34
Psihološke krize i zlostavljaje u Psihološke krize i zlostavljaje u porodici porodici Ljiljana Mihi Ljiljana Mihi ć ć 24.03. 24.03. 200 2008

Krize-nasilje u Porodici

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Svake godine 8.7 miliona žena postane žrtva nasilja od strane svojih partnera u SAD (Tjaden & Thoennes, 1998). Procenjuje se da 35% hitnih slučajeva u Americi čine žene kojima je neophodna medicinska pomoć usled povreda zbog zlostavljanja. Alarmantan podatak je da se zlostavljanje nastavlja i među trudnicama, tako da je svaka peta trudnica izložena nasilju od strane partnera.

Citation preview

Page 1: Krize-nasilje u Porodici

Psihološke krize i zlostavljaje u porodiciPsihološke krize i zlostavljaje u porodici

Ljiljana MihiLjiljana Mihićć

24.03.24.03.20020088

Page 2: Krize-nasilje u Porodici

UUčestalost nasilja u porodicičestalost nasilja u porodici

•Strane statistike

• Svake godine 8.7 miliona žena postane žrtva nasilja od strane svojih partnera u SAD (Tjaden & Thoennes, 1998).

• Procenjuje se da 35% hitnih slučajeva u Americi čine žene kojima je neophodna medicinska pomoć usled povreda zbog zlostavljanja.

• Alarmantan podatak je da se zlostavljanje nastavlja i među trudnicama, tako da je svaka peta trudnica izložena nasilju od strane partnera.

Page 3: Krize-nasilje u Porodici

Domaće statistike (Viktimološko društvo Srbije, 2002)

• Anketa nad 700 žena (gradska i seoska područja) o zlostavljanju

• 36% (N-250) je žena je izjavilo da su kao punoletne osobe bile žrtve fizičkog ili seksualnog nasilja.

• Prilikom poslednjeg napada, najveći broj zlostavljanih žena je istakao da je doživeo kombinaciju fizičkog i psihičkog nasilja (54%)

• Prema podacima nevladinih organizacija u Srbiji, svaka 3 žena je žrtva porodičnog nasilja, a svaka druga trpi psihičko nasilje

Page 4: Krize-nasilje u Porodici

Mentalno zdravlje i Mentalno zdravlje i zlostavljanjezlostavljanje

• Stark i Flitkraft (1996)

- 15 puta veću verovatnoću zloupotrebe alkohola

- 5 puta veći rizik od pokušaja suicida (poziv za pomoć)

- 9 puta veću verovatnoću zloupotrebe droga

- 3 puta veći rizik za dijagnozu depresije ili psihotične epizode

Page 5: Krize-nasilje u Porodici

Gerlok (1999)

- Češće boluju od psihosomatskih bolesti- Češće periode depresije i anskioznosti- Nisko samopoštovanje

Američko medicinsko društvo (1995)

- samozanemarivanje, dehidriranost, zapuštanje dece - poremećaji spavanja- agresivnost prema sebi i drugima- disocijativna stanja

Page 6: Krize-nasilje u Porodici

Istraživanje na našim ispitanicama (2002)

- smanjeno samopoštovanje- depresija- nesanica- izolovanost ili izbegavanja konflikta- strahovi- psihička ili fizička bolest

Page 7: Krize-nasilje u Porodici

Deca-svedoci nasilja

• 40% dece koja su odrasla u porodicama gde je postojalo nasilje ispoljava klinički značajne bihejvioralne probleme (u poređenju sa 10% dece iz nenasilnih porodica)(Holden,1998)

• Dokumentovani su i sledeći problemi: smanjena kognitivna efikasnost, uključujući deficite u IQ, socijalna nekompetentnost, PTSP

• Naši podaci(2002): od 250 zlostavljanih ispitanica, jedna trećina je izjavila da su deca prisustvovala poslednjem incidentu (polovina te dece je i sama bilo žrtva).

• Dugoročni efekti???

Page 8: Krize-nasilje u Porodici

Zašto dolazi do nasilja?Zašto dolazi do nasilja?• Psihološke teorije: - iskustva iz detinjstva (zlostavljanje vodi u zlostavljanje) - crte ličnosti (visoka potreba za moć i kontrolom) - poremećaji ličnosti (granični, antisocijalni, narcisoidni) - povrede glave - mentalne bolesti (zloupotreba supstanci)

• Sociološke teorije: - svi članovi porodice imaju ulogu u održavanju nasilja i prenošenju sa generacije na generaciju - teorija socijalnog učenja - u odredjenim subkulturama češća (nizak SES) - dominanta grupa poseduje resurse - teorija razmene • Feminističke teorije: nasilje je forma kontrole nad ženama pri čemu insti- tucije podržavaju razlike u moći

Page 9: Krize-nasilje u Porodici

Istraživanje o uzrocima nasilja nad Istraživanje o uzrocima nasilja nad ženama u Srbiji (2005)ženama u Srbiji (2005)

- ljubomora – 24%- pijanstvo – 24%- porodični problemi – 13%- finansijski problemi – 6%- problemi na poslu - 6%- nezaposlednost - 3%

Page 10: Krize-nasilje u Porodici

Zašto žene ostaju sa ili se vraćaju Zašto žene ostaju sa ili se vraćaju nasilnicimanasilnicima

• Ciklus zlostavljanja (Walker, 1979)

- porast tenzije - akutni incident zlostavljanja - faza medenog meseca

• Naučena bespomoćnost (Seligman, 1975)

• Sindorm tučene žene- patološka veza zasnovana na strahu

• Teorija traumatskog vezivanja (Dutton & Painter, 1993)

Page 11: Krize-nasilje u Porodici

•Štokholm sindrom ili sindrom zatvorenika (Graham & Rawlings, 1991)

- Nasilnik preti da će ubiti žrtvu

- Žrtva ne može da pobegne i njen život zavisi od nasilnika

- Žrtva je izolovana i jedini kontakt je sa zlostavljačem

- Žrtva povremeno opaža nasilnika kao dobročinitelja jer je nije ubio

• Teorija psihološkog ulaganja

Page 12: Krize-nasilje u Porodici

Ekološka perspektivaEkološka perspektiva

•Zlostavljanje je rezultat interkacije ličnih, situacionih, društvenih, političkih i kulturnih činilaca (Heise, 1998); simplistička rešenja koja su usmerena samo na jedan nivo pomoći su neuspešna.

• Lična instorija koja doprinosi riziku:

- žrtva je bila svedok bračnom zlostavljanju u svojoj primarnoj porodici kao dete - fizički ili seksualno zlostavljana kao dete - odrastanje bez konstantne figure oca

Page 13: Krize-nasilje u Porodici

•Mikrosistem (situacioni faktori): - dominantnost muškarca u procesu dononšenja odluka - ekonomska dominacija muškaraca u odnosu - bračni konflikti - upotreba alkohola

• Faktori ekosistema (karakteristike društvene strukture i institucija) - nezaposlenost - nizak SES - socijalna izolacija - veze sa delikventnim prijateljima

• Faktori makrosistema (kulturne vrednosti i verovanja) - muškarac-agresivnost i dominantnost - prihvatanje tradicionalnih polnih uloga - verovanje da muškarac poseduje ženu - prihvatanje fizičkog nasilja kao forme rešavanja sukoba

Page 14: Krize-nasilje u Porodici

Šta žene Srbije kažu o tome?Šta žene Srbije kažu o tome?

• Više od polovine žena koje su bile žrtve fizičkog /seksualnog nasilja je razmišljalo ili uspelo da napusti nasilnika privremeno

• Međutim, samo mali procent (18,4%) je uspeo da zaista napusti nasilnika

• Razlozi nenapuštanja

- materijalni razlozi (ekonomska nezavisnost) - povrede (veća šansa za napuštanje ali i ponovno vraćanje) - briga i strah za decu - nada da će nasilje prestati - odsustvo podrške okoline - patrijahalno vaspitanje i briga šta će okolina da misli

Page 15: Krize-nasilje u Porodici

Kriza i zlostavljanjeKriza i zlostavljanje

Dženosik (1984) i Roberts (1996) ističu da krize u životu ovih žena nastaju po sledećoj šemi:

-Žrtva doživljava precipitirajući događaj tj. novi incident zlostavljanja

-Žrtva opaža događaj kao opasnost po sebe ili svoju decu, što dovodi do porasta tenzije i uznemirenosti

-Žrtva pokušava da razreši situaciju koristeći uobičajene mehanizme prevladavanja koji se pokazuju neefikasnim

-Emocionalna tenzija i potrešenost se intenziviraju, i žrtva oseća da više ne može dalje (akutno krizno stanje).

 

Page 16: Krize-nasilje u Porodici

Precipitirajući događajiPrecipitirajući događaji-Novi incident zlostavljanja koji je prouzrokovao ozbiljne fizičke povrede (oštećenja sluha, vida ili procesa mišljenja)

-Eskalacija nasilja (od guranja do udaranja ili pokušaja davljenja)

-Teške povrede nanete deci

-Žena je dobila pravo da zlostavljač ne može da stupi u kontakt sa njom ili decom, što dovodi do toga da zlostavljač počinje da preti ili eskalira u zlostavljanju

-Dete zlostavaljane žena je kidnapovano ili žena počinje da prima smrtne pretnje usmerenu na nju, dete ili njene roditelje

-Zlostavljač, koji je već pretio ženi, uskoro treba da izađe iz zatvora

Page 17: Krize-nasilje u Porodici

Napuštanje zlostavljača-moguć Napuštanje zlostavljača-moguć krizni periodkrizni period

- Period povećane opasnosti po ženu, čak i smrtne opasnosti, u toku 2 meseca od napuštanja (Wilson & Dalz, 1993)

- Npr. od žena koje su ubijene na Floridi u 1994. godini (N-67), 58% su bile žene koje su bile u procesu napuštanja partnera

- Drugi govore da, u proseku, zlostavljane žene napuštaju partnere 4-6 puta dok se konačno ne odluče na konačan raskid, što obično traje 8 godina

Page 18: Krize-nasilje u Porodici

Gde se traži pomoć?Gde se traži pomoć?

-Policija-Pokretanje sudskog postupka-Centri za socijalni rad-SOS telefonske linije i sigurne kuće-Urgentna medicina

• Naše ispitanice koje su bile zlostavljane (N-250, 2002)

- Policija-”da” 17% (stid i neuviđanje ozbiljnosti)- Sudski postupak- 4%- Centri za socijalni rad-10%- SOS and sigurne kuće-2.4%- Medicinska služba-15%

Page 19: Krize-nasilje u Porodici

EfEfikasnost ikasnost SOS telefona, sigurnih kuSOS telefona, sigurnih kućća, a, savetovasavetovanja i pružanja pravne pomoćinja i pružanja pravne pomoći

Benet (2004) pratio efikasnost 54 službe na području Ilinoisa i zaključio da su angažovanjem službi žene:

-postale bolje informisane o zlostavaljanju i izgradile bolji sistem socijalne podške - poboljšale sposobnost samostalnog donošenja odluka - izgradile osećaj samo-efikasnosti - ovladale efikasnijim mehanizmima prevladavanja

• Koja je komponenta efikasna?

Page 20: Krize-nasilje u Porodici

• Boravak u sigurnoj kući može da utiče na smanjenje učestalosti i intenziteta novog nasilja pod uslovom da je žena već počela da čini napore da izmeni njen život pre nego što je dospela u sigurnu kuću (Berk, Newton, & Berk, 1986)

• Žene su nakon 2 nedelje boravka u sigurnim kućama bile manje depresivne i imale više nade u život bez nasilja (Sedlak, 1988)

• Među ženama koje su provele bar jednu noć u kući i koje su primile savetovanje o pravima i kako da traže različite vidove pomoći-smanjena verovatnoća ponovnog zlostavljanja i povećan kvalitet života u toku 2 godine od intervencije (JAMA, 2003).

Page 21: Krize-nasilje u Porodici

• Kratkotrajno savetovanje dok su žene boravile u kući (komponente CBT, terapije usmerene na rešenja, porodično savetovanje) je doprinelo boljem funkcionisanju žena u važnim životnim oblastima kao i ovladavanju efikasnijim mehanizmima prevladavanja (McNamara et al., 2007)

• Iako su prvi nalazi ohrabrujući, u naučnim pregledima istraživačke literature se ističe da nema dovoljno dokaza da se donose sudovi o efikasnosti i da treba raditi na daljim istraživanjima (JAMA, 2003)

Page 22: Krize-nasilje u Porodici

Intervencije-SOS linije i sigurne kućeIntervencije-SOS linije i sigurne kuće

-Ne dozvoliti da žene čekaju na liniji ili da ostavljaju poruke

-Praviti razliku između kriznih poziva (žena ili njena deca su u neposrednoj opasnosti) od poziva anksioznih i bespomoćnih žena koje žele da sa nekim porazgovaraju ili dobiju informacije

-Osnovni cilj kriznih intervenicija je da se osigura bezbednost žene i njene dece

Page 23: Krize-nasilje u Porodici

-Da bi ustanovili da li je u pitanju krizni poziv, savetnik postavljasledeća pitanja:

Da li ste vi ili vaše dete u opasnosti sada?

Da li je X u vašoj blizini?

Da li želite da zovem policiju?

Da li želite da napustite X i da li to možete da ostvarite nabezbedan način?

Da li vam je potrebna medicinska pomoć?

Page 24: Krize-nasilje u Porodici

ABC krizne intervencije u sigurnim kućama (Jones, ABC krizne intervencije u sigurnim kućama (Jones, 1968)1968)-Uspostavljanje kontakta

 -predstavi se, pitaj klijenta kako da je oslovljavaš, prikupi osnovne informacije o klijentu, raspitaj se da li je prethodno tražila psihološku pomoć, da li uzima lekove, saznaj kako se oseća i kako opaža situaciju.

-Identifikovanje problema  -pitaj klijenta da opiše šta se upravo dogodilo, ohrabri je da priča koristeći ovde i sada rečnik, saznaj šta predstavlja najveći problem u datom momentu, saznaj da li klijent imao slične probleme u prošlosti i kako ih je prevladavala (korisno-nekorisno u prethodnim pokušajima) -Rešavanje problema

-šta klijent želi da se desi, šta je najvažnija potreba, šta klijent misli da je najbolje rešenje, saznaj šta je klijent spreman da uradi kako bi došla do cilja, pomozi da se napravi plan akcije koji će uključiti na koje resurse da se osloni, vremenski okvir za ostvarivaje plana, follow-up

Page 25: Krize-nasilje u Porodici

Oprez pri kratkotrajnim intervencijama

• Sprečiti ponovno traumatiziranje time što će se pre opisa incidenta nakon koga su se pojavili simptomi PTSP-a uspost- viti osećaj sigurnosti.

•U tu svrhu mogu da se koriste različite tehnike stabilizacije i tehnike redukcije stresa (progresivna relaksacija, vođena fantazija, usmeravanje pažnje na spoljašnjost, itd.), uspostavaljanje sistema podrške

Page 26: Krize-nasilje u Porodici

Terapija usmerena na rešenja i nasilje u porodici

Page 27: Krize-nasilje u Porodici

•Izuzetak:

1. Zaintrigiraj klijente za periode kada su u stanju da izbegnu zlostavljanje ili da mu se odupru  Seti se poslednjeg puta kada je muž (partner) mogao da te udari, ali si ti uspela da se zaštitiš?

2. Kada je klijent napustio zlostavljača ali ima ambivalenta osećanja

Kada si poslednji put želala da se vratiš X ali ipak nisi? Kako si uspela da to uradiš? Šta ti je pomoglo da te podseti da nije dobro za tebe da se vratiš X? Da li su postojali periodi tokom tvog života kada si bila u stanju da izbegneš započinjanje nekog lošeg odnosa? Kako si uspela da to uradiš?

Page 28: Krize-nasilje u Porodici

•Orijentacija na budućnost i formulisanje ciljeva:

1. Žene-žrtve nasilja često osećaju da su zarobljene u datom odnosu, imaju teškoće da zamisle da njihova budućnost može da bude drugačija, osećaju se paralizovanim ili nemoćnim.

Ohrabrivanje klijenta da zamisli budućnost bez nasilja.

Ako naiđem na tebe nakon godinu dana od napuštanje X, šta ću zapaziti o tebi što će biti drugačije?

6 meseci od danas, kakva bi želala da budeš (ili tvoja deca)?

Page 29: Krize-nasilje u Porodici

•Mehanizmi prevladavanja:

1. Pitanja o prevladavanju mogu da budu korisna kako bi se podržala želje žena da nastave u pravcu samostalnog života.

Život u sigurnoj kući nikada nije lak. Kako se nosiš sa svim tim promena i kako ipak ostaješ pri odluci da napustiš X.

• Zadatak posmatranja:

-Od danas pa do našeg sledećeg susreta, želim da posmatraš svoj odnos i da uvidiš koje aspekte odnosa bi želela da sačuvaš i za koje bi želela da nastaviš da se dešavaju.

Page 30: Krize-nasilje u Porodici

Procena bezbednosti i suicidalnog rizika

-Skala bezbednosti: Kaliko se bezbedno osoba oseća u kući pri čemu 10-potupuno bezbedno a 1-potpuni nedostatak bezbednosti.

- Insistiranje na bezbednosti: Šta treba da se desi kako bi ti i tvoja deca bili bezbedni? Šta možeš ti (ili sigurna kuća) da uradiš kako bi se od sutra tvoje stanje bezbednosti pomerilo sa 3 na 4?  -Razgovor o bezbednosti daje kliničaru ideje o tome koliko je klijent aktivan, depresivan, da li ima plan za budućnost.

- Ako je očigledno depresivan i bespomoćan, detaljnija pitanja o suicidalnom riziku su neophodna.

Page 31: Krize-nasilje u Porodici

U pravcu empirijski zasnovanog tretmana dece-žrtve nasilja

• Roditeljski konflikti utiču na decu preko

- emocionalne regulacije: kako se dete oseća i kako izlazi na kraj sa komplikovanim osećanjima kao što su strah, ljutnja, tuga, ambivalencija prema zlostavljaču

- kognitive reprezentacije: unutrašnje reprezentacije porodičnih odnosa koje počivaju na nesigurnom vezivanju

- bihejvioralna regulacija: pokušji regulacije izloženosti konfliktu kroz bih. strategije kao što su povlačenje ili intervenisanje tj. uzimanje učešća u konfliktu

Page 32: Krize-nasilje u Porodici

•Fokus na roditeljskom treningu

- smanjenje upotrebe vaspitanja zasnovanog na prinudi - modelovanje pozitivnih interakcija - izgradnja poverenja da dete može da se osloni na roditelja za pomoć i zaštitu

• Medjutim, roditeljski trening nije dovoljan bez paralelnog rada sa decom - ko je kriv za konflikt - pomoć da se razreše osećanja opasnosti - kako da izađu na kraj sa osenjima ljutnje

Page 33: Krize-nasilje u Porodici

- razlika između nasilnog i nenasilnog konflikta- planiranje sigurnog plana (kome da se obrate za pomoć)- neka istraživanja iz oblasti prevladavanja sugerišu da su strategije usmerene na regulaciju emocija efikasnije kada se radi o događajima nad kojima nemamo kontrolu- relaksacioni trening ili oslanjanje na sistem podrške van porodice

- Za mlađu decu (3 god.), u nekim sigurnim kućama koriste se bojanke koje imaju za cilj da pomognu deci da identifikuju i izraze osećanja, shvate gde se nalaze, utvrde njihove potrebe i brige

-Neophodno da se izmene stavovi na nivou celog društva kako bi se ostvario koordinarani prisutup problemu nasilja u porodici.

Page 34: Krize-nasilje u Porodici

Šta još ne znamo? Istraživačke i praktične potrebe....

• Uticaj programa kao što su:

- skrining kako bi se pravovremeno otkrilo zlostavljanje - kako obezbediti integraciju različitih servisa - koliko zdravstveni sistem košta lečenje zlostavljanih žena - efikasnost preventivnih programa - problemi zlostavljanja u homoseksulanim i transgender vezama

a) nasilje može da se proširi i uključi povređivanje ljubimaca b) gej muškarac, HIV pozitivan i zlostavljan, može da ostane sa zlostavljačem iz straha da će umreti sam (ili ne želi da napusti HIV pozitivnog zlostavljača) c) HIV pozitivna osoba zahteva nezaštićen seks