Kritički osvrt na poduzeće - Oprima telekom d.d

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

Kritiki osvrt na korporacijsko upravljanje Optima Telekom d.d.

SEMINARSKI RAD

Varadin, 2012.

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

Kolegij: Korporacijsko upravljanje

Kritiki osvrt na korporacijsko upravljanje Optima Telekom d.d.

SEMINARSKI RAD

Varadin, prosinac 2012.

SADRAJ:

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

2. O PODUZEU OPTIMA TELEKOM D.D. ..................................................................................... 2

U NASTAVKU DAJEMO PRIKAZ OSNOVNIH PODATAKA O SAMOM PODUZEU. ................................................... 2

2.1. POVIJEST PODUZEA ................................................................................................................ 4

2.2. MISIJA, VIZIJA I VRIJEDNOSTI PODUZEA ....................................................................................... 5

2.3. STRUKTURA OPTIMA TELEKOM D.D. ............................................................................................ 7

2.3.1. UPRAVA OPTIMA TELEKOM D.D. ....................................................................................................... 7

2.3.2. NADZORNI ODBOR OPTIMA TELEKOM D.D. .......................................................................................... 9

2.3.3. GLAVNA SKUPTINA OPTIMA TELEKOM D.D. ...................................................................................... 11

2.4. ANALIZA KONKURENCIJE OPTIMA TELEKOM D.D. .......................................................................... 12

2.4.1. SWOT ANALIZA OPTIMA TELEKOM D.D. .................................................................................. 14

2.4.2. SWOT ANALIZA T-HRVATSKOG TELEKOMA .............................................................................. 15

3. KODEKS KORPORACIJSKOG UPRAVLJANJA ............................................................................ 17

4. OPTIMA TELEKOM D.D. NA TRITU KAPITALA ..................................................................... 23

4.1. DIONICE OPTIMA TELEKOM D.D. .................................................................................................. 23

4.2. USPOREDBA CIJENE DIONICA OPTIMA TELEKOM D.D. ........................................................................ 25

4.3. FUNDAMENTALNI POKAZATELJI DIONICA OPTIMA TELEKOM D.D. .......................................................... 29

5. PREPORUKE ZA POBOLJANJE .............................................................................................. 36

6. ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 38

LITERATURA: .............................................................................................................................. 39

1

1. Uvod

Korporativno upravljanje danas ima sve veu vanost za poduzea. Vano je iz tog razloga to titi interese razliitih interesnih skupina dioniara, menadera, zaposlenika i dr. Ona poduzea koja nemaju kodeks korporativnog upravljanja nisu toliko privlana investitorima te kupcima jer je kodeks garancija da poduzee posluje prema visokim standardima i da je sve raeno u skladu sa zakonima. Stoga je bilo bitno analizirati da li odabrano poduzee (Optima Telekom d.d.) to posjeduje i ispitati kako posluje, kako bi na kraju mogli navesti odreene preporuke za poboljanje.

Promatrano poduzee odabrali smo iz razloga to je ono jedno od vodeih na podruju pruanja telekomunikacijskih usluga, a posluje i kao dioniko drutvo to nam je bilo od posebne vanosti da razmotrimo strukturu dioniara i iznesemo odreene financijske pokazatelje poslovanja.

U radu emo prvo iznijeti podatke o samom poduzeu, neke osnovne podatke, povijest poduzea, navesti misiju i viziju poduzea, opisati strukturu, donijeti odreene zakljuke o kojem modelu korporacijskog upravljanja je rije, analizirati konkurente. Slijedee to emo razmotriti je Optima Telekom na tritu kapitala, opisati kodeks korporacijskog upravljanja, i na kraju emo dati neke preporuke za poboljanje na temelju zakljuka do kojih smo doli prouavajui poduzee.

2

2. O poduzeu Optima Telekom d.d.

Optima Telekom d.d. slovi kao jedna od vodeih kompanija u pruanju telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj. U samo 7 godina, koliko postoji, Optima Telekom se smjestio na drugo mjesto kao fiksni telekomunikacijski operator u Hrvatskoj zahvaljujui telekomunikacijskoj mrei Optime koja se temelji na IP tehnologiji. Danas tu mreu nalazimo u vie od 100 hrvatskih gradova. Upravo koritenjem najnovijih tehnologija i globalnih telekomunikacijskih rjeenja, Optima stvara dodanu vrijednost na tritu fiksne telefonije u Hrvatskoj. Korporativna kultura Optima Telekoma temelji se na kontinuiranim inovacijama, uenju, poduzetnosti i elji za pobjedom to su prepoznali i korisnici kojih ima neto vie od 275.000.1

U nastavku dajemo prikaz osnovnih podataka o samom poduzeu.

Tablica 2.1. Osnovni podaci o poduzeu Optima Telekom d.d.2

Naziv kompanije: Optima Telekom d.d. Godina osnutka: 2004.

Generalni direktor (CEO): Matija Marti iro raun: 2360000-1101848050 otvoren kod Zagrebake banke d.d.

Matini broj: 0820431 Trgovaki sud: Trgovaki sud u Zagrebu

Temeljni kapital: 28.200.700,00 kuna Broj dionica: 2.820.70 (svaka nominalnog iznosa od 10,00 kuna) Broj zaposlenih: Oko 400 (2012.godina) Godinji promet: 201-500 mil.kn Registrirane djelatnosti: 1. Izdavaka djelatnost

2. Proizvodnja uredskih strojeva 3. Proizvodnja raunala i druge opreme za obradu

podataka

1 Izvor: http://www.optima.hr/hr/info/o-nama/profil-tvrtke/, Dostupno: 24.12.2012.

2 Izvor: http://www.optima.hr/repository/files/5f831db9a27534afa22c2a83ad98b34b.pdf, Dostupno:

24.12.2012.

3

4. Proizvodnja ostale elektrine opreme,d.n. 5. Proizvodnja televizijskih odailjaa i radio

odailjaa te aparata za ianu telefoniju i telegrafiju

6. Proizvodnja televizijskih prijamnika, radioprijamnika, aparata za snimanje i reprodukciju zvuka i slike, te pratee opreme

7. Iznajmljivanje uredskih strojeva i opreme ukljuujui raunala

8. Iznajmljivanje ostalih strojeva i opreme,d.n. 9. Raunalne i srodne aktivnosti 10. Pruanje Internet usluga 11. Organiziranje teajeva iz podruja informatike 12. Izrada i izvedba projekata iz podruja elektronike i

informatike 13. Kupnja i prodaja robe na domaem i inozemnom

tritu 14. Posredovanje na domaem i inozemnom tritu 15. Javne govorne usluge 16. Davanje u najam telekomunikacijske mree ili

njezinih dijelova 17. Prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata,

slika drugog, osim javnih govornih usluga 18. Prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata,

slika i drugog telekomunikacijskim kapacitetima u nepokretnoj i pokretnoj satelitskoj slubi

19. Proizvodnja telekomunikacijske opreme i pribora 20. Odravanje i popravak telekomunikacijskih

objekata, instalacija, ureaja i oprema 21. Projektiranje, kontrola projekata, graenje i nadzor

nad tim graenjem 22. izrada investicijske i tehnoloke dokumentacije 23. Zastupanje inozemnih trgovakih drutava 24. Uvoz radijskih postaja 25. Mjerenje radi izdavanja potvrde o kakvoi

(certifikat) i elektromagnetskoj kompatibilnost (EMC) terminalne opreme i ureaja radijskih postaja

26. Istraivanje trita i ispitivanje javnog mijenja 27. Savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem 28. Promidba (reklama i propaganda)

4

Optima Telekom d.d. na tritu kapitala

to se tie prisutnosti poduzea na tritu kapitala, Optima Telekom je poetkom veljae 2007. godine plasirala korporativne obveznice u vrijednosti 250 milijuna kuna, a zatim u sijenju 2008. godine po prvi puta plasira redovne dionice koje su uvrtene na slubeno trite Zagrebake burze. Na tritu kapitala, Optima Telekom je jedina greenfield investicija.3

2.1. Povijest poduzea4

Travanj 2004. godine osnovano je poduzee Optima Telekom d.d. Nove izmjene zakona o telekomunikacijama koje postavljaju osnovu za liberalizaciju (a donijeta u srpnju 2003.godine) omoguile su vlasniku Optima Telekoma (skraeno OT) da ue u posao. OT je u povijest ula kao tvrtka koja svim graanima i organizacijama u Republici Hrvatskoj po prvi put prua mogunost samostalnog odabira telekom operatora i koja omoguava najmodernija komunikacijska rjeenja. Prvi je nezavisni pruatelj usluga fiksne telefonije u Hrvatskoj koji u kratkom roku postie vodei status.

Studeni 2004. godine Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT - dananji HAKOM) dodijelio je Optimi dozvolu za javnu govornu uslugu u nepokretnoj mrei na razdoblje od 30 godina.

Lipanj 2005. godine OT potpisuje prvi ugovor s rezidencijalnim korisnikom i ostvaruje prvi komercijalni telefonski poziv.

Kolovoz 2006. godine, Optima Telekom broji 120.000 korisnika na svojoj mrei, i to 11.000 manjih i srednje velikih tvrtki te oko 100 velikih poslovnih korisnika. Optima se tada vrsto pozicionirala na drugo mjesto na hrvatskom telekomunikacijskom tritu.

Rujan 2006. godine tj. mjesec dana nakon to Optima broji 120.000 korisnika na svojoj mrei, OT je instalirala prvi ADSL prikljuak ime poinje konkurirati drugima na hrvatskom tritu ADSL-a.

3 Greenfield investicija jedna od vrsta investicija, za koju je znaajno, da se sa poslom poinje posve od

poetka, bez prethodne infrastrukture, poslovnih prostora i radnika. Grinfild investicija je alternativa ostalim vrstama investicija, kao to su na primer preuzimanje, partnersko udruenje, otkup licence itd. (wikipedia) 4 Izvor: http://www.optima.hr/repository/files/5f831db9a27534afa22c2a83ad98b34b.pdf, Dostupno: 24.12.2012.

5

Veljaa 2007. godine OT izdaje obveznice na trite kapitala u vrijednosti od 250 milijuna kuna na rok od 7 godina.

Lipanj 2007. godine broj korisnika raste na 200.000 Srpanj 2007. Optima Telekom prelazi iz drutva s ogranienom odgovornou u

dioniko drutvo5 Prosinac 2007. godine Optima izdaje 800.000 redovnih dionica ime je redovan

broj dionica povean na 2.820.000. Travanj 2008. godine poveanjem broja korisnika, javlja se potreba i

zapoljavanjem novih radnika i otvaranjem novih podrunica, pa je tako u Osijeku otvoren novi Kontaktni centar s 85 zaposlenih.

Lipanj 2008. godine broj dostupnih prikljuaka preao je pola milijuna (to predstavlja 30% dostupnih prikljuaka u RH) to je omoguilo poduzeu jo dodatnu zaradu i vei potencijal za inoviranje.

Rujan 2009. godina jedna od inovacija koju OT uvodi je Optimina digitalna televizija OptiTV

Listopad 2011. godina uvodi nove pakete usluga (O2 i O3) Svibanj 2012. godine uvodi i novu uslugu Tornado

2.2. Misija, vizija i vrijednosti poduzea

Misija poduzea Optima Telekom d.d.

Uvoenjem uinkovitih i suvremenih telekomunikacijskih rjeenja po povoljnim uvjetima, omoguavamo bre, efikasnije i ugodnije komuniciranje. Korisnicima elimo biti blizu, razumjeti njihove elje i potrebe te uvaavati njihove prijedloge i primjedbe. (Optima.hr, 2012.)

Iz misije moemo iitati kako ona naglaava osnovne vrijednosti poduzea, a na prvom mjestu se nalazi razumijevanje potreba i elja kupaca te uvaavanje njihovih prijedloga. U poduzeu smatraju kako su ljudi/korisnici najbitniji i kako to treba imati na umu kada se donose odluke te ukoliko se eli uspjeti, sve mora biti podreeno njima.

5 Izvor: http://www.business.hr/burza/optima-telekom-postao-d-d-skupstina-21-kolovoza, Dostupno:

24.12.2012.

6

Vizija poduzea Optima Telekom d.d.

Optima Telekom eli svakoj hrvatskoj obitelji dati mogunost odabira integriranih telekomunikacijskih usluga, glasa, prijenosa podataka, interneta i video sadraja, dok se hrvatskim tvrtkama eli pruiti kvalitetnija telekomunikacijska usluga, unaprijeena novim mogunostima, koja e podii njihovu razinu konkurentnosti i efikasnosti. (Optima.hr, 2012.)

Vizija je, za razliku od misije orijentirana na dugorone koristi koje poduzee moe poluiti. Ponovno se istie znaaj udovoljavanja korisnicima, te se u viziji navodi na koji nain e se to i postii (korisnici imaju mogunost odabira, nudit e im se kvalitetnija telekomunikacijska usluga i dr.).

Vrijednosti poduzea Optima Telekom d.d.

Optima nastoji stvoriti dodatne vrijednosti na tritu nepokretne telefonije u RH i vrijednosti korporativne kulture. Kljune vrijednosti koje Optima istie jesu:6

Strunost

Fleksibilnost

Sigurnost

Briga za korisnike

Pouzdanost

Odgovornost

Inovativnost

Te vrijednosti nastoji ostvariti tako da prati nove tehnologije na tritu, ide u korak s globalnim razmiljanjem, odgovorno posluje, zapoljava struno osoblje a sve u cilju zadobivanja povjerenja mnogobrojnih korisnika (od dobavljaa do partnera).


23.12.2012.

7

2.3. Struktura Optima Telekom d.d.

Ovisno o tome koja tijela se nalaze u strukturi poduzea moemo zakljuiti da li je rije o jednorazinskom (angloamerikom modelu) ili pak o dvorazinskom (kontinentalnom modelu) modelu korporacijskog upravljanja. Jednorazinski model karakterizira postojanje jednog tijela (odbora direktora) koje ima nadzornu, upravljaku i izvrnu ulogu. S druge strane, dvorazinski model karakterizira postojanje dvaju tijela, jedno tijelo koje integrira nadzornu i upravljaku funkciju menadmenta Nadzorni odbor i tijelo koje integrira upravljaku i izvrnu funkciju menadmenta Uprava. U strukturi Optima Telekoma vidimo da se nalaze Uprava, Nadzorni odbor te Glavna skuptina, stoga zakljuujemo kako je rije o dvorazinskom modelu korporacijskog upravljanja.

2.3.1. Uprava Optima Telekom d.d.

U hrvatskom zakonodavstvu stoji kako u Upravi dionikih drutva moe biti od jedan do est lanova. Upravu Optima Telekoma d.d. ine sveukupno tri lana, predsjednik uprave i dva lana Uprave (lan Uprave za tehniku i lanica Uprave za financije). Uprava je ta koja zastupa drutvo i vodi drutvo na vlastitu odgovornost. lanove Uprave i predsjednika imenuje Nadzorni odbor najvie na vrijeme od 5 godina. U nastavku e biti pobrojani lanovi Uprave i neke od zadaa koje treba Uprava obavljati.

lanovi uprave: 7

1. Matija Marti predsjednik Uprave, te veinski vlasnik Optima Telekoma d.d. Prije nego to je osnovao Optima Telekom, bio je vlasnik tvrtke za programsku podrku Optima Grupe koja je osnovana jo 1989. godine. Grupa je bila specijalizirana za implementaciju Avaya rjeenja te za CRM za brojne tvrtke a poslovala je na podruju Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Prije nego to je osnovao Optima Grupu, g. Marti je bio menader u poduzeu koje je bilo jedno od prvih u segmentima visokih tehnologija na podruju bive Jugoslavije Digitron Buje.

7 Izvor: http://www.optima.hr/hr/info/investitori/struktura/uprava/, Dostupno: 24.12.2012.

8

2. Goran Jovii lan Uprave za tehniku Optima Telekoma d.d. od 2005. godine, kasnije postavljen i za zamjenika predsjednika Uprave (1.veljae 2008. godine). 2010. godine vraa se na poziciju lana Uprave zaduenog za tehniku. Prije je radio u tvrtci Rade Konar-INFOS, a u Optima Telekom pristupa krajem 1992. Kako bi vodio poslove informatizacije i automatizacije bankarskog poslovanja u vodeim bankama regije. Tada preuzima funkciju direktora razvoja. Aktivni je bio sudionik i u projektima uvoenja sustava CRM za vodee hrvatske telekomunikacijske tvrtke.

3. Jadranka Surui lanica Uprave za financije od 2009. godine u trajanju mandata od 2 godine. Optima Telekomu d.d. se pridruuje 2007. godine najprije kao izvrna direktorica direkcije za financije, a kasnije kao lanica Uprave. Prethodno je radila kao pomona direktorica raunovodstva u jugoslavenskom kombinatu Sport u Beogradu te u Hrvatskoj potanskoj banci na rukovodeim poslovima u podruju raunovodstva, plana i analize.

Dunosti koje obavlja Uprava definirane su Statutom - Na temelju odredbi lanka 301. Stavak 1. i lanka 303. Stavak 1. Zakona o trgovakim drutvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 118/03 i 107/07) dana 12.06.2008. godine.8

vodi poslove Drutva u skladu s poslovnim planom i zastupa Drutvo, donosi akte i odluke iz podruja poslovanja Drutva sukladno propisima,

priprema odluke i ope akte za ije je donoenje mjerodavna Glavna skuptina, saziva Glavnu skuptinu u sluajevima odreenim zakonom i Statutom,

priprema i podnosi Nadzornom odboru i Glavnoj Skuptini godinje financijske izvjetaje o poslovanju Drutva odluuje o nabavi i prodaji sredstava rada,

predlae donoenje drugih odluka i izvrava odluke koje u okviru svoje nadlenosti donese Glavna skuptina Drutva

Vano je jo spomenuti da je Uprava obvezna izvjetavati Nadzorni odbor o politici i drugim pitanjima vezanim uz voenje posla, te mora redovit prikazivati rezultate poslovanja i podnositi financijska izvjea.

Uprava je donijela zadnju odluku na dan 4.travnja 2012. godine nakon odrane sjednice Uprave Optima Telekoma, a odluka se odnosila na usvajanje konsolidiranih godinjih

8 Izvor: http://www.optima.hr/hr/info/investitori/arhiva/statut/, Dostupno: 23.12.2012.

9

financijskih izvjea za 2011. godinu.9 Nakon toga, zadnji saziv Uprave i Nadzornog odbora bio je najavljen za 22.listopad 2012. godinu gdje se raspravljalo o konsolidiranim i nekonsolidiranim godinjim financijskih izvjeima za prvih deset mjeseci 2012. godine.10

2.3.2. Nadzorni odbor Optima Telekom d.d.

Nadzorni odbor je tijelo koje nadzire voenje poslova drutva u skladu s odlukama skuptine, aktima drutva i propisima. On imenuje lanove Uprave te moe sazvati glavnu skuptinu drutva. Takoer, Nadzorni odbor moe pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju, te izdati nalog revizoru za ispitivanje godinjih financijskih izvjea drutva. Minimalan broj lanova koji se su u NO iznosi tri, a pravilo je da je on uvijek neparan. U nastavku rada su navedeni lanovi Nadzornog odbora i glavne dunosti koje obavlja NO.

lanovi Nadzornog odbora:11

1. Nada Marti predsjednica Nadzornog odbora Optima Telekoma d.d.. Prije nego to je ula u Nadzorni odbor Optime, bila je samostalna poduzetnica i veinska vlasnica Optima inenjeringa i lanica Uprave i direktorica podrunice Rijeka u Optima Grupi. Prije obnaanja dunosti u Optimi, djelovala je kao direktorica sektora biroopreme za podrunicu Rijeka u IK Mladost te je bila zaposlena u Ribomaterijalu, Rijeka.

2. Ivan Marti zamjenik predsjednice Nadzornog odbora koji postaje 2006. godine direktor Telekoma d.o.o. Slovenija, no tu funkciju naputa u svibnju iste godine kako bi mogao prei u Optima Telekom d.d. i preuzeti poslove iz oblasti kontrolinga.

3. Zrinka Vukovi Beri lanica Nadzornog odbora koja je karijeru zapoela u Zagrebakoj banci gdje je radila 5 godina, veinom kao privatni bankar. Nakon toga obnaa funkciju lana Uprave HOK- OSIGURANJA d.d. 2007. godine postaje direktor financija u odvjetnikom drutvu Hanekovi&Partneri. A, takoer je i lanica Nadzornog odbora i Odbora za reviziju Genere d.d.

4. Duko Grabovac - lan Nadzornog odbora Optima Telekoma d.d.. Prije ove funkcije, bio je glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza te je od 1992. godine obnaao funkciju savjetnika predsjednika Vlade. Dvije godine je bio generalni konzul u

9 Izvor: www.optima.hr/repository_files/file/609, Dostupno: 23.12.2012.

10 Izvor: http://www.optima.hr/repository_files/file/632/, Dostupno: 23.12.2012.

11 Izvor: http://www.optima.hr/hr/info/investitori/struktura/nadzorni-odbor/, Dostupno: 23.12.2012.

10

Ministarstvu vanjskih poslova RH, a takoer je bio i dopredsjednik i lan Izvrnog odbora nogometnog kluba Rijeka, lan komisije FIFA-e i UEFA-e te lan meunarodne komisije i arbitranog vijea Hrvatskog olimpijskog odbora.

Dunosti koje obavlja Nadzorni odbor definirane su takoer Statutom - Na temelju odredbi lanka 301. Stavak 1. i lanka 303. Stavak 1. Zakona o trgovakim drutvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 118/03 i 107/07) dana 12.06.2008. godine.12

- zastupa Drutvo u odnosima s Upravom Drutva, - daje suglasnosti na prijedloge Uprave u sluajevima propisanim Statutom ili

zakonom,

- saziva Glavnu skuptinu, prema potrebi, - podnosi Glavnoj skuptini izvjee o obavljenom nadzoru,

pregledava i odobrava planove, radne programe i godinje proraune, - donosi odluku kojom se odreuje da pojedini lan uprave moe zastupati Drutvo

samostalno,

- donosi poslovnik o radu Nadzornog odbora.

Naalost, podatke o sazivu Nadzornog odbora nismo mogli pronai na Internetu, vjerojatno zato to nisu objavljivani, doli smo jedino do podatka kojeg smo prethodno naveli, a to je da je zadnji saziv Uprave i Nadzornog odbora bio je najavljen za 22.listopad 2012. godinu gdje se raspravljalo o konsolidiranim i nekonsolidiranim godinjim financijskih izvjeima za prvih deset mjeseci 2012. godine.13

U statutu je reeno kako sjednice NO saziva i njima rukovodi predsjednik tog Odbora, a u sluaju njegove sprijeenosti, tu ulogu preuzima na sebe zamjenik predsjednika. Takoer, u Statutu stoji da se sjednica mora odrati unutar roka od 15 dana od kada je sazvana. Ukoliko je neki lan odbora sprijeen doi na sjednicu, on moe prenijeti punomo na neku drugu osobu koja nije lan nadzornog odbora.14


13 Izvor: http://www.optima.hr/repository_files/file/632/, Dostupno: 23.12.2012.


11

2.3.3. Glavna skuptina Optima Telekom d.d.

U pravilu, Glavnu skuptinu saziva Uprava, koja je to duna uiniti kad to zatrae dioniari pod uvjetima koji su predvieni zakonom. Dioniari su ti koji ostvaruju prava na Glavnoj skuptini (oni ine Glavnu skuptinu). Ona je vrhovni organ drutva, te u radu skuptine moraju sudjelovati i Uprava i NO, a saziva se najmanje jednom godinje poslije isteka poslovne godine. Odluke se na skuptini donose veinom danih glasova, osim ako Statutom nije drugaije propisano.

Kasnije emo detaljnije objasniti koji su to dioniari koji ostvaruju svoja prava na Glavnoj skuptini te kojih je to 10 najveih dioniara koji upravljaju Optima Telekomom. No, prvo emo razjasniti koje su zadae Glavne skuptine.

U Statutu stoje glavne zadae Glavne skuptine - Na temelju odredbi lanka 301. Stavak 1. i lanka 303. Stavak 1. Zakona o trgovakim drutvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 118/03 i 107/07) dana 12.06.2008. godine, a to su:15

izbor i opoziv lanova Nadzornog odbora, osim lana koji se imenuje u Nadzorni odbor sukladno posebnim propisima, godinjim financijskim izvijeima i uporabi dobiti,

davanje razrjenica lanovima Uprave i Nadzornog odbora, imenovanje revizora drutva, donoenje Statuta i odluke o izmjenama i dopunama Statuta, poveanje i smanjenje temeljnog kapitala drutva, imenovanje revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju drutva i radnji

voenja poslova drutva, donoenje Poslovnika o radu Glavne skuptine, preoblikovanju, statusnim

promjenama i prestanku drutva, poslovnoj politici Drutva, donoenje odluka o rasporeivanju (upotrebi) dobiti i pokriu gubitaka u poslovanju

Drutva

Zadnji podatak koji smo pronali na Internetu pokazuje kako je Glavna skuptina zadnje odrana 6. lipnja 2011. godine. Pravo sudjelovanja imali su dioniari koji najkasnije esti dan prije njezinog odravanja bili evidentirani kao dioniari drutva (u depozitoriju SKDD) i koji


12

su prijavili svoje sudjelovanje. Prijedlozi odluka koji su bili izneeni na skuptini objavljeni su u Narodnim novinama, br. 48, travanj 2011., te su svi prijedlozi usvojeni jednoglasno. Promjene koje su uslijedile je izbor dva nova lana u Nadzornom odboru gospoa Zrinka Vukovi Beri i gospodin Duko Grabovac, to za NO znai da broji sveukupno etiri lana. Razlog smjenjivanju/ uvoenju novih lanova NO je taj da je skuptina zaprimila netom prije sjednice ostavku gospodina Marijana Hanekovia na mjesto lana Nadzornog odbora, koji je obavljao i funkciju zamjenika predsjednika Nadzornog odbora.16

2.4. Analiza konkurencije Optima Telekom d.d.

U radu smo ve naveli kako je Optima Telekom d.d. novija kompanija koja je krenula u poslovni pothvat kada je prepoznala priliku za probojem na trite i ostvarenjem profita. No, problem su predstavljale kompanije koje su se ve pozicionirale visoko na tritu na kojem su stekle odreenu reputaciju koju je teko nadmaiti. Tako je primjerice, T-mobile (danas HT- Hrvatski telekom) imao gotovo monopolistiki status, posebno u fiksnoj telefoniji, a jedini ravan konkurent mu je bio VIP (to se tie mobilne industrije). U zadnjih nekoliko godina, na tritu se javljaju druge kompanije koje im predstavljaju prijetnju. Jedna od njih je, uz Optima Telekom i H1 telekom.

Proveli smo kratko istraivanje trita, a konkurenti na koje smo naili popisani su u Tablici 2.2.

Tablica 2.2. Vodei pruatelji telekomunikacijskih usluga

Vodei pruatelji telekomunikacijskih usluga

T-Hrvatski telekom d.d.17 - vodei davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, te jedini koji u Hrvatskoj prua sve telekomunikacijske usluge (usluge fiksne telefonije, prijenosa podataka, mobilne telefonije Interneta i meunarodnih komunikacija)

16 Izvor: www.optima.hr/repository_files/file/619, Dostupno: 25.12.2012.

17 Izvor: http://www.t.ht.hr/grupa/profil.asp, Dostupno: 25.12.2012.

13

Metronet d.d.18 - usluge i rjeenja prvenstveno su namijenjena poslovnim korisnicima koji u svome djelovanju trebaju najrazliitije vrste glasovnih, podatkovnih, internetskih i IT usluga. - najrespektabilniji alternativni operator za poslovne korisnike i pouzdani partner za nekoliko tisua tvrtki i dravnih institucija

VIPnet d.o.o.19 - u RH postaje prvi privatni mobilni operater - Prvi je ponudio nove tehnologije: GPRS, a potom

EDGE i UMTS te HSDPA te brojne usluge, a jedna od najpoznatijih je Vip parking

- slovi kao najbolji ulazak drugog GSM operatera ikada u Europi

H1 Telekom d.d. 20 - tvrtka u iskljuivom hrvatskom vlasnitvu - jedan od vodeih nacionalnih alternativnih

operatora u fiksnoj telefoniji - raspolae vlastitom telekomunikacijskom mreom - nudi paletu visokovrijednih i tehnoloki naprednih

telekomunikacijskih usluga privatnim i poslovnim korisnicima

TELE2 d.o.o.21 - vodei alternativni telekom operator u Europi, a posluje u sveukupno 11 europskih zemalja

- nudi proizvode i usluge u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, pristup Internetu, kabelsku televiziju, zabavne sadraje i dr.

Poto znamo kako je T-Hrvatski telekom jedna od vodeih kompanija u pruanju telekomunikacijskih usluga, bilo bi interesantno usporediti odabrano poduzee Optima Telekom d.d. s njime kako bi vidjeli koliko je potrebno Optimi da dosegne razinu na kojoj je T-Hrvatski Telekom d.d. danas. Najjednostavnije je to uiniti tako da napravimo SWOT analizu i jedne i druge kompanije i tek tada procijenimo koje su to prilike koje bi Optima na tritu mogla iskoristiti te kako bi dali daljnje preporuke za poboljanje.

18 Izvor: http://www.metronet.hr/o-nama/dobrodosli-u-metronet/, Dostupno: 25.12.2012.

19 Izvor: http://www.vipnet.hr/o-vipnetu/osnovne-informacije/profil-vipneta, Dostupno: 25.12.2012.

20 Izvor: http://www.h1telekom.hr/Onama/tabid/418/Default.aspx, Dostupno: 25.12.2012.

21 Izvor: http://www.tele2.hr/o-tele2/o-nama/, Dostupno: 25.12.2012.

14

2.4.1. SWOT analiza Optima telekom d.d.

U tablici 2.3. navodimo snage, slabosti, prilike i prijetnje za poduzee Optima koje smo samostalno utvrdili prouavajui odabrano poduzee.

Tablica 2.3. SWOT analiza Optima Telekom d.d.

SNAGE SLABOSTI

drugi je fiksni telekomunikacijski operator u RH koji broji vie od 200.000 korisnika

jedini alternativni telecom na burzi kontinuirana ulaganja u tehnologiju

(poslovanje temeljeno na IP tehnologiji)

iroki spektar usluga koje nudi - mogunost odabira uz nadogradnje integriranih usluga glasa, prijenosa podataka, Interneta i video sadraja

nema vlastitu telefonsku liniju, iznajmljuje je od T-Hrvatskog Telekoma

ovisnost o T-Hrvatskom Telekomu jo uvijek ne toliko velik potencijal na

tritu nedovoljna razvijenost u podruju

pruanja mobilnih usluga (novi u tom segmentu pruanja usluga)

nemaju usvojen kodeks Etikog ponaanja

PRILIKE PRIJETNJE dionice poduzea su u veinskom

vlasnitvu jednog dioniara (Matija Marti- CEO)

rast cijene dionica nove investicije u telefonske linije

kako bi prestala ovisiti o T-HT-u promotivne akcije kontinuirano inoviranje u

proizvode/usluge koje nudi uvoenje novih usluga koje e privui

kupce

ulazak novih konkurenta na trite (posebice ulaskom u EU)

pad cijene dionica na burzi uslijed negativnih dogaanja vezanih za tvrtku

gubitak povjerenja dioniara u poduzee (nelegalno poslovanje i sl.)

kriza na tritu/nedovoljna potranja za telekomunikacijskim uslugama

promjena zakonske regulative a da ne ide u korist Optimi

Poduzee bi se trebalo usmjeriti ponajvie na svoje slabosti i identificirati potencijalne prilike na tritu koje bi mogao iskoristiti. Smatramo kako je najvea slabost Optima Telekoma d.d. ta da je ovisan o T-HT-u. Trebalo bi ii u tom smjeru da se samostalno razvija jer na taj nain mu je vea ansa za uspjehom jer zna da o nikome ne ovisi ve o samom sebi. Naglasak bi trebalo staviti na nove investicije, na kontinuirano inoviranje te na razvoj proizvoda i usluga koji bi mogli najvie udovoljiti zahtjevima kupaca.

15

2.4.2. SWOT analiza T-Hrvatskog Telekoma

Ponovno dajemo prikaz SWOT analize, u ovom sluaju naeg najveeg konkurenta, a to je T-Hrvatski Telekom. Analiza je raena ponovno prema vlastitim procjenama jer kada smo istraivali podatke o Optima Telekomu naili smo na lanke koji govore o T-HT-u to smatramo da nam je bilo dovoljno kako bi stekli neki sveobuhvatni dojam o poduzeu.

Tablica 2.4. SWOT analiza T-Hrvatskog Telekoma

SNAGE SLABOSTI

- vodei davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj

- jedini u Hrvatskoj prua sve telekomunikacijske usluge

- razvijena tehnoloka infrastruktura te stalna ulaganja u nove tehnologije

- poslovanje prema Etikom kodeksu

- visokokvalitetni ljudski i struni potencijali

- jedna od bolje stojeih kompanija na burzi

- kreiran dobar imid u javnosti

- visoke cijene telekomunikacijskih usluga

- ovisan o politici Deutsche Telekoma

PRILIKE PRIJETNJE - rast cijene dionica - kontinuirano inoviranje u

proizvode/usluge koje nudi - uvoenje novih usluga koje e

privui kupce

- ulazak novih konkurenta na trite (posebice ulaskom u EU)

- pad cijene dionica na burzi uslijed negativnih dogaanja vezanih za tvrtku

- gubitak povjerenja dioniara u poduzee (nelegalno poslovanje i sl.)

- preuzimanje korisnika od strane konkurencije zbog visokih cijena

- nestabilnost trita kapitala - nedovoljna potranja za

telekomunikacijskim uslugama

16

- promjena zakonske regulative

Usporedbom Optime i T-HT-a vidimo kako T-HT ima puno prednosti pred Optimom, posebice kreiran imid u javnosti, usvojenost Etikog kodeksa ponaanja, razvijenost tehnoloke infrastrukture to zasigurno fali Optima Telekomu. Prilike i prijetnje su relativno iste poto je rije o istovrsnim poduzeima i oba su dionika drutva.

17

3. Kodeks korporacijskog upravljanja

Prema preporukama kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebake burze d.d. i HANFA-e, Optima Telekom d.d. prua jednak tretman svim dioniarima bez obzira na veliinu njihovih udjela, vodi transparentno poslovanje te javno objavljuje podatke o poslovanju drutva.22

Kodeks korporativnog upravljanja predstavljen je godinjim upitnikom, te je vano napomenuti kako se sva pitanja sadrana u upitniku odnose na razdoblje od jedne godine na koje se odnose i godinji financijski izvjetaji. Godinji upitnik kodeksa korporativnog upravljanja Optima Telekoma d.d. za 2011. godinu sastoji se od ukupno 68 pitanja. Na sva pitanja je odgovoreno sa da ili ne, pri emu su neki odgovori opirnije objanjeni.

Odgovor na prvo pitanje je potvrdan, to znai da poduzee ima internetske stranice, a adresa je www.optima.hr. to se tie godinjih, polugodinjih i tromjesenih izvjetaja poduzea, svi su dostupni dioniarima u sjeditu i na poslovnim adresama drutva, putem internetskih stranica drutva na internetu. Jednako tako izvjetaji su dostupni ne samo na hrvatskom, ve i na engleskom jeziku, ime Optima spada meu ona poduzea koja izdavanjem svojih financijskih izvjetaja dvojezino pridonose stvaranju bolje slike o sebi kod samih investitora, tj. razliitih interesno- utjecajnih grupacija. Drutvo ima izraen kalendar vanih dogaaja koji je uredno i na vrijeme auriran, te je ujedno i objavljen na internetskim stranicama drutva na Internetu. Samo drutvo se ne nalazi u odnosu uzajamnog dioniara s drugim drutvom ili drutvima. U godinjim izvjetajima drutvo iznosi podatke o financijskim instrumentima koje je izdalo drutvo, a iji su imatelji lanovi nadzornog i upravnog odbora ili pak lanovi uprave drutva, jednako tako drutvo navedene podatke iznosi na svojim internetskim stranicama te ih redovito aurira u roku od 24 sata. Drutvo utvruje i javno objavljuje imbenike rizika, te je takoer uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobe koje raspolau ili dolaze u dodir s povlatenim informacijama pojasni priroda i znaaj tih informacija, kao i ogranienja s tim u vezi, no drutvo nije osiguralo nadzor nad protokom informacija i njihovom moguom zlouporabom, ali ne postoji opirnije objanjenje zato drutvo to nije uinilo.23


28.12.2012. 23

Izvor: http://www.optima.hr/hr/info/investitori/korporativno-upravljanje/ , Dostupno: 28.12.2012.

18

Vano je napomenuti kako svaka dionica drutva daje pravo na jedan glas, dok su na internetskim stranicama drutva objavljeni popisi svih kandidata za lanstvo u nadzornom ili upravnom odboru, koji se biraju na skuptini ili ih se imenuje, sa ivotopisom. Jednako tako drutvo postupa na jednak nain i pod jednakim uvjetima prema svim dioniarima. Drutvo u promatranom razdoblju nije izdavalo nove dionice, a niti je stjecalo, odnosno, otputalo vlastite dionice. Izdavanje punomoi za glasovanje na glavnoj skuptini krajnje je pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva, no drutvo nije dioniarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogunosti sami glasovati na glavnoj skuptini, bez posebnih trokova, osiguralo opunomoenike koji su duni glasovati sukladno njihovim uputama, a kao opirnije objanjenje navodi se kako drutvo do sada nije imalo takvih potreba, te sukladno tome drutvo nije imalo potrebu osigurati opunomoenike. Uprava odnosno upravni odbor drutva prilikom sazivanja skuptine odredili su datum prema kojem e se utvrivati stanje u registru dionica koje e biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skuptini drutva na nain da je taj datum prije odravanja skuptine i smije biti najvie 6 dana prije odravanja skuptine. Odluka o isplati dividende ili predujma dividende ne sadri datum na koji osoba koja je dioniar stjee pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplauje dividenda budui da navedeno drutvo dividende ne isplauje, samim time datum isplate dividende ili predujma dividende nije najvie 30 dana nakon dana donoenja odluke. Odluka o isplati dividende ili predujma dividende kojom se utvruju naprijed spomenuti datumi nije objavljena i dostavljena burzi najkasnije 2 dana nakon donoenja, prilikom isplate dividende ili predujma dividende nisu favorizirani pojedinani dioniari budui da se dividende ne isplauju. Dnevni red skuptine i svi relevantni podaci i isprave uz objanjenja koje se odnose na dnevni red, objavljeni su na internetskoj stranici drutva i stavljeni su na raspolaganje dioniarima u prostorijama drutva od dana prve javne objave dnevnog reda, i to ne samo na hrvatskom, ve i na engleskom jeziku. Jednako tako su postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skuptini i koritenje pravom glasa (bez obzira jesu li doputeni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoi i sl., a sve to radi vee pravne sigurnosti. Izvjee koje nadzorni odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skuptini sadri osim sadraja izvjea propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspjenosti poslovanja drutva, rada uprave drutva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom.24

24 Izvor: http://www.optima.hr/hr/info/investitori/korporativno-upravljanje/ , Dostupno: 28.12.2012.

19

Dioniarima nije omogueno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skuptini drutva upotrebom sredstava moderne komunikacijske tehnologije, budui da to nije predvieno statutom. Uprava drutva je javno objavila odluke glavne skuptine kao i podatke o eventualnim tubama na pobijanje tih odluka. Nadzorni odnosno upravni odbor nije donio odluku o okvirnom planu svog rada koji ukljuuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje lanovima nadzornog odbora, iz razloga to se sjednica nadzornog odbora odvija u skladu s vaeim propisima. Nadzorni odnosno upravni odbor nije donio unutarnja pravila rada budui da je rad nadzornog odbora dovoljno reguliran vaeim propisima. Kao imena lanova nadzornog odnosno upravnog odbora, navedena su: Nada Marti, Zrinka Vukovi Beri, Duko Grabovac i Ivan Marti. Ga Zrinka Vukovi Beri lanica je Nadzornog odbora u drutvu Genera d.d. koje nije konkurentsko drutvo OT-u, lanica uprave u drutvima INFO IZ BRUXELLESA d.o.o. i Europoticaji d.o.o. koja takoer nisu konkurentska drutva. Nadzorni odbor odnosno neizvrni direktori upravnog odbora drutva nije sastavljen veinom od neovisnih lanova budui da su svi lanovi nadzornog odbora izabrani na Glavnoj skuptini u skladu s vaeim propisima te uz prethodno isticanje kandidature. Kao lanovi nadzornog odbora, odnosno neizvrni direktori upravnog odbora koji su neovisni navedeni su Zrinka Vukovi Beri i Duko Grabovac. U drutvu ne postoji dugoroni plan sukcesije iz razloga to drutvo ulae u izobrazbu svojih djelatnika vodei rauna o zahtjevima poslovanja. Vano je napomenuti kako je nagrada ili naknada koju primaju lanovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom odreena prema doprinosu uspjenosti drutva, te su iste odreene u skladu s mogunostima drutva i sloenosti poslova koje lanovi nadzornog odbora obavljaju i prema volji dioniara. Jednako tako je zanimljivo kako je naknada lanovima nadzornog, odnosno, upravnog odbora odreena odlukom Glavne skuptine, no ne i statutom drutva ili pak na neki drugi nain. Istiemo kako su detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od drutva ili s drutvom povezanih osoba svakog pojedinog lana nadzornog odbora drutva odnosno upravnog odbora drutva, ukljuujui i strukturu te naknade, javno objavljeni, a sve to, zato to se podaci objavljuju skupno za Upravu i Nadzorni odbor u okviru revidiranog godinjeg financijskog izvjea. Svaki lan nadzornog odnosno upravnog odbora izvjeuje drutvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otputanja ili mogunosti ostvarivanja glasakih prava nad dionicama drutva i to najkasnije sljedei radni dan, poslije nastanka takve promjene.25


20

to se tie poslova u kojima su s jedne strane sudjelovali lanovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe, a s druge strane drutvo ili s njim povezane osobe nije ih bilo u 2011. godini. Na pitanje jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali lanovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i drutvo ili s njim povezane osobe bili: zakljueni na trinoj osnovi (posebice glede rokova, kamata, jamstva i sl), jasno navedeni u izvjetajima drutva, odnosno potvreni neovisnom procjenom strunih osoba koje su neovisne u odnosu na sudionike konkretnog posla ostavljeni su prazni, budui da takvih poslova nije bilo u 2011. godini. to se tie ugovora ili sporazuma izmeu lana nadzornog odnosno upravnog odbora i drutva ne postoje. Jednako tako nadzorni odnosno upravni odbor nije ustrojio ni komisiju za imenovanje, ni komisiju za nagraivanje, zato to nadzorni odbor provedbom redovnog nadzora biva upoznat sa svim informacijama u pogledu imenovanja i razrjeenja rukovodeeg kadra. Nadzorni odnosno upravni odbor takoer nije ustrojio komisiju za reviziju iz razloga to to nije bilo potrebe za ustrojavanjem posebne komisije.26

to se tie dokumentacije za rad nadzornog odnosno upravnog odbora, ona je revidirana i na vrijeme dostavljana svim lanovima, te su u zapisnicima sa sjednica nadzornog odnosno upravnog odbora zabiljeene sve donesene odluke s rezultatima glasovanja, uz navoenje kako je glasovao pojedini lan. Kao nedostatak istaknuli bismo to to nadzorni odnosno upravni odbor nije izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja ukljuuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog lana, kao i zajednikog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve drutva, budui da bi to bio jedan kvalitetan pokazatelj. Kao lanovi uprave, odnosno izvrni direktori navedeni su: Matija Marti, Jadranka Surui i Goran Jovii. Zanimljivo je kako postoje pravila za rad uprave ili izvrnih direktora kojima su regulirana pitanja vezana uz: podruje djelovanja i ciljeve, pravila postupanja, pravila za rjeavanje sukoba interesa, tajnitvo uprave, odravanje sjednice, donoenje odluka, dnevni red, izradu i sadraj zapisnika i dostavu dokumenata, kao i suradnju s nadzornim odborom. Drutvo kao dio godinjeg izvjea nije objavilo izjavu o politici nagraivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora, iz razloga to drutvo nema politiku nagraivanja, zato to isto nije predvieno poslovnim planom.27



21

Izjava o politici nagraivanja uprave ili izvrnih direktora nije stalno objavljena na vlastitim internetskim stranicama drutva iz razloga to drutvo nema politiku nagraivanja. Samim time detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki lan uprave ili izvrni direktori primaju od drutva nisu javno objavljeni u godinjem izvjeu drutva, ve se podaci objavljuju skupno za Upravu i Nadzorni odbor. Svi oblici nagrada lanova uprave i nadzornog odbora, ukljuujui opcije i druge pogodnosti uprave, nisu javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godinjem izvijeu drutva, budui da istih nije ni bilo.28

Izjava o nagradama lanovima uprave ili upravnog odbora ne sadri niti jedan elemente glede svakog lana koji je tu dunost obnaao u godini na koju se izjava odnosi iz jednostavnog razloga, a to je da drutvo ne isplauje nagrade lanovima uprave i nadzornog odbora. Svaki lan uprave ili izvrni direktor nije izvijestio nadzorni odbor odnosno upravni odbor drutva o svim promjenama glede njegova stjecanja, otputanja ili mogunost ostvarivanja glasakih prava iz dionica drutva najkasnije sljedei radni dan poslije nastanka takve promjene uz obvezu drutva da takvu promjenu javno objavi u najkraem moguem roku zato to takvih promjena nije bilo u 2011. godini. U 2011. godini, takoer nije bilo poslova u kojima su s jedne strane sudjelovali lanovi uprave ili izvrni direktori te s njima povezane osobe, a s druge strane drutvo ili s njime povezane osobe. lanovi uprave ili izvrni direktori nemaju znaajan udio u drutvima koja se mogu smatrati konkurentskima drutvu. Zanimljivo je kako su Matija Marti i Goran Jovii ujedno su lanovi Nadzornog odbora povezanog drutva Optima Direct d.o.o. koje se ne smatra konkurentskim drutvom. Drutvo ima vanjskog revizora, no on nije vlasniki ili interesno povezan s drutvom, niti prua drutvu sam ili putem povezanih osoba druge usluge. Budui da drutvo nema komisiju za reviziju, nezavisni revizori nisu mogli izravno izvijestiti komisiju za reviziju o sljedeim pitanjima: raspravi o glavnoj raunovodstvenoj politici, vanim manjkavostima u unutarnjoj kontroli, alternativnim raunovodstvenim postupcima, neslaganju s upravom, procjeni rizika i moguim analizama prijevare i/ili zlouporabe.29

Drutvo nije javno objavilo iznose naknada plaenih nezavisnim vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pruene usluge iz razloga to je navedeni podatak do sada predstavljao poslovnu tajnu. Kao to je ve prethodno navedeno drutvo nema unutarnje revizore niti ustrojen sustav unutarnje kontrole, kao objanjenje se navodi da organizacija



22

poslovanja jo uvijek ne opravdava potrebu za zasnivanjem zasebne jedinice za nadzor poslovanja.

Ulagai imaju mogunost u pisanom obliku zatraiti i pravodobno dobiti relevantne podatke od uprave drutva ili od osobe u drutvu zaduene za odnose s ulagaima, no zanimljiv je podatak kako uprava drutva tijekom 2011. nije odrala nijedan sastanak s ulagaima. No nitko nije trpio negativne posljedice jer je nadlenim tijelima ili organima u drutvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etikih normi unutar drutva. Na kraju se istie kako se svi lanovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora slau da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti.30


23

4. Optima Telekom d.d. na tritu kapitala

Optima Telekom d.d. osnovan je 1994. godine, dok je registriran kao dioniko drutvo 24.07.1997. godine pod matinim brojem 0820431. Matini broj subjekta je 040035070, dok je OIB 36004425025. Skraeni naziv tvrtke je OT-Optima Telekom d.d., dok je puni naziv tvrtke OT-Optima Telekom d.d. za telekomunikacije. Adresa drutva je Bani 75/a HR 10 000 Zagreb. Kao djelatnosti drutva navodi se Djelatnost iane telekomunikacije (iznajmljivanje i davanje u zakup uredskih strojeva i opreme, ostalo tiskanje, istraivanje trita i ispitivanje javnog mnijenja, oglaavanje preko medija i ostale telekomunikacijske djelatnosti). Broj zaposlenih u 2011. godini iznosio je 190.31

4.1. Dionice Optima Telekom d.d.

Nakon emisije korporativnih obveznica poetkom 2007. godine, ve sljedee godine izvrena je emisija dionica Optima Telekoma d.d. kroz inicijalnu javnu ponudu. Samim time, od sijenja 2008. dionice Optime uvrtene su i na slubeno trite Zagrebake burze. Vano je napomenuti kako je Optima jedina greenfield investicija na tritu kapitala. Tvrtka je u veinskom vlasnitvu, utemeljitelja i osnivaa Optima Telekoma g. Matije Martia koji je u vlasnitvu 1.859.569 redovnih dionica tj. 65,94%, a ostalo pripada institucionalnim investitorima i malim dioniarima. Temeljni kapital drutva iznosi 28.200.700,00 kuna, te je podijeljen na 2.820.070 dionica, pri emu je nominalan iznos jedne dionice 10.00 kuna. Prilikom odluivanja na Glavnoj skuptini svaka dionica daje pravo na jedan glas. Osnovno i neotuivo pravo dioniara jest da sudjeluje u radu Glavne skuptine. To pravo dioniari ostvaruju na nain da namjeru svojega sudjelovanja u radu Glavne skuptine prijave drutvu u pisanom obliku najkasnije sedam dana prije odravanja Glavne skuptine. Kretanja vrijednosti vrijednosnica mogu se pratiti na internetskim stranicama Zagrebake burze pod oznakama OPTE-R-A i OPTE-O-142A.32

31 Izvor: http://secure.creditreform.hr/r?s=ot-optima-telekom-d.d.&an=0000042794&setlang= , Dostupno:

28.12.2012. 32

Izvor: http://www.optima.hr/hr/info/investitori/korporativno-upravljanje/ , Dostupno: 28.12.2012.

24

Vlasnika struktura Optime je podijeljena na nain da udio od ak 65,94% dionica je u rukama utemeljitelja Optima Telekoma d.d. g. Matije Martia koji je ujedno i predsjednik uprave drutva. Preostala vlasnika struktura podijeljena je na nain da institucionalnim investitorima pripada 25,38% dionica, dok je preostalih 8,68% dionica raspodijeljeno meu ostalim dioniarima.33

U tablice 4.1. dan je prikaz 10 najveih dioniara, pa tako moemo vidjeti da se na prvom mjestu nalazi ve spomenuti Marti Matija koji dri 1.859.569 dionica. Vidimo kako ve sljedei dioniar ima puno manji udio, od svega 5,69% dionica, jednako tako moemo vidjeti kako meu 10 najveih dioniara ak je 7 institucionalnih investitora. Napomenuli bi kako je ovakva vlasnika struktura karakteristina za kontinentalni model korporacijskog upravljanja koji karakterizira visoka koncentracija vlasnitva u rukama manjeg broja dioniara obino financijskih institucija i institucionalnih investitora.

Tablica 4.1. 10 najveih dioniara Optima telekom-a d.d. na dan 28.12.2012.34

Vlasnik/nositelj rauna (OIB) / Suovlatenik / imatelj VP-a (OIB) Stanje [%] Vrsta rauna

1. MARTI MATIJA (26652252919) 1.859.569 65,94 Osnovni raun 2. ZAGREBAKA BANKA D.D. (92963223473) 160.512 5,69 Skrb. raun 3. ZAGREBAKA BANKA D.D. (92963223473) 138.471 4,91 Skrb. raun 4. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. (53056966535) 133.769 4,74 Skrb. raun 5. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. (53056966535) 96.633 3,43 Skrb. raun

6. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D.

(69326397242)/AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND (59318506371)

76.582 2,72 Skrb. raun

7. ZAGREBAKA BANKA D.D. (92963223473) 42.809 1,52 Osnovni raun 8. UVANI ROLAND (04527822480) 30.301 1,07 Osnovni raun 9. JOVII GORAN (00363869593) 20.200 0,72 Osnovni raun

10. HRVATSKA POTANSKA BANKA D.D.

(87939104217) 14.353 0,51 Skrb. raun

Ukupno: 2.573.201 91,25

33 Izvor: http://www.optima.hr/hr/info/investitori/vlasnicka-struktura/ , Dostupno: 28.12.2012.

34 Izvor: http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:52:0::NO:RP, Dostupno: 28.12.2012.

25

4.2. Usporedba cijene dionica Optima Telekom d.d.

Na grafikonu 4.1. prikazano je kretanje cijene dionica Optima Telekoma d.d. za razdoblje od 07.01.2008. 18.12.2012., kao i usporedba sa kretanjem CROBEX-a i cijene dionica konkurenta T-Hrvatskog telekoma. Moemo vidjeti kako je vrijednost promatrane dionice bila najvea na poetku promatranog razdoblja, tonije 09.01.2008. kada je iznosila 275 kuna, no nakon toga biljei kontinuiran pad sve do 07.07.2009. kad je cijena svega 90 kuna. Taj pad cijene dionica pripisujemo looj gospodarskoj situaciji koja je u tom trenutku prevladavala na globalnoj razini. Meutim, smatramo kako je to dijelom i odgovornost rukovodstva Optime koje je loe procijenilo trenutak kad treba napraviti emisiju vrijednosnih papira. Nakon toga vidi se rast cijene do 08.08.2009. nakon ega slijedi kontinuiran pad cijene, sa zakljunim 25.12.2012. kad je cijena dionice bila najnia, te je iznosila svega 11.69 kuna, to je daleko ispod najvie cijene. Kontinuiran pad cijene tijekom navedenog razdoblja je posljedica ope gospodarske slike, to se moe vidjeti i po kretanju CROBEX-a, budui da se cijelo vrijeme kree priblino paralelno sa cijenom dionice Optime.

Kao to je ve spomenuto cijena promatrane dionice se kree priblino paralelno s kretanjem vrijednosti CROBEX-a, osim na poetku promatranog razdoblja, odnosno trenutka kada je cijena dionice zabiljeila svoj prvi znaajniji pad. Budui da se CROBEX sastoji od najbolje kotirajuih dionica moemo zakljuiti kako je kretanje cijene promatrane dionice i za oekivati, kada se uzme u obzir da je to relativno mlado poduzee, koje unato tome to dri drugo mjesto na tritu RH, je znatno manje od vodeeg T-Hrvatskog telekoma.

Usporeujui cijene dionica sa cijenom T-HT-a, rekli bismo da ima smisla, samo kad se spomenu dva najvea telekom operatera na tritu RH, no zasigurno nakon malog promiljanja o toj temi, moe se relativno jednostavno zakljuiti kako u praksi na tritu RH nema nekog domaeg konkurenta koji bi mogao konkurirati T-HT-u. Isto je jo oitije kad se promatra kretanje cijene dionica promatranih poduzea. Moemo vidjeti kako cijena dionice T-HT-a prati kretanje CROBEX-a i cijene dionica Optime samo na poetku promatranog razdoblja, kada svi biljee pad cijene. Nakon Tog cijene dionica T-HT-a se vraa na razinu s poetka razdoblja i biljei blage oscilacije do kraja razdoblja. Vano je napomenuti kako je cijena dionica T-HT-a cijelo vrijeme daleko iznad ne samo cijene dionica Optime ve i CROBEX-a.

26

Kao zakljuak bi naveli da teoretski ima smisla usporeivati cijene dionica promatranih poduzea i CROBEX-a, no imajui na umu kojeg su ranga promatrana poduzea, dolazimo do zakljuka da se sama usporedba i nema ba smisla.

Na grafikonu 4.1. takoer moemo vidjeti kako se kretao intenzitet trgovine dionicama Optima Telekoma d.d. kroz cijelo promatrano razdoblje. Obujam trgovine dionicama je u veini promatranog razdoblja kretao se od 0,00 do cca 25.000,00 kuna. Najvei intenzitet/obujam trgovine navedenim dionicama bio je 07.07.2008. kada je iznosio 2.723.630,00 kuna, te moemo vidjeti da se to poklapa sa razdobljem u kojem su promatrane dionice prvi puta dostigle najniu cijenu, nakon ega im cijena poine ponovo rasti. Sljedei znaajniji obujam trgovine navedenim dionicama zabiljeen je 09.12.2009., te je iznosio 2.424.260,00 kuna. Takav trend obujma trgovine mi bismo pripisali tome to se preko 65% dionica nalazi u vlasnitvu jedne osobe (osnivaa) koji na taj nain kontrolira poslovanje,. S druge strane meu 10 najveih dioniara nalazi se ak 7 institucionalnih investitora za koje znamo da nakon to formiraju svoj portfelj nisu skloni pretjeranoj trgovini dionicama. Na kraju obujam trgovine koje se kree u rasponu od 0,00 do 25.000,00 kn je i za oekivati kada se uzme u obzir postotak dionica koje se nalaze u rukama malih i privatnih investitora.

Grafikon 4.1. Kretanje cijene dionica Optima Telekom-a d.d. (od 07.01.2008. 28.12.2012.) i usporedba s kretanjem CROBEX-a i cijene dionica T-Hrvatskog

Telekoma35

35 Izvor: http://www.investa.hr/grafovi, Dostupno: 28.12.2012

27

Kad promatramo kretanje cijene dionice moramo voditi rauna o veliini promatranog poduzea to se u praksi esto zamjenjuje pojmom trina kapitalizacija. Upravo taj problem javio se pri usporedbi cijene dionica Optime i vodeeg telekom operatera na podruju RH, a to je T-Hrvatski telekom, budui da postoji znatna razlika u njihovim veliinama. Trina kapitalizacija dionice Optime je relativno visoka, te ju karakterizira stabilnije i transparentno poslovanje, dok sigurnost poslovanja vodi niem riziku ulaganja od strane razliitih interesno- utjecajnih grupacija. Meutim tu se javljaju odreeni problemi koji su vezni uz manju fleksibilnost, tj. oteanu prilagodbu trinim uvjetima koji se konstantno mijenjaju, dok slabiji godinji rast ostavlja relativno malo prostora znaajnijem rastu cijena dionica.36

to se tie volatilnosti/ rizinosti dionice ona ponajvie ovisi o rasponu kretanja cijene iste. Budui da je raspon kretanja cijena promatrane dionice relativno velik, na poetku promatranog razdoblja cijena je iznosila ak 275,00 kuna, dok je na dan 25.12.2012. iznosila svega 11,69, moe se zakljuiti kako je rije o rizinijoj dionici, tj. cijena joj se moe u kratkom vremenu dramatino promijeniti, u bilo kojem smjeru, to se u konanici moe i vidjeti na grafikonu 4.1. Jednako tako, velika promjenjivost cijene dionice istovremeno predstavlja i dvosjekli ma, tj. investitor moe ostvariti vei potencijalni profit kada cijena raste, odnosno vei gubitak kada cijena pada, to je sluaj i s dionicama Optime.37

Likvidnost dionice odnosi se na intenzitet trgovanja samom dionicom. Kao to smo prethodno naveli, promatrane dionice spadaju u srednje likvidne, budui da se njihov promet veinom kree od 0,00 do 25.000,00 kuna, dok tek u rijetkim sluajevima promet biljei znaajniji porast. Na temelju likvidnosti mogue je izvesti zakljuak o stabilnosti cijene dionice, pa tako to je dionica manje likvidna pojedinani ulaga ima mogunost znaajnijeg utjecaja na kretanje cijene, pa je samim time takva dionica i manje stabilna. S druge strane to je promatrana dionica likvidnija, to e osigurati da se ona kree to slinije kretanju ostatka trita. Interes institucionalnih ulagaa je dobar znak ostalim manjim investitorima za ulaganje u odreenu dionicu, budui da iza tih institucionalnih investitora stoje strunjaci i analitiari, koji su upueniji od malih ulagaa. Unato tome mi pretpostavljamo kako su se u naem sluaju i institucionalni ulagai prevarili, budui da cijena dionica u veem dijelu dosadanjeg razdoblja biljei znaajan pad vrijednosti. Takoer je vana nemogunost kupnje

36 Izvor: http://www.investa.hr/ , Dostupno: 29.12.2012


28

ili prodaje po elji to je obiljeje dionica kojima se jako rijetko trguje, te im se tako i relativno teko pronalaze kupci i prodavatelji u datom trenutku. I u konanici je razlika izmeu kupovne i prodajne cijene manja to je likvidnost same dionice vea.38

Vano je napomenuti kako je sektor itekako vaan element koji utjee na kretanje cijene dionice. Kako je svaka dionica svrstana u neki sektor, ovisno o djelatnosti poduzea, logino je oekivati kako e se cijene dionica unutar promatranog sektora priblino jednako kretati, budui da bi na njih trebali djelovati isti ili pak slini faktori. Ve je prethodno objanjeno a i vidljivo iz grafikona 4.1. kako to nije sluaj i sa kretanjem cijene dionica Optime i T-Hrvatskog telekoma. Mi smatramo kako je to posljedica toga to je T-Hrvatski telekom bio dugi niz godina monopolist u svojoj djelatnosti na podruju RH, te je nerealno za oekivati kako bi novo poduzee u par godina moglo dostii tu kritinu masu i biti ozbiljan konkurent. Razlog vie je to novo poduzee kree od nule, dok T-HT otkupljuje strani investitor koji igra vanu ulogu i na globalnoj razini. Jednako tako potrebno je obratiti panju na samu djelatnost koja je intenzivna kapitalom i podlona je stalnim tehnolokim inovacijama koje je relativno tee pratiti ukoliko ste pionir u toj djelatnosti. Tu su takoer i pravni i zakonski okviri koji su se trebali promijeniti kako bi se omoguio ulazak novih poduzea u tu djelatnost, a upravo je to potaknuo angaman Optima Telekoma d.d., koji je samim time postao prvi alternativni pruatelj telekomunikacijskih usluga na podruju RH. I na kraju je potrebno spomenuti i infrastrukturu koja je jedan od najkompleksnijih i najskupljih preduvjeta za ulazak u ovaj sektor, a ona je u poetku bila iskljuivo vlasnitvo glavnog konkurenta T-HT-a. Na temelju svega navedenog ipak smatramo kako se u naem sluaju kretanje sektora odraava na kretanje cijene dionice promatranog poduzea samo u negativnom smislu, tj. kad se sektor kree loije od dionice, tada dionice ostvare lo rezultat, budui da pripadaju sektoru koji trenutno nije privlaan ulagaima, koji tu dionicu percipiraju loije nego to ona uistinu je. S druge strane za promatranu dionicu se ne bi moglo rei da na nju utjee i pozitivno kretanje sektora, budui da u situacijama kada se sektor kree bolje od dionice, promatrana dionica i ne biljei ba znaajniji rast cijene zahvaljujui upravo tome to se nalazi u navedenom sektoru, koji je ulagaima trenutno zanimljiviji, ve biljei stagnaciju daljnjeg pada, budui da u veini promatranog razdoblja vrijednost dionice pada. 39



29

4.3. Fundamentalni pokazatelji dionica Optima telekom d.d.

Na slici 4.1. dan je prikaz fundamentalnih pokazatelja koji se odnose na dionice Optima Telekoma d.d. Kao to je vidljivo na prvi pogled veina tih pokazatelja ima negativni predznak, to nam daje pravo da zakljuimo kako se radi o ne ba sjajnom poduzeu kada gledamo te pokazatelje, no potrebno ih je promatrati u sklopu prosjeka te industrije. Moemo odmah napomenuti kako nas takvi rezultati i nisu ba iznenadili, budui da smo isto poduzee imali na kolegiju Praktikum, na treoj godini preddiplomskog studija gdje smo radili puno detaljniju analizu samog poduzea. Te na kolegiju Analiza financijskih izvjetaja, gdje smo se detaljno bavili problematikom financijskih izvjetaja. Moemo konstatirati kako se je slika u odnosu na prije 2 godine neto popravila glede samih pokazatelja, no problem se javlja kada te pokazatelje moramo usporediti sa ne samo najboljim poduzeem u tom sektoru, ve jednim od najboljih poduzea na podruju RH uope, a to je T-Hrvatski telekom. Ipak, kako bi stvorili realniju sliku o trenutnoj poziciji i snazi Optima Telekoma d.d., potrebno je imati na umu kako je to prvi alternativni telekom operater na podruju RH, koji se usudio suprotstaviti ne samo dotadanjem monopolistu T-HT-u, ve i pravnim i zakonskim okvirima koji su se trebali promijeniti kako bi bio mogu ulazak konkurenata u taj sektor.

Slika 4.1. Fundamentalni pokazatelji dionica Optima Telekom d.d.40

40 Izvor: http://www.investa.hr, Dostupno: 29.12.2012.

30

Slika 4.2. nam pokazuje fundamentalne pokazatelje koji se odnose na dionice T-Hrvatskog telekoma, kao vodeeg poduzea u tom sektoru, a samim time i najveeg konkurenta, a mi bismo ga se usudili nazvati i izazovom za sva ostala poduzea iz te brane. Odmah na prvi pogled moemo vidjeti znaajnu razliku u odnosu na prethodnu tabelu, tj. fundamentalne pokazatelje Optima Telekoma d.d., a to je da su ovdje svi pokazatelji ne samo pozitivni, ve daleko iznad optimalne razine. U nastavku emo objasniti svaki pokazatelj, rei to on predstavlja, u kojim granicama bi trebao biti, te konkretne brojeve za dva promatrana poduzea kao i objanjenja.

Slika 4.2. Fundamentalni pokazatelji dionica T-HT Hrvatskog telekoma41

EPS EPS nam pokazuje koliko je neto dobiti poduzee zaradilo po jednoj dionici, te je samim time to jedan od najvanijih i najkoritenijih pokazatelja profitabilnosti poduzea kojeg investitori koriste kako bi ocijenili potencijal rasta neke dionice. Visoke vrijednosti EPS-a ukazuju na efikasnost poduzea u stvaranju zarade. Mnogi investitori, osim zadnjeg kvartala, promatraju i trend kretanja EPS-a, te je poeljno da EPS iz kvartala u kvartal raste. Meutim potrebno je napomenuti kako unato tome to se pozitivnim smatraju to vie vrijednosti, poeljno iznad prosjeka sektora, treba uzeti u obzir da ak i negativne vrijednosti ovog pokazatelja mogu dovesti do rasta cijene dionice, pod uvjetom da su oekivanja trita bila nia od stvarne vrijednosti

41 Izvor: http://www.investa.hr/, Dostupno: 29.12.2012.

31

pokazatelja. Ovaj pokazatelj je za promatranu dionicu u sva tri sluaja negativan, dok su kod konkurenta T-HT-a, ne samo ovaj, ve i svi ostali pokazatelji pozitivni, to jo jednom dovodi u pitanje opravdanost i smisao usporedbe ova dva promatrana poduzea.

- EPS YTD je za promatranu dionicu negativan i iznosi -13,73, te je oito kako taj negativni pokazatelj nije doveo do rasta cijene dionica, budui da cijene kontinuirano padaju. S druge strane isti pokazatelj za dionice najveeg konkurenta T-HT a iznosi ak 22.12., to se u konanici ogleda i u rastu cijene dionica.

- EPS kvartalno je takoer negativan i iznosi -6,93, dok je kod konkurenta on pozitivan i iznosi 4,01.

- EPS ttm je kod promatranog poduzea negativna, i iznosi ak -33,72, a kod konkurenta T-HT-a je pozitivan i iznosi 21,12.42

P/S Navedeni pokazatelj se koristi za identifikaciju podcijenjenih/precijenjenih dionica, odnosno P/S pokazuje koliko je trite spremno platiti za dionicu po svakoj kuni prihoda od prodaje, odnosno koliko je cijena dionice visoka u odnosu na prihode koje to poduzee ostvaruje. Vrijedi pravilo da to je P/S nii, to je dionica jeftinija, jer ulagai plaaju manje po dionici za svaku jedinicu prihoda od prodaje. Meutim, treba biti oprezan s interpretacijom ovog pokazatelja, jer poduzea koja su blizu bankrota takoer mogu imati nisku vrijednost P/S-a. Za ovaj pokazatelj se takoer poeljnim smatraju vrijednosti nie od prosjeka sektora, zato to niske vrijednosti P/S-a ukazuju na moguu podcijenjenost dionice, a takve dionice imaju vei potencijal rasta od precijenjenih.

- P/S ttm za promatrano poduzee je pozitivan no iznosi svega 0,19, to znai da investitori relativno jeftino mogu kupiti dionicu, dok taj pokazatelj kod konkurenta T-HT-a iznosi 2,46, to znai da su dionice skuplje i investitori moraju vie platiti.


32

P/E To je koeficijent koji se temelji na odnosu cijene i zarade, i koristi se za identifikaciju podcijenjenih/precijenjenih dionica. Jednostavno reeno, P/E pokazuje koliko je trite spremno platiti za dionicu po svakoj kuni neto dobiti, odnosno koliko je cijena neke dionice visoka u odnosu na zaradu od prodaje dionica. Kod ovog pokazatelja vrijedi pravilo da to je P/E nii, to je dionica jeftinija. Zapravo, to je znak da je dionica podcijenjena, jer ulagai plaaju manje po dionici, te tako ostvaruju veu zaradu od prodaje iste, s druge strane to je P/E vii, to je neka dionica "skuplja" i potencijal njenog rasta manji. Poeljne vrijednosti su ispod prosjeka sektora, odnosno nie od ostalih poduzea u istom sektoru. Takve vrijednosti ukazuju na podcijenjenost dionice, a one imaju vei potencijal rasta. Podcijenjenim se dionicama smatraju one s niskim omjerom cijene i zarade. Uvrijeeno je miljenje da podcijenjene dionice imaju vei potencijal rasta, meutim to se ne bi trebalo tumaiti jednoznano, ve treba gledati i druge pokazatelje.

- P/E ttm za promatrano poduzee je negativan i iznosi -0,89, to znai da su dionice izrazito podcijenjene, odnosno da imaju veliki potencijal za rast ukoliko se promatra samo taj pokazatelj, no to nije dovoljno za stvaranje cjelovite slike o navedenoj dionici, ve je potrebno uzeti u obzir i ostale pokazatelje, koji su kao to vidimo u veini sluajeva negativni. Navedeni pokazatelj je za T-HT izrazito velik i iznosi ak 11,46, to moe znaiti da je navedena dionica precijenjena sa malim potencijalom za rast, s ime se mi osobno ne bi sloili, ve bi uzeli u obzir i ostale pokazatelje. 43

P/B To je omjer kojim se usporeuju trina cijena i knjigovodstvena vrijednost dionice, odnosno ovaj pokazatelj nam pokazuje koliko je trite spremno platiti za dionicu po svakoj kuni knjigovodstvene vrijednosti poduzea. Tako vie vrijednosti ukazuju da ulagai imaju visoka oekivanja od menadmenta, te da oekuju porast vrijednosti poduzea. Kao i ostali pokazatelji ovog tipa (P/E, P/S) ukazuje na potencijalnu precijenjenost/podcijenjenost dionice. Kod ovog pokazatelja poeljnim se smatraju vrijednosti nie od prosjeka sektora, zato to takve vrijednosti ukazuju na moguu


33

podcijenjenost dionice, a takve dionice imaju vei potencijal rasta od precijenjenih. Navedeni pokazatelj za promatrano poduzee iznosi ak 1916,37, to nam govori da su navedene dionice itekako precijenjene, dok isti pokazatelj kod konkurenta T-HT-a iznosi svega 1,80, te ukoliko bi se promatrao samo ovaj pokazatelj moglo bi se postaviti pitanje da li je zaista rije o prvom i drugom telekom operateru na tritu RH.44

ROA ttm (povrat na imovinu) Ovaj pokazatelj nam ukazuje na to koliko je poduzee uspjeno u pretvaranju novca dobivenog od dioniara u zaradu, tako nam ovaj pokazatelj prikazuje koliku dobit moe ostvariti temeljem jedinice imovine u svom vlasnitvu. S obzirom da se vrijednosti ovog pokazatelja jako razlikuju od industrije do industrije, potrebno ga je promatrati u odnosu na prosjek sektora. to je omjer vei, industrijski standardi obino indiciraju efikasniju uporabu sredstava. Ovaj pokazatelj daje ulagaima uvid u to koliko uinkovito poduzee mijenja novac koji posjeduje za ulaganja kroz neto dobit. Pozitivnim se smatra vrijednost ROA-e via od prosjeka sektora, to vea, to bolja jer takva vrijednost ukazuje na to da je to poduzee uspjenije od konkurencije u stvaranju zarade po svakoj kuni svoje imovine. Prema oekivanju i ovaj pokazatelj je za promatrano poduzee negativan i iznosi -0,09, to znai da poduzee i nije previe uspjeno u pretvaranju novca dobivenog od dioniara u zaradu, no budui da prvi konkurent ima ROA-u svega 0,13, kad se promatra unutar sektorski, na emu je i poseban naglasak kod ovog pokazatelja moemo zakljuiti, kako je to jedan od pokazatelja u kojem nae poduzee i nije toliko loe.45

ROE ttm (povrat na kapital) To je pokazatelj koji ukazuje na to koliko je poduzee uspjeno u pretvaranju novca dobivenog od dioniara u zaradu. Pokazuje koliko dobro poduzee koristi vlastiti kapital kako bi stvorilo profit, te se koristi za usporedbu profitabilnosti poduzea iz istog sektora. S obzirom da se vrijednosti ovog pokazatelja jako razlikuju od industrije do industrije, potrebno ga je takoer promatrati u odnosu na prosjek sektora. Visoke vrijednosti ovog pokazatelja signaliziraju dobru profitabilnost poduzea, a poeljno je da je vrijednost ROE-e iznad prosjeka sektora - to vea, tim je bolja. Takve



34

vrijednosti ukazuju da je to poduzee uspjenije od konkurencije u stvaranju zarade po svakoj kuni kapitala. Ovaj pokazatelj je jo jedan od izrazito loih za promatrano poduzee, te iznosi ak -2160,98 po emu bi se moglo zakljuiti kako je poduzee relativno nesposobno u pretvaranju novca dobivenog od dioniara u zaradu i to ne samo svom sektoru, ve meu poduzeima koja kotiraju na burzi openito. Konkurent T-HT ima 0,16, po emu ga svrstavamo meu uspjenija poduzea, a pogotovo kada uzmemo u obzir opu sliku tog poduzea.46

Current ratio Navedeni pokazatelj mjeri sposobnost poduzea da podmiri svoje tekue obveze, pri emu se gledaju obrtna sredstva, ijim se pretvaranjem u novani oblik mogu plaati prispjele obveze. Vrijednosti ovog koeficijenta vee od 1 ukazuju na sposobnost poduzea da podmiri sve svoje tekue obveze, meutim uvrijeen je stav da bi koeficijent tekue likvidnosti trebao biti vei od 2 (kratkotrajna imovina treba biti dvaput vea od kratkoronih obveza), ipak previsoke vrijednosti signaliziraju akumulaciju tekuih sredstava i neiskoriteni kapital. S druge strane niske vrijednosti, ispod 1, ukazuju na nemogunost podmirenja svih kratkoronih obveza. Navedeni pokazatelj za promatrano poduzee iznosi svega 0,15, to znai da je kratkotrajna imovina gotovo 6,5 puta manja od kratkoronih obveza, dok konkurent T-HT ima ak 3,72, to znai da im je kratkotrajna imovina dostatna da preko 3,5 puta pokriju kratkorone obveze, meutim to nam takoer govori kako to poduzee ima previe akumuliranih tekuih sredstava i neiskoritenog kapitala koji bi bio puno profitabilniji da se dalje ulae.47

Quick Ratio (koeficijent ubrzane likvidnosti) To je pokazatelj kratkotrajne likvidnosti poduzea koji mjeri sposobnost poduzea da podmiri svoje obveze u vrlo kratkom roku, pa se tako pozitivnim smatraju to vee vrijednosti jer one ukazuju na veu likvidnost Ovaj je pokazatelj konzervativniji od koeficijenta tekue likvidnosti jer zalihe ne smatra trenutno dostupnim sredstvima, budui da neka poduzea ne mogu svoje zalihe lako pretvoriti u gotovinu. U odreenim sluajevima kada je obveze potrebno podmiriti u iznimno kratkom roku, ovaj e pokazatelj biti uinkovitiji od koeficijenta tekue likvidnosti koji bi u tim



35

situacijama mogao precijeniti likvidnost poduzea zbog toga to u svojoj kalkulaciji koristi i zalihe. Pozitivnim se smatraju vrijednosti vee od 1, koje ukazuju na to da je poduzee sposobno podmiriti sve svoje obveze u vrlo kratkom roku, meutim ovaj pokazatelj je potrebno takoer promatrati po sektorima. Ukoliko je koeficijent manji od 1, poduzee ne moe podmiriti sve svoje kratkorone obveze, te su vrijednosti nepoeljne neovisno o prosjeku sektora. Promatrano poduzee ima koeficijent ubrzane likvidnosti svega 0,14, to je manje u odnosu na koeficijent tekue likvidnosti budui da poduzee ima znaajnije zalihe. Konkurent T-HT takoer ima ovaj pokazatelj neto manji u odnosu na koeficijent tekue likvidnosti, no on je jo uvijek preko 2, to znai da bi dio sredstava treba profitabilnije uloiti.48

Profit margin (neto profitna mara) Slui investitorima kao pokazatelj profitabilnosti poduzea, jer daje uvid u to koliki dio ukupnih prihoda poduzee zadrava kao neto dobit nakon podmirenja svih obveza. Takoer, uvid u iznos neto profitne mare ulagaima govori koliko je neko poduzee uspjeno u kontroli svojih trokova i definiranju cijene vlastitih proizvoda i usluga. Vrijednost ovog pokazatelja iskazana je u postocima i govori koliki postotak prihoda poduzee zadrava kao dobit, pa je tako poeljno da iznos neto profitne mare bude to vii i iznad prosjeka sektora, zato to to ukazuje da je poduzee efikasnije od konkurencije u kontroli trokova. Ovaj pokazatelj kod promatranog poduzea iznosi -0,17, to nam govori da navedeno poduzee posluje s gubitkom, dok konkurent T-HT ima neto profitnu maru 0,16, to znai da 16% ukupnih prihoda poduzee zadrava kao neto dobit nakon podmirivanja svih obveza.49

Kao to smo na poetku pretpostavili fundamentalni pokazatelji ba i ne predstavljaju Optima telekom d.d. i njegovo poslovanje u najboljem svijetlu, u odnosu na T-Hrvatski telekom. No unato tome, smatramo kako je Optima na dobrom putu da kvalitetnim korporativnim upravljanjem temeljenim na kvalitetnim ljudskim potencijalima unaprijedi svoje poslovanje i postane ozbiljan konkurent do sada ne dodirljivom T-HT-u.



36

5. Preporuke za poboljanje

Na temelju analize godinjeg upitnika korporacijskog upravljanja za 2011. godinu kao i ostalih dostupnih informacija, korporacijsko upravljanje Optima Telekom-a d.d. ocjenjujemo sa zadovoljavajuim. Ponovo istiemo kako je korporacijsko upravljanje i poslovanje promatranog poduzea solidno, iako ima velikog prostora za poboljanje, no ne smijemo u nijednom trenutku smetnuti s uma o kakvom se poduzeu, sektoru, odnosno glavnom konkurentu radi.

Ono na to bismo mi preporuili je da drutvo uspostavi mehanizam nadzora nad protokom povlatenim informacijama, imajui na umu da je to ishodite informacijske asimetrije, to se u konanici ogleda jednim dijelom i u kretanju trine cijene dionica samog poduzea. Takoer smatramo kako je od izuzetne vanosti da drutvo osigura dioniarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogunosti sami glasovati na skuptini, bez posebnih trokova, opunomoenike koji su duni glasovati sukladno njihovim uputama, bez obzira na to to do sada nije bilo potrebe za tim, meutim na taj nain stvara se bolja slika o samom poduzeu. Mi bismo preporuili poboljanja vezana uz to da se dioniarima omogui sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skuptini drutva upotrebom sredstava moderne komunikacijske tehnologije, budui da je takorei cijelo poslovanje dananjice temeljeno na toj tehnologiji.

Vana pretpostavka uspjenog poslovanja je i da se nadzorni odbor odnosno neizvrni direktori upravnog odbora drutva sastavljeni veinom od neovisnih lanova, to nije dosadanja praksa u promatranom poduzeu, ve su svi lanovi nadzornog odbora izabrani na Glavnoj skuptini u skladu s vaeim propisima te uz prethodno isticanje kandidature, te je ujedno to takoer jedna od naih vanijih preporuka da se uine promijene i po tom pitanju. Takoer bi preporuili definiranje ugovora ili makar sporazuma izmeu lanova nadzornog, odnosno upravnog odbora i samog drutva, koji za sada ne postoji, a na taj nain bi se mogle jasnije definirati obveze odnosno prava obiju ugovornih strana, to bi u konanici dovelo do kvalitetnijeg korporacijskog upravljanja i postizanja boljih rezultata, uz pretpostavku da se elementi ugovora/sporazuma pravilno definirani da se svaka strana tog pridravala. Nepostojanje komisije za nagraivanje smatramo ozbiljnim nedostatkom korporacijskog upravljanja ovog poduzea. Smatramo kako je to od izuzetne vanosti imajui na umu da se

37

veina naknada u dananje vrijeme sastoji od dvije komponente, a to su fiksni i varijabilni dio. Definiranjem fiksnog odnosno varijabilnog dijela nagraivanja sami zaposlenici, odgovorne osobe bile bi motiviranije za postizanje boljih rezultata, to na kraju dovodi do poveanja bogatstva za sve interesno utjecajne skupine. Bez obzira to u godinjem upitniku korporacijskog upravljanja stoji kako nije bilo potrebe za ustrojavanjem posebne komisije za reviziju, mi preporuamo da se osnuje, jer na taj nain e se poboljati sama transparentnost poslovanja, ali i vea odgovornost zaposlenika prema svojim obvezama.

Kao veliki propust smatramo to to drutvo ne objavljuje izjavu o politici nagraivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora kao dio godinjeg izvjea, budui da se na taj nain osigurava transparentnost poslovanja, a i poveava se lojalnost postojeih investitora koji ire pozitivne spoznaje i informacije o samom poduzeu. To je ubiti jako dobra preporuka ukoliko poduzee misli vriti daljnju emisiju vrijednosnih papira kako bi si osiguralo investitore koji e moi i biti voljni bez veih problema apsorbirati itavu emisiju. U svrhu poveanja transparentnosti na podruju revizije preporuamo da se javno objavljuju iznose naknada plaenih nezavisnim vanjskim revizorima.

Moemo zakljuiti kako unato tome to postoje odreeni nedostaci i slabosti sustava korporacijskog upravljanja promatrano poduzee je na dobrom putu da unaprijedi svoj sustav korporacijskog upravljanja. To navodimo imajui na umu kako je izgledala internetska stranica poduzea prije 2 godine, kao i podaci koji su tada bili nedostupni ili turi, a danas smo ih bez veih problema pronali.

38

6. Zakljuak

U radu smo razmotrili kompaniju Optima Telekom, jednu od vodeih u pruanju telekomunikacijskih usluga. Smatramo kako je to kompanija koja ima jo mnogo potencijala za napredovanjem, no potrebno je njome kvalitetno upravljati i postaviti prave ljude na elo. Pod time se misli na Upravu i Nadzorni odbor. Glavni ovjek u kompaniji koji je ujedno i predsjednik Uprave, Matija Marti je taj koji je pokrenuo kompaniju i koji ima veinu dionica u svojim rukama, to moda ni nije tako loe jer je lake upravljati kompanijom na taj nain, nego da je disperzirano vlasnitvo. Vano je napomenuti kako je Optima Telekom d.d. i jedina greenfield investicija na tritu kapitala.

Najvei konkurent Optimi je zasigurno T-HT (Hrvatski Telekom) i moemo rei kako u dogledno vrijeme Optima jo nee imati anse protiv njega jer zapravo u nekim segmentima i ovisi o T-HT-u. Potrebno je prema naem miljenju prvo odvojiti se od najveeg konkurenta i zapoeti s izgradnjom vlastite telefonske linije a zatim alocirati prikupljena sredstva u znaajna ulaganja i inoviranje.

Prouavanjem kodeksa korporacijskog upravljanja odabranog poduzea dolazimo do zakljuka kako je korporacijsko upravljanje Optime Telekoma na zadovoljavajuoj razini. No, ovdje takoer ima velikog prostora za poboljanje.

Kao veliki propust naveli bi to to drutvo ne objavljuje izjavu o politici nagraivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora kao dio godinjeg izvjea. Ako je u cilju kompanije da osigura transparentno poslovanje, to bi zasigurno bila stavka na kojoj bi se trebalo poraditi. Takoer, investitori bi na taj nain zadobili vee povjerenje u kompaniju.

to se tie samih dionica poduzea, cijene dionica Optima Telekoma kreu se paralelno s kretanjem vrijednosti CROBEX-a (koji se sastoji od najbolje kotirajuih dionica) stoga je dosta dobro, s obzirom da se radi o relativno mladom poduzeu. Dionice se smatraju i srednje likvidnim, to opet istiemo kako nije loe. Likvidnost dionice odnosi se na intenzitet trgovanja samom dionicom.

No, unato tome to postoje odreeni nedostaci i slabosti vezani uz sustav upravljanja kompanijom i sam sustava korporacijskog upravljanja, Optima Telekom je na dobrom putu da to unaprijedi.

39

Literatura:

1. Optima.hr. Profil tvrtke. Dostupno na: http://www.optima.hr/hr/info/o-nama/profil-tvrtke/

2. Optima.hr. Korporativno upravljanje. Dostupno na: http://www.optima.hr/hr/info/investitori/korporativno-upravljanje/

3. Optima.hr. Profil tvrtke. Dostupno na: http://www.optima.hr/repository/files/5f831db9a27534afa22c2a83ad98b34b.pdf

4. Optima hr. Odluka o usvajanju konsloidiranih godinjih financisjkih izvjea za 2011. godinu. Dostupno na: www.optima.hr/repository_files/file/609

5. Optima hr. Najava sjednice Uprave i Nadzornog odbora. Dostupno na: http://www.optima.hr/repository_files/file/632/

6. Optima hr. Vlasnika struktura. Dostupno na: http://www.optima.hr/hr/info/investitori/vlasnicka-struktura/

7. Business.hr. Optima Telekom postao d.d., skuptina 21. kolovoza. Dostupno na: 8. http://www.business.hr/burza/optima-telekom-postao-d-d-skupstina-21-kolovoza 9. Optima.hr. Objava odluka Glavne skuptine. Dostupno na:

www.optima.hr/repository_files/file/619 10. T.ht.hr. Profil grupe. Dostupno na: http://www.t.ht.hr/grupa/profil.asp 11. Metronet.hr. Dobrodoli u Metronet. Dostupno na: http://www.metronet.hr/o-

nama/dobrodosli-u-metronet/ 12. Vipnet.hr. Profil Vipneta. Dostupno na: http://www.vipnet.hr/o-vipnetu/osnovne-

informacije/profil-vipneta 13. H1telekom.hr.O nama. Dostupno na:

http://www.h1telekom.hr/Onama/tabid/418/Default.aspx 14. Tele2. O nama. Dostupno na: http://www.tele2.hr/o-tele2/o-nama/ 15. Investa.hr. Dionice. Dostupno na: http://www.investa.hr/ 16. Creditreform Pregled poduzea po djelatnostima. Dostupno na:

http://secure.creditreform.hr/r?s=ot-optima-telekom-d.d.&an=0000042794&setlang= 17. Sredinje klirinko depozitarno drutvo d.d. Registri. Dostupno na:

http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:52:0::NO:RP:: 18. Investa.hr. Grafovi. Dostupno na: http://www.investa.hr/grafovi

Documents

Kritički osvrt na poduzeće - Oprima telekom d.d