KRIVICNO PRAVOII Kolokvijum

KRIVIČNO PRAVO II KOLOKVIJUM

KRIVIČNA DJELA PROTIV IMOVINE

1. Krađa?

Zaštitni objekt kod ovog krivičnog djela je imovina.Krađa je oduzimanje tuđe pokretne stvari od drugog u namjeri da njenim

prisvajanjem učinilac za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinsku korist.Objekat krađe je tuđa pokretna stvar. Stvar je svaki predmet materijalne

prirode kao i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, toplote i telefonski impulsi.

Radnja krivičnog djela je oduzimanje tuđe pokretne stvari tj prekidanje moći faktičkog raspolaganja sa stvari pritežaoca kod koga se stvar nalazi i zasnivanje faktičkog raspolaganja sa stvari od strane učinioca djela.

Oduzimanje stvari može se izvršiti na različita načine: otimanjem, odnošenjem iz zatvorenog prostora, zavlačenjem ruke u džep i sl.

Oduzimanje tuđe pokretne stvari je krivično djelo krađe samo kad se vrši sa namjerom da se njenim prisvajanjem pribavi za sebe ili drugog protivpravna imovinska korist.

Krivično djelo je svršeno oduzimanjem tuđe pokretne stvari i nije neophodno da je stvar i odnijeta sa mjesta na kome se nalazila i da je namjera pribavljanja koristi i ostvarena.

Pokušaj djela je moguć i postoji kad je započeto oduzimanje stvari ali radnja nije dovršena.

Izvršilac krivičnog djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj koji obuhvata svijest učinioca da se iz pritežanja drugog lica oduzima tuđa stvar i namjera da se pribavi imovinska korist.

Kad je krađa učinjena prema članu zajedničkog domaćinstva gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

2. Teška krađa?

Teška krađa je oduzimanje tuđe pokretne stvari od drugog u namjeri da njenim prisvajanjem učinilac za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinsku korist koje je praćeno i nekom posebnom, kvalifikatornom okolnošću koja ga čini težim i društveno opasnijim od obične krađe.

Te okolnosti se odnose na način izvršenja, vrijeme, vrstu i vrijednost ukradenih stvari. Predviđeno je nekoliko oblika teške krađe.

Prvi oblik ovog djela postoji kad se krađa izvrši obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormana ili drugih zatvorenih prostora ili drugim savlađivanjem većih prepreka.

Obijanje je nasilno prodiranje u zatvorene prostorije i to tako što se upotrebom fizičke snage otklanjaju prepreke.

~ 1 ~

Provaljivanje je nasilno prodiranje u zatvorene prostore ali bez uklanjanja prepreka, bez fizičkog oštećenja uređaja za zatvaranje (uvlačenjem kroz neki otvor, otključavanjem zaključanih vrata i sl)

Drugi oblik ovog djela postoji kad se krađa izvrši od strane više lica. Pod pojmom više lica teorija i sudska praksa podrazumjeva najmanje dva lica.

Treći oblik ovog djela postoji kad se krađa izvrši na naročito opasan ili naročito drzak način.

Krađa je učinjena na naročito opasan način ako je izvršena na takav način da je moglo doći do opasnosti po život, tijelo ili imovinu nekog lica.

Krađa na naročito drzak način postoji onda kada je izvršena na takav način da prelazi uobičajenu drskost koja po pravilu postoji kod obične krađe. Drskost u izvršenju krađe izražava upornost i bezobzirnost učinioca u njenom vršenju, njegovu spremnost da uz veliki rizik izvrši djelo ili da iskoristi situaciju kada se najmanje očekuje da bi se mogla izvršiti krađa.

Četvrti oblik ovog djela postoji kad se krađa izvrši od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oružje ili opasno oruđe radi napada ili odbrane.

U slučaju da ga i upotrijebi neće se raditi o teškoj krađi već o razbojništvu ili razbojničkoj krađi.

Peti oblik ovog djela postoji kad se krađa izvrši za vrijeme požara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa.

Radi se o korišćenju odnosno zloubotrebljavanju vanrednih situacija bilo da su izazvani od strane ljudi ili se radi o elementarnim nepogodama.

Šesti oblik ovog djela postoji kad se krađa izvrši iskorišćavanjem bespomoćnosti ili drugog teškog stanja nekog lica.

Ovdje se radi o dvije situacije. U prvoj pasivni subjekt se nalazi u stanju bespomoćnosati usljed čega je učiniocu u većoj ili manjoj mjeri olakšano oduzimanje stvari. Uzroci stanja bespomoćnosti mogu biti razni (duševna ili tjelesna bolest, invalidnost, alkoholisanost).

U drugoj situaciji izvršilac iskorišćava neko drugo teško stanje pasivnog subjekta radi krađe.

Sedmi oblik ovog djela postoji ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od tri hiljade eura ili ukradena stvar predstavlja kulturno ili prirodno dobro.

Osmi i najteži oblik ovog djela postoji ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od trideset hiljada eura.

Izvršilac teške krađe može biti svako lice.Umisljaj je jedini oblik vinosti koji mora obuhvatiti i svijest o kvalifikatornoj

okolnosti.Kad je krađa učinjena prema članu zajedničkog domaćinstva gonjenje se

preduzima po privatnoj tužbi.

~ 2 ~

3. Razbojnička krađa?

Krivično djelo postoji kad je neko pri izvršenju djela krađe zatečen, pa u namjeri da ukradenu stvar zadrži, upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da će neposredno napasti na život ili tijelo.

Riječ je o složenom krivičnom djelu u kome se prethodno vrši krađa a zatim se u namjeri da se zadrži ukradena stvar vrši krivično djelo prinude.

Radnj krivičnog djela počinje vršenjem krađe tj oduzimanjem tuđe pokretne stvari.

Izvršilac treba da upotrijebi silu i prijetnju da bi zadržao ukradenu stvar. Izvršilac treba da upotrebjava silu i prijetnju dok je zatečen na djelu krađe (dok se još nalazi na mjestu krađe ili u vrijeme kad se sa ukradenom stvari udaljava sa mjesta izvršenja.

Djelo je svršeno kad je posle izvršene krađe upotijebljena sila ili prijetnja da bi se zadržala ukradena stvar i nije neophodno da je na ovaj način učinioc i uspio da zadrži ukradenu stvar.

Izvršilac može biti svako lice.U pogledu vinosti potreban je umišljaj koji obuhvata svijst da se oduzima tuđa

pokretna stvar i da se u cilju njenog zadržavanja upotrebljava prinuda.Teži oblici postoje ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od tri hiljade

eura ili još teži oblik je ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od trideset hiljada eura.

Drugi kvalifikovani oblik postoji ako je djelo učinjeno od strane više lica ili je nekom licu sa umišljajem nanesena teška tjelesna povreda.

Najteži oblik postoji ako je pri izvršenju djela neko lice sa umišljajem lišeno života.

Lakši, privilegovani oblik ovog djela postoji ako vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od sto pedeset eura, a učinilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku korist.

4. Razbojništvo?

Krivično djelo postoji kad neko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo oduzme tuđu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist.

Upotreba sile ili prijetnje da će se neposredno napasti na život ili tijelo prethodi izvršenju krađe. Prinuda je sredstvo za ostvarenje krađe i zato između njih mora postojati povezanost.

Sila i prijetnja treba da se upotrijebljavaju prema nekom licu. To može biti pritežaklac stvari koja je predmet krađe ali i neko drugo lice.

Cilj upotrebe sile i prijetnje je savlađivanje ili sprečavanje otpora.

~ 3 ~

Razbojništvo je svršeno kad je upotrebom sile ili kvalifikovane prijetnje prema nekom licu izvršeno djelo krađe.

Pokušaj ovog djela postoji kad je u namjeri oduzimanja tuđe pokretne stvari upotijebljena sila ili prijetnja ali stvar nije oduzeta.

Izvršilac može biti svako lice.U pogledu vinosti potreban je umišljaj koji obuhvata svijest da se oduzima

tuđa pokretna stvar upotrebom prinude.Teži oblici postoje ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od tri hiljade

eura ili još teži oblik je ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od trideset hiljada eura.

Drugi kvalifikovani oblik postoji ako je djelo učinjeno od strane više lica ili je nekom licu sa umišljajem nanesena teška tjelesna povreda.

Najteži oblik postoji ako je pri izvršenju djela neko lice sa umišljajem lišeno života.

Lakši, privilegovani oblik ovog djela postoji ako vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od sto pedeset eura, a učinilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku korist.

5. Utaja?

Krivično djelo postoji kad neko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvoji tuđu pokretnu stvar koja mu je povjerena ili stvar koju je našao ili do koje je slučajno došao.

Radnja krivičnog djela je prisvajanje tuđe pokretne stvari. Prisvajanje stvari se može manifestovati na različite načine: prodajom drugom, otuđenje, davanje u zalogu, davanje na poklon, uništenje, trošenje i sl.

Objekt djela je tuđa pokretna stvarPrisvajanje tuđe pokretne stvari treba da se vrši sa namjerom pribavljanja

protivpravne imovinske koristi za sebe ili drugog.Tuđa pokretna stvar koja se prisvaja treba da se nalazi u pritežanju kod

učinioca krivičnog djela, da on ima faktičku moć raspolaganja sa tom stvari. Osnov po kojem se stvar nalazi kod učinioca može biti različit ali ne može biti protivpravan.

Lakši oblik postoji u dva slučaja: utaja stavri koja je nađena i utaja stvari do koje se slučajno došlo.

Utaja je izvršena prisvajanjem tuđe pokretne stvari koja je učiniocu povjerena, koju je našao ili do koje je slučajno došao.

Gonjenje za ovo djelo se preduzima po privatnoj krivičnoj tužbi.Teži oblici utaje postoje kad vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od tri

hiljade eura, i kad vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od trideset hiljada eura ili utajena stvar predstavlja kulturno dobro.

Izvršilac može biti svako lice.U pogledu vinosti potreban je umišljaj.

~ 4 ~

6. Prevara?

Krivično djelo postoji kad neko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da ovaj na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini.

Radnja krivičnog djela je navođenje nekog lica da učini ili ne učini nešto što je štetno za njegovu ili tuđu imovinu. Pod navođenjem se podrazumjeva stvaranje odluke kod drugog da preduzme neku djelatnost ili da se uzdrži od preduzimanja djelatnosti.

Navođenje drugogo lica na činjenje ili nečinjenje treba da se vrši obmanom tj dovođenjem u zabludu ili održavanjem u zabludi.

Obmana može da se izvrši na različite načine. Zakonik ih na uopšten način navodi kao lažno prikazivanje činjenica ili kao prikrivanje činjenica.

Lažno prikazivanje činjenica postoji kad se tvrdi da postoji nešto što ne postoji ili kad se ono šro pšostoji prikazuje neistinito.

Prikrivanje činjenica znači obmanjivanje o nepostojanju postojećih činjenica ili prećutkivanje njihovog postojanja u slučajevima kada je postojala obaveza saopštavanja tih činjenica.

Za postojanje djela neophodno je da je lice koje se nalazi u zabludi pod uticajem obmane nešto učlinilo ili propustilo da učini i time nanijelo štetu sebi ili tuđoj imovini.

Oblici činjenja i nečinjenja mogu biti različiti: prodaja stvari ispod njene stvarne vrijednosti, otuđenje stvari ili njeno poklanjanje i sl.

Navođenje drugog lica obmanom da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine treba da se vrši u namjeri pribavljanja sebi ili drugom neke protivpravne imovinske koristi.

Krivično djelo je svršeno kad je lice koje je dovedeno u zabludu ili ej u njoj održavano pod uticajem te zablude učinilo nešto ili propustilo nešto da učini i time prozrokovalo štetu na račun svoje ili tuđe imovine.

Posljedica djela je smanjenje aktive i povećanje pasive na imovini a može se sastojati i u izgubljenoj dobiti.

Izvršilac krivičnog djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj.

Kad je krađa učinjena prema članu zajedničkog domaćinstva gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

Teži oblici prevare postoje kad vrijednost stvari prelazi iznos od tri hiljade eura, i kad vrijednost stvari prelazi iznos od trideset hiljada eura.

7. Neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti?

Krivično djelo se sastoji u lažnom prikazivanju ili prikrivanju činjenica i dobijanju na taj način za sebe ili drugog kredita, subvencije ili kakve druge pogodnosti iako za to nijesu na strani učinioca djela postojali propisani uslovi.

~ 5 ~

Po radnji izvršenja ovo djelo je poseban oblik prevare jer se vrši lažnim prikazivanjem činjenica i na taj način za sebe ili drugog ostvaruje neka korist.

Lažno prikazivanje ili prikrivanje činjenica treba da se vrši u vezi sa dobijanjem kredita, subvencije ili neke druge pogodnosti.

Za postojanje djela potrebno je da kod učinioca nisu postojali uslovi za dobijanje kredita, subvencije.

Djelo je svršeno kad je lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica učinilac dobio kredit, subvenciju ili neku drugu pogodnost.


Poseban oblik ovog djela postoji kad se dobijeni kredit, subvencija ili druga pogodnost iskoristi za drugu namjenu od one za koju je kredit, subvencija ili druga pogodnost odobrena.

8. Sitna krađa, utaja i prevara?

Krivično djelo postoji kad neko učini sitnu krađu, utaju ili prevaru.Krađa, utaja i prevara smatraju se sitnom, ako vrijednost ukradene ili utajene

stvari, odnosno šteta prouzrokovana prevarom ne prelazi iznos od sto pedeset eura (objektivni uslov), a učinilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku korist, odnosno da prouzrokuje malu štetu (subjektivni uslov).

Ako je ovo djelo izvršeno na štetu imovine građana, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

9. Oduzimanje tuđe stvari?

Krivično djelo postoji kad neko bez namjere pribavljanja imovinske koristi protivpravno oduzme tuđu pokretnu stvar.

Radnja krivičnog djela se sastoji u protivpravnom oduzimanju tuđe pokretne stvari.

Predmet djela je tuđa pokretna stvar.Za postojanje djela nije posebna posebna namjera kod učinioca djela ali

zakonik izričito određuje da oduzimanje stvari treba da se vrši bez namjere pribavljanja imovinske koristi.

Pobude ovog djela mogu biti razne: da se drugome nanese naka šteta, da se sebi priušti neko zadovoljstvo itd.

Djelo je svršeno kad je tuđa pokretna stvar oduzeta.Izvršilac krivičnog djela može biti svako lice a za krivicu je potreban

umišljaj. Kad je djelo izvršeno na štetu imovine koja je u privatnoj svojini gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

Teži oblici postoje kad vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od tri hiljade eura, i kad vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od trideset hiljada eura ili oduzeta stvar predstavlja kulturno dobro.

~ 6 ~

10. Oduzimanje vozila?

Krivično djelo postoji kad neko protivpravno oduzme tuđe motorno vozilo u namjeri da ga upotrijebi za vožnju.

Predmet djela je tuđe motorno vozilo.Radnja krivičnog djela je protivpravno oduzimanje tuđeg motornog vozila.

Oduzimanje treba da se vrši protivpravno.Oduzimanje treba da se vrši u namjeri da se ono upotrijebi za vožnju. Pri tome

nije neophodno da je i sam učinilac upotrijebio vozilo za vožnju već to može biti i neko drugo lice.

Djelo je svršeno kad je tuđe motorno vozilo oduzeto u namjeri upotrebe za vožnju. Ako više lica učestvuju u oduzimanju vozila smatraju se kao saizvršioci.


Teži oblik postoji ako je učinilac djela na oduzetom vozilu iz nehata prouzrokovao štetu koja prelazi iznos od hiljadu eura ili omogući da to drugi učini.

Pokušaj ovog djela je kažnjiv.

11. Zloupotreba povjerenja?

Krivično djelo postoji kad neko zastupajući imovinske interese nekog lica ili starajući se o njegovoj imovini zloupotrijebi data mu ovlašćenja u namjeri da time sebi ili drugom pribavi imovinsku korist ili da ošteti lice čije imovinske interese zastupa ili o čijoj se imovini stara.

Kao radnju izvršenja zakonik navodi zluopotrebu datih ovlašćenja u zastupanju imovinskih interesa nekog lica. Data ovlašćenja su zloupotrebljena kad ih učinilac kortisti da bi postigao neki drugi interes po pravilu suprotan od onoga koji se očekuje od zastupanja.

Zloupotreba datih ovlašćenja treba da se vrši u zastupanju imovinskih interesa nekih lica ili staranju o njegovoj imovini.

Za postojanje djela je neophodna namjera da se neispunjenjem svoje dužnosti ili zloupotrebom datih ovlašćenja pribavi sebi ili drugom kakva imovinska korist ili se ošteti lice čiji se imovinski interesi zastupaju.

Djelo je svršeno kad se uz postojanje navedene namjere ne ispunjavaju dužnosti ili se zloupotrebljavaju ovlašćenja u vezi sa zastupanjem imovinskih interesa nekog lica. Za postojanje djela nije neophodno da je i realizovana namjera pribavljanja imovinske koristi ili nanošenja štete.

Izvršilac može biti lice koje je ovlašćeno na zastupanje imovinskih interesa drugog lica osim staraoca i advokata jer tada postoji teži oblik.

Djelo se može izvršiti samo sa direktnim umišljajem.Kad je djelo učinjeno prema članu zajedničkog domaćinstva gonjenje se

preduzima po privatnoj tužbi.

~ 7 ~

Teži oblici postoje kad pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta prelazi iznos od tri hiljade eura, i kad prelazi iznos od trideset hiljada eura ili kad ga učini učini staralac ili advokat.

12. Iznuda?

Krivično djelo postoji kad neko namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili prijetnjom prinudi drugog da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine.

Radnja krivičnog djela je prinuđavanje drugog tj upotreba sile ili ozbiljne prijetnje.

Sila ili ozbiljna prijetnja treba da se primjenjuju u cilju prinuđavanja nekog lica da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine.

Za postojanje djela potrebna je namjera da se iznudom za sebe ili drugog pribavi protivpravna imovinska korist.

Djelo je svršeno kad je upotrebom sile ili ozbiljne prijetnje neko lice prinuđeno da učini nešto na štetu svoje ili tuđe imovine, za njegovo postojanje nije neophodno da je učiniulac djela time i pribavio imovinsku korist.


Teži oblik postoji kad je izvršenjem ovog djela pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 3000 eura odnosno još teži oblik postoji kad iznos prelazi 30.000 eura.

Najteži oblik postoji kad se neko bavi vršenjem iznude i kad se vršenje iznude vrši od stane više lica na organizovan način.

13. Ucjena?

Krivično djelo postoji kad neko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da će protiv njega ili njemu bliskog lica otkriti nešto što bi njihovoj časti ili ugledu škodilo i time ga prinudi da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine.

Objekat zaštite je tuđa imovina.Radnja izvršenja je prinuđavanje drugog da nešto učini ili ne učini na štetu

svoje ili tuđe imovine, a djelo se vrši u namjeri pribavljanja sebi ili drugom protivpravne imovinske koristi.

Prijetnja je upravljena prema licu koje se prinuđava, ali ono čime se prijeti može se odnositi ili na to lice ili na neko drugo njemu blisko lice.

Djelo je svršeno kad je prinuđeno lice, pod uticajem prijetnje na štetu svoje imovine, nešto učinilo ili propustilo da učini, za postojanje djela nije neophodno da je učinilac na ovaj način pribavio za sebe ili drugog protivpravnu imovinsku korist.

Moguć je i pokušaj ovog djela koji je kažnjiv i postoji kad je upućena prijetnja ali prinuđavano lice nije pod njenim uticajem učinilo nešto na štetu svoje ili tuđe imovine.

~ 8 ~


Teži oblik postoji kad je izvršenjem ovog djela pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 3000 eura odnosno još teži oblik postoji kad iznos prelazi 30.000 eura.

Najteži oblik postoji kad se neko bavi vršenjem iznude i kad se vršenje iznude vrši od stane više lica na organizovan način.

14. Zeleneštvo?

Krivično djelo postoji kad neko za davanje novca ili drugih potrošnih stvari na zajam nekom licu primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmjernu imovinsku korist, iskorišćavajući teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog.

Radnja krivičnog djela je primanje ili ugovaranje neszrazmjerne imovinske koristi. Korist se može primiti ili na zahtjev izvršioca djela ili prihvatanjem ponude od strane pasivnog subjekta.

Primanje ili ugovaranje imovinske koristi treba da se vrši u vezi sa davanjem na zajam novca ili drugih potrošnih stvari.

Primanje ili ugovaranje imovinske koristi treba da se nesrazmjerno u odnosu na dati novac ili drugu potrošnu stvar. Nesrazmjerna je ona korist koja u znatnoj mjeri prevazilazi prosječnu korist koje se ugovara prilkom ugovora o zajmu. Ona se najčešće izražava u pretjerano visokim kamatama.

Suštinu ovog djela čini njegovo obilježje da se primanje ili ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi vrši iskorišćavanjem teškog imovnog stanja nekog lica, teških prilika, nužde, lakomislenosti, odnosno nedovoljne sposobnosti za rasuđivanje oštećenog.

Izvršilac je onaj ko sklapa ugovor ili prima korist bez obzira što tome nije prethodilo sklapanje ugovora.

Djelo je svršeno kada je nesrazmjerna imovinksa korist primjena ili ugovorena.


Teži oblik postoji kad je izvršenjem ovog djela pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 3000 eura odnosno još teži oblik postoji kad iznos prelazi 30.000 eura ili su nastupile teške posljedice za oštećenog.

Teške posljedice mogu biti različite prirode – ekonomske, socijalne, zdravstvene i dr.

Kod ovih oblika kažnjiv je i pokušaj koji bi postojao ako je izvršilac zahtjevao veliku nesrazmjernu imoivsku korist ali je nije primio.

~ 9 ~

15. Uništenje i oštećenje tuđe stvari?

Krivično djelo postoji kad neko uništi, ošteti ili učini neupotrebljivom tuđu stvar.

Objekat djela je tuđa stvar.Radnja krivičnog djela je alternativno određena i obuhvata povrede tuđe stvari

kao što su oštećenje, uništenje ili činjenje neupotrebljivom.Oštećenje je djelimično uništenje stvari, kojim se u većoj ili manjoj mjeri

smanjuje vrijednost stvari.Uništenje stvari može značiti potpuno uništenje njene supstance. Ili dovođenje

u takvo stanje da je stvar neupotrebljiva.Djelo je izvršeno kad je tuđa stvar oštećena, uništena ili je na neki drugi način

učinjena neupotrebljivom.Izvršilac krivičnog djela može biti svako lice a za krivicu je potreban

umišljaj.Teži oblici postoje kad je prouzrokovana šteta koja prelazi iznos od tri hiljade

eura, i kad prelazi iznos od trideset hiljada eura ili je djelo učinjeno prema kulturnom dobru.

Ako je oštećena stvar u privatnoj svojini, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

16. Protivpravno zauzimanje zemljišta?

Krivično djelo postoji kad neko protivpravno zauzme tuđe zemljište.Radnja krivičnog djela je protivpravno zauzimanje navedenih prostora.Pod zauzimanjem podrazumjeva se zaposjedanje ovih prostora, njihovo

stavljanje u državinu učinioca.Izvršilac krivičnog djela može biti svako lice a za krivicu je potreban

umišljaj.Teži oblik ovog djela postoji ako je zauzeto zemljište dio zaštitne šume,

nacionalnog parka ili drugog zemljišta sa posebnom namjenom.

17. Oštećenje tuđih prava?Krivično djelo ima dva oblika.Prvi oblik postoji kad neko u namjeri da osujeti ostvarenje prava na stvari

otuđi, uništi, ošteti ili oduzme svoju star na kojoj drugi ima založno pravo ili pravo uživanja i time ga ošteti.

Objekt zaštite je založno pravo nekog lica.Radnja krivičnog djela je alternativno određena i može se sastojati u

otuđenju, uništenju, oštećenju ili oduzimanju stvari na kojoj drugi ima založna prava.

Predmet navedenih radnji može biti samo stvar kaja je u svojini učinioca djela.Navedene djelatnosti treba da se vrše u namjeri da se osujeti ostvarenje

založnog prava, odnosno prava uživanja.

~ 10 ~

Djelo je svršeno kad je navedenim radnjama učinioca oštećeno lice koje ima založno pravo, odnosno pravo uživanja na stvari.

Drugi oblik postoji kad neko u namjeri da osujeti izmirenje povjerioca u toku prinudnog izvršenja otuđi, uništi, ošteti ili sakrije djelove svoje imovine i time ošteti povjerioca.

Objekt zaštite su prava povjerioca u postupku prinudnog izvršenja.Radnja krivičnog djela je alternativno određena i može se sastojati u

otuđenju, uništenju, oštećenju ili sakrivanju svoje imovine. Djelo se može izvršiti kako u odnosu na pokretne ili nepokretne stvari, tako i u pogledu imovinskih prava (otuđenje imovine praštanjem duga, odricanjem od nasleđa).

Djelo mora da se vrši u namjeri da se osujeti izmirenje povjerilaca.Djelo je svršeno kad je prouzrokovano oštećenje povjerilaca.Izvršilac djela može biti samo sopstvenik imovine, a u pogledu vinosti

potreban je umišljaj.Ako su oštećeni građani, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

18. Prikrivanje?

Krivično djelo postoji kad neko stvar za koju zna da je pribavljena krivičnim djelom ili ono što je za nju dobijeno prodajom ili zamjenom prikriva, protura, kupuje, prima u zalogu ili na drugi način pribavlja.

Objekat krivičnog djela je stvar koja je pribavljena krivičnim djelom ili ono što je za nju dobijeno njenom prodajom ili zamjenom.

Radnja krivičnog djela je alternativno određena i može se sastojati u kupovini, primanju u zalogu, pribavljanju na drugi način (zamjenom), proturanju ili prikrivanju.

Krivično djelo je svršeno preduzimanjem ma koje od navedenih radnji prikrivanje.

Izvršilac djela može biti svako lice osim ono koje je izvršilo djelo kojim su pribavljene takve stvari.

Djelo se može izvršiti sa umišljajem i iz nehata. Umišljaj postoji kad je učinilac da prikriva stvar koja je pribavljena krivičnim djelom a nehat kad je to mogao znati.

Kad je djelo učinjeno na štetu zajedničkog domaćinstva gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

Teži oblici postoje ako se učinilac bavi vršenjem ovog krivičnog djela ili je djelo izvršeno od strane više lica na organizovan način ili vrijednost prikrivanih stvari prelazi iznos od trideset hiljada eura.

~ 11 ~

KRIVIČNA DJELA PROTIV PLATNOG PROMETA I PRIVREDNOG POSLOVANJA

19. Falsifikovanje novca?

Radnja izvršenja obuhvata nekoliko oblika ovog krivičnog djela: 1) falsifikovanje novca 2) upotreba falsifikovanog novca, 3) neprijavljivanje falsifikovanja novca ili njegove upotrebe.

Falsifikovanje novca je pravljenje lažnog novca ili preinačenje pravog novca u namjeri da se stavi u opticaj kao pravi.

Pravljenje je stavranje lažnog novca od nekog predmeta koji ne znači novac ali se stvara predmet koji po formi liči na novac.

Preinačenje je prepravljanje pravog novca, na novcu koji je u opticaju vrše se izmjene u smislu promjene njegove vrijednosti.

Djelo je svršeno samim pravljenjem lažnog novca ili preinačenjem pravog pa i kad nije došlo do njegove upotrebe, uz postojanje namjere da se stavi u opticaj.

Pokušaj djela je moguć.Upotreba falsifikovanog novca je stavljanje u opticaj lažnog novca ili

preinačenog pravog novca.Falsifikovan novac je stavljen u opticaj kad je upotrebljen, kad je omogućena

njegova dalja upotreba. To se najčešće postiže plaćanjem roba ili usluga, davanjem u zajam, otplatom duga i sl.

Zakonik razlikuje dva oblika ovog krivičnog djela. Prvi postoji kad se u opticaj stavlja novac za koji se unaprijed znalo da je falsifikovan a drugi lakši oblik postoji kad se u opticaj stavlja lažni novac koji je primjen kao pravi pa je do tog saznanja došao kasnije pa i pored toga stavlja novac u opticaj.

Djelo je svršeno stavljanjem u opticaj falsifikovanog novca.Pribavljanje falsifikovanog novca je nabavljanje ovakvog novca u namjeri da

se stavi u opticaj kao pravi.Djelo je svršeno kad je pribavljeni lažno novac u namjeri da se stavi u opticaj

kao pravi.Moguć je i pokušaj krivičnog djela, on bi postojao kad su preduzete djelatnosti

upravljene na pribavljanje falsifikovanog novca ali učinilac nije uspio takav novac da pribavi.

Neprijavljivanje falsifikovanja novca ili njegove upotrebe čini onaj ko zna da je napravljen lažni novac ili da je lažni novac stavljen u opticaj, pa to ne prijavi.

Radnja djela je nečinjenje odnosno propuštanje da se nadležni organ obavjesti o pravljenju lažnog novca ili njegovoj upotrebi.

Posljedica djela je da se izvršenjem stvara opasnost za postojeći finasijski sistem, platni promet i privredno polsovanje.


Lažni novac nastao izvršenjem djela obavezno se oduzima.Teži oblik postoji kad je usljed izvršenja djela pribavljen lažni novac u iznosu

koji prelazi petnaest hiljada eura, odnosno odgovarajući iznos u stranom novcu.

~ 12 ~

20.Falsifikovanje hartija od vrijednosti?

Krivično djelo postoji kad neko napravi lažne hartije od vrijednosti ili preinači prave hartije od vrijednosti u namjeri da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu ili ko takve lažne hartije upotrijebi kao prave ili ih u toj namjeri pribavi.

Razlikuje se nekoliko oblika ovog djela:Falsifikovanje hartija od vrijednosti je pravljenje lažnih hartija od

vrijednosti ili preinačenje pravih hartija od vrijednosti u namjeri da se stave u opticaj kao prave.

Pravljenje je stvaranje lažnih hartija od vrijednosti.Preinačenje je prepravljanje pravih hartija od vrijednosti.Djelo je svršeno samim pravljenjem lažnih hartija od vrijednosti ili

preinačenjem pravih pa i kad nije došlo do njihove upotrebe, uz postojanje namjere da se stave u opticaj.

Pokušaj djela je moguć.Davanje drugome falsifikovanih hartija od vrijednosti što znači

omogućavanje da se lažne ili preinačene hartije opd vrijednosti dalje upotrebljavaju.

Upotreba lažnih hartija od vrijednosti je stavljanje u opticaj lažnih hartija od vrijednosti ili preinačenih hartija od vrijednosti.

Pribavljenje lažnih hartija od vrijednosti da bi se upotijebile kao prave.Teži oblici ovog djela postoje ako vrijednost na koji glase falsifikovane hartije

od vrijednosti prelazi iznos od 3.000 eura odnosno 30.000 eura.Lakši oblik djela postoji kada učinilac lažne hartije od vrijednosti koje je

primio kao prave stavi u promet iako je saznao kasnije da su lažne.Lažne hartije od vrijednosti se oduzimaju.

21. Falsifikovanje i zloupotreba kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaćanje?

Krivično djelo postoji kad neko napravi lažnu platnu karticu ili ko preinači pravu platnu karticu u namjeri da je upotrijebi kao pravu ili ko takvu lažnu platnu karticu nabavi radi upotrebe ili je upotrijebi kao pravu

Teži oblici postoje: Ako je učinilac djela upotrebom kartice pribavio protivpravnu imovinsku

korist, Ako je učinilac djela pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu koji

prelazi tri hiljade eura, Ako je učinilac djela pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu koji

prelazi trideset hiljada eura,

~ 13 ~

Poseban oblik djela postoji kad učinilac ovo djelo učini neovlašćenom upotrebom tuđe kartice.

22. Falsifikovanje znakova za vrijednost?

Krivično djelo postoji kad neko napravi lažne ili preinači prave znakove za vrijednost u namjeri da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu ili ko takve lažne znakove upotrijebi kao prave ili ih u toj namjeri pribavi.

Teži oblici postoje: Ako ukupna vrijednost znakova prelazi iznos od tri hiljade eura, Ako ukupna vrijednost znakova prelazi iznos od trideset hiljada eura,Poseban lakši oblik djela postoji kad neko odstranjivanjem žiga kojim se

znaci za vrijednost poništavaju ili kojim drugim načinom ide za tim da radi ponovne upotrebe ovim znacima da izgled kao da nijesu upotrijebljeni ili ko upotrijebljene znakove ponovo upotrijebi ili proda kao da važe

Lažni znakovi za vrijednost oduzeće se.

23. Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za falsifikovanje?

Krivično djelo ima dva oblika:Prvi oblik postoji kad neko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na

upotrebu sredstva za pravljenje lažnog novca, platnih kartica ili lažnih hartija od vrijednosti.

Radnja krivičnog djela je alternativno određena i može se sastojati u: pravljenju, nabavljanju, prodaji ili davanju na upotrebu sredstava za falsifikovanje. Pravljenje je izrada ovih sredstava, nabavljanje obuhvata različite djelatnosti pomoću kojih se dolazi do ovih sredstava (kupovina, krađa itd) a predaja na upotrebu znači davanje drugom ovih sredstava da ih koristi.

Predmet krivičnog djela su sredstva za pravljenje lažnog novca, platnih kartica ili lažnih hartija od vrijednosti.

Djelo je svršeno kad je preduzeta neka od navedenih radnji izvršenjaIzvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj.Drugi lakši oblik ovog djela postoji kad neko pravi, nabavlja, prodaje ili daje

drugom na upotrebu sredstva za pravljenje lažnih znakova za vrijednostSredstva za pravljenje lažnog novca, hartija od vrijednosti i znakova za

vrijednost oduzeće se.

24. Izdavanje čeka i sredstava bezgotovinskog plaćanja bez pokrića?Krivično djelo ima dva oblika:Prvi oblik postoji kad neko koristi debitnu platnu karticu za koju nema

pokriće ili koristi kreditnu platnu karticu za koju ne obezbijedi pokriće u ugovorenom roku, pa time sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist u iznosu koji prelazi stotinu pedeset eura.

~ 14 ~

Predmet krivičnog djela je debitna platna kartica ili platna kartica.Radnja krivičnog djela je korišćenja ovih kartica.Suštinu krivičnog djela čini saznanje učinioca da koristi platnu karticu za koju

zna da nema pokriće.Za postojanje djela potrebno je da je na ovakav način za sebe ili drugog

pribavljena protivpravna imovinska korist čiji iznos prelazi 150 eura.Izvršilac krivičnog djela može biti svako lice a za krivicu je potreban

umišljaj.Drugi oblik postoji kad neko izda ili stavi u promet ček, mjenicu, kakvu

garanciju ili kakvo drugo sredstvo plaćanja ili obezbjeđenja plaćanja, iako zna da za to nema pokrića i time sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist u iznosu koji prelazi pet stotina eura.

Predmet krivičnog djela je ček bez pokrića ili neko drugo sredstvo ili način obezbjeđenja plaćanja.

Radnja krivičnog djela je izdavanje čeka i drugih navedenih sredstava bez pokrića ili stavljenje u promet čeka za koji se zna da nema pokrića.

Izdavanje čeka i drugih sredstava bez pokrića prdstavlje krivično djelo samo kad se na ovaj način sebi ili drugom pribavi protivpravana imovinska korist u iznosu preko 500 eura.

Krivično djelo je svršeno kad je izdat ček bez pokrića ili je stavljen u promet i na taj način sebi ili drugom pribavljena protivpravana imovinska korist u iznosu preko 500 eura.

Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj.Teži oblici postoje: Ako pribavljena imovinska korist prelazi iznos od tri hiljade eura, Ako pribavljena imovinska korist prelazi prelazi iznos od trideset hiljada

eura.

25. Utaja poreza i doprinosa?

Objekt krivično pravne zaštite su obaveze koje se odnose na plaćanje poreza, doprinosa ili drugih propisanih dažbina.

Privi oblik postoji kad neko u namjeri da on ili neko drugi izbjegne potpuno ili djelimično plaćanje poreza, doprinosa ili drugih propisanih dažbina, daje lažne podatke o zakonito stečenim prihodima, o predmetima ili drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza.

Drugi oblik postoji kad neko u u namjeri da on ili neko drugi izbjegne potpuno ili djelimično plaćanje poreza, u slučaju obavezne prijave, ne prijavi zakonito stečeni prihod, odnosno predmete ili druge činjenice koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza

Treći oblik postoji kad neko u namjeri da on ili neko drugi izbjegne potpuno ili djelimično plaćanje poreza na drugi način prikriva podatke koji se odnose na utvrđivanje navedenih obaveza, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi hiljadu eura.

~ 15 ~

Radnja krivičnog djela je alternativno određena kao davanje lažnih podataka o činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje obaveza za plaćanje poreza ili doprinosa, neprijavljivanje ovih činjenica u slučaju obavezne prijave i prikrivanje podataka.

Izvršilac djela je obaveznik plaćanja poreza, doprinosa i drugih dažbina koji nije podnio obaveznu prijavu ili je prikrio podatke koji se odnose na utvrđivanje ovih obaveza.

Djelo postoji kad je kod učinioca postojala namjera za izbjegavanje tako da štetna posljedica ne mora da nastupi.

Teži oblik postoji kad iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 10.000 eura odnosno još teži ako prelazi 100.000 eura.

26. Krijumčarenje?

Krivično djelo ima dva oblika.Prvi oblik postoji kad se neko bavi prenošenjem robe preko carinske linije

izbjegavajući mjere carinskog nadzora ili ko izbjegavajući mjere carinskog nadzora prenese robu preko carinske linije naoružan, u grupi ili uz upotrebu sile ili prijetnje.

Radnja krivičnog djela je alternativno određena i to kao prenošenje, rasturanje i prikrivanje neocarinjene robe preko carinske linije.

Carinskom robom smatraju se sve stvari koje se u carinsko područje uvoze, unose ili primaju i koje se iz tog područja izvoe, iznose ioi salju ilio se preko tog područja prevoze ili prenose.

Djelo je svršeno preduzimanjem bilo koje radnje – prenošenjem, rasturanjem ili prikrivanjem neocarinjene robe preko carinske linije a da se to vrši izbjegavanjem carinskog nadzora, ili da je učinilac pri tome naoružan, ili da se djelo vrši u grupi ili da se vrši uz upotrebu sile i prijetnje.

Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj.Teži obik postoji kad se neko bavi prodajom, rasturanjem ili prikrivanjem

neocarinjene robe ili organizuje mrežu preprodavaca ili posrednika za rasturanje takve robe.

Roba koja je predmet djela oduzeće se.Prevozno sredstvo čija su tajna ili skrovita mjesta iskorišćena za prenos robe

koja je predmet djela ili koje je namijenjeno za izvršenje tih krivičnih djela može se oduzeti ako je vlasnik ili korisnik vozila to znao ili je mogao i bio dužan da zna i ako vrijednost robe koja je predmet krivičnog djela prelazi jednu trećinu vrijednosti prevoznog sredstva u vrijeme izvršenja krivičnog djela.

27. Nedozvoljeno bavljenje bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja?

Krivično djelo postoji kad se neko bez odobrenja ili protivno uslovima pod kojima je ono dato bavi bankarskom, berzanskom ili djelatnošću osiguranja.

~ 16 ~

Radnja izvršenja je neovlašćeno bavljenje bankarskim, berzanskim i djelatnostima osiguranja.

Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj.Djelo je svršeno preduzimanjem bilo koje radnje koja se odnosi na bankarske,

berzanske i poslove osiguranja.Teži oblik postoji ako se tim poslovima bavi odgovorno lice u pravnom licu.Izvršilac ovog oblika može biti samo odgovorno lice u pravnom licu a za

krivicu je potreban umišljaj.

28. Izdavanje hartija od vrijednosti bez pokrića?

Krivično djelo ima nekoliko oblika:Radnja krivičnog djela u prvom obliku je izdavanje hartija od vrijednosti

iako se znalo ili se moglo znati da postoji nemogućnost izvršenja obaveza izdavaoca koje proizlaze iz emisije, pod uslovima, u roku i na način utvrđen zakonom ili odlukom o emisiji.

Izvršilac ovog oblika je odgovorno lice u banci, privrednom društvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koji izdaje hartije od vrijednosti.

Djelo je svršeno samim izdavanjem hartije od vrijednosti.Drugi oblik se razlikuje po izvršiocu i to može biti službeno lice koje odobri

izdavanje hartija od vrijednosti.U trećem obliku inkriminisana je odgovornost odgovornog lica u banci koji

odobri garanciju po određenoj emisiji hartija od vrijednosti iako je znalo ili je moglo i bilo dužno da zna za nemogućnost izvršenja garancijom preduzete obaveze banke.

Izvršilac može biti samo odgovorno lice u banci a u pogledu vinosti potreban je umišljaj.

29. Pranje novca?

Krivično djelo postoji kad neko putem bankarskog, finansijskog ili drugog privrednog poslovanja prikrije način pribavljanja novca ili druge imovine za koje zna da su pribavljeni krivičnim djelom.

Radnja krivičnog djela je prikrivanje novca ili druge imovine koji su pribavljeni izvršenjem krivičnog djela. Novac i imovina se mogu pribavljati na razne načine, a najčešće sivom ekonomijom, trgovinom oružjem, drogom i sl.

Pranjem novca smatra se polaganje novca stečenog obavljanjem nezakonite djelatnosti na račune kod banaka i drugih finansijskih institucija, koje domaća i strana fizička i pravna lica vrše radi obavljanja dozvoljene privredne djelatnosti.

Prikrivanje je postupak kojim se omogućava pranje novca, odnosno prikrivanje mjesta gdje je uložen, namjene korišćenja novca i imovine kao i svih prava koja proističu iz obavljanja zabranjene djelatnosti.

Djelo je svršeno kad je preduzeta radnja prikrivanja novca ili druge imovine za koju se zna da je pribavljena krivičnim djelom.

~ 17 ~

Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj i nehat.Kvalifikovani oblik ovog krivičnog djela postoji kad je izvršilac djela

istovremeno i izvršilac ili saučesnik u krivičnom djelu kojim je pribavljen novac ili imovinska korist.

Teži oblik postoji ako iznos novca ili vrijednost imovine prelaze četrdeset hiljada eura.

Najteži oblik postoji ako djelo izvrši više lica koja su se udružila za vršenje takvih djela.

Izričitom zakonskom odredbom je propisano da će se novac i imovina stečeni krivičnom djelom oduzeti.

30. Povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti?

Ovim krivičnim djelom pruža se krivičnopravna zaštita jedinstva tržišta.Postoji nekoliko oblika ovog djela.Prvi oblik se sastoji u ograničavanju slobodnog i samostalnog povezivanja

privrednog društva ili drugog subjekta privrednog poslovanja u obavljanju privredne djelatnosti na privrednom području Crne Gore.

Djelo je svršeno kad je nekom privrednom subjektu ograničeno ili uskaraćeno pravo da se u cilju obavljanja privrednog poslovanja na jdinstvenom području Crne Gore slobodno i samostalno povezuje sa drugim subjektima privrednog poslovanja.

Drugi oblik se sastoji u uskraćivanju ili ograničavanju prava privrednom subjektu da na određenom području obavlja privrednu djelatnost.

Treći oblik se sastoji u stavljanju privrednog subjekta u neravnopravan položaj prema drugim subjektima privrednog poslovanja u pogledu uslova privređivanja.

Četvrti oblik se sastoji u ograničavanju slobodnog obavljanja privredne djelatnosti nekom privrednom subjektu.

Djelo je svršeno ako su navedene djelatnosti izvršene zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja.

Izvršilac može biti samo službeno lice ili odgovorno lice u subjektu privrednog poslovanja.

U pogledu vinosti potreban je umišljaj.Teži oblik postoji kad se djelo vrši zloupotrebom društvenog položaja ili

uticaja.

31. Zloupotreba monopolističkog položaja?

Krivično djelo se sastoji u zaključenju monopolističkog sporazuma kojim se izaziva premećaj na tržištu ili na taj način, nanošenje štete drugim subjektima privrednog poslovanja, potrošačima ili korisnicima usluga.

Radnja krivičnog djela je određena kao zaključivanje monoploističkog sporazuma i na taj način dovođenje u povlašćeni položaj u odnosu na druge subjekte ili nanošenje štete drugim subjektima privrednog poslovanja, potrošačima ili korisnicima usluga.

~ 18 ~

Zaključivanje monoplističkog sporazuma treba da se vrši od strane odgovornog lica u privrednom društvu.

Krivično djelo je svršeno kada je zaključenjem monoplističkog sporazuma izazvan poremećaj na tržištu il kad je nanijeta šteta drugom subjektu privrednog poslovanja, potrošačima ili korisnicima usluga.

Izvršilac djela može biti samo odgovorno lice u privrednom društvu ili u drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik.

32. Neovlašćena upotreba tuđe firme?

Objekat zaštite su tuđa firma, tuđi gegrafski znak, tuđi žig, zaštitni znak ili posebna oznaka robe.

Radnja krivičnog djela je alternativno određena i sastoji se u posluživanju tuđom firmom, tuđom geografskom oznakom porijekla, tuđim žigom ili zaštitnim znakom ili tuđom posebnom oznakom robe ili u unošenju pojedinih obilježja ovih oznaka u svoju firmu svoj žig ili zaštitni znak ili u svoju posebnu oznaku robe.

Navedene djelatnosti treba da se vrše u namjweri obmanjivanja kupca ili korisnika usluga.

Krivično djelo je svršeno samim preduzimanjem radnje izvršenja.Za krivicu je potrban umišljaj koji obuhvata svijet da se u namjeri

obmanjivanja kupaca vrši posluživanjem tuđom firmom, tuđom geografskom oznakom porijekla, tuđim žigom ili zaštitnim znakom ili tuđom posebnom oznakom robe.

Izvršilac djela mogu biti samo odgovorna lica u organizacijama koje se bave privrednom djelatnošću.

33. Nesavjestan rad u privrednom poslovanju?

Krivično djelo postoji kad odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja u kome nema većinski udio svjesno krši zakone, druge propise ili opšte akte o poslovanju ili očigledno nesavjesno posluje i time iz nehata tom privrednom društvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja prouzrokuje štetu koja prelazi iznos od tri hiljade eura.

Posljedica djela je nastupanje štete koja prelazi iznos od 3.000 eura.Izvršilac djela mogu biti samo odgovorna lica u organizacijama koje se bave

privrednom djelatnošću.Teži oblik ovog djela postoji ako je usljed izvršenja ovog djela nastupila šteta

koja prelazi iznos od trideset hiljada eura ili je pokrenut postupak prinudnog poravnanja ili stečaja.

~ 19 ~

34. Prouzrokovanje stečaja?

Radnja krivičnog djela je prouzrokovanje stečaja na neki od načina propisanih u zakoniku. To su: neracionalno trošenje sredstava ili njihovo otuđenje u bescijenje, prekomjerno preuzimanje nesrazmjernih obaveza, lakomisleno zaključivanje ugovora sa licima nesposobnim za plaćanje, propuštanje blagovremenog ostvarivanja potraživanja, uništenje ili prikrivanje imovine ili druge radnje koje nijesu u skladu sa savjesnim poslovanjem.

Posljedica djela je prozrokovanje stečaja i oštećenje drugog.Djelo je svršeno preduzimanjem bilo koje od navedenih radnji i nastupanjem

posljedice tj pravosnažnošću odluke o otvaranju stečaja.Izvršilac djela mogu biti samo odgovorna lica u organizacijama koje se bave

privrednom djelatnošću a u pogeldu vinosti potreban je umišljaj.

35. Prouzrokovanje lažnog stečaja?Zakonik predviđa jedan osnovni i jeda teži oblik.Prvi oblik je prouzrokovanje stečaja prividnim ili stvarnim umanjenjem

imovine.Načini umanjenja imovine određeni su u zakonu i to su:1) cijelu ili dio imovine subjekta privrednog poslovanja prikrije, prividno

proda, proda ispod tržišne vrijednosti ili besplatno ustupi;2) zaključi fiktivne ugovore o dugu ili prizna nepostojeća potraživanja;3) poslovne knjige koje je subjekt privrednog poslovanja obavezan da vodi po

zakonu prikrije, uništi ili tako preinači da se iz njih ne mogu sagledati poslovni rezultati ili stanje sredstava ili obaveza ili ovo stanje sačinjavanjem lažnih isprava ili na drugi način prikaže takvim da se na osnovu njega može otvoriti stečaj.


Za krivicu je potreban umišljaj uz postojanje namjere kod izvršioca da navedenim radnjama prouzrokuje stečaj.

Drugi teži oblik postoji kad su usljed djela nastupile teške posljedice za povjerioca.

36. Oštećenje povjerioca?

Krivično djelo postoji kad odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik, koji znajući da je taj subjekt postao nesposoban za plaćanje, isplatom duga ili na drugi način namjerno stavi povjerioca u povoljniji položaj i time znatno ošteti drugog povjerioca.

Radnja krivičnog djela je stavljanje u povoljniji položaj povjerioca i time oštećenje drugog povjerioca. Ovo se vrši na razne načine: isplata povjerioca mimo žiro računa koji su blokirani, pogodovanjem kod isplata i sl.

Djelo se vrši kad je nastupila nesposobnost za plaćanje privrednog društva.

~ 20 ~

Posljedica djela je znatno oštećenje drugog povjerioca.Zakonik propisuje radnje kojim se izigrava ili oštećuje povjerilac. To su: Odgovorno lice ili preduzetnik, koji znajući da je taj subjekt postao nesposoban

za plaćanje, a u namjeri da izigra ili ošteti povjerioca prizna neistinito potraživanje, sastavi lažni ugovor ili nekom drugom prevarnom radnjom ošteti povjerioca.


Najteži oblik postoji ako je izvršenjem djela povjeriocu prouzrokovana šteta koja prelazi iznos od četrdeset hiljada eura ili ako je prema oštećenom zbog toga došlo do pokretanja postupka prinudnog poravnanja ili stečaja.

37. Zloupotreba ovlašćenja u privredi?

Radnje krivičnog djela su različite ali su takstativno navedene u zakoniku i one mogu biti:

Stvaranje ili držanje nedozvoljene novčane, robne ili drugihvrijednosnih fondova u zemlji ili inostranstvu;

Neistinito prikazivanje stanja i kretanja sredstava i rezultata poslovanja. Ovo se može izvršiti na različite načine: sastavljanjem isprave neistinite sadržine, lažnim bilansima, procjenama ili inventarisanjem odnosno lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, neistinito prikazuje stanje ili kretanje sredstava ili rezultate poslovanja.

Uskaraćivanje sredstava koja predstavljaju javni prihod.Zloupotreba ovlašćenja u privredi na drugi način.Kod svih oblika krivičnog djela izvršilac je odgovorno lice u privrednom

društvu ili drugom subjektu koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik a u pogledu vinosti potreban je umišljaj.

Djelo je svršeno preduzimanjem bilo koje od navedenih radnji.Teži oblik postoji ako je izvršenjem djela pribavljena imovinska korist koja

prelazi iznos od četrdeset hiljada eura.

38. Narušavanje poslovnog ugleda i kreditne sposobnosti?

Krivično djelo postoji kad neko u namjeri narušavanja poslovnog ugleda ili kreditne sposobnosti drugog, iznosi o njemu neistinite podatke ili neistinito prikazuje njegovo poslovanje.

Radnja krivičnog djela je alternativno određena i može se sastojati u iznošenju neistinitih podataka ili u neistrinitom prikazivanju poslovanja.

Iznošenje podataka znači saopštavanje podataka kao svojih zapažanja, ali ovo djelo postoji kad su podasci saznati od drugog. Prikazivanje poslovanja znači davanje ocjene od strane učinioca o poslovnom djelovanju drugog.

~ 21 ~

Poslovni ugled je jedan oblik opšteg ugleda i neistiniti podaci ili neistinito prikazivanje poslovanja treba da se odnose na poslovni ugled ili kreditnu sposobnost drugog.

Za postojanje djela neophodno je da su podaci koji se iznose neistiniti.Izvršilac može biti svako lice uz postojanje namjere narušavanja nečijeg

ugleda.Objekt zaštite je poslovni ugled ili kreditna sposobnost.Teži oblik ovog djela postoji ako su njegovim izvršenjem nastupile teške

posljedice. Djelo je kvalifikovano težom posljedicom koja može biti obuhvaćena umišljajem ili nehatom učinioca.

Gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

39. Lažan bilans?

Krivično djelo postoji kad neko u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili drugom nanese kakvu štetu, sačini u privrednom društvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja lažan bilans kojim se utvrđuje dobit ili gubitak tog subjekta ili kojim se utvrđuje udio svakog člana društva u dobiti ili gubitku.

Djelo je svršeno kada je preduzeta bilo koja radnja kojom se sačinjava lažni bilans.

Izvršilac djela može biti odgovorno lice u privrednom društvu.

40. Zloupotreba procjene?

Krivično djelo postoji kad ovlašćeni procjenjivač prilikom procjene imovine privrednog društva ili drugog subjekta privrednog poslovanja zloupotrijebi svoje ovlašćenje i time sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili drugom nanese kakvu štetu.

Radnja krivičnog djela je zloupotreba ovlašćenja prilikom procjene.Djelo je svršeno kad je usljed zloupotrebe ovlašćenog procjenjivanja

pribavljena za sebe ili drugog kakava korist.Izvršilac djela može biti samo ovlašćeni procjenjivač.Teži oblik postoji ako je izvršenjem djela pribavljena imovinska korist ili

prouzrokovana šteta koja prelazi iznos od tri hiljade eura.Najteži oblik postoji ako je izvršenjem djela pribavljena imovinska korist ili

prouzrokovana šteta koja prelazi iznos od trideset hiljada eura.

41. Odavanje poslovne tajne?42.Krivično djelo postoji kad neko neovlašćeno drugom saopšti, preda ili na drugi

način učini dostupnim podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu ili ko pribavlja takve podatke u namjeri da ih preda nepozvanom licu.

Radnja krivičnog djela je određena alternativno i i može da se sastoji u: saopštavanju, predaji i činjenju dostupnim na drugi način podataka. Odavanje

~ 22 ~

poslovne tajne uvjek se odnosi ma poverljive podatke izu oblasti privrednog poslovanja.

Djelo je svršeno kad su podaci ili isparave koje predstavljaju poslovnu tajnu saopšteni, prdati ili na drugi način učinjeni dostupnim drugom licu ili su pribavljeni u namjeri da se predaju drugom licu.

Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj i nehat.Teži oblik ovog djela postoji kad se odvanje poslovne tajne vrši iz

koristoljublja ili u pogledu naročito povjerljivih podataka ili radi objavljivanja ili korišćenja podataka u inostranstvu.

43. Odavanje i korišćenje berzanske tajne?

Krivično djelo postoji kad neko poslovne podatke iz poslovanja berze ili berzanskog posrednika koji predstavljaju berzansku tajnu saopšti nepozvanom licu ili ko dođe do takvih podataka, pa njihovim korišćenjem ostvari imovinsku korist.

Radnja krivičnog djela se sastoji u saopštavanju podataka berzanskog poslovanja ili berzanskog posrednika koji predstavljaju berzansku tajnu.

Poslovni podaci berze treba da se čine dostupnim nepozvanom licu.Djelo je svršeno kada su podaci koji predstavljaju berzansku tajnu učinjeni

dostupnim drugom licu ili su pribavljeni u namjeri da se njihovim korišćenjem ostvari imovinska korist.

Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj.Teži oblik postoji ako je izvršenjem djela pribavljena imovinska korist koja

prelazi iznos od tri hiljade eura.Najteži oblik postoji ako je izvršenjem djela pribavljena imovinska korist koja

prelazi iznos od trideset hiljada eura.

44. Onemogućavanje vršenja kontrole?

Krivično djelo postoji kad neko onemogući organu vršenja kontrole da izvrši uvid u poslovne knjige ili drugu dokumentaciju ili onemogući pregled predmeta, prostorija ili drugih objekata.

Radnja je onemogućavanje vršenja kontrole. To se može izvršiti na razne načine: nedavanjem na uvid poslovnih knjiga, prikrivanje predmeta koji podliježu kontroli itd.

Djelo je svršeno samim onemogućavanjem vršenja kontrole.Izvršilac djela može da bude bilo koje lice u subjektu privrednog poslovanja a

u pogledu vinosti potreban je umišljaj.

45. Nedozvoljena proizvodnja?

Krivično djelo postoji kad neko neovlašćeno proizvodi ili prerađuje robu za čiju je proizvodnju ili prerađivanje potrebno odobrenje nadležnog organa.

~ 23 ~

Djelo je svšeno samom proizvodnjom ili prerađivanjem robe bez odobrenja nadležnog organa.

Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj.Teži oblik postoji kad se proizvodi ili prerađuje roba čija je proizvodnja ili

prerađivanje zabranjeno.Roba i sredstva za proizvodnju ili prerađivanje oduzeće se.

46. Nedozvoljena trgovina?

Osnovni oblik krivičnog djela obuhvata nekoliko slučajeva nedozvoljene trgovine:

Neovlašćeno nabavljanje u svrhu prodaje robe ili drugih predmeta opšte upotrebe u većoj količini ili vrijednosti koja prelazi iznos od 3.000 eura.

Neovlašćeno i u većem obimu bavljenje trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanje organizacija u unutrašnjem i spoljnotrgovinskom prometu roba i usluga.

Za postojanje svršenog krivičnog djela potrebno je da je preduzeta bilo koja od navedenih radnji i da su te radnje preduzete neovlašćeno.

Teži oblici ovog djela postoje: Kad se izvršilac bavi prodajom robe čiju je proizvodnju neovlašćeno

organizovao, Kad se izvršilac neovlašćeno prodaje, kupuje ili vrši razmjenu robe ili

predmeta čiji je promet zabranjen ili ograničen, Kad je izvršilac organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika ili je

postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od tri hiljade eura. Kad je izvršilac postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od trideset

hiljada eura.Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzeće se.Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj.

47. Obmanjivanje kupaca?

Radnja krivičnog djela je stavljanje u promet proizvoda sa oznakom u koju su unijeti podaci koji ne odgovaraju sadržini, vrsti, porijeklu ili kvalitetu proizvoda ili se pri stavljanju u promet proizvoda služi očigledno lažnom reklamom.

Ovo djelo se sastoji u stavljanju u promet proizvoda sa lažnom oznakom.Djelo je svršeno preduzimanjem bilo koje radnje kojima se obmanjuje kupac.Izvršilac djela može biti lice koje proizvode stavlja u promet a u pogledu

vinosti potreban je umišljaj.

48. Falsifikovanje znakova za obilježavanje robe, mjera i tegova?

Krivično djelo postoji kad neko u namjeri da ih upotrijebi kao prave napravi lažne pečate, žigove, marke ili druge znakove za obilježavanje domaće ili strane

~ 24 ~

robe kojima se žigošu zlato ili drugi plemeniti metal, drvo, stoka ili kakva druga roba ili ko u istoj namjeri takve prave znakove preinači ili ko takve lažne ili preinačene znakove upotrijebi kao prave.

Radnja krivičnog djela je alternativno određena i sastoji se u: falsifkovanju znakova za obilježavanje robe, preinačavanju pravih znakova i upotreba lažnih i preinačenih znakova kao pravih.

Djelo je svršeno kad je napravljen lažni znak za obilježavanje robe ili je takav pravi znak preinačen odnsono kad je lažni znak upotrijebljen kao pravi.

Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj.Lažni znakovi, mjere i tegovi oduzeće se.

KRIVIČNA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

49. Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije?

Zaštitini objekt kog ovog krivičnog djela je zdravlje ljudi.Radnja krivičnog djela je nepostupanje po propisima odlukama ili naredbama

kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprječavanje epidemije kakve opasne zarazne bolesti. Djelo je blanketne prirode.

Djelo treba da se vrši za vrijeme trajanja epidemije kakve opasne zarazne bolesti. Opasnim zaraznim bolestima se smatraju one koje se lako prenose a teškoi ugrožavaju život i zdravlje ljudi.

Krivično djelo je svršeno samim nepostupanjem po propisima, odlukama , naredbama.

Posljedica djela je apstrkatna opsanost za život i zdravlje ljudi.Izvršilac može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj, učinilac treba

da je svjestan postojanja epidemije i da postupa suprotno određenim mjerama za njeno suzbijanje ili sprečavanje.

50. Prenošenje zarazne bolesti?

Zaštitini objekt kog ovog krivičnog djela je zdravlje ljudi.Radnja krivičnog djela je nepostupanje po propisima, odlukama ili

naredbama za suzbijanje ili sprječavanje zaraznih bolesti, izdatih od strane ovlašćenih organa, pa usljed toga dođe do prenošenja zarazne bolesti.

Propisi, odluke i naredbe treba da se odnose na suzbijanje ili sprečavanje bolesti. One mogu obuhvatiti preduzimanje različitih mjera kao što su: pregledi, dezifekcija, dezinsekcija, izdvajanje i dr.

Djelo je svršeno kad je usljed nepostupanja po propisima, odlukama ili naredbama došlo do prenošenja zarazne bolesti.

Posljedica djela je prenošenje zarazne bolesti.Izvršilac može biti sdvako lice ali to je najčešće lice koje je oboljelo od

zarazne bolesti, ljekar, veterinar, medicinsko osobje, članovi porodice oboljelog.

~ 25 ~

51. Prenošenje infekcije HIV virusom?

Zaštitini objekt kog ovog krivičnog djela je zdravlje ljudi.Radnja krivičnog djela je dovođenje u opasnost nekog lica da bude zaraženo

infekcijom HIV virusa. Dovođenje u opasnost treba da se vrši svjesno, što znači da je kod učinioca postojalo saznanje da svojom djelatnošću stavra opasnost za infekciju drugog.

Posljedica djela je stvaranje konkretene opasnosti za neko lice da bude inficirano HIV virusom. Za postojanje djela nije i neophodno da je došlo do infekcije.

Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umišljaj.Teži oblici ovog djela su: Kad se neko svjesno ne pridržava propisa i mjera koji se odnose na

sprječavanje širenja HIV infekcije i time iz nehata dovede do prenošenja infekcije HIV virusom na drugo lice. To znači da kod izvršioca treba da postoji umišljaj u odnosu na nepridržavanje propisa i nehat u odnosu na mogućnost prenoišenja infekcije.

Kad neko znajući da je zaražen HIV virusom svjesno prenese na drugog tu infekciju,

Kad je svejesno prenošenje HIV virusa imalo za posljedicu smrt zaraženog lica. U ovom slučaju učinilac postupa sa umišljajem u odnosu na radnju izvršenja i nehatno u odnosu na težu posljedicu.

učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

52. Nesavjesno pružanje ljekarske pomoći?

Zaštitini objekt kog ovog krivičnog djela je zdravlje ljudi.Radnja krivičnog djela je alternativno određena i može se sastojati u primjeni

nepodobnog sredstva ili nepodobnog načina liječenja; neprimjenjivanje odgovarajućih higjenskih mjera ili uopšte u nesavjesnom postupanju ljekara pri pružanju ljekarske pomoći.

Pod sredstvom liječenja podrazumjevaju se različite supstance, sastojci ili naprave koje se unose u tijelo npr ljekovi, sonda, pesmejker itd.

Pod načinom liječenja podrazumjeva se postupak, metod liječenja, liječenje hiruškim putem itd.

Neprimjenjivanje odgovarajućih higjenskih mjera je propuštanje od strane ljekara da pri pružanju ljekarskew pomoći preduzme one higjenske mjere koje su neophodne po pravilima medicinske struke.

Zakonik postavlja uslov da ljekar očigledno postupa protivno pravilima medicinske nauke i struke, to znači da primjenjuje takav način liječenja kod kojih je lako uočljiva njihova štetnost ili nesvrsishodnost.

Djelo treba da se vrši u pružanju ljekarske pomoći. Pod liječenjem treba razumjeti mjere koje su upravljene na dijagnosticiranje bolesti kao i na mjere kojima bi se bolest otklonila ili ublažila.

~ 26 ~

Izvršilac djela može biti samo ljekar – lice koje je završilo medicinski ili stomatološki fakultet.

Drugi oblik ovog djela postoji kada drugi zdravstveni radnik očigledno nesavjesno postupa u vršenju zdravstvene djelatnosti i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica.

Izvršilac djela može biti svaki zdravstveni radnik osim ljekara – doktora medicine ili stomatologije.

Krivično djelo je u oba oblika svršeno kad je usljed nesavjesnog pružanja ljekarske pomoći od strane ljekara ili drugog zdravstvenog radnika prouzrokovano pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica.

Djelo se može izvršiti sa umišljajem ili iz nehata.Umišljaj treba da obuhvati svijet da se u pružanju ljekarske pomoći očigledno

postupoa suprotno pravilima medicinske struke i da se uslčjed toga može prouzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja.

Kod nehata radiće se o nesvjesnom nehatu mada je moguć i svjesni nehat u olakom držanju da poljedica neće nastupiti.

Teži oblici ovog djela postoje ako je usljed nesavjesnog liječenja nastupila teška tjelesna povreda ili smrt jednog ili više lica i ovo je propisano kao posebno krivično djelo.

Ljekar koji odbije da pruži ljekarsku pomoć takođe nesavjesno postupa ali ne odgovara za ovo krivično djelo već za već za krivično djelo neukazivanje ljekarske pomoći.

53. Protivpravno vršenje medicinskih eksperimenata i ispitivanje lijeka?

Krivično djelko ima dva oblika.Prvi oblik postoji kad neko protivno propisima na ljudima vrši medicinske ili

druge slične eksperimenteRadnja krivičnog djela je vršenje eksperimenta. To je isprobavanje nekih

sredstava i metoda da bi se utvrdila njihova efikasnost ili ispravnost.Eksperimenti treba da su medicinske prirode.Za postojenje ovog djela potrebno je da se eksperimentisanje vrši protivno

propisima što znači da je u nekim slučajevima dozvoljeno.Djelo je svršeno preduzimanjem djelatnosti koja se može kvalifikovati kao

medicinski eksperiment.Izvršilac u načelu može biti svako lice ali iz prirode djela proizilazi da to mogu

biti samo ljekar i medicinsko osoblje. Za krivicu je potreban umišljaj.Drugi oblik postoji kad neko protivno propisima vrši kliničko ispitivanje

lijeka.Pod kliničkim ispitivanjem treba razumjeti ono kojim se djelotvornost ili

štetnost nekog lijeka provjerava.Djelo postoji kada se dejstvo lijeka provjerava na ljudima i to se čini

protivpravno.

~ 27 ~

54. Neukazivanje ljekarske pomoći?

Radnja krivičnog djela je odbijanje pružanja ljekarske pomoći licu kojem je takva pomoć potrebna, a koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za život ili opasnosti nastupanja teške tjelesne povrede ili teškog narušavanja zdravlja.

Djelo se sastoji u odbijanju pružanja ljekarske pomoći i to se vrši protivno svojoj ljekarskoj dužnosti.

Ljekar je u načelu uvijek dužan da ukaže ljekarsku pomoć icu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za život ali se ova obaveza može kretati samo u okviru njegovih subjektivnih i objektivnih mogućnosti da ukaže pomoć.

Za postojanje djela neophodno je da pomoć nije pružena licu kome je potrebna i koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za život ili nastupanje teške tjelesne povrede ili teško narušavanje zdravlja.

Nepružanje pomoći ne mora da bude i praćeno i nastupanjem neke teže posljedice za zdravlje drugog lica.

Izvršilac djela može biti samo ljekar tj lice koje je završilo medicinski ili stomatološki fakultet.

Za ovo krivično djelo se odgovara samo kada se izvrši sa umišljajem koj treba da obuhvati svijest da je drugom licu koje je u opasnosti potrebno ukazati pomoć i da je ljekar obavezan i u mogućnosti to da učini.

Teži oblici ovog krivičnog djela postoje: Ako usljed izvršenja djela lice kojem nije ukazana ljekarska pomoć bude

teško tjelesno povrijeđeno ili mu zdravlje bude teško narušeno, Ako je usljed izvršenja djela nastupila smrt lica kome nije ukazana ljekarska

pomoć.Riječ je o obliku krivičnog djela kvalifikovanog težom posljedicom, za koji se

odgovara pod sljedeća dva uslova: a) između teže posljedice i odbijanja ukazivanja ljekarske pomoći mora postojati uzročna veza b) u odnosu na težu posljedicu učinilac treba da postupa iz nehata jer u slučaju da postupa sa umišljejem postojaće krivično djelo ubistva ili teška tjelesna povreda.

Nadriljekarstvo

Krivično djelo postoji kad se neko bez odgovarajuće stručne spreme bavi liječenjem ili pružanjem drugih medicinskih usluga.

Radnja krivičnog djela je bavljenje liječenjem i pružanjem medicinskih usluga.

Liječenje znači preduzimanje svih onih zdravstvenih mjera koje u zdravstvenoj zaštiti čine lica koja su završila medicinski ili stomatološki fakutet. To je davanje dijagnoze, određivanje terapije itd.

Izvršilac djela treba da se bavi liječenjem ili pružanjem medicinskih usluga. Bavljenje znači po pravilu češće preduzimanje ovih djelatnosti.

Liječenje i pružanje medicinskih usluga treba da se vrši bez odgovarajuće stručne spreme.

~ 28 ~

Posljedica djela je apstraktna opasnost za zdavlje ljudi, tako da za postojanje djela nije značajno da li je liječenje bilo uspješno ili štetno.

Krivica učinioca zasbniva se na umišljaju.

55. Nedozvoljeno presađivanje djelova tijela?

Postoje dva oblika ovog krivičnog djela.Radnja krivičnog djela u prvom obliku je presađivanje nekog dijela tijela što

znači uzimanje tog dijela sa jednog lica i presađivanje u drugo lice.Krivično djelo postoji kad se presađivanje vrši bez pismenog pristanka

primaoca, odnosno njegovog roditelja, usvojioca ili staraoca, ako je primalac maloljetno ili neuračunljivo lice.

Izvršilac djela može biti samo ljekar odnosno lice koje je završilo medicinski ili stomatološki fakultet.

Djelo je svršeno kada je presađivanje dijela tjela učinjeno a da prethodno nije pribavljen pristanak. Za krivicu je potreban umišljaj.

Drugi oblik postoji kada se presađivanje djelova tijela vrši u ustanovi koja ne ispunjava uslove za ove djelatnosti.

Izvršilac djela je odgovorno lice u toj zdravstvenoj ustanovi a za krivicu je potreban umišljaj.

56. Nedozvoljeno uzimanje djelova tijela radi presađivanja?

Propisana su tri oblika ovog krivičnog djela.U prvom obliku predviđene su dvije mogućnosti izvršenja ovog djela.Prva je kada se radi presađivanja uzme dio tijela od živog, punoljetnog,

duševno zdravog i poslovno sposobnog lica bez prethodno pribavljenog pisanog pristanka tog lica

Druga je kada se uzme dio tijela živog lica koje nije punoljetno, koje je neuračunljivo ili je poslovno nesposobno bez prethodno pribavljenog pisanog pristanka roditelja, usvojioca ili staraoca.

Drugi oblik postoji kad ljekar koji radi presađivanja uzme dio tijela umrlog lica čija smrt nije utvrđena na način i u postupku prema propisima o presađivanju djelova ljudskog tijela.

U trećem obliku su takođe predviđene dvije mogućnosti.Prva kada se radi presađivanja uzme dio tijela umrlog lica koje se za života

izričito, u pisanom obliku, protivilo uzimanju dijela tijela Druga je kada se uzme dio tijela umrlog maloljetnog ili neuračunljivog lica

bez prethodne pisane saglasnosti roditelja, usvojioca ili staraoca.Izvršilac djela može biti samo ljekar odnosno lice koje je završilo medicinski

ili stomatološki fakultet.

~ 29 ~

57. Nesavjesno postupanje pri spravljanju i izdavanju ljekova?

Objekt radnje ovog krivičnog djela su ljekovi koji se upotrebljavaju u medicini stomatologiji i veterini.

Radnja krivičnog djela je alternativno određena ali u svim oblicima obuhvata nesavjesno protivno propisima postupanje ovlašćenog lica u pravljenju ili izdavanju lijeka. Klasičan oblik ovog djela bi bio izdavanje drugog lijeka umjesto propisanog ili zahtjevanog.

Ovo djelo postoji kada: lice ovlašćeno za izdavanje ljekova za upotrebu u medicini koje izda drugi

lijek umjesto propisanog ili zahtijevanog lijeka, ako zamjena nije dozvoljena ili koje ne napravi lijek u propisanoj razmjeri ili količini ili koje očigledno nesavjesno postupa pri izdavanju ljekova i time prouzrokuje

pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica,Posljedica krivičnog djela je prouzrokovanje pogoršanja zdravstvenog stanja

nekog lica.Izvršilac djela može biti samo lice koje je ovlašćeno za izdavanje ljekova za

upotrebu u medicini, to su farmaceutski radnici.Za krivičnu odgovornost je potreban umišljaj ali se za ovo djelo kažnjava

kad je učinjeni i iz nehata.

58. Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda?

Zakonik predviđa dva oblika ovog djela.Radnja krivičnog djela u prvom obliku je alternativno određena i može se

sastojati u proizvodnji radi prodaje, prodaji ili stavljanju u promet škodljivih životnih namirnica, jela ili pića ili drugih škodljivih proizvoda.

Predmet krivičnog djela su životne namirnice, jelo piće odnsno drugi proizvodi.

Navedeni proizvodi treba da su škodljivi tj da su u takvom stanju da bi njihovom upotrebom moglo biti narušeno zdravlje onih koji ih koriste.

Krivično djelo je svršeno samom proizvodnjom radi prodaje, prodajom ili stavljanjem na drugi način u promet ovih škodljivih proizvoda.

Posljedica djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi tako da za postojanje osnovnog oblika krivičnog djela nije neophodno da je prozrokovano narušavanje zdravlja nekog lica.

Radnja u drugom obliku je stavljanje u promet proizvoda bez izvršenog pregleda od strane ovlašćenog lica, kad je taj pregled propisima predviđen.

Izvršioci kod oba oblika mogu biti ona lica koja se u preduzeću ili radnji bave proizvodnjom ili prodajom životnih namirnica.

Djelo se može izvršiti sa umišljajem ili iz nehata.Propisana je primjena mjere bezbjednosti oduzimanja predmeta.

~ 30 ~

59.Nesavjesno vršenje pregleda životnih namirnica?

Krivično djelo postoji kad ovlašćeno lice nesavjesno izvrši pregled stoke za klanje, mesa namijenjenog za ishranu i drugih životnih namirnica ili protivno propisima ne izvrši pregled i time omogući da se stavi u promet meso ili druga životna namirnica škodljiva za zdravlje ljudi.

Djelo je svršeno kad je nesavjesnim postupanjem ovlašćenog lica pri pregledu ili odobravanju stavljanja u promet ovih proizvoda bez pregleda omogućeno da se stave u promet meso ili životne namirnice škodljive za zdravlje ljudi.

Posljedica djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi tako da za postojanje krivičnog djela nije neophodno da su škodljivi proizvodi stavljeni u promet.

Izvršilac djela je ovlašćeno lice ono lice u čiju nadležnost spada vršenje pregleda ovih proizvoda.

Djelo se može izvršiti sa umišljajem ili iz nehata.

60. Zagađivanje vode za piće i životnih namirnica?

Objekt krivičnopravne zaštite su život i zdravlje ljudi.Radnja krivičnog djela je zagađivanje vode koja ljudima služi za piće ili

životnih namirnica, što ima za posljedicu dovođenje u takvo stanje da su opasne za život ili zdavlje ljudi. To se može učiniti ubacivanjem u vodu ili hranu nekih škodljivih materija.

Djelo je svršeno kad su voda koja služi ljudima za piće ili životna namirnica zagađeni.

U pogledu vinosti mogući su umišljaj i nehat.Posljedica djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi.

61. Neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga?

Objekt krivičnog djela su supstancije ili preparati koji su proglašeni za opojne droge.

Opojnim drogama smatraju se materije koje djelovanjem na nervni sistem izazivaju kod onog ko ih uzima prijatna osećanja, slabe nerve i napetost. Zbog ovih dejstava može da dodje do zavisnosti od ovih supstancija što negativno utiče na zdavlje.

Radnja krivičnog djela je alternativno određena i obuhvata: proizvodnju, preradu, prodaju ili nuđenje na prodaju i svaki drugi način stavljanja u promet. Omogućavanje stavljanja u promet droga može se ostvariti njihovom kupovinom, držanjem ili prenošenjem u cilju prodaje. Inkriminisano je i posredovanje u kupovini ili prodaji droga.

Za postojanje djela nije od značaja da li je posredovanje bilo uspješno ili ne, odnosno da li je kupovina ili prodaja obavljena.

Navedene radnje predstavljaju krivično djelo samo kad se vrše neovlašćeno.

~ 31 ~

Krivično djelo je svršeno preduziomanjem ma koje djelatnosti koja je označena kao radnja ovog krivičnog djela.

Posljedica djela je apstraktna opasnost za život i zdravlje ljudi.U pogledu vinosti potreban je umišljaj: učinilac treba da je svjestan da je riječ

o drogama i da se neovlašćeno bavi njihovom proizvodnjom ili stavljanjem u promet.

Kvalifikovani oblici ovog djela postoje u sljedećim slučajevima: ako je djelo izvršeno od strane više lica, ako je učinilac ovog djela organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika, ako se neovlašćeno unese u Crnu Goru supstance ili preparati koji su

proglašeni za opojne droge,Poseban oblik ovog djela je neovlašćeno pravljenje, nabavljanje, posjedovanje

ili davanje na upotrebu opreme, materijala ili supstanci za koje se zna da su namijenjene za proizvodnju opojnih droga. Pravljenje znači stvaranje ovih supstanci ili materija.

Zakonik predviđa poseban osnov za oslobođenje od kažnjavanja. Riječ je o posebnom obliku kajanja koji se izražava u tome da učinilac djela otkriva lice od koga nabavlja drogu.

Opojne droge i sredstva za njihovo pravljenje oduzeće se i uništiti.

62. Omogućavanje uživanja opojnih droga?

Krivično djelo postoji kad neko navodi drugog na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa on ili drugo lice ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge ili na drugi način omogućuje drugom da uživa opojnu drogu.

Navođenje je stvaranje ili učvršćivanje kod rugog odluke da uživa opojne droge i može se učiniti nagovaranjem, stimulisanjem već izražene želje da se uzimaju droge i sl.

Davanje je stavljanje na raspolaganje drugom opojne droge.Stavljanje na raspolaganje prostorije radi uživanja droga znači dozvoljavanje

drugom da u prostorijama koje pripadaju učiniocu uzima ove supstance.Predmet krivičnog djela su preparati ili supstancije koje su proglašeni za

opojne droge.Djelo se vrši sa umišljajem koji obuhvata svijest da se nekom od navedenih

djelatnosti drugom omogućuje ili pomaže da konsumira drogu.Izvršilac djela može biti svako lice.Teži oblici postoje u sljedećim slučajevima: Ako je djelo učinjeno prema maloljetnom licu Kad se djelo vrši u odnosu na više lica Kad je djelo izazvalo naročito teške posljedice. Teške posljedice se sastoje u

teškom narušenju zdravlja, dovođenju u opasnost života ili smrt lica koje je uživalo opojnu drogu ( u odnosu prema težoj posljedici učinilac treba da postuplja iz nehata)

~ 32 ~

Zakonik propisuje obaveznu primjenu mjera bezbjednosti oduzimanja i uništenja opojnih droga.

63. Teška djela protiv zdravlja ljudi?

Zakonik je ovim krivičnim djelom predvidio kvalifikovane oblike pojedinih krivičnih djela protiv zdavlja ljudi i s obzirom na teže posljedice i oblik vinosti sa kojim je izvršeno osnovano krivično djelo svrstao u četiri grupe.

Prvom grupom obuhvaćena su djela koja su učinjena sa umišljajem, a kvalifikatronu okolnost čini teška tjelesna povreda ili teško narušavanje zdravlja.

U drugoj grupi su djela koja su učinjena sa umišljajem a za polsjedicu su imala smrt nekog lica.

Treću grupu čine oblici krivičnih djela kod kojih je učinilac postupao iz nehata, a kvalifikatorna okolnost je nehatno prouzrokovanje teške tjelesne povrede ili teško narušenje zdravlja.

Četvrtu grupu čine oblici krivičnog djela kod kojih je učinilac postupao iz nehata, a kvalifikatorna okolnost je nehatno prouzrokovanje smrti jednog ili više lica.

Riječ je o djelima kvalifikovanim težom posljedicom za koji se odgovara pod sljedeća dva uslova: a) između teže posljedice i izvršenja osnovnog oblika mora postojati uzročna veza b) u odnosu na težu posljedicu učinilac treba da postupa iz nehata jer u slučaju da postupa sa umišljejem postojaće krivično djelo ubistva ili teška tjelesna povreda.

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTNE SREDINE I UREĐENJA PROSTORA64.Zagađenje životne sredine?

Ovim krivičnim djelom se pruža krivičnopravna zaštita ustavnom pravu građana na zdravu životnu sredinu.

Krivično djelo u svom osnovnom obliku se sastoji u zagađivanju vazduha, vode ili zemljišta, u većoj mjeri ili na širem prostoru.

Radnja krivičnog djela je zagađivanje tj dovođenje vazduha, vode ili zemljišta u takvo stanje da su opasni za život ili zdravlje ljudi, odnosno za opstanak životinjskog ili biljnog svijeta.

Zagađivanje vazduha vode ili zemljišta treba da se vrši kršenjem propisa o zaštiti, očuvanju i unapređenju životne sredine. To daje ovom djelu blanketni karakter.

Za postojanje djela potrebno je da je zagađivanje vazduha, vode ili zemljišta učinjeno u većoj mjeri ili na širem prostoru.

Krivično djelo je svršeno kad je činjenjem ili nečinjenjem učinioca došlo do zagađivanja vazduha, vode ili zemljišta u većoj mjeri ili na širem prostoru.

Izvršilac djela može biti svako lice. U pogledu vinosti moguć je umišljaj i nehat.Teži oblici ovog djela postoje:

~ 33 ~

Ako je usljed zagađivanja vazduha, vode ili zemljišta došlo do uništenja ili oštećenja životinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagađenja životne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vrijeme ili veliki troškovi,

Ako je usljed izvršenja iz nehata došlo do uništenja ili oštećenja životinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagađenja životne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vrijeme ili veliki troškovi.

Ako sud izrekne uslovnu osudu za ovo djelo, sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku preduzme određene propisane mjere zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine.

65.Nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine?

Radnja krivičnog djela je nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine. Riječ je o krivičnom djelu nečinjenja. Te mjere su propisane zakonom, drugim propisom ili su određene od strane nadležnog organa.

Krivično djelo je svršeno samim nepreduzimanjem ovih mjera.Posljedica djela je apstraktna opasnost i ona je naštala samim propuštanjem da se

preduzmu propisane mjere zaštite.Izvršilac može biti samo ono lice koje je u nekoj organizaciji odgovorno za

preduzimanje mjera zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine.Krivica se zasniva na umišljaju učinioca ali se za ovo djelo odgovara kad je

učinjeno i iz nehata.Teži oblici ovog djela postoje:

Ako je usljed izvršenja djela sa umišljajem ili iz nehata došlo do zagađenja vazduha, vode ili zemljišta u većoj mjeri ili na širem prostoru,

Ako je usljed izvršenja djela sa umišljajem ili iz nehata došlo do uništenja životinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagađenja životne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vrijeme ili veliki troškovi,

Ako izrekne uslovnu osudu za ovo djelo, sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku preduzme određene propisane mjere zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine.

66.Protivpravna izgradnja i stavljanje u pogon objekata i postrojenja koja zagađuju životnu sredinu?

Radnja krivičnog djela je dozvoljavanje podizanja, stavljanja u pogon ili upotrebe objekata ili postojenja koji mogu biti izvorište zagađivanja čovjekove sredine.

Radnje izvršenja treba da se preduzimaju protivno propisima o zaštiti, očuvanju i unapređenju životne sredine.

Krivično djelo je svršeno samim dozvoljavanjem podizanja, stavljanja u pogon ili upotrebe objekata ili postojenja koji mogu biti izvorište zagađivanja čovjekove sredine

~ 34 ~

Posljedica djela je apstraktna opasnost i ona je naštala samim dozvoljavanjem navedenih radnji.

Izvršilac djela može biti samo službeno ili odgovorno lice.Za krivicu je potreban umišljaj koji obuhvata svijest da se postupa suprotno

propsima o zaštiti životne sredine i da usljed toga može u većoj mjeri ili na širem prostoru biti zagađena životna sredina.

Teži oblik ovog djela postoji: Ako je usljed izvršenja djela došlo do uništenja životinjskog ili biljnog

svijeta velikih razmjera ili do zagađenja životne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vrijeme ili veliki troškovi,


67.Oštećenje objekata i uređaja za zaštitu životne sredine?

Krivično djelo postoji kad neko ošteti, uništi, ukloni ili na drugi način učini neupotrebljivim objekte ili uređaje za zaštitu životne sredine.

Objekt radnje krivičnog djela su objekti i uređaji koji se koriste za zaštitu životne sredine.

Djelo je svršeno kad su ovi objekti ili uređaji oštećeni, uništeni, uklonjeni ili na drugi način učinjeni neupotrebljivim.

Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj i nehat.Teži oblici ovog djela postoje:

Ako je usljed izvršenja djela sa umišljajem ili iz nehata došlo do zagađenja vazduha, vode ili zemljišta u većoj mjeri ili na širem prostoru,

Ako je usljed izvršenja djela sa umišljajem ili iz nehata došlo do uništenja ili oštećenja životinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagađenja životne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vrijeme ili veliki troškovi,


68.Oštećenje životne sredine?

Radnja krivičnog djela je alternativno postavljena i može se sastojati u korišćenju prirodnih bogastava, izgradnji objekata, izvođenju nekih radova ili na neki drugi način izazove oštećenje životne sredine u većoj mjeri ili na širem prostoru.

Pod korišćenjem prirodnih bogastava treba razumjeti iskorišćavanje (npr siječenje šuma, skretanje vodotoka i sl) onih dobara koji su nastali prirodnim putem.

Navedene djelatnosti treba da se vrše kršenjem propisa, što praktično znači da postojanje djela može biti isključeno ako za to postoji odobrenje nadležnog organa.

Posljedica djela je oštećenje životne sredine u većoj mjeri ili na širem prostoru.~ 35 ~

Pod oštećenjem treba razumjeti one promjene na dobrima životne sredine, usljed kojih ona ne mogu više u potpunosti da ostvaruju svoju funkciju, ali da ta dobra nisu uništena.

Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj i nehat.Teži oblici ovog djela postoje:

Ako je izvršenja djela sa umišljajem ili iz nehata došlo do uništenja ili oštećenja životinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagađenja životne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vrijeme ili veliki troškovi.


69.Uništenje biljaka?

Krivično djelo postoji kad neko kršeći propise uništava ili oštećuje biljke u većoj mjeri ili na širem prostoru.

Objekt radnje su biljke u najširem značenju.Radnja krivičnog djela je uništavanje ili oštećenje biljaka.Uništenje ili oštećenje bilja treba da se vrši suprotno propisima.Djelo je svršeno kad je bilje uništeno ili oštećeno u većoj mjeri ili na širem prostoru.Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj i nehat.Teži oblik postoji ako je djelo učinjeno prema posebno zaštićenim biljnim vrstama.Postojanje ovog oblika pretpostavlja da je zakonom ili drugim propisom određena

vrsta bilja stavljena pod posebnu zaštitu.

70.Ubijanje i mučenje životinja?

Ovo krivično djelo ima dva osnovna i jedan teži oblik.Prvi oblik postoji kad neko kršeći propise ubije, ozleđuje ili muči životinje.Ozleđivanje je povreda njihovog tijela, izazivanje rana i sl.Mučenje je nanošenje fizički i psihičkih patnji životinjama.Navedene radnje treba da se vrše protivno propisima što znači da može biti isključena

protivpravnost djela po nekom posebnom ili opštem osnovu (u slučaju epidemija može biti naređeno ubijanje životinja).

Djelo je svršeno kad je preduzeta neka od navedenih radnji. Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj i nehat.Drugi oblik postoji kad nekooštećuje ili razara životinjska staništa u većoj mjeri ili

na širem prostoru.Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj i nehat.Teži oblik postoji ako je ubijanje ili ozleđivanje učinjeno prema životinjama koje

pripadaju posebno zaštićenim životinjskim vrstama.

~ 36 ~

Postojanje ovog oblika pretpostavlja da je zakonom ili drugim propisom određena vrsta životinja stavljena pod posebnu zaštitu.

71.Uništenje i oštećenje zaštićenog prirodnog dobra?

Objekt zaštite je zaštićeno prirodno dobro. Krivično djelo postoji kad neko uništi ili ošteti zaštićeno prirodno dobro.Postojanje ovog oblika pretpostavlja da je zakonom ili drugim propisom proglašeno

zaštićeno prirodno dobro. Djelo je svršeno uništenjem ili oštećenjem ovih dobara.Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj i nehat.Pokušaj ovog djela je kažnjiv.

72.Krađa zaštićenog prirodnog dobra?

Objekt zaštite je zaštićeno prirodno dobro. Krivično djelo postoji kad neko izvrši krađu zaštićenog prirodnog dobra. Krađa je oduzimanje tuđe pokretne stvari od drugog u namjeri da njenim

prisvajanjem učinilac za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinsku korist.Krivično djelo je svršeno oduzimanjem zaštićenog prirodnog dobra i nije

neophodno da je stvar i odnijeta sa mjesta na kome se nalazila i da je namjera pribavljanja koristi i ostvarena.

Teži oblik ovog djela postoji: Ako je zaštićeno prirodno dobro oduzeto putem razbojničke krađe ili

razbojništva ili ako vrijednost ukradenog zaštićenog prirodnog dobra prelazi iznos od trideset hiljada eura.

Razbojnička krađa postoji kad je neko pri izvršenju djela krađe zatečen, pa u namjeri da ukradenu stvar zadrži, upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da će neposredno napasti na život ili tijelo.

Razbojništvo postoji kad neko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo oduzme tuđu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist.

Poseban oblik ovog djela postoji kad neko prilikom izvođenja građevinskih, rudarskih, vodoprivrednih, poljoprivrednih ili drugih radova prisvoji prirodno dobro koje ima svojstva zbog kojih može biti proglašeno za zaštićeno prirodno dobro.

Objekat kod ovog oblika je prirodno dobro koje jos noje proglašeno zaštićenim ali koje ima takva svostva da bi moglo biti proglašeno takvim.

Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umisljaj. Pokušaj ovog djela je kažnji.

73.Iznošenje u inostranstvo zaštićenog prirodnog dobra i posebno zaštićene biljke i životinje?

~ 37 ~

Krivično djelo postoji kad neko protivno propisima izveze ili iznese u inostranstvo zaštićeno prirodno dobro ili posebno zaštićenu biljku ili životinju.

Objekat krivičnog djela su zaštićena prirodna dobra ili posebno zaštićena biljka ili životinja.

Radnja krivičnog djela je izvoženje ili iznošenje navedenih predmeta u inostranstvo.

Za postojanje djela potrebno je da se izvoženje ili iznošenje vrši protivno propisima.Djelo je svršeno kad je neki od navednih predmeta izvezen ili iznesen u inostranstvo

odnosno onog momenta kad je prebačen preko granice.Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umisljaj.Pokušaj ovog djela je kažnji.

74.Unošenje opasnih materija u Crnu Goru?

Krivično djelo postoji kad neko protivno propisima unese u Crnu Goru radioaktivne ili druge opasne materije ili opasne otpatke, ili ko vrši prevoz takvih materija preko teritorije Crne Gore.

Predmet krivičnog djela su radioaktivne ili druge opasne materije odnosno otpaci.Unošenje u Crnu Goru radioaktivnih i drugi opasnih materija treba da se čini

protivpravno što znači da se pod određenim uslovima ove materije mogu unosti u Crnu Goru ali na način kako je propisano Zakonom.

Krivično djelo je svršeno kad su protivno propisima u Crnu Goru unesene radioaktivne ili druge opasne materije odnosno njihovi otpaci.

Izvršilac djela može biti svako lice a za krivicu je potreban umisljaj.Pokušaj ovog djela je kažnji.Poseban oblik ovog djela je omogućavanje drugom da na protivpravan način unese u

Crnu Goru radioaktivne ili druge opasne materije ili opasne otpatke, ili da se vrši prevoz takvih materija preko teritorije Crne Gore.

Omogućavanje unošenja ili prevoza opasnih materija treba da se vrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja.

Djelo je izvršeno kad je drugome omogućeno da u Crnu Goru unese opasne materije ili da krot Crnu Goru vrši njihov prevoz i pri tome je učinilac zloupotrijebio svoj položaj ili ovlašćenje.

Teži oblik postoji kad neko organizuje vršenje ovog djela.

75.Nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija?

Krivično djelo postoji kad neko protivno propisima prerađuje, odlaže, sakuplja, skladišti ili prevozi radioaktivne ili druge opasne materije ili opasne otpatke.

Predmet krivičnog djela su radioaktivne ili druge opasne materije odnosno otpaci.Djelo treba da se vrši protivno propisima što znači da protivpravnost može biti

isključena po nekom posebnom ili opštem osnovu.

~ 38 ~

Teži oblik ovog djela postoji kad neko zloupotrebom svog službenog položaja ili ovlašćenja dozvoli ili omogući preradu, odlaganje, sakupljanje, skladištenje ili prevoz radioaktivnih ili drugih opasnih materija ili opasnih otpadaka.

Izvršilac ovog djela je službeno lice a djelo se vrši omogućavanjem, preko zloupotrebe službenog položaja preduzimanje nekih od navedenih radnji.

Drugi teži oblik postoji ako je usljed izvršenja osnovnog ili težeg oblika ovog djela došlo do uništenja životinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagađenja životne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vrijeme ili veliki troškovi.

Ako izrekne uslovnu osudu za ovo djelo, sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku preduzme određene propisane mjere zaštite od jonizujućih zračenja ili druge propisane mjere zaštite.

76.Nedozvoljena izgradnja nuklearnih postrojenja?

Krivično djelo postoji kad neko protivno propisima odobri ili pristupi izgradnji nuklearne elektrane, postrojenja za proizvodnju nuklearnog goriva ili postrojenja za preradu isluženog nuklearnog otpada.

Radnja krivičnog djela je izgradnja ili odobravanje izgradnje.Kao moguće objekte izgradnje zakonik navodi nuklearne elektrane, postrojenja za

proizvodnju nuklearnog goriva ili postrojenja za preradu isluženog nuklearnog otpada.Djelo je svršeno kada je protivno propisima izdata dozvola za izgradnju ili se za

izgradnjom započelo, za postajanje djela nije neophodno da su navedeni objekti i postrojenja već izgrađeni.

Izvršilac može biti samo ono lice koje je ovlašćeno za izdavanje dozvole odnosno ono koje pristupi izgradnji navedenih objekata. Za krivicu je potreban umišljaj.

77.Neizvršenje odluke o mjerama zaštite životne sredine?

Krivično djelo postoji kad službeno ili odgovorno lice ne postupi po odluci nadležnog organa o preduzimanju mjera zaštite životne sredine.

Radnja krivičnog djela je nepostupanje po odluci nadležnog organa. Po pravilu riječ je o krivičnom djelu nečinjenja ali je moguće i činjenje.

Izvršilac djela treba da ne postupa po odluci nadležnog organa koja se odnosi na preduzimanje mjera zaštite životne sredine.

Djelo je svršeno nepostupanjem po propisima nadležnog organa odnosno propuštanjem da se preduzmu određene mjere.

Posljedica djela je apstraktna opasnost.Izvršilac djela može biti samo službeno lice ili odgovorno lice u čiju nadležnost

spada preduzimanje mjera zaštite životne sredine.Za krivicu je potreban umišljaj.Ako izrekne uslovnu osudu za ovo djelo, sud može odrediti obavezu učiniocu da u

određenom roku preduzme mjere koje je nadležni organ odredio.

~ 39 ~

78.Povreda prava na informisanje o stanju životne sredine?

Krivično djelo postoji kad neko protivno propisima uskrati podatke ili da neistinite podatke o stanju životne sredine i pojavama koji su neophodni za procjenu opasnosti po životnu sredinu i preduzimanje mjera zaštite života i zdravlja ljudi.

Radnja krivičnog djela je alternativno određena kao uskraćivanje podataka ili davanje neistinitih podataka.

Uskaraćivanje postoji kad predstavnik nadležnog organa odbije da pruži podatke ili izbjegava na neki drugi način da upozna javnost sa tim podacima. Ne bi se moglo reći da postoji ovo djelo ako se uskraćivanje vrši nekom znatiželjnom pojedincu.

Podaci čije se davanje uskraćuje ili se neistinioto prikazuju treba da se odnose na stanje životne sredine i pojave koje su neophodne za procjenu opasnosti po životnu sredinu.

Uskraćivanje podataka ili davanje neistinitih podataka je ovo krivično djelosamo ako se to čini prtivno propisima.

Djelo je svršeno samim uskraćivanjem podataka ili njihovim neistinitim prikazivanjem.

Posljedica djela je apstraktna opasnost.Izvršilac djela može biti samo određeno službeno ili odgovorno lice u čiju

nadležnost spada staranje o preduzimanju mjera zaštite životne sredine.Drugi oblik krivičnog djela postoji kad se iznose u javnost neistiniti podaci o stanju

životne sredine i time izazove paniku ili značajnije uznemirenje građana.Posljedica djela je izazivanje panike ili značajnijeg uznemiravanja građana. Panika

je stvaranje nereda, haosa.Pod značajnim uznemiravanjem građana treba razumjeti izazivanje velikog straha.Djelo je svršeno nastupanjem navedenih posljedica a izvršilac može biti svako lice.Za krivicu je potreban umišljaj.

79.Prenošenje zaraznih bolesti kod životinja i biljaka?

Objekt zaštite je stočarstvo i biljni i životinjski svijet.Krivično djelo postoji kad neko za vrijeme epidemije neke bolesti životinja koja

može ugroziti stočarstvo ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprječavanje bolesti ili kad neko za vrijeme postojanja opasnosti od bolesti i štetočina koje mogu ugroziti životinjski i biljni svijet ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprječavanje bolesti odnosno štetočina.

Radnja krivičnog djela se sastoji u nepostupanju po propisima odlukama ili naredbama kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprječavanje bolesti. Krivično djelo

~ 40 ~

je blanketnog karaktera i njegova sadržina se mora određivati prema odgovarajućim propisima, odlukama i naredbama.

Nepostupanje po propisima naredbama i odlukama treba da se vrši za vrijeme epidemije neke stočne bolesti.

Djelo je svršeno nepostupanjem po propisima ili naredbama odnosno odlukama nadležnog organa.

Posljedica djela je apstraktna opasnost za stoku, biljni i životinjski svijet.Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj i nehat.Teži oblik ovog krivičnog djela postoji ako je usljed njegovog izvršenja nastupilo

uginuće životinja, uništenje biljaka ili druga znatna šteta čija vrijednost prelazi iznos od tri hiljade eura.

Poseban oblik ovog krivičnog djela postoji kad nekoprotivno propisima prikriva postojanje zarazne bolesti kod životinja ili ne prijavi javnoj veterinarskoj službi, veterinaru koji obavlja privatnu praksu ili organu nadležnom za poslove veterinarstva, da postoje znaci koji ukazuju na to da takva bolest postoji, pa usljed toga nastupi širenje zarazne bolesti ili uginuće životinja ili druga znatna šteta čija vrijednost prelazi iznos od tri hiljade eura.

80.Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći?

Krivično djelo postoji kad veterinar ili ovlašćeni veterinarski radnik pri pružanju veterinarske pomoći prepiše ili primijeni očigledno nepodobno sredstvo ili očigledno nepodoban način liječenja ili uopšte nesavjesno postupa pri liječenju životinja i time prouzrokuje uginuće životinja ili drugu znatnu štetu čija vrijednost prelazi iznos od tri hiljade eura.

Pod sredstvom liječenja podrazumjevaju se različite supstance, sastojci ili naprave koje se unose u tijelo npr ljekovi, sonda, pesmejker itd.

Pod načinom liječenja podrazumjeva se postupak, metod liječenja, liječenje hiruškim putem itd.

Zakonik postavlja uslov da ljekar očigledno postupa protivno pravilima vetrinarske nauke i struke, to znači da primjenjuje takav način liječenja kod kojih je lako uočljiva njihova štetnost ili nesvrsishodnost.

Djelo treba da se vrši u pružanju vetrinarske pomoći. Pod liječenjem treba razumjeti mjere koje su upravljene na dijagnosticiranje bolesti kao i na mjere kojima bi se bolest otklonila ili ublažila.

Krivično dejlo je svršeno kad je nesavjesnim pružanjem veterinarske pomoći prouzrokovano uginuće životinja ili drugu znatnu štetu čija vrijednost prelazi iznos od tri hiljade eura.

Izvršilac djela može biti samo veterinar ili ovlašćeni veterinarski radnik.U pogledu krivice moguć je umišljaj i nehat.

81.Nadriveterinarstvo?

~ 41 ~

Krivično djelo postoji kad se neko bez odgovarajuće stručne spreme uz naknadu bavi liječenjem životinja ili pružanjem drugih veterinarskih usluga.

82.Proizvodnja štetnih sredstava za liječenje životinja?

Krivično djelo postoji kad neko proizvodi radi prodaje ili stavlja u promet sredstva za liječenje ili za sprječavanje zaraze kod životinja koja su opasna za njihov život ili zdravlje.

Radnja krivičnog djela je proizvodnja radi prodaje ili stavljanje u promet sredstva za liječenje ili za sprječavanje zaraze kod životinja koja su opasna za njihov život ili zdravlje.

Predmet krivičnog djela su sredstva sredstva za liječenje ili za sprječavanje zaraze kod životinja koja su opasna za njihov život ili zdravlje.

Posljedica djela je apstraktna opasnost i ono je ostvareno samom proizvodnjom radi prodaje ili stvaljanjem u promet ovih opasnih sredstava.

Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj i nehat.Teži oblik ovog djela postoji ako je usljed njegovog prouzrokovano uginuće životinja

ili druga znatna šteta čija vrijednost prelazi iznos od tri hiljade eura.

83.Zagađivanje hrane i vode za ishranu odnosno napajanje životinja?

Objekt zaštite su životinje, stočna hrana, ribe i druge vodene životinje.Ovo krivično djelo ima dva oblika koja se razlikuju prema vrsti životinja koja se štite.Prvi oblik postoji kad neko kakvom škodljivom materijom zagadi hranu ili vodu

koje služe za ishranu ili napajanje životinja i time dovede u opasnost njihov život ili zdravlje.

Drugi oblik postoji kad neko kakvom škodljivom materijom zagadi vodu u ribnjaku, jezeru, rijeci, kanalu ili moru ili poribljavanjem iz zaraženih voda prouzrokuje opasnost za opstanak riba ili drugih vodenih životinja.

Radnja krivičnog djela je zagađivanje hrane ili vode kakvom škodljivom materijom.Djelo je svršeno kad su zagađenjem stočne hrane vode za napajanje stoke ili divlajči,

odnosno voda u kojima žive ribe, dovedeni u opasnost život ili zdravblje ovih životinja, odnosno opstanak riba.

Posljedica djela je konkretna opasnost tako da za njegovo postojanje nije neophodn uginuće životinja ili riba.

Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj ili nehat.Teži oblik ovog djela postoji kad je usljed zagađivanja hrane ili vode nastupilo

uginuće životinja ili druga znatna šteta čija vrijednost prelazi iznos od tri hiljade eura.

84.Pustošenje šuma?

~ 42 ~

Krivično djelo postoji kad neko protivno propisima ili naredbama nadležnih organa vrši sječu ili krčenje šume, ili kad neko oštećuje stabla ili na drugi način pustoši šume ili obori jedno ili više stabala u parku, drvoredu ili na drugom mjestu gdje sječa nije dozvoljena.

Radnja krivičnog djela je pustošenje šume. Pustošenje šume znači uništavanje šume, sječu svog drveća ili djelimično u uništenje šume, tj odsjecanje većeg broja stabala.

Kao načine izvršenja zakonik navodi sječu ili krčenje šume oštećenje stabala oboranje jednog ili više stabala u parku, drvoredu ili na drugom mjestu gdje sječa nije dozvoljena ili pak puštošenje šuma na drugi način.

Navedene djelatnosti treba da se vrše suprotno propisima ili naredbama nadležnih organa. Po tome je ovo djelo blanketne prirode.

Djelo je svršeno kad je sječom ili na drugi način prouzrokovano pustošenje šume.Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj.Teži oblik postoji kad se djelo izvrši u zaštitnoj šumi, nacionalnom parku ili u drugoj

šumi sa posebnom namjenom.

85.Šumska krađa?

Ovo djelo predstavlja poseban oblik krađe i postoji kad neko obori u šumi, parku ili drvoredu jedno ili više stabala, a količina oborenog drveta je veća od jednog kubnog metra.

Radnja krivičnog djela je obaranje u šumi jednog ili više stabala u namjeri krađe.Pod obaranjem treba razumjeti sječu drva u šumi sa namjerom da se sebi ili drugom

pribavi protivpravna imovinska korist.Djelo postoji samo kad se obaranje stabala vrši u tuđoj šumi.Obaranje stabala radi krađe predstavlja ovo krivično djelo samo kad količina

oborenog drveta prelazi jedan kubni metar.Djelo je svršeno samim obaranjem stabala u namjeri krađe i nije potrebno da su

oborena stabla i prisvojena. Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj.Pokušaj ovog djela je kažnjiv i postoji kad je učinilac započeo obaranje stabala ili je

neko oborio ali količina oborenih stabala nije dotigla jedan kubni metar.Teži oblici postoje:

ako je djelo učinjeno u namjeri da se oboreno drvo proda, ako je količina oborenog drveta veća od pet kubnih metara, ako je djelo izvršeno u zaštitnoj šumi, nacionalnom parku ili drugoj šumi sa

posebnom namjenom.

86.Nezakonit lov?Krivično djelo ima nekoliko oblika.Prvi oblik postoji kad se lovi divljač za vrijeme lovostaja ili na području gdje je lov

zabranjen.

~ 43 ~

Posebnim propisom se određuje kada postoji lovostaj na određenu divljač i koja su područja izuzeta od lova. Djelo se sastoji u postupanju suprotno ovim propisima.

Drugi oblik postoji kad neko neovlašćeno lovi na tuđem lovištu i ubije ili rani divljač ili je uhvati živu.

Za postojanje ovog djela kumulativno su postavljena dva uslova: lov treba da se vrši na tuđem lovištu i pri tom treba da je divljač, koja se inače smije loviti, ubijena, ranjena ili živa uhvaćena. Određenim propisima određena su lovna područja koja mogu koristiti lovci sa tog područja.

Teži oblici ovog djela su: neovlašćeno lovljenje na tuđem lovištu krupne divljači. lov divljači čiji je lov zabranjen lov bez posebne dozvole određene vrste divljači za čiji je lov potrebna takva

dozvola lov na način ili sredstvima kojima se divljač masovno uništava.

Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj.Ulovljena divljač i sredstva za lov obavezno se oduzimaju.

87.Nezakonit ribolov?

Krivično djelo ima nekoliko oblika.Prvi oblik postoji kad se lovi riba ili druge vodene životinje za vrijeme lovostaja ili u

vodama u kojima je lov zabranjen.Posebnim propisom se određuje kada postoji lovostaj i koje su to vode u kojima je

lov zabranjen.Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj.Drugi oblik sastoji se u lovu ribe ili druge vodene životinje eksplozivom,

električnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na način štetan za razmnožavanje tih životinja ili kojim se te životinje masovno uništavaju.

Radnja krivičnog djela je lov ribe opasnim sredstvima ili na opasan način.Djelo je svršeno kad se riba lovi upotrebom opasnih sredtava ili kad se lovi na način

štetan za njeno rasplođavanje.Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj.Treći oblik postoji kad neko lovi ribu ili druge vodene životinje veće biološke

vrijednosti ili u većoj količini ili pri lovu uništi veću količinu riba ili drugih vodenih životinja.

Koje ribe ili druge vodene životinje imaju posebnu biološku vrijednost određeno je odgovarajućim propisima.

Ulov i sredstva za ribolov obavezno se uzimaju.

KRIVIČNA DJELA PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE88.Izazivanje opšte opasnosti?

~ 44 ~

Krivično djelo se sastoji u preduzimanju opšte opasne radnje ili u upotrebi nekog opšte opasnog sredstva, koje za posljedicu imaju nastupanje konkretne opasnosti za život ili tijelo ljudi ili imovinu čija vrijednost prelazi iznos od 20.000 eura.

Kao opšteopasne radnje odnosno opšteopasna sredstva u zakoniku su navedena: požar, poplava, eksplozija, otrov ili otrovni gas, radioaktivna ili druga jonizujuća zračenja, električna energija, motorna sila ili kakva druga opšteopasna radnja ili opšteopasno sredstvo.

Krivično dejlo se može izvršiti činjenjem i nečinjenjem ukoliko je postojala obaveza na činjenje.

Požar je izazivanje vatre koja se može nekontrolisano širiti. Poplava nastaje kad se velike količine vode razornom snagom izliju i zauzmu veću

površinu tla, rušeći i potapajući prepreke koje im se nađu na putu (rušenje, probijanje brane itd).

Eksplozija je naglo širenje obima nekog tijela praćeno rušaličkim dejstvom u odnosu na okolinu mjesta. Izaziva se upotrebom eksplozivnih materija (dinamit, barut, trinitrotonil i sl)

Otrovi su materije biološkog, sintetičkog ili prirodnog porijekla koja u ljudskom organizmu izazivaju različita dejstva kojima se ugorožava život ili zdravlje. Radnja izvršenja se sastoji u omogućavanju da se otrovne materije nekontrolisano šire.

Jonizujuće zračenje je ono koje se razvija iz radioaktivnih materija i razorno djeluje na živi organizam, uništavajući zdrave ćelije. Djelo postoji kad neko lice izazove zračenje i na taj način dovede u opasnost život ili tijelo ljudi.

Motorna sila je ona koja se stvara i prenosi preko motora. Samim radom motora može da se izazove opšta opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg obima.

Električna energija je proizvedena ili skupljena energija za davanje svejtlosti, toplote čijom se upotrebom izaziva opasnost.

Da bi krivično djelo postojalo potrebno je da je opšteopasnom radnjom ili opšteopasnim sredstvom izazvana konkretna opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinu veće vrijednosti. Konkretna opasnost je kad je neposredna, bliska, kad je zaštićeno dobro već ugroženo i ona se uvijek mora dokazivati.

Izvršilac djela je svako ono lice koje izvršenjem neke od navedenih radnji izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg obima.

U pogledu krivice moguć je umišljaj ili nehat.Poseban oblik ovog djela postoji kad je izvršilac službeno ili odgovorno lice.Radnja ovog oblika krivičnog djela je alternativno određena i sastoji se u

propuštanju postupanja po određenim obavezama koje službeno ili odgovorno lice ima u pogledu zaštitnih uređaja, njihovo nepostavljanje, neodržavanje u ispravnom stanju i sl. Djelo ima blanketni karakter, posebnim propisima određuje se koji zaštitni uređaji postavljaju i kakve su obaveze službenog ili odgovornog lica.

Izvršilac djela je dakle isključivo službeno lice ili odgovorno lice a u pogledu vinosti potreban je umišljaj.

Teži oblik ovog djela postoji ako je izazivanje opšte opasnosti izvršeno na mjestu gdje je okupljen veči broj ljudi.

~ 45 ~

U pogledu vinosti može se izvršiti sa umišljajem i iz nehata a izvršilac može biti svako lice.

89. Uništenje i oštećenje javnih uređaja?

Djelo postoji kad neko uništi, ošteti, izmijeni, učini neupotrebljivim ili ukloni javni uređaj za vodu, toplotu, gas, električnu ili drugu energiju ili uređaje sistema veza ili drugi javni uređaj ili ometa njihovu upotrebu.

Posljedica djela je izazivanje poremećaja u životu građana ili u funkcionisanju privrede; to je apstraktna opasnost za život i tijelo ljudi i imovine.

Djelo je svršeno uništenjem, oštećenjem, izmjenom, činjenjem neupotrebljivim ili ometanjem upotrebe ovih uređaja, usljed čega je prouzrokovan poremećaj u životu građana.

Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj ili nehat.Teži oblik ovog djela postoji ako je usljed izvršenja djela nastao znatan poremećaj u

korišćenju ovih uređaja.I ovaj oblik se može izvršiti sa umišljajem i iz nehata.

90.Izazivanje opasnosti neobezbjeđenjem mjera zaštite na radu?

Zakonik predviđa dva oblika ovog djela.Radnja krivičnog djela u prvom obliku je oštećenje ili uklanjanje zaštitnih uređaja.Predmet oštećenja su zaštitni uređaji; propisima je određeno koji se zaštitni uređaji

koriste, gdje i kad.Posljedica djela je izazivanje konkretne opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za

imovinu čija vrijednost prelazi iznos od 20.000 eura.Djelo je svršeno nastupanjem ove posljedice tj izazivanjem konkretne opasnosti.Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj ili nehat.Poseban oblik ovog djela postoji kad odgovorno lice ne postavi zaštitne uređaje ili ih

ne održava u ispravnom stanju ili ih u slučaju potrebe ne stavi u dejstvo ili uopšte ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o mjerama zaštite na radu i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu čija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura.

Posljedica djela i kod ovog oblika je izazivanje opasnosti za život ili tijelo ljudi ili imovinu čija vrijednost prelazi 20.000 eura.

Teži oblici se mogu sastojati u nastupanju teške tjelesne povrede ili imovinske štete koja prelazi iznos od 40.000 eura, nastupanju smrti nekog lica i propisana su kao posebno krivično djelo.

Ako učiniocu izrekne uslovnu osudu, sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku obezbijedi postavljanje, održavanje ili korišćenje zaštitnih uređaja.

~ 46 ~

91.Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova?

Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova postoji kad lice odgovorno za projektovanje, rukovođenje ili izvođenje gradnje ili građevinskih radova, pri izvođenju tih radova ne postupi po propisima ili opštepriznatim tehničkim pravilima i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu čija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura.

Građevinskim propisima smatraju se odredbe sadržane u zakonima i drugim propisima koji se odnose na projektovanje gradnje, građevinskih radova.

Opštepriznatim tehničkim pravilima smatraju se pravila projektovanja i građenja koja su prihvaćena u tehničkim naukama.

Nepostupanje po propisima ili opštepriznatim tehničkim pravilima treba da se odnosi na projektovanje, rukovođenje i izvođenje gradnje odnosno građevinskih radova.

Posljedica djela je izazivanje konkretne opasnosti za život ili tijelo ljudi ili imovinu čija vrijednost prelazi iznos od 20.000 eura.

Krivično djelo je svršeno kad je izazvana opasnost za život ili zdravlje ljudi ili imovinu većeg obima usljed nepropisnog ili nepravilnog projektovanja, gradnje ili rukovođenja gradnjom.

Izvršilac djela je samo odgovorno lice za projektovanje, rukovođenje ili izvođenje gradnje ili građevinskih radova.

Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj ili nehat.

92. Oštećenje brana i vodoprivrednih objekata?

Objekt krivičnog djela su brane ili vodoprivredni objekti ili uređaji za zaštitu od prirodnih nepogoda.

Radnja krivičnog djela sastoji se u oštećenju, uništenju ili činjenju neupotrebljivim ovih objekata. Način izvršenja je bez uticaja.

Djelo je svršeno samim oštećenjem, uništenjem ili činjenjem neupotrebljivim brane ili drugog vodoprivrednog objekta ili uređaja za zaštitu od elementarnih nepogoda.

Posljedica djela je apstraktna opasnost za život ili tijelo ili imovinu.Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj.Teži oblik postoji ako je djelo učinjeno prema objektu ili uređaju većeg značaja.Izvršilac ovog oblika može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj ili

nehat.

93. Uništenje, oštećenje i uklanjanje znakova kojima se upozorava na opasnost?

Objekt krivičnog djela su znaci koji služe za upozorenje na neku opasnost (npr.zanci za upozerenje na opasnost od struje, eksploziva itd)

~ 47 ~

Krivično djelo postoji kad neko uništi, ošteti ili ukloni znak kojim se upozorava na kakvu opasnost.

Posljedica djela je apstraktna opasnost za život ili tijelo ili imovinu.Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj.Poseban oblik postoji kad neko uništi, ošteti ili ukloni saobraćajni uređaj, sredstvo,

znak ili uređaj za signalizaciju ili zaštitnu i odbojnu ogradu koji služe bezbjednosti saobraćaja.

94.Zloupotreba telekomunikacionih znakova?

Krivično djelo postoji kad neko zloupotrijebi ili bez potrebe otpravi međunarodno ugovoreni znak za pozivanje u pomoć ili znak da prijeti opasnost ili kad neko telekomunikacionim znakom obmane da postoji sigurnost ili zloupotrijebi međunarodno ugovoreni komunikacioni znak.

Ovo krivično djeo se može izvršiti zloupotrebom, obmanom i zloupotrebom međunarodnog ugovorenog telekomunikacionog znaka.

Smatra se da je međunarodni znak otpravljen bez potrebe kad opasnost nije postojala niti je uopšte prijetila.

Obmana postoji u slučaju kad se otpravi telekomunikacioni znak o postojanju sigurnosti iako postoji ili predstoji opasnost.

Zloupotreba telekomunikacionih znakova podrazumjeva da su znaci svjesno opotrijebljeni suprotno njihovoj namjeni određenoj međunarodnim pravilima o otpravljanju telekomunikacionih znakova.

Objekat krivičnog djela su međunarodni telekomunikacioni znaci.Posljedica krivičnog djela je apstraktna opasnost za bezbjednost ljudi i imovine. U

slučaju konkretne opasnosti neće postojati ovo djelo već krivično djelo protiv oošte sigurnosti.

Izvršilac može biti lice koje poznaje međunarodne telekomunikacione znakove i kome su dostupni uređaji za slanje poruka ovim znacima.

Za krivicu je potreban umišljaj.Djelo je svršeno kad je preduzimanjem ma koje djelatnosti zloupotrebljen

međunarodni telekomunikacioni znak i prouzrokovana navedena opasnost.

95.Neotklanjanje opasnosti?Djelo ima dva oblika.Prvi oblik postoji kad neko ne prijavi nadležnom organu, odnosno drugom

nadležnom subjektu da postoji požar, poplava, eksplozija, saobraćajna nezgoda ili neka druga opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinu čija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura ili ne preduzme mjere da se ta opasnost otkloni, iako je to mogao da učini bez opasnosti za sebe ili drugog.

Radnja krivičnog djela u prvom obliku određena je kao neprijavljivanje i neotklanjanje opasnosti.

~ 48 ~

Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljajDrugi oblik postoji kad neko spriječi drugog u preduzimanju mjera za otklanjanje

požara, poplave, eksplozije, saobraćajne nezgode ili druge opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za imovinu čija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura.

Radnja krivičnog djela ostvaruje se sprečavanjem drugog lica u preduzimanju odgovarajućih mjera i to na razne načine: prijetnjom, upotrebom sile, nagovaranjem i sl.

Djelo je svršeno kad je lice spriječeno u preduzimanju mjera za otklanjanje opasnosti.

Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj96.Nedozvoljeno postupanje sa eksplozivnim i zapaljivim materijalom?

Ovo krivično djelo ima nekoliko oblika.Prvi oblik postoji kad neko protivno propisima skladišti, drži, prevozi ili preda na

prevoz javnim saobraćajnim sredstvom eksplozivni ili lako zapaljivi materijal ili takav materijal sam prenosi koristeći se javnim saobraćajnim sredstvom.

Radnja krivičnog djela je alternativno određena i obuhvata: skladištenje, držanje ili prevoz javnim saobraćajem eksplozivnih ili lako zapaljivih materijala ili lako zapaljivi materijal sam prevozi, odnosno prenosi koristeći javni saobraćaj.

Krivično djelo je svršeno kad je protivno propisima ovakav materijal skladišten, držan, prevožen ili predat na prevoz javnim saobraćajnim sredstvom.

Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljajDrugi oblik ovog djela postoji ako se nedozvoljeno u prostoriju ili drugi objekat gdje

se okuplja veći broj ljudi unese eksplozivni ili lako zapaljivi materijal ili se takav materijal donese na mjesto gdje je okupljen veći broj ljudi ili gdje takvo okupljanje predstoji.

Krivično djelo je svršeno samim unošenjem, donošenjem eksplozivnih ili lako zapaljivih materijala.

Izvršilac djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljajPosljedica djela je nastupanje konkretne opasnosti za život ili tijelo ili imovinu

većeg obima određenog broja lica koja se nalkaze u prostorijama ili na otvorenom prostoru.

Teži oblik ovog krivičnog djela postoji kad se u jamu sa metanom ili drugim zapaljivim gasom ili opasnom ugljenom prašinom ili u objekat na naftnom ili gasnom polju unese ili pokuša da unese lako zapaljiva materija ili druge stvari čije je unošenje u takvu jamu, odnosno objekat zabranjeno.

Izvršilac ovog oblika može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj i nehat.

Učinilac odgovara i za pokušaj krivičnog djela.Kao poseban oblik ovog krivičnog djela propisano je i nepridržavanje propisanih

mjera zaštite pri ulasku u magacin, skladište ili spremište eksplozivnih sredstava. Posebnim propisima regulisano je postupanje prilikom ulaska u magacin, skladište ili spremište eksplozivnih sredstava.

Djelo je svršeno samim ulaskom u prostoriju gdje se nalaze eksplozivna sredstva ne pridržavajući se propisanih mjera zaštite.

~ 49 ~


97.Neovlašćeno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijama?Krivično djelo postoji kad neko neovlašćeno pribavlja, posjeduje, koristi, prevozi,

daje drugom nuklearne materije ili omogućava drugom da do njih dođe.Djelo je svršeno samim preduzimanjem neke od navedenih radnji izvršenja koja se

pojavljuje kao neovlašćeno postupanje sa nuklearnim materijalom.Izvršilac ovog oblika može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj

98.Ugrožavanje sigurnosti nuklearnim materijama?

Ovo krivično djelo ima jedan osnovni i više teških oblika.Osnovni oblik postoji kad neko prijetnjom da će upotrijebiti nuklearnu materiju

ugrozi sigurnost ljudi.Posljedica djela je konkretna opasnost za sigurnost ljudi mada iz prirode djela

proizilazi da to može biti i apstraktna opasnost.Djelo je svršeno samom prijetnjom upotrebe nuklearne materije, jer je time već

izazvana opasnost za bezbjednost ljudi.Izvršilac ovog oblika može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljajTeži oblik ovog kriivčnog djela postoji ako je djelo učinjeno u namjeri da se neko

prinudi da nešto učini ili ne učini.Radnja krivičnog djela je kao i kod prethodnog oblika s tima da se prinuđava neko

fizičko ili pravno lice, država ili međunarodna organizacija da nešto učini ili ne učini.Krivično djelo je svršeno kad je učinjena prijetnja u namjeri da se neko prinudi na

činjenje ili nečinjenje, za postojanje djela nije neophodno da je namjera i ostvarena.Izvršilac ovog oblika može biti svako lice a u pogledu krivice je potreban direktan

umišljajTeži oblik postoji ako je učinilac djela ostvario prijetnju usljed čega je nastupila

teška tjelesna povreda ili imovinska šteta koja prelazi iznos od četrdeset hiljada eura.Djelo je svršeno nastupanjem neke od posljedica teške tjelesne povrede ili imovinske

štete. U odnosu na težu posljedicu treba da postoji nehat kod učinioca.Najteži oblik ovog djela postoji ako je učinilac djela ostvario prijetnju usljed čega je

nastupila smrt jednog ili više lica.Krivično djelo je svršeno nastupanjem posljedice, odnosno smrti jednog ili više lica.U odnosu na težu posljedicu treba da postoji nehat kod učinioca.

99.Teška djela protiv opšte sigurnosti?

Ovim krivičnim djelom određena su krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine kvalifikovana težom posljedicom. Ovdje su obuhvaćena krivična djela kojima se u osnovnom obliku izaziva konkretna opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinsku štetu koja prelazi iznos od 40.000 eura.

~ 50 ~

Ovim krivičnim djelom obuhvaćeni su, prije svih, slučajevi umišljanjog izvršenja krivičnih djela protiv opšte sigurnosti koji su za težu posljedicu imali tešku tjelesnu povreda nekog lica, imovinsku štetu koja prelazi iznos od četrdeset hiljada eura, ili smrt jednog ili više lica kao najtežu posljedicu i najteži oblik ovih krivičnih djela.

Takođe, ovim krivičnim djelom obuhvaćeni su i slučajevi nehatnog izvršenja krivičnih djela protiv opšte sigurnosti koji su za težu posljedicu imali tešku tjelesnu povreda nekog lica, imovinsku štetu koja prelazi iznos od četrdeset hiljada eura, ili smrt nekog lica.

Da bi postojalo ovo krivično djelo učinilac u odnosu na težu posljedicu treba da postupa iz nehata jer kad bi postupao sa umišljajejm postojalo bi idealni sticaj između osnovnog krivičnog djela i odgovarajućeg krivičnog djela protiv života i tijela odnosno imovine.

KRIVIČNA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI JAVNOG SAOBRAĆAJA100. Ugrožavanje javnog saobraćaja?

Ovo krivično djelo ima dva oblika: ugrožavanje saobraćaja na putevima i ostalih oblika saobraćaja.

Prvi oblik ovog krivičnog djela postoji kad se učesnik u saobraćaju na putevima ne pridržava saobraćajnih propisa i time tako ugrozi saobraćaj da dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu čija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura, pa usljed toga kod drugog nastupi laka tjelesna povreda ili drugom prouzrokuje imovinsku štetu koja prelazi iznos od tri hiljade eura.

Krivično djelo je blanketnog karaktera i njegova sadržina se mora određivati prema odgovarajućim propisima.

Načini izvršenja su mnogobrojni: npr nepropisno preticanje, prekoračenje dozvoljene brzine, vožnja pod uticajem alkohola itd.

Ovo djelo se može izvršiti u saobraćaju na putevima. Put, po zakonu, je svaki javni put i nekategorisani put na kojima se vrši saobraćaj.

Izvršilac djela je učesnik saobraćaja na putevima: lice koje upravlja motornim vozilom ili se nalazi u vozilu, lice koje se kreće na putu kao pješak, lice koje poslove svog radnog mjesta vrši na putu itd.

Ovo krivično djelo ima dvostruku posljedicu: ugrožavanje javnog saobraćaja i dovođenje u opasnost života ili tijela ljudi odnosno imovine čija vrijednost prelazi iznos od 20.000 eura. Riječ je o konkretnoj opasnosti za ova dva pravno zaštićena dobra.

Za postojanje ovog djela traži se još jedan objektivni uslov – da je ugrožavanjem saobraćaja prozrokovana drugom laka tjelesna povreda ili imovinska šteta koja prelazi iznos od tri hiljade eura.

Drugi oblik postoji kad se neko ne pridržava saobraćajnih propisa i time ugrozi željeznički, brodski, autobuski saobraćaj ili saobraćaj žičarom tako da dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu čija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura.

Posljedica djela je konkretna opasnost za saobraćaj i za život ili tijelo ljudi odnosno imovinu čija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura.

~ 51 ~

Za ovo djelo odgovara se kad je učinjeno i sa eventualnim umišljajem i iz nehata.

101. Ugrožavanje saobraćaja opasnom radnjom i opasnim sredstvom?

Objekt radnje su: saobraćajni uređaji (skretnice, uređaji za pristajanje brodova); saobraćajna sredstva (branici na krivinama, zaštitini zidovi itd); saobraćajni znakovi i uređaji za signalizaciju (semafori).

Radnja krivičnog djela je akternativno određena i može se sastojati u uništenju, uklanjanju ili težem oštećenju navedenih objekata, davanjem pogrešnih znakova ili signala, postavljanjem prepreka na saobraćajnicama ili drugi sličan način kojim se ugrožava javni saobraćaj.

Posljedica djela je konkretna opasnost za javni saobraćaj i dovođenje u opasnost života ili tijela ljudi ili imovine čija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura.


Djelo je svršeno kad je preduzimanjem navedenih radnji doveden u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovina čija vrijednost prelazi iznos od 20.000 eura odnosno kad je ugrožen javni saobraćaj.

Teži oblik postoji kad neko ugrozi željeznički, brodski, autobuski ili saobraćaj žičarom i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinu čija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura.

102. Ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja?

Postoji nekoliko oblika ovog djela.Prvi oblik se sastoji u nepropisnom ili nepravilnom upravljanju letom vazduhoplova.Takav je slučaj kad se upotrebljava letjelica za koju se zna da je neispravna, za

vrijeme leta krše se propisi o vazdušnoj plovidbi, nepoštavnje propisa o upićivanju signala, kad vazduhoplovom upravlja lice koje za to nema stručne kvalifikacije itd.

Drugi oblik se sastoji u propuštanju dužnosti ili nadzora u vezi sa bezbjednošću vazdušnog saobraćaja.

I u ovom slučaju se radi o jednom obliku postupanja koje je suprotno propisima o bezbjednosti vazdušnog saobraćaja. Ovo djelo vrši lice koje je dužno da vrši odgovarajući nadzor nad vazdušnim saobraćajem (npr. nepraćenje leta vazduhoplova od službe kontrole letenja i sl)

Treći oblik se sastoji u davanju netačnih obavještenja koja su od značaja za bezbjedan let vazduhoplova.

Ova obavještenja mogu se odnositi na meteorološke uslove leta, tehničko stanje vazduhoplova itd.

Četrvrti oblik se sastoji u dovođenju u opasnost bezbjednosti vazdušnog saobraćaja na neki drugi način.

Ovim oblikom su obuhvaćeni svi ostali slučajevi ugrožavanja bezbjednosti leta vazduhoplova.

~ 52 ~

Krivično djelo je svršeno kad je preduzimanjem neke od navedenih djelatnosti stvorena opasnost za bezbjednost leta vazduhoplova.

Posljedica krivičnog djela je konkretna opasnost za vazdušni saobraćaj u kome može nastupiti smrt ili povreda nekog lica odnosno uništenje samog vazduhoplova.

Za ovo djelo odgovara se kad je učinjeno i sa umišljajem i iz nehata.

103. Ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja nasiljem?

Ovo krivično djelo ima jedan osnovni i dva teža oblika.Radnja krivičnog djela u osnovnom obliku je alternativno određena kao: nasilje

prema licu u vazduhoplovu; postavljanje ili unošenje u vazduhoplov eksplozivne ili druge opasne naprave ili supstance; uništenje ili oštećenje uređaja za navigaciju; prouzrokovanje druge štete na vazduhoplovu.

Ovo djelo je svršeno kad je preduzimanjem neke od navedenih djelatnosti dovedena u opasnost bezbjednost vazdušnog saobraćaja.

Posljedica krivičnog djela je konkretna opasnost za bezbjednost vazdušnog saobraćaja odnosno da se vrši nasilje prema licima u vazduhoplovu.

Izvršilac ovog djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljajTeži oblik ovog djela postoji ako je usljed izvršenja djela nastupila teška tjelesna

povreda nekog lica ili prouzrokovana šteta koja prelazi iznos od četrdeset hiljada eura.Najteži oblik ovog djela postoji ako je usljed izvršenja djela nastupila smrt jednog ili

više lica.U odnosu na težu posljedicu izvršilac treba da postupa iz nehata.

104. Otmica vazduhoplova, broda i drugog prevoznog sredstva?

Ovo krivično djelo ima jedan osnovni i dva teža oblika.Osnovni oblik postoji kad neko silom ili prijetnjom da će upotrijebiti silu preuzme

kontrolu nad vazduhoplovom koji se nalazi u letu ili nad brodom u toku plovidbe ili nad drugim javnim prevoznim sredstvom u toku vožnje.

Objekt radnje kod ovog krivičnog djela je vazduhoplov, brod i drugo sredstvo javnog prevoza.

Radnja krivičnog djela je preuzimanje kontrole nad letom vazduhoplova, koji se nalazi u letu ili nad brodom u toku plovidbe ili nad drugim prevoznim sredstvom u toku vožnje.

Za postojanje djela potrebno je da je preduzimanje kontrole nad vazduhoplovom, brodom ili nad drugim javnim prevoznim sredstvom izvršeno prinudno, tj uz upotrebu sile ili prijetnje.

Izvršilac djela može biti svako lice.

~ 53 ~

Teži oblik ovog djela postoji kad je usljed otmice nastupila teška tjelesna povreda nekog lica ili je prouzrokovana šteta koja prelazi iznos od četrdeset hiljada eura.

Najteži oblik ovog djela postoji ako je usljed izvršenja djela nastupila smrt jednog ili više lica.

105. Nepružanje pomoći brodu ili drugom plovnom objektu i licima u opasnosti na moru i unutrašnjim vodama?

Ovo krivično djelo ima dva oblika.Radnja se odnosi na nepreduzimanje mjera u spašavanju plovnog objekta, prije svega

na stvari i lica koja su u opasnosti.Radnj krivičnog djela je blanketnog karaktera jer se odnosi na postupanje suprotno

propisima kojima se reguliše preduzimanje mjera u spašavanju na moru ili unutrašnjim vodama broda, čamca ili drugog plovnog objekta.

Prema zakonskoj definiciji izvršilac djela je zapovjednik broda ili drugog plovnog objekta koji učestvuje u plovidbi, lice koje ga zamjenjuje ili lice koje samo upravlja nekim od navedenih plovnih objekata.

Djelo je svršeno kad je neko od navedenih lica postupilo suprotno propisima što je za posljedicu imalo nepreduzimanje neophodnih mjera za spasavanje.

Za postojanje djela potrebno je da je navedeno lice moglo da preduzme spasavanje bez opasnosti za svoj brod, čamac ili drugi plovni objekat.

Drugi oblik postoji kad neko od navednih lica protivno propisima ne ukloni sa plovnog puta na unutrašnjim vodama plovni objekat sa kojim se sudario plovni objekat kojim ono zapovijeda ili upravlja, a moglo je to da učini bez opasnosti za taj plovni objekat.

Ovo djelo postoji kad nakon sudara plovnog objekta, lice koje zapovjeda brodom ili lice koje upravlja plovnim objektom ne ukloni sa plovnog puta plovni objekat sa kojim se sudario a moglo je to da učini bez opasnosti za taj plovni objekt.

106. Piratstvo?

Objekt radnje kod ovog djela je brod ili vazduhoplov.Radnja krivičnog djela je alternativno određena kao: zadržavanje; oduzimanje;

oštećenje ; i uništenje navedenih objekata; vršenje nasilja i razbojništva.Zadržavanje je onemogućavanje kretanja. Oduzimanje je preuzimanje potpune

kontrole nad brodom ili vazduhoplovom. Nasilje je upotreba sile ili prijetnje prema licima odnosno njihovo zlostavljanje. Razbojništvo je oduzimanje drugih stvari upotrebom sile ili prijetnje.

Izvršilac djela je član posade ili putnik privatnog broda ili privatnog vazduhoplova.Za krivicu je potreban umišljaj.Djelo postoji ako se vrši na otvorenom moru ili na mjestu koje ne potpada pod vlast

nijedne države.

~ 54 ~

Krivično djelo je svršeno kad je izvršeno nasilje ili razboljništvo, odnosno kad je brod ili vazduhoplov zadržan, oduzet, oštećen, uništen.

Pokušaj ovog djela je moguć.Teži oblik ovog djela postoji kad je usljed izvršenja djela nastupila smrt jednog ili

više lica.Poseban oblik ovog djela postoji ako djelo učini član posade ili putnik ratnog ili

drugog državnog broda ili ratnog ili drugog državnog vazduhoplova čija se posada pobunila i preuzela kontrolu nad brodom ili vazduhoplovom.

107. Nesavjesno vršenje nadzora nad javnim saobraćajem?

Zakonik predviđa dva oblika ovog djela.Prvi oblik obuhvata razne načine nesavjesnog vršenja nadzora u odnosu na objekte

koji su od značaja za saobraćaj. To su: stanje i održavanje saobraćajnica i objekata na njima, prevozna sredstva, javni saobraćaj i uslovi rada vozača i rukovođenje vožnjom.

Radnja ovog oblika krivičnog djela je određena uopšteno, kao nesavjesno vršenje dužnosti, što obuhvata sve oblike postupanja službenog i odgovornog lica koji su suprotni obavezama koje za njih proizilaze u pogledu vršenja nadzora nad javnim saobraćajem.

Izvršilac ovog oblika je službeno ili odgovorno lice a u pogledu vinosti moguć je umišljaj ili nehat.

Posljedica djela je izaziovanje opasnosti za život ili tijelo ili imovinu čija vrijednost prelazi 20.000 eura, usljed nesavjesnog vršenja dužnosti.

Poseban oblik postoji kad odgovorno lice izda nalog za vožnju ili dopusti vožnju, iako zna da vozač zbog umora, uticaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju da bezbjedno upravlja vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu čija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura.

Kao radnje izvršenja zakonik navodi izdavanje naloga za vožnju ili dopuštanje vožnje.

Izvršilac ovog oblika je samo odgovorno lice a u pogledu vinosti potreban je umišljaj.

Ovo krivično djelo se odnosi na sve vrste javnog saobraćaja osim na vazdušni saobraćaj.

108. Nepružanje pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi?

Za one koje su saobraćajnu nezgodu prouzrokovali obaveza ukazivanja pomoći povrijeđenom licu je sankcionisana preko ovog krivičnog djela.

~ 55 ~

Radnja krivičnog djela je ostavljanje bez pomoći lica koje je povrijeđeno u saobraćajnoj nezgodi od strane vozača koji je tu nezgodu prouzrokovao. To je suprotno zakonskoj obavezi vozača da ukaže pomoć povrijeđenom.

Uvjerenje vozača da povrijeđenom nije neophodno pružanje pomoći ili da on nije stručan da pomoć ukaže ne oslobađa ga krivice.

Izvršilac djela je vozač motornog vozila ili drugog prevoznog sredstva koji je prouzrokovao povredu nekog lica.

U saobraćajnoj nezgodi treba da je neko lice povređeno i tu treba razumjeti svaku povredu tjelesnog integriteta, laku ili tešku.

Krivica za ovo djelo se zasniva na umišljaju učinioca.Teži oblici postoje:

ako je usljed nepružanja pomoći nastupila teška tjelesna povreda povrijeđenog lica,

ako je usljed nepružanja pomoći nastupila smrt povrijeđenog lica.Za krivicu je potrbno da su ispunjeni uslovi: 1) da je teža posljedica u uzročnoj vezi

sa izvršenjem djela, 2) da je učinilac u donosu na težu posljedicu postupao iz nehata.Od praktičnog je značaja razgraničenja ovog djela od krivičnog djela izlaganje

opasnosti. Razlika je u tome što je za postojanje djela izlaganje opasnosti neophosdno da je riječ o stanju i prilikama opasnim po život dok kod ovog djela ne mora predstavljati ni apstraktnu opasnost i vo djelo se može izvršiti samo u vezi sa putnim, željezničkim ili brodskim saobraćajem i povreda tzreba da je nanesena prevoznim sredstvom a učinilac može biti samo vozač vozila koje je izazvalo nezgodu.

109. Teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja?

Ovim krivičnim djelom određena su krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja kvalifikovana težom posljedicom. Ovdje su obuhvaćena krivična djela kojima se u osnovnom obliku izaziva konkretna opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinsku štetu koja prelazi iznos od 40.000 eura.

Ovim krivičnim djelom obuhvaćeni su, prije svih, slučajevi umišljanjog izvršenja krivičnih djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja koji su za težu posljedicu imali tešku tjelesnu povreda nekog lica, imovinsku štetu koja prelazi iznos od četrdeset hiljada eura, ili smrt jednog ili više lica kao najtežu posljedicu i najteži oblik ovih krivičnih djela.

Takođe, ovim krivičnim djelom obuhvaćeni su i slučajevi nehatnog izvršenja krivičnih djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja koji su za težu posljedicu imali tešku tjelesnu povreda nekog lica, imovinsku štetu koja prelazi iznos od četrdeset hiljada eura, ili smrt nekog lica.

Da bi postojalo ovo krivično djelo učinilac u odnosu na težu posljedicu treba da postupa iz nehata jer kad bi postupao sa umišljajejm postojalo bi idealni sticaj između osnovnog krivičnog djela i odgovarajućeg krivičnog djela protiv života i tijela odnosno imovine.

~ 56 ~

KRIVIČNA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI RAČUNARSKIH PODATAKA110. Oštećenje računarskih podataka i programa?

Objekat djela je računarski podatak ili računarski program. Računarski podaci su oni podaci koji se dobijaju obradom pomoću računara. Računarski program je stručno razrađen način koji treba da posluži za dobijanje odgovarajućih računarskih podataka.

Krivično djelo postoji kad neko neovlašćeno izbriše, izmijeni, ošteti, prikrije ili na drugi način učini neupotrebljivim računarski podatak ili program.

Za postojanje djela potrebno je da je radnja preduzeta u odnosu na tuđi računarski program ili podatak.

Posljedica krivičnog djela je neovlašćeno brisanje, izmjena, oštećenje ili uopšte na drugi način činjenje neupotrebljivim podataka ili programa.

Djelo je svršeno preduzimanjem ma koje od navedenih djelatnosti, kojom je došlo do neupotrebljivosti računarskih podataka ili programa.

Izvršilac ovog djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljajTeži oblici ovog krivičnog djela postoje:

ako je izvršenjem ovog djela prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

ako je izvršenjem ovog djela prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura.

Propisana je obavezna primjena mjere bezbjednosti – Uređaji i sredstva kojima je učinjeno krivično djelo ako su u svojini učinioca, oduzeće se.

111. Računarska sabotaža?

Objekat djela su računari i drugi uređaji za elektronsku obradu i prenos podataka koji su od posebnog značaja za državne organe, javne službe, ustanove, privredna društva ili druge subjekte.

Krivično djelo postoji kad neko unese, uništi, izbriše, izmijeni, ošteti, prikrije ili na drugi način učini neupotrebljivim računarski podatak ili program ili uništi ili ošteti računar ili drugi uređaj za elektronsku obradu i prenos podataka sa namjerom da onemogući ili znatno omete postupak elektronske obrade i prenosa podataka koji su od značaja za državne organe, javne službe, ustanove, privredna društva ili druge subjekte,

Posljedica ovog djela je nastupanje uništenja ili oštećenja računarskih podataka ili programa preduzimanjem nekih od radnji izvršenja

Pokušaj ovog djela je moguć i on postoji ako je preduzeta radnja koja je usmjerena na uništenje, oštećenje ali do nastanka posljedice nije došlo.

Izvršilac ovog djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljaj

112. Pravljenje i unošenje računarskih virusa?

Zakonik predviđa dva oblika ovog krivičnog djela: pravljenje računarskog virusa i unošenje računarskog virusa.

~ 57 ~

Pravljene računarskog virusa znači njegovo stvaranje. Računarski virusi su poseban tip računarskih programa koji se šire tajno, koji inficiraju druge računare i na taj način izaziva određene poremećaje u njihovom funkcionisanju.

Krivično djelo je izvršeno samim pravljenjem računarskog virusa, u namjeri njegovog unošenja u tuđ računar.

Drugi oblik ovog krivičnog djela postoji kada izvršilac djela unese računarski virus u tuđ računar ili računarsku mrežu i time prouzrokuje štetu.

Pod unošenjem podataka podrazumjeva se ubacivanje podatak u tuđ računar koji predstavljaju virus.

Izvršilac može biti svako lice koje je obučeno za rad na računaru. Za postojanje djela potreban je umišljaj koji obuhvata svijest da se pravi računarski virus odnosno da se virus unosi u namjeri prouzrokovanja štete.

Propisana je obavezna primjena mjere bezbjednosti – Uređaji i sredstva kojima je učinjeno krivično djelo, oduzeće se.

113. Računarska prevara?

Ovo krivično djelo je poseban oblik prevare.Kod osnovnog oblika radnja izvršenja je uticanje na rezultate elektronske obrade i

prenosa podataka i to na sljedeće načine: unošenjem netačnih podataka, propuštanjem unošenja tačnog podatka ili lažnim prikazivanjem podataka.

Ove radnje treba da su preduzete s ciljem da se sebi ili drugom pribavi protivpravna imovinska korist. Moguć je i pokušaj ovog djela.

Predmet krivičnog djela su podaci koji se elektronski obrađuju ili se njihovo prenošenje vrši elektronskim putem. Da bi postojalo djelo podaci koji se unose treba da su netačni ili da se propusti unošenje tačnog podatka.

Izvršilac ovog djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljajDjelo je svršeno samim unošenjem netačnih podataka, odnosno propuštanjem

unošenja tačnog podatka, a sve to treba da se vrši u namjeri da se sebi ili drugom pribavi protivpravna imovinska korist, odnosno da se drugome prouzrokuje šteta.

Teži oblici ovog djela postoje: ako je izvršenjem ovog djela pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos

od tri hiljade eura. ako je izvršenjem ovog djela pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos

od trideset hiljada eura.Lakši oblik ovog djela postoji u slučaju da je namjera učinioca bila samo da drugog

ošteti a ne i da pribavi imovinsku korist.

114. Neovlašćeno korišćenje računara ili računarske mreže?

Krivično djelo postoji kad neko neovlašćeno koristi računarske usluge ili računarsku mrežu u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist.

~ 58 ~

Osnovni cilj ovog krivičnopravne zaštite je osiguranje dostupnosti usluga ili računarske mreže samo ovlašćenim licima.

Izvršilac ovog djela može biti svako lice a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj i da se djelo vrši u namjeri pribavljanja imovinske koristi.

115. Ometanje funkcionisanja elektronske obrade i prenosa podataka i računarske mreže?

Objekt zaštite su računarska mreža i elektronski obrađeni podaci.Radnja krivičnog djela je alternativno određena i obuhvata: izazivane zastoja ili

poremećaja u funkcionisanju elektronske obrade ili prenosa podataka; prouzrokovanje nemogućnosti da uređaji normalno funkcionišu; izazivanje poremećaja i stvaranje teškoća u radu računarske mreže.

Djelo je svršeno kad je izazvan zastoj ili poremećaj u elektronskoj obradi podataka ili računarskoj mreži.

Djelo se vrši neovlašćenim pristupom elektronskoj obradi podataka ili računarskoj mreži. Pristup je ulaženje u elektronsku mrežu.

Objekat radnje je računarska mreža.Posljedica djela je zastoj ili poremećaj funkcionisanja računarskih podataka ili

računarske mreže.Teži oblik postoji ako su usljed izvršenja ovog djela nastupile teške posljedice.

116. Neovlašćeni pristup zaštićenom računaru i računarskoj mreži?

Ovo krivično djelo ima dva osnovna oblika i dva teža oblika.Prvi oblik postoji kad se neko, kršeći mjere zaštite, neovlašćeno uključi u računar ili

računarsku mrežu.Pod uključivanjem se podrazumjeva uspostavljanje kontakta sa računarom i djelo

postoji kad se može uticati na njegov rad.Neovlašćeno uključivanje treba da je učinjeno kršenjem mjera zaštite, tj mjera čija je

svrha osiguranje dostupnosti računara ili računarske mreže samo ovlašćenim osobama.Drugi osnovni oblik obuhvata neovlašćeno presretanje računarskih podataka.Pojam presretanje treba shvatiti kao jedan oblik korišćenja računarskih podataka i to

neovlašćeno. Podrazumjeva presjecanje računarskih podataka tokom njihovog prenosa i na taj način saznavanje njihove informacijske sadržine.

Teži oblik ovog djela postoji upotrijebi podatak dobijen neovlašćenim uključivanjem u računar ili u računarsku mrežu. Podatak je upotrebljen kad je primljen, iskorišćen ili kad se njiume drugo lice poslužilo. Motiv upotrebe podataka je bez značaja.

Izvršilac ovog djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljajNajteži oblik ovog djela postoji ako su usljed izvršenja ovog djela nastupile teške

posljedice za drugog.Izvršilac ovog oblika može biti svako lice a u pogledu vinosti je potreban direktan

umišljaj koji obuhvata svijest o mogućnosti nastupanja teške posljedice.

~ 59 ~

117. Sprječavanje i ograničavanje pristupa javnoj računarskoj mreži?

Krivično djelo postoji kad neko neovlašćeno sprječava ili ometa pristup javnoj računarskoj mreži. Radnja je određena dvostruko, kao sprečavanje ili ometanje pristupa javnoj računarskoj mreži.

Spriječavanje je potpuno onemogućavanje dok je ometanje stvaranje teškoća drugom da se koristi računarskom mrežom.

Spriječavanje ili ometanje treba da se vrše neovlašćeno.Kod ovog krivičnog djela uslov je da se radi o javnoj računarskoj mreži, odnosno

onoj koja je dostupna neodređenom broju lica.Izvršilac ovog djela može biti svako lice a u pogledu krivice moguć je umišljajTeži oblik postoji ako je ovo djelo izvršilo službeno lice u vršenju službe.Krivično djelo je svršeno kad je povezano sa preduzimanjem neke od radnji koje

spadaju u službeno djelovanje službenog lica.

~ 60 ~

Documents

KRIVICNO PRAVOII Kolokvijum