unosi podatke u tab- licu te joj mijenja položaj. U dokumentu koristi prijelom stranice. Pretražuje sadr- žaj na Internetu na zadanu temu. Svojim riječima objašnjava paketni prijenos po- dataka. Pomoću programa za snimanje zvuka snima audio CD. Kreira prezentaci- ju na zadanu temu. Samostalno na slajd umeće gotove grafičke elemente te iste grupira. Grupu uređuje raznim efektima i animacijama. Na slajd umeće tablicu, određuje joj dizajn, upisuje podatke. Pomoću predložaka na slajd umeće dija- gram te ga uređuje prema uputama.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova utvrdio s djelomičnim razumijeva- njem. Prisjetio se definicije svakog pojma, ali ne zna objasniti i njihove međusobne razlike.

Učenik samostalno oblikuje tekst u Wordu. Zna umetnuti tablicu i oblikovati je prema zadanim uputama. Uz povre- menu pomoć učitelja umeće prijelom stranice. Na Internetu pretražuje sadržaj na zadanu temu. Kreira prezentaciju na zadanu temu. Uz pomoć učitelja grupira elemente. Na slajd umeće tablicu. Uz pomoć učitelja na slajd umeće dijagram te ga uređuje prema uputama.

3

Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova utvrdio s djelomičnim razumijevanjem. Ne sjeća se definici- je pojma.

Učenik uz povremene pogreške rješava zadane zadatke.

2

Učenik je utvrdio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.

Uz pomoć učitelja uspijeva riješiti zadane zadatke

1

Učenik nije utvrdio definiciju, a ni značenje najosnovnijih ključnih poj- mova.

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 113: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

1. Izrada prezentacija Ključni pojmovi: Crtanje grafičkih oblika pomoću predložaka, samostalno crtanje grafičkih oblika pomoću osnovnih elemenata (crta, strelica, pravokutnik) . Odabir i mijenjanje boje linije i ispunjenja trodimenzionalni efekti. Postavljanje tekstnog okvira na slajd, uređivanje tekstnog okvira (rubovi, vrsta, veličina i boja pisma. Ispunjavanje bojom i trodimenzionalnim efektima. Ukra- sni tekst (dodavanje i uređivanje). Umetanje tablice i organizacijskog dijagrama.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma zna objasniti i njihove međusobne razli- ke. Pokazuje kreativnost i originalnost u radu.

Samostalno crta grafičke oblike pomoću pred- ložaka i osnovnih elemenata, te iste uređuje bojama, trodimenzionalnim efektima i animacijama. Na slajd postav- lja tekstni okvir, tablicu i organizacijski dijagram te ih uređuje. Koristi WordArt. Dizajnom prezentacije ističe sve dijelove slajda.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Nau- čio je definiciju svakog pojma, ali u potpunosti ne zna objasniti i njihove međusobne razlike. Naučeno prim- jenjuje u rješavanju zadataka.

Uz povremenu pomoć učitelja izrađuje vlastitu prezentaciju. Samostalno crta grafičke oblike pomoću predložaka i os- novnih elemenata te iste uređuje uz po- moć učitelja. Na slajd posta- vlja tekstni okvir, tablicu i organizacijski dijagram. Nepažljivo bira dizajn u odnosu na ele- mente slajda. Animacije na slajdu nedos- taju ili su pretjerane.

3

Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Nesigurno i uz po- moć učitelja odgovara na teorijska pitanja.

Uz pomoć učitelja crta grafičke oblike pomoću predložaka i osnovnih elemena- ta te ih uređuje. Na slajd postavlja tek- stni okvir te ga samostalno uređuje. Dizajn prezentacije postavlja uz pomoć učitelja.

2

Učenik je osvojio značenje samo najo- snovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Uz pomoć uči- telja odgovara na teorijska pitanja. Jednostavne zadatke rješava sporo uz puno pogrešaka.

Učenik izrađuje prezentaciju uz stalnu pomoć učitelja. Uz vođenje učitelja uspi- jeva nacrtati grafičke oblike pomoću predložaka i osnovnih elemenata te ih najjednostavnije urediti. Na elemente ne zna postaviti animacijske efekte.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja.

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 114: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

2. Proračunske tablice Ključni pojmovi: Dijelovi proračunske tablice, aktivna ćelija, oblici pokazivača miša prikaz više radnih knjiga. Umetanje i brisanje (ćelija, redova i stupaca), brisanje sadržaja i formata ćelije, promjene širina stupaca i visine redaka. Vrsta podataka (tekstualni podaci, numerički podaci), formati brojeva (decimalni broj, valuta, postotak), formati za nadnevke, korisnički formati, kopiranje podataka i nizova, popunjavanje nizova brojeva i nadnevaka, obrubljivanje. Radni list, prikaz više listova jedne radne knjige. Relativna i apsolu- tna adresa, unos formula sintaksa funkcije (argumenti, znak razdvajanja), osnovne funkcije, kopiranje i premještanje formula. Vrste grafikona, elementi grafikona, pomagalo za izradu grafikona. Zaglavlje i podnožje stranice, pregled prije ispisa, ispis radne knjige.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Zadatke na računalu rješava samostalno, brzo, temeljito i točno.

Samostalno rješava postavljene zadatke i kreira radnu knjigu. Zna označavati, kopirati, premještati i brisati sadržaje pojedinih ćelija. U proračunsku tablicu ubacuje redak ili stupac, koristiti se brzim izbornikom. Promije- niti dimenzije stupaca i redaka u proračunskoj tablici. Samostalno pretvara jedan format broja u drugi. Zna umetati, brisati, preimenovati, premještati i kopirati radne listove. Samostalno pretvara relativne adrese ćelija u apsolutne adrese, te pomoću njih radi jednos- tavne izračune. Pravilno upisuje formule. Koristiti os- novne funkcije i pomoću njih rješava potrebne izraču- ne. Pronalazi prosječnu veličinu, maksimalnu i minimal- nu vrijednost niza brojeva. Izrađuje grafikon na temelju zadane tablice i oblikuje njegove elemente. Postavlja zaglavlje i podnožje te ispisuje radnu knjigu.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini rep- rodukcije. Naučio je definiciju svakog pojma, ali ne zna obja- sniti i njihove međusobne raz- like.

Samostalno kreira radnu knjigu. Zna označavati, kopira- ti, premještati i brisati sadržaje pojedinih ćelija. Uz po- moć učitelja koristiti osnovne funkcije i pomoću njih rješava potrebne izračune. Pronalazi maksimalnu i mi- nimalnu vrijednost niza brojeva. Izrađuje grafikon te ga uz pomoć učitelja oblikuje.

3

Učenik je definiciju i značenje ključnih pojmova usvojio s dje- lomičnim razumijevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja.

Potrebna mu je pomoć u kreiranju radne knjige. Sadržaj na radnim listove kreira kroz korake i učestala potpita- nja. Uz pomoć učitelja koristiti osnovne funkcije i po- moću njih rješava najjednostavnije izračune. Izrađuje grafikon te ga uz pomoć učitelja oblikuje.

2

Učenik odgovara na teorijska pitanja samo uz poticaj učite- lja. Jednostavne zadatke rješa- va sporo.

Učenik pravi niz pogrešaka u kreiranju radne knjige. Ne snalazi se kod uređivanja sadržaja radnih listova.

1

Učenik nije usvojio definiciju ni značenje pojma.

Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.

Page 115: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

3.A Programski jezik – Terrapin Logo Ključ ni pojmov i: Naredbe i funkcije koordinatne grafike, usporedba koordinatne i kornjačine grafike, rekurzivni prog- ram, izračunavanje konačnih nizova brojeva, izračunavanje zbrojeva konačnih nizova brojeva, crtanje pravilnog mnogokuta ako zadan broj vrhova i duljina polumjera opisane kružnice, crtanje upisane kru- žnice; računanje opsega i površine pravilnog mnogokuta, osnovni prozor, prozor s vizualnim nared- bama, određivanje položaja prozora.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Zadatke na računalu rješava samos- talno, brzo, temeljito i točno.

Samostalno rješava probleme uz primjenu prog- rama. Samostalno crta likove zadane koordinata- ma vrhova te u zadacima primjenjuje naredbe i funkcije koordinatne grafike. Koristi rekurzivne procedure u rješavanju problema. Pomoću raču- nalnog programa rješava matematičke probleme. Svojim riječima zna opisati način programiranja i grafičko sučelje računalnog programa.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Umje- reno brzo, uz povremenu pomoć učitelja odgovara na teorijska pita- nja.

Učenik razumije sve obrađene programe, ali ih samostalno u potpunosti ne zna riješiti. Uz pov- remenu pomoć učitelja crta likove zadane koordi- natama vrhova te u zadacima primjenjuje nared- be i funkcije koordinatne grafike.

3

Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog.

Uz pomoć učitelja crta likove zadane koordinata- ma vrhova. U zadacima ne zna primijeniti naredbe i funkcije koordinatne grafike.

2

Učenik odgovara na teorijska pitanja samo uz poticaj učitelja. Jednostav- ne zadatke rješava sporo, bez prim- jene naučenog i uz puno pogrešaka.

Program prepisuje u računalo s mnogo pogrešaka te mu je potrebna stalna pomoć u radu. Prepoz- naje naredbe, ali ne razumije njihovu vezu i smi- sao.

1

Učenik nije usvojio definiciju ni zna- čenje pojma.

Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.

Page 116: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

3.B Programski jezik – QBASIC, PYTHON Ključni pojmovi: Naredba za petlju s logičkim uvjetom, grafički zaslon, naredba za crtanje ravne linije, naredba za crtanje pravokutnika, naredba za crtanje kružnice.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Zadatke na računalu rješava samos- talno, brzo, temeljito i točno.

Samostalno rješava probleme uz primjenu progra- ma. Samostalno crta likove zadane koordinatama vrhova te u zadacima primjenjuje naredbe i funkci- je koordinatne grafike. Svojim riječima zna opisati algoritam i primijeniti stečeno znanje u sličnim primjerima.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Umje- reno brzo, uz povremenu pomoć učitelja odgovara na teorijska pita- nja.

Učenik razumije sve obrađene programe, ali ih sa- mostalno u potpunosti ne zna riješiti. Samostalno crta pravokutnike i kružnice sa zadanim koordina- tama, a uz povremenu pomoć učitelja rješava prim- jere npr. s petljom.

3

Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog.

Uz pomoć učitelja crta pravokutnike i kružnice. U programima s petljom ne razumije kako promjena parametara petlje utječe na ishod programa.

2

Učenik odgovara na teorijska pitanja samo uz poticaj učitelja. Jednostav- ne zadatke rješava sporo, bez prim- jene naučenog i uz puno pogrešaka.

Program prepisuje u računalo s mnogo pogrešaka te mu je potrebna stalna pomoć u radu. Prepoznaje naredbe, ali ne razumije njihovu vezu i smisao.

1

Učenik nije usvojio definiciju ni zna- čenje pojma.

Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.

Page 117: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

4. Internet Ključni pojmovi: Poslužitelj, klijent, načini komunikacije. Udaljeni prijenos datoteka (FTP), pristup Internetu. Udomlja- vanje web-stranica, vrste modema i uloga modema.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razli- ke.

Učenik samostalno koristiti neke od načina ko- munikacije i usluga Interneta. Brzo i lako pronalazi tražene informacije na Internetu. Razumije struk- turu Interneta i ulogu klijent-poslužitelj. Koristi se sadržajima s portala Nikola Tesla. Svojim riječima zna objasniti potrebu za bržim Internet vezama u budućnosti.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Nau- čeno primjenjuje u rješavanju zada- taka.

Samostalno koristiti neke od načina komunikacije putem Interneta. Zna pronaći traženu informaciju na Internetu. Razumije strukturu Interneta. Na poticaj učitelja koristi se sadržajima s portala Ni- kola Tesla.

3

Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog.

Samostalno koristi e-mail. Uz pomoć učitelja pro- nalazi tražene informacije na Internetu. U potpu- nosti ne razumije strukturu Interneta. Koristi se sadržajima s portala Nikola Tesla.

2

Učenik je djelomično naučio definici- ju ključnih pojmova ali ne i njihovo značenje. Samo uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja.

Uz pomoć učitelja uspijeva koristiti e-mail i pro- naći tražene informacije na Internetu.

1

Učenik nije usvojio značenje najos- novnijih ključnih pojmova. Ni uz učiteljevu pomoć ne uspijeva odgo- voriti na teorijska pitanja.

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 118: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

5. Izrada web-stranica Ključni pojmovi: Upoznavanje sučelja. Indeksna stranica, jezična podešavanja, planiranje strukture stranice, upravljanje strukturom, izrada stranice. Tekst i pozadina, oblikovani teksta. Umetanje grafičkih elemenata, grafika i pozadina. Tekst kao poveznica, slika kao poveznica. Jednostavne tablice. Struktura HTML dokumenta, HTML oznake (tag), ,jednostavan HTML opis stranice, oznaka P, oznaka A, oznaka IMG.

OCJENA

ZNANJE

VJEŠTINE

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Zadatke na računalu rješava samos- talno, brzo, temeljito i točno. Poka- zuje kreati- vnost i originalnost u radu.

Samostalno se služi sučeljem programa Front Page. Pažljivo bira dizajn pozadine i usklađuje ga s osta- lim elementima stranice. Slikovnom elementu do- daje poveznicu na drugu stranicu. Koristi tablicu kao element na web-stranicama. Samostalno upi- suje HTML tagove i ispravno ih pozicionira unutar HTML strukture.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Nau- čio je definiciju svakog pojma, ali ne zna objasniti i njihove međusobne razlike. Umjereno brzo, uz povreme- nu pomoć učitelja odgovara na teo- rijska pitanja.

Učenik je naučio dijelove sučelja programa Fron- tPage ali ih u potpunosti ne koristi. Dizajn pozadine usklađuje sa elementima web-stranice. Koristi tab- licu kao element na web-stranice. Zna objasniti jednostavan HTML opis stranice ali ne zna dodavati parametre na osnovne oznake.

3

Učenik je definiciju i značenje ključ- nih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem. Ne sigurno i uz pomoć učitelja odgovara na teorijska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog.

Uz pomoć učitelja uspijeva izraditi web-stranicu koristeći tablicu kao element na web-stranicama. Na web-stranici zna urediti tekst te uskladiti poza- dinu sa elementima web-stranice. Djelomično zna koristiti sučelje programa FrontPage.

2

Učenik odgovara na teorijska pitanja samo uz poticaj učitelja. Jednostav- ne zadatke rješava sporo, bez prim- jene naučenog i uz puno pogrešaka.

Ne siguran u radu. Uz pomoć učitelja uspijeva izra- diti web-stranicu.

1

Učenik nije usvojio definiciju ni zna- čenje pojma.

Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad i suradnju.

Page 119: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE UČITELJA INFORMATIKE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Prijedlog kriterija VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA

iz izbornog nastavnog predmeta INFORMATIKA u osnovnoj školi za 8.razred

Nastavne cjeline u 8. razredu iz predmeta INFORMATIKA su:

1. Strojna oprema i logičke osnove računala 2. Izrada prezentacija 3. Programiranje (Logo, QBASIC) 4. Baze podataka 5. Izrada web stranica 6. Internet

Način završnog vrednovanja pojedine cjeline:

1. Strojna oprema i logičke osnove računala – 1. pisana provjera znanja 2. Izrada prezentacija – izrada prezentacije 3. Programiranje (Logo, QBASIC) - 2. praktična provjera znanja 4. Baze podataka - 3. praktična provjera znanja 5. Izrada web stranica 6. Internet

4. Izrada web mjesta

Page 120: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

1. Strojna oprema i logičke osnove računala Ključni pojmovi: logički sklopovi, registri, sabirnice, paralelni pristup, serijski pristup, pretvaranje bitova u električke veličine, očitavanje stanja tipki, brzina procesora, kapacitet spremnika, brzina prijenosa podataka, spremnički prostor za pohranjivanje slika i filmova i zvuka, brzine prijenosa i obrade multimedijskih sadržaja, analogno-digitalna i digitalno- analogna pretvorba logička izjava, istinitost, lažnost, logičke varijable, vrijednosti logičkih varijabli, vrijednosti bita, NE-

funkcija, I- funkcija, ILI- funkcija

OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razlike

Samostalno rješava zadatke o povezivanju osnovnih logičkih sklopova, točno barata mjernim jedinicama za kapacitet spremnika i pretvara ih iz jedne u drugu, pronalazi informacije o građi računala i prezentira drugima svoje spoznaje

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Naučio je definiciju svakog pojma, ali ne zna objasniti i njihove međusobne razlike.

Samostalno povezuje osnovne logičke sklopove i piše njihove tablice istinitosti, zadatke o građi računala rješava uglavnom točno i samostalno se služi tekstom u udžbeniku

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem (npr. zna nabrojati mjerne jedinice za kapacitet spremnika, ali ne razlikuje koja je veća, a koja manja, ne može opisati osnovnu građu procesora, zna nabrojati vrste pristupa, ali ih ne objašnjava, …)

Osnovne logičke sklopove povezuje uz pomoć učitelja, tablice istinitosti piše uz pomoć učitelja, ali poznaje tablice istinitosti i simbole osnovnih logičkih sklopova. Uz pomoć udžbenika i bilježnice točno odgovara na pitanja građi računala. Ponekad mu je potrebna pomoć u služenju s tekstom u udžbeniku.

2

Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.

Uz pomoć učitelja može nacrtati simbole za osnovne logičke sklopove i napisati njihove tablice istinitosti.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 121: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

2. Izrada prezentacija Ključni pojmovi: glavni slajd, logotip, podnožje slajda, hiperveze između slajdova, hiperveze između prezentacije i drugih dokumenata, akcijski gumbi, izvedba prezentacije, postavljanje trajanja slajda, izrada neprekidne prezentacije

OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razlike

Samostalno i kreativno uređuje glavni slajd i postavlja različite vrste veza između slajdova. Dizajn prezentacije je takav da se odlično ističu svi dijelovi slajda i koristi primjerenu količinu animacije. Prezentacija koju izrađuje vrlo je maštovita, služi se raznim izvorima znanja (Internet, udžbenici, enciklopedije).

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije.

Točno izrađuje vlastitu prezentaciju – zna urediti glavni slajd i postaviti veze između slajdova, ali ponekad traži pomoć u radu. Slajdovi su vrlo jednolični i bez vlastite kreativnosti u radu. Dizajn prezentacije je takav da je tekst teško vidljiv na slajdu, animacije na slajdu nedostaje ili je pretjerana.

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem.

Učenik zna urediti podnožje slajda, uz pomoć učitelja uređuje dizajn slajda (sheme boja), te umetnuti sliku u glavni slajd. Zna postaviti barem jednu vrstu hiperveze, a ostale postavlja uz pomoć učitelja.

2

Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja, a primjenjuje ih u izradi prezentacije samo uz pomoć učitelja.

Učeniku je potrebna stalna pomoć učitelja. Za vrijeme obrade novog gradiva ne može slijediti rad ostalih učenika. Prezentaciju izrađuje uz pomoć učitelja. Uz vođenje učitelja zna postaviti barem jednu vrstu hiperveze. Slajdovi su smisleno slabo povezani ili imaju previše teksta ili s puno osnovnih pravopisnih pogrešaka.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja.

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 122: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

3.A. Programiranje Ključni pojmovi: pojam višestruke rekurzije, crtanje stabla, crtanje rekurzivnih krivulja, programska funkcija, ugniježđene funkcije, naredbeni gumbi, klizne trake, okviri s tekstom, crtanje kvadratne funkcije, crtanje funkcije drugog korijena, primjena u kinematici, simulacija kosog hica, primjena za osnovna kemijska izračunavanja

OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Za vrijeme obrade novog gradiva prati algoritam i sudjeluje u njegovom nastajanju. Postavlja pitanja i donosi zaključke koji se tiču tijeka programa.

Samostalno rješava rekurzivne probleme (na osnovu pokazanog predloška), koristi u zadacima grafičke kontrole i prilagođava njihova svojstva uvjetu zadatka, mijenja ponuđene programe iz fizike, matematike i kemije kako bi ih prilagodio rješavanju nekog drugog problema iz tog predmeta.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Razumije razliku potprograma i funkcije, ali ih ispravno primjenjuje uz poticaj učitelja.

Učenik ne razumije pojam višestruke rekurzije, ali razumije jednostavnu rekurziju i može ispravno pozvati program da nacrta traženi crtež. Barem jednoj grafičkoj kontroli zna prilagoditi svojstva. Učenik razumije sve obrađene programe i povezuje ih sa znanjem stečenim na drugim nastavnim predmetima (matematika, kemija, fizika) iz kojeg gradiva se pišu algoritmi. Metodom analogije, prema pokazanom predlošku, zna samostalno napisati jednostavniji potprogram ili funkciju

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim

Točno prepisuje program u računalo i zna ga izvesti i spremiti. Ne može sam vršiti izmjene u kraćem programu.

2

Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.

Program prepisuje u računalo s mnogo pogrešaka te mu je potrebna stalna pomoć u radu. Prepoznaje naredbe, ali ne razumije njihovu vezu i smisao.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 123: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

3.B. Programiranje Ključni pojmovi: pojam potprograma, crtanje kvadratne funkcije, crtanje funkcije drugog korijena, primjena u kinematici, simulacija kosog hica, primjena za osnovna kemijska izračunavanja

OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Za vrijeme obrade novog gradiva prati algoritam i sudjeluje u njegovom nastajanju. Postavlja pitanja i donosi zaključke koji se tiču tijeka programa.

Samostalno rješava probleme uz primjenu potprograma mijenja ponuđene programe iz fizike, matematike i kemije kako bi ih prilagodio rješavanju nekog drugog problema iz tog predmeta i samostalno piše slične programe.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije. Razumije razliku potprograma i funkcije, ali ih ispravno primjenjuje uz poticaj učitelja.

Učenik zna napisati program s barem jednim potprogramom po pokazanom predlošku. Učenik razumije sve obrađene programe i povezuje ih sa znanjem stečenim na drugim nastavnim predmetima (matematika, kemija, fizika) iz kojeg gradiva se pišu algoritmi.

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim

Točno prepisuje program u računalo i zna ga izvesti i spremiti. Ne može sam vršiti izmjene u kraćem programu.

2

Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.

Program prepisuje u računalo s mnogo pogrešaka te mu je potrebna stalna pomoć u radu. Prepoznaje naredbe, ali ne razumije njihovu vezu i smisao.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 124: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

4. Baze podataka Ključni pojmovi: baza podataka, tablica podataka u bazi, upis u polja tablice, izrada upisnog obrasca, vizualno oblikovanje upisnog obrasca, ažuriranje podataka pomoću obrasca

OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Samostalno objašnjava pojmove, te pokazuje njihovo razumijevanje kreiranjem jednostavne baze podataka s barem 2 tablice.

Samostalno rješava sve postavljene zadatke i samostalno kreira jednostavnu bazu podataka.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije.

Samostalno rješava samo one zadatke koji ga postupno vode kroz korake izrade baze podataka.

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim

Potrebna mu je povremena pomoć u rješavanju zadataka koji ga postupno vode kroz korake izrade baze podataka.

2

Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.

Učenik pravi niz pogrešaka u definiranju polja i njihovih svojstava te bez pomoći učitelja ne može ispraviti pogrešku, niti uz poticaj.

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 125: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

5. Izrada web stranica Ključni pojmovi: dogovor i podjela uloga u timu, obrada sadržaja, kontrola uspješnosti i korekcija, datoteka s animiranim sadržajima, program za animaciju, prijenos datoteka (FTP), Web publiciranje, sinkronizacija, Web mjesto, lokalno predstavljanje Web mjesta, objavljivanje Web mjesta (publiciranje) OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razlike. Usvojenost pojmova dokazuje izrađivanjem web mjesta na zadanu temu

Koordinira rad tima ili aktivno sudjeluje u timskoj izradi web stranica uvažavajući prijedloge svih članova tima, samostalno se služi alatom za izradu web stranica, na izrađenim stranicama pravilno prilagođava dizajn, omjer teksta te crteža i slika, samostalno izrađuje animaciju za web stranicu.

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije.

Izrađuje pojedine stranice web mjesta, samostalno dodajući tekst i slike, a u radu s tablicama potrebna mu je pomoć učitelja. Samostalno pronalazi materijale za izradu web stranica na internetu i u drugim izvorima. U izradi web mjesta sudjeluje s ostalim članovima tima, ali povremeno traži pomoć ostalih članova tima i učitelja.

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim

U izradi pojedine stranice web mjesta potrebna mu je pomoć u radu, ima teškoća u komunikaciji s članovima tima, potrebna mu je pomoć u izradi animacija, nesiguran u radu i potreban mu je povremeni poticaj.

2

Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.

Vrlo slabo sudjeluje u radu, nezainteresiran za uspjeh tima, nesiguran u radu i potreban mu je stalan poticaj, ali nakon toga ipak postigne određen rezultat i pokaže osnovna znanja izrade web mjesta

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 126: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

5. Internet Ključni pojmovi: izbor kvalitetnih sadržaja, popularizacija domaćih sadržaja

OCJENA: ZNANJE VJEŠTINE (Rad na računalu)

5

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Osim definicije svakog pojma, zna objasniti i njihove međusobne razlike

Samostalno koristi Internet kao izvor znanja, brzo i lako pronalazi sve tražene informacije te ih povezuje u logičnu cjelinu, služi se Internetom u savladavanju gradiva iz većine nastavnih predmeta, samostalno se koristi sadržajima na portalu Nikola Tesla

4

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio na razini reprodukcije.

Na poticaj učitelja koristi Internet kao izvor znanja te se koristi sadržajima s portala Nikola Tesla, zna pronaći traženu informaciju na internetu

3

Učenik je značenje ključnih pojmova usvojio s djelomičnim razumijevanjem

Uz pomoć učitelja zna pronaći traženu informaciju na Internetu, povremeno mu je potrebna pomoć i poticaj u radu

2

Učenik je usvojio značenje samo najosnovnijih ključnih pojmova na razini prepoznavanja. Na pitanja odgovara samo uz poticaj učitelja s više potpitanja.

Nesamostalan u radu, uz veću pomoć učitelja zna pronaći traženu informaciju na Internetu, stalno mu je potrebna pomoć i poticaj u radu

1

Učenik nije usvojio značenje niti najosnovnijih ključnih pojmova niti na razini prepoznavanja

Ne želi, niti uz poticaj učitelja, sudjelovati u radu.

Page 127: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Na osnovu članka 3. stavka 2., članka 5., te članka 12. stavka 3. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima

vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi predmetni učitelj Ljiljana Inkret-Martinčević donosi: NAČINE,

POSTUPKE I ELEMENTE VREDNOVANJA UČENIČKIH KOMPETENCIJA

Elementi

ocjenjivanja

Usvojenost nastavnih

sadržaja Primjena znanja

Nedovoljan

(1)

Učenik nije usvojio

značenje najosnovnijih

ključnih pojmova na razini

prepoznavanja.

Ne sudjeluje u radu i

ne izrađuje radove na poticaj

učitelja.

Dovoljan (2)

Učenik je usvojio

značenje samo

najosnovnijih ključnih

pojmova na razini

prepoznavanja. Odgovara

na poticaj učitelja i na

postavljena potpitanja.

Ne uočava greške samostalno,

potrebno ga je voditi kroz izradu

rada u detaljno izrađenim

koracima. Radi uz pomoć

učitelja. Nesiguran kod

prezentiranja rada.

Dobar (3)

Učenik je djelomično

usvojio definiciju i

značenje ključnih

pojmova.

Greške uočava i ispravlja uz

pomoć učitelja.

Dio rada radi samostalno,

potrebna pomoć učitelja u izradi

rada. Nesiguran u prezentiranju

rada.

Vrlo dobar

(4)

Ključne pojmove učenik je

usvojio s djelomičnim

razumijevanjem. Naučio

je definicije ali ne

razumije njihove

međusobne razlike.

Samostalno uočava greške,

ispravlja ih i primjenjuje

stečeno znanje.

Samostalno izrađuje rad, siguran

u prezentiranju rada uz

minimalnu pomoć učitelja.

Odličan (5)

Ključne pojmove učenik je

usvojio s potpunim

razumijevanjem.

Definiciju svakog pojma,

zna objasniti i njihove

međusobne razlike.

Samostalan u svim koracima

izrade rada, kreativno

primjenjuje sve usvojene

vještine. Kreativno primjenjuje

usvojene vještine u novim

situacijama.

Siguran u prezentiranju rada.

Page 128: KRITERIJI OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA.pdf

Uspjeh učenika prati se opisno, a ocjenjuje brojčano tijekom školske godine. Učitelj opisno prati i

vrši evidenciju razvoja učenika prema uputama i priručnicima koji su u primjeni. Učitelj će učenike

poticati na najbolje mogući osobni razvoj imajući stalno na umu za koja područja pokazuju najviše

sklonosti i interesa.

U rubriku bilježaka u Imeniku upisuje se:

popratna opisna ocjena brojčane ocjene

datum usmene provjere znanja i cjelina koja se usmeno provjeravala

datum pisane provjere i broj ostvarenih/mogućih bodova

teme i rezultate samostalnih, projektnih i drugih radova

redovitost izvršavanja zadataka

objašnjenje dobivene ocjene prema kriteriju ocjenjivanja

rješavanje zadataka radne bilježnice

Usvojenost sadržaja:

sadrže uspjeh učenika u usmenom i pismenom provjeravanju

usmene provjere znanja mogu se provoditi na svakom satu

pisane provjere izvode se u trajanju duljem od 15 minuta a kratke pisane provjere u trajanju

do 15 minuta

pisane i kratke pisane provjere sastavljene su od zadataka otvorenog i zatvorenog tipa

(nadopuni, zaokruži točan odgovor, spoji parove, izbaci uljeza, objasni)

Primjena znanja:

sadrže uspjeh učenika u ocjenjivanju praktičnih radova, projekata i vježbi na računalu

praktični radovi u obliku plakata (papirnatih i digitalnih), kvizova i drugih kreativnih zadataka

izrađenih uz uporabu računala

redovitost izvršavanja zadataka

aktivno sudjeluje u nastavnom procesu (nastojati uočavati pozitivne osobine učenika i dodatno

ih poticati)

redovitost izvršavanja obveza,

Zaključivanje ocjena – zaključna ocjena ne treba biti aritmetička sredina ocjena. Pri određivanju

zaključne ocjene bit će u obzir uzete sve ocjene i odnos učenika prema radu.