KRONIKA · Zakon o prostornom uređenju i gradnji predviđa i novi ustroj Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Zavod se mora reorganizirati u ustanovu, čiji će osnivač

Manifestacije

SAJAM “DAni hrAne i trADiciJSkih proizvoDA”

Osnivanje tvrtke za distribuciju vode

Decentraliziraju se obveze, ali ne i novac

Župan

Vodoopskrba

Školstvo

Najisplativije je ulagati u obrazovanje mladih

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

Informativni bilten ISSN: 1846-6257 Broj 1, listopad 2007. besplatni primjerak

str. 18-19

str. 2-3

str. 6-7

str. 10-12



akonom o prostornom uređenju i gradnji - koji se primjenjuje od 1. listopada - županije, veliki gradovi

i gradovi sjedništa županija dužni su osigu-rati materijalno-tehničke, organizacijske i financijske uvjete, osim za plaće službenika, te ostale uvjete za učinkovito i ekonomično obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola. Posao izdavanja tih dozvola, odnosno službenike, uredsku i dru-gu opremu Zagrebačka županija i njezina dva velika grada - Velika Gorica i Samobor - preuzimaju od Ureda državne uprave 1. si-ječnja iduće godine, a do 1. prosinca trebaju svoje statute, odluke i druge opće akte - oso-bito one o unutarnjem ustrojstvu upravnih tijela - uskladiti s novim zakonom. Unutarnje ustrojstvo

- Zakonodavac je dio nadležnosti cen-tralne države prenio na županije, odnosno velike gradove i gradove sjedišta županije,

TEMA BROJA TEMA BROJA

Poštovani čitatelji,

Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije pokrenula je projekt informira-nja građana putem biltena koji će izlaziti svakoga mjeseca. U njemu će biti prezen-tirana sva važnija događanja u županiji, ali i planirani poslovi u nadolazećem vre-menu.Bilten će obuhvatiti rad Županijske skup-štine i njezinih tijela, rad Županijskog po-glavarstva i njegovih tijela, te događanja u Upravnim odjelima i službama. Također ćemo pisati o radu i planovima trgovačkih društava i ustanova kojima je osnivač Za-grebačka županija.Želja nam je da što više naših žitelja sazna što se događa na regionalnoj razini, od-nosno u Zagrebačkoj županiji, stoga smo odlučili distribuirati ovaj bilten gotovo u svako naše domaćinstvo. Projekt je po-držalo Županijsko poglavarstvo, a sada je na Vama, poštovani čitatelji, da ocijenite naše nastojanje. Molimo Vas da nam sugestijama, prijedlo-zima i kritikama, ali vjerujem i pohvalama, označite put djelovanja, a sve u cilju što uspješnijeg i kvalitetnijeg informiranja upravo Vas, stanovnika naše županije.

Vaš urednik, Zlatko Herček, dipl.oec.

ŽUPAN STJEPAN KOŽIĆ KOMENTIRA ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

“Država nam nameće obveze, ali ne osigurava novac za njihovu provedbu”Županija bi trebala preuzeti četrdesetak, a njezina dva velika grada - Velika Gorica i Samobor - desetak djelatnika

Poštivanje rokovaKvaliteta rada u budućim ispostavama Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, odnos zaposleni-ka prema strankama i poštivanje zakonskih rokova - u kojima lokacijske i građevinske dozvole moraju biti izdane - bit će od 1. siječnja 2008. u nadležnosti Županije - na-pominje župan.

Nova ustanovaZakon o prostornom uređenju i gradnji predviđa i novi ustroj Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Zavod se mora reorganizirati u ustanovu, čiji će osnivač biti Županija. Postupak se mora provesti do 1. travnja iduće godine. - To je još jedan od poslova koje moramo obaviti u vrlo kratkom roku - kaže župan.

Ustrojstvo upravnog odjela Poglavarstvo je, na sjednici 2. listopada, usvojilo prijedlog Odluke o osnivanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša. Osim u sjedištu Županije, u skladu s Pravilnikom o unutar-njem redu i sistematizaciji radnih mjesta, poslove ovog Upravnog odjela obavljat će i njegove ispostave u županijskim gradovi-ma. Konačnu odluku donijet će Županijska skupština.

- Država mora, pored decentralizacije po-slova i obveza, decentralizirati i sredstva za njihovo provođenje. Trenutno 91 posto javnih prihoda ide državi, a samo devet posto županijama, gradovima i općina-ma. Od tih devet posto Gradu Zagrebu pripada polovica iznosa, a ostatak se dijeli na sve ostale jedinice područne i lokalne samouprave. To se u narednom vremenu mora promijeniti. U državama EU pripada županijama, gradovima i općinama više od 20, čak do 30 posto javnih prihoda - ističe župan.

Nužna preraspodjela javnih prihoda

Novi ustroj, predviđamo, koštat će nas godišnje dodatnih 20 milijuna kuna. Eto, to je primjer kako država decentralizi-ra poslove i obveze, ali ne i financijska sred-stva - ističe župan

izdaju lokacijske i građevinske do-zvole, odnosno rade izuzetno bitne poslove za ukupni razvoj županije, gradova i općina - na-pominje žu-pan. Tako-đer ističe da država ne osi-gurava f inan-c i j s k a

sredstva za materijalne troškove, a infor-matička i druga oprema koju će Županija i veliki gradovi preuzeti u iznimno je lošem stanju. Otvaranje pisarnica

- To znači da moramo ulo-žiti dodatna značajna

sredstva za normal-no funkcionira-

nje službe. Novi ustroj, predvi-đamo, koštat će nas godišnje dodatnih 20 milijuna kuna. Eto, to je pri-

Z

Država ne osigurava financijska sredstva za materijalne troškove, a informatička i druga oprema koju ćemo preu-zeti u iznimno je lošem stanju - kaže župan

RIJEČ UREDNIKA

mjer kako država decentralizira poslove i obveze, ali ne i financijska sredstva - ističe župan. Kaže da novi zakon također predviđa da lokacijske i građevinske dozvole izdaju djelatnici sa završenim fakultetom.

- Dužni smo preuzeti i djelatnike sa sred-njom stručnom spremom. Upitno je koje će

što je za podržati. Međutim, zakon predviđa preuzimanje ljudi, predmeta i opreme, ali ne i prostora u kojemu sada rade te službe. Na-dalje, zakon propisuje da službe moraju biti što bliže korisnicima, a najmanje onoliko blizu koliko su bile dosadašnjim ustrojem. Znači, Županija će u budućem vremenu mo-rati plaćati najam ili kupiti prostor u kojemu će raditi te službe - kaže župan mr. Stjepan

Kožić. Dodaje da će, prema dosadašnjim razgovorima, Županija preuzeti četrdesetak, a Velika Gorica i Samobor desetak djelatni-ka.

- Država osigurava novac za njihove plaće, ali na razini 2007. Poznato je da su te plaće, u usposredbi s plaćama u Županiji i velikim gradovima, osjetno niže. Nakon izrade pra-vilnika o unutarnjem ustrojstvu, sve djelat-nike svrstat ćemo pod isti režim plaća. Nai-me, nije logično da oformimo novi upravni odjel, u kojemu bi radio najveći broj ljudi, a koeficijent njihove plaće bio bi drugačiji od onoga što ga imaju djelatnici iste stručne spreme i sličnih poslova, u drugim odjelima. Mislim da bi to bila degradacija ljudi koji

poslove u novom ustroju oni obav-ljati - dodaje.

Županija će od nove godi-ne morati ustrojiti i pisarnice u kojima će se zaprimati za-htjevi za izdavanje lokacij-ske i građevinske dozvole.

- Trenutno pisarnicu imamo samo u sjedištu Županije, u Zagrebu. S obzirom na to da lju-dima moramo osigu-

rati iste uvijete koje su imali i dosad, morat ćemo ih ustrojiti u svim ispostavama bu-

dućeg Upravnog odjela za pro-storno uređe-nje, gradnju i zaštitu okoli-

ša. A i to je dodatni tro-šak! - kaže župan.

Županijska kronika, informativni bilten

ISSN: 1846-6257Godina: I

Broj: 1, listopad 2007.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada

Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček,

Mirjana Oštrec, Nadica Žužak, Miroslav Milonjić, Zlatko Hržić

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Velika Gorica

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

IMPRESSUM



upanijska koordinacija za ljudska prava, dogo-voreno je na sjednici 2.

listopada, aktivno će se uključiti u organizaciju seminara i radioni-ca s ciljem edukacije građanstva o temeljnim slobodama i ljudskim pravima. Prihvaćajući program rada, dogovoreno je da će teme seminara i radionica biti suzbija-nje diskriminacije na radnom mje-stu, nasilje među mladima, zaštita obitelji, skrb o posebno osjetljivim skupinama društva i nacionalnim manjinama, ravnopravnost spo-lova i osnaživanje žene, vjerska prava i slobode, pravo na zdrav život i okoliš te suzbijanje korup-

cije. Također je dogovoreno da će se uspostaviti suradnja s lokalnim sredinama te njihova pozitivna iskustva, primjerice u radu s mla-dima, prenjeti u gradove i općine u kojima ima problema. Podržan je i prijedlog kulturno-dobrotvor-ne akcije “Umjetnost u promociji ljudskih prava”.

Predsjednica koordinacije je Marija Ledinski Anić, a njezini članovi su Mirjana Rebić, Ivona Beus Richembergh, Darko Bati-šta, Vesna Gašparuš Horvat, Darko Majstorović, Jadranka Dujić Frlan, Ivanka Dreta, Katarina Belec, Mi-roslav Jerković, Romana Gotal i Mira Mošnička.

SKUPŠTINA

Vijeća nacionalnih manjinaKonstituirana su Vijeća srpske, albanske i boš-njačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji. Za predsjednika Vijeća srpske nacio-nalne manjine izabran je Dragoljub Geratović, a njegova zamjenika Dragiša Pilipović. Pred-sjednik Vijeća albanske nacionalne manjine

je Memetali Zenuni, a njegov zamjenik Bib Markprenkaj, dok je za predsjednicu Vijeća bošnjačke nacionalne manjine izabrana Sa-nela Kantarević, a za njezina zamjenika Hasan Džonbić. Vijeća nacionalnih manjina imaju sa-vjetodavnu ulogu.

NOVOIMENOVANI SUCI POROTNICI POLOŽILI PRISEGU

Dužnost koja obvezujevečanu prisegu, sredinom rujna, polo-žili su novoimenovani suci porotnici Županijskoga suda u Velikoj Gorici

te općinskih sudova u Dugom Selu, Samobo-ru, Velikoj Gorici, Zaprešiću i Vrbovcu. Suce porotnike (njih 169) imenovala je Županijska skupština, na sjednicama u travnju i srpnju.

- Dužnost suca porotnika izuzetno je zna-čajna za cjelokupni pravni, odnosno sudbeni sustav Republike Hrvatske. Vaša odgovornost kao sudionika u sudbenom sustavu dodatno obvezuje i dio je odgovornosti cjelokupnog sudstva u stvaranju stabilne pravne države, bez koje nema ni istinske slobode niti prave de-mokracije. Odabrani ste za ovu časnu dužnost jer ste moralne osobe sposobne da odlučujete samostalno i pravedno, na osnovama zakona - rekla je, među ostalim, Palma Klun Posavec, predsjednica Skupštine Zagrebačke županije.

Dodala je da se “možemo podičiti pravnim institucijama još iz 17. stoljeća, iz kojega su sačuvani dokumenti prisega što su ih polagali sudski i drugi visoki dužnosnici prije preuzima-nja odgovornih dužnosti“.

Nakon položene prisege, u ime sudaca po-rotnika obratio se Ivan Bužinec, a na prigodnoj svečanosti govorila je i Gordana Jalšovečki, predsjednica Građanskog odjela pri Županij-skom sudu u Velikoj Gorici.

KOORDINACIJA ZA LJUDSKA PRAVA

Suzbijanje diskriminacije i nasilja među mladima

S

Ž

SKUPŠTINA

Savjet za mladeMeđu prvima u Hrvatskoj Županija je osnovala Savjet za mlade. Nedavnim natječajem pozvane su udruge mladih, ali i one koje se bave mladima, da kandidi-raju svoje predstavnike u to savjetodavno tijelo Žu-panijske skupštine. Skupština je, još 2004., prihvatila Program djelovanja za mlade kojim je ta populacija

stanovništva uključena u proceduru odlučivanja na svim razinama. Program se godišnje sufinancira, iz županijskog proračuna, s 300.000 kuna. Ivana Po-savec Krivec, predsjednica skupštinskog Odbora za mladež, kaže da će se ubuduće još više podržavati inicijative mladih.

FO

PREDSJEDNICA SKUPŠTINE U RADNOM POSJETU BRUXELLESSU

Lobiranje za županijske projekte

Nužna je edukacija o pravnoj proceduri Europske unijeredsjednica Županijske skupštine Palma Klun Posavec i potpredsjed-nica Marija Ledinski Anić, zajedno s

predsjednicom Skupštine Grada Zagreba Tatja-nom Holjevac, boravile su od 7. do 9. listopada u Bruxellessu na 5. otvorenim danima regija i gradova. Tema je bila razvoj regija i poveća-nje zaposlenosti. Županijska skupština je kra-jem 2006. donijela odluku o pristupanju Uredu hrvatskih regija pri Europskoj uniji u kojemu,

kaže predsjednica Klun Posavec, radi »skupina mladih, obrazovanih i stručnih ljudi«.

- Oni iznimno dobro surađuju s uredima dru-gih regija EU zemalja i lobiraju za projekte hr-vatskih županija, što maksimalno trebamo isko-ristiti. U narednom razdoblju moramo educirati naše ljude o proceduri Europske unije potreb-noj za kandidiranje projekata u pretpristupne fondove - kaže Palma Klun Posavec dodajući da će Skupština organizirati, za političke stran-

ke koje sudjeluju u njezinu radu, radionice na kojima će se vijećnici bolje upoznati s radom Ureda hrvatskih regija i mogućnostima koje njegovim posredstvom nude EU fondovi.

Razgovarajući u Bruxellessu s Brankom Ba-ričevićem, voditeljem Misije Republike Hrvat-ske pri EU, ukazano je na potrebu regionalnog povezivanja i stručne edukacije. Predsjednice obaju Skupština primio je i hrvatski veleposla-nik u Belgiji Boris Grigić.

Ured hrvatskih regija Ured hrvat-skih regija u Bruxellessu lobira za interese devet hrvatskih županija (među njima i Zagrebačke) i nekoliko gradova (iz naše županije Ivanić Grada).

PRIPREME ZA SJEDNICU ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Zasjedali odboriUoči sjednice Županijske skup-

štine, sazvane za 15. listopada, zasjedali su prošloga tjedna skup-

štinski odbori. Na dnevnom redu sjednice Skupštine su, među osta-lim, odluke o osnivanju trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja i ustanove Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvat-ske, izmjeni odluke o osnivanju Garancijske agencije i osnivanju OŠ »Pavao Belas«, te zaključci o izvršenju proračuna za razdolje od siječnja do lipnja i novelaciji studi-je »Osnovne postavke koncepcije razvitka vodoopskrbe«.Sjednica Odbora za socijalnu skrb i umirovljenike ... ... i Odbora za zdravstvo

P

Tatjana Holjevac, Marija Ledinski Anić i Palma Klun Posavec

U Uredu hrvatskih

regija



KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Žumberački vodovodŽupanija će, zajedno s Hrvatskim vodama, financirati nastavak gradnje magistralnog cjevovoda Budinjak-Novo Selo-Poklek-Stojdraga, dužine 10.602 metra, crpne stanice “Gornja Vas”, kapaciteta dvije litre u se-kundi, i vodospreme “Novo selo”, kapaciteta 150 pro-stornih metara”. Županija će za tu namjenu osigurati

u ovoj godini 500.000, a Hrvatske vode milijun kuna. Time se nastavlja rješavanje problematike opskrbe pitkom vodom u zapadnome dijelu županije (po-dručju Samobora i Žumberka). Nastavak gradnje tog magistralnog cjevovoda potaknuli su vijećnici u Skupštini Zagrebačke županije.


Gradnja magistralnih cjevovodaŽupanija će s 1,2 milijuna kuna sufinancirati izradu glavnog i izvedbenog projekta magistralnog cjevovo-da Sesvetski Kraljevec - Ivanić Grad, koji je sastavni dio “Osnovnog dobavnog sustava vodoopskrbe” istočnog dijela Zagrebačke županije. U tom prostoru nema ade-kvatnih izvorišta vode na kojima bi se moglo temeljiti

širenje postojećih sustava. Stoga je potrebna doprema vode iz crpilišta smještenih u području rijeke Save, te gradnja magistralnih sustava i vodovodnih građevina kojima će se omogućiti transport potrebnih količina vode. Ugovor o sufinanciranju projektne dokumentacije potpisat će se s Hrvatskim vodama.

Trenutno se vodoopskrba na području županije obav-lja putem nekoliko većih javnih sustava koji obu-hvaćaju prostor Zaprešića, Samobora, Svete Nedelje, Jastrebarskoga, Velike Gorice, Dugog Sela, Vrbovca i Svetoga Ivana Zeline. Voda se većim dijelom crpi iz doline rijeke Save - crpilišta Šibice, Strmec i Velika Gori-ca - dok se manjim dijelom koriste kaptaže u gorskim predjelima - Slapnica i Lipovec na vodoopskrbnom sustavu Samobor te izvori-šta vodoopskrbnih sustava Jastrebarsko, Klinča Sela i Sveti Ivan Zelina.

Crpilišta i izvorišta

- Županija i u vodoopskrbi mora biti lider u regiji, a o distribuciji vode u svome području sama voditi računa - rekao je član Pogla-varstva Vlado Horina. Boris Kovačić je istaknuo da je Studija od iznimnog značaja za budućnost Županije. - Ona je nužna za povezivanje svih vodoopskrbnih sustava - dodao je. Vladimir Lasić, uz konstataciju da problema s opskrbom pitke vode ima i u zapadnom dijelu Županije, rekao je da se uz vodoop-skrbni treba razmišljati i o sustavu odvodnje.

Povezivanje sustava

U županiji ima devet komunalnih poduzeća koja obavljaju javnu vodoopskrbu - zagrebačka “Vodoopskrba i odvodnja” (za područje Samobora, Svete Nedelje i Stupni-ka), “VG-Vodoopskrba” (Velika Gorica, Kravarsko, Pokupsko, Orle), “Zapre-šić”, (Zaprešić i gravitira-juće općine) “Komunalno Jastrebarsko”, “Komunalno Klinča Sela”, “Dukom” (Dugo Selo, Rugvica, Brc-kovljani), “Ivakop” (Ivanić Grad, Kloštar Ivanić i Križ) “Komunalac Vrbovec” i “Zelinske komunalije”.

Javna vodoopskrba

PRIHVAĆENA STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE

Gradnja vodosprema i precrpnih stanica

Svim stanovnicima županije želi se omogućiti kvalitetna opskrba vodomupanijsko poglavarstvo prihvatilo je Studiju “Osnovne postavke kon-

cepcije razvitka vodoopskrbe”. Ona pruža dovoljno tehničkih i koncepcijskih podataka temeljem kojih se može započeti rješavanje problema vodoopskrbe, rečeno je na sjednici.

- Županija, vodeći računa o rav-nomjernom razvitku svog područ-ja, želi omogućiti svim naseljima kvalitetnu opskrbu pitkom vodom - napomenuo je župan Stjepan Ko-žić.

Velike Gorice, koji se smatra po-tencijalno velikim nalazištem pitke vode. Studija je osnovni dokument za dugoročni i siguran sustav grad-nje vodoopskrbnog sustava.

- Otvaranjem poduzetničkih zona prostor županije postaje sve atrak-tivniji, ali u njemu nema dovoljno pitke vode. Želimo osigurati kon-tinuirani i planski razvoj vodoop-skrbe, a dinamiku njegove gradnje

uzeti u vlastite ruke - rekao je Josip Jambrač, zamjenik župana.

Studiju “Osnovne postavke kon-cepcije razvitka vodoopskrbe na području Zagrebačke županije” izradila je tvrtka Dippold & Gerold Hidroprojekt 91. Ona je bila i pod-loga za izradu elaborata opravda-nosti osnivanja regionalnog vodo-opskrbnog poduzeća Zagrebačke županije.

Osigurat će se planski razvoj vodoopskrbe

Ž

OPSKRBA VODOM ISTOČNOG DIJELA ŽUPANIJE

Poglavarstvo predložilo osnivanje “Vodoopskrbe i odvodnje”

Hrvatske vode projekte gradnje vodoopskrbnih sustava sufinanciraju preko komunalnih tvrtki

JOSIP JAMBRAČ, zamjenik župana

REKLI SU

MIRKO ŽUŽIĆ, član Poglavarstva

NENAD BABIĆ, pro-čelnik za komunalnu infrastrukturu

a sjednici Poglavarstva 2. listopada prihvaćena je odluka o osnivanju tr-

govačkog društva “Vodoopskrba i odvodnja” Zagrebačke županije. Njegova osnovna zadaća bila bi opskrba vodom istočnoga dijela županije. U prvoj fazi, pojasnio je Nenad Babić, pročelnik za ko-munalnu infrastrukturu, tvrtka će investirati u gradnju “Osnovnog dobavnog sustava” koji se sastoji od crpilišta Kosnica, magistralnih cjevovoda, potrebnih vodosprema i precrpnih stanica. Trenutno u županiji gotovo 30 posto stanov-ništva (blizu 90 tisuća ljudi) nema mogućnost priključka na javni vodoopskrbni sustav. Osnivanjem tvrtke, rečeno je na sjednici, župa-nija će preuzeti značajniju ulogu

u razvoju vodoopskrbe na svome području.

- Stvaramo uvjete za ubrzani gospodarski razvoj te preuzima-mo odgovornost za gradnju vo-doopskrbnog sustava. Dosad smo teško utjecali na uvjete i dinamiku njegove gradnje. Razgovaramo s tvrtkama koje su nam voljne po-moći u realizaciji projekta vodo-opskrbe, a osnutkom našeg trgo-vačkoga društva “Vodoopskrba i odvodnja” projekte ćemo kandi-

dirati i prema fondovima Europ-ske unije - rekao je Josip Jambrač, zamjenik župana. Član Pogla-varstva Mirko Žužić istaknuo je da je osnivanje vodoopskrbnog trgovačkog društva jedan od naj-značajnijih projekata Zagrebačke županije, važan za razvoj gospo-darstva i standard građana. Osnut-kom te tvrtke, rečeno je na sjedni-ci Poglavarstva, lakše će se doći i do sredstava Hrvatskih voda koje projekte gradnje vodoopskrbnih sustava sufinanciraju preko ko-munalnih tvrtki.

- Vodoopskrbna tvrtka važna je i zbog dobivanja koncesije za cr-pilište Kosnica, bez koje bi se teš-ko organizirala opskrba vodom u županiji - pojasnio je župan Stje-pan Kožić.

Gotovo 30 posto stanovništva nema mogućnost priklju- čka na javni vodo-opskrbni sustav

Dobavni sustavGradnja “Osnovnog dobavnog sustava”, predviđa se, koštala bi 93,9 milijuna eura, dok bi dodatnih 137,7 miliju-na eura trebalo osigurati za gradnju magistralnih cjevovoda (cca 230 kilometara), sekundar-nu mrežu (cca 1090 kilometara), vodospre-ma i precrpnih stanica (ukupno osamdesetak građevina) te za sanaciju postojećih cjevovoda (cca 550 kilometara).

NDosad smo teško utjecali na razvoj vodoopskr-be, a sada preuzima-mo odgo-vornost za njezin razvoj

To je jedan od najzna-čajnijih projekata Županije, važan za razvoj gos-podarstva i standard građana

U prvoj fazi uložit će se u gradnju “Osnovnog dobavnog sustava”, odnosno vodocrpili-šte Kosnica

Posebni značaj ima lokalitet Črnko-vec koji se smatra potencijalno veli-kim nalazištem pitke vode

Da bi se svi stanovnici župani-je imali pitku voda, neophodno je osigurati tehničko-tehnološke pret-postavke - izgraditi magistralne cjevovode, vodospreme i precrpne stanice. Prihvaćena studija daje ja-san uvid u planirani vodoopskrbni sustav na području županije, uklju-čujući i gravitirajuće područje Gra-da Zagreba. Ukazuje i na potrebu gradnje novih crpilišta kako bi se pravovremeno osigurale dovoljne količine vode. Posebni značaj za ra-zvitak i daljnju vodoopskrbu zauzi-ma lokalitet Črnkovec, na području Gradit će se precrpne stanice




Studija gospodarenja otpadomImenovano je stručno povjerenstvo za izradu Studije gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji. Izra-da takve studije zatražena je, u srpnju na sjednici Žu-panijske skupštine. Tada je također odgođena primje-na zaključka o istražnim radovima na potencijalnim odlagalištima šljake (inertnog materijala koji nastaje

termičkom obradom komunalnog otpada). Povjeren-stvo ima 18 članova, a predsjedat će mu Nenad Babić, pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu in-frastrukturu. Planom gospodarenja otpadom sve jedi-nice područne samouprave moraju odrediti lokaciju županijskog centra za zbrinjavanje otpada.

GOSPODARSTVO

Nedostaje soba za smještaj gostijuS milijun kuna pomaže se gradnja, odnosno uređenje i opremanje soba i apartmana za smještaj gostiju. Ove je godine županijsku potporu, u sklopu unapređenja i razvoja turističkih smještajnih kapaciteta, dobilo dvadeset hotela, pansiona, prenoćišta, planinarskih domova i poljoprivrednih gospodarstava. Potpora je

odobrena za gradnju sedam, opremanje 20 i uređenje 46 soba i dva apartmana te za postavljanje klima ure-đaja u 18 soba. Po jednoj sobi maksimalno se moglo dobiti 15 tisuća kuna. Studija razvoja turzma u župa-niji upozorava na nedostatak smještajnih kapaciteta, čime se ograničava i brži razvoj turizma.


Održavanje i sanacija lokalnih cestaPoglavarstvo je gradovima i općinama odobrilo potpore za održavanje

i gradnju objekata komunalne infrastrukture. Općine Bedenica i Prese-ka dobit će po 250.000 kuna, Općina Dubrava 200.000 kuna, a Općina Pokupsko 150.000 kuna za pojačano održavanje lokalnih cesta. Dubrava će dobiti i 50.000 kuna za sanaciju 12 divljih odlagališta otpada. Novac za sanaciju nelegalnih odlagališta, 150.000 kuna, dobit će i Općina Orle. Općini Jakovlje je odobreno 65.000 kuna za ishođenje potrebnih dozvola za organizaciju javnog prijevoza (u suradnji sa ZET-om), a Općini Klin-ča Sela 300.000 kuna za gradnju cjevovoda i dviju vodosprema (Gonje-va, zapremine 200 prostornih metara, i Gornja Gonjeva, zapremine 50 prostornih metara). Za projektnu dokumentaciju vodoopskrbnih sustava Općini Bistra je odobreno 200.000 kuna. Velika Gorica će dobiti 200.000 kuna za sanaciju i dogradnju ispusta u rijeku Savu iz centralnog pročista-ča, a Vrbovec 250.000 kuna za hitnu sanaciju cesta u naselju Dulepska.

Zagrebačka županija, Zagre-bački holding, Hrvatske vode, HEP i Energetski institut “Hrvoje Požar” potpisat će Sporazum o pripremi projek-tnog zadatka za uređenje i korištenja rijeke Save. Spo-razum je preduvjet za trajno rješenje sigurnost imovine i osoba od poplava, problema vodoopskrbe i dijelom pro-blema prometa, urbanizaciju područja uz rijeku i opleme-njivanje tog prostora novim sadržajima te energetsko korištenje potencijala Save gradnjom vodnih stepenica.

Uređenje rijeke Save

Za izradu prostornih planova uređenja Vrbovca, Velike Gori-ce i Jastrebarskoga, odnosno općina Orle i Stupnik, osigura-no je u županijskom proraču-nu 328.000 kuna. Jastrebarsko će dobiti 70.000 kuna, Velika Gorica 140.000, Vrbovec 60.000, Orle 30.000, a Stupnik 28.000 kuna. Odobreni novac utrošit će se za usklađivanje prostornih planova gradova i općina s nedavno izmijenje-nim i dopunjenim Prostornim planom Zagrebačke županije, odnosno izradu urbanističkih i detaljnih planova uređenja.

Prostorni planovi uređenja

REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA

Korištenje obnovljivih izvora energije za održivi razvitakupanija, zajedno s Gra-dom Zagrebom, Kar-lovačkom i Krapinsko-

zagorskom županijom, planira osnivanje Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske. Osnovat će se i istoimena ustano-va, kao projekt u sklopu programa Europske komisije “Inteligentna energija za Europu”. Ta je komisija početkom travnja prihvatila osniva-nje Regionalne energetske agencije i u tijeku su posljednje pripreme za potpisivanje ugovora o njegovoj provedbi. Agencija se osniva radi sustavnog djelovanja na području regionalnog održivog razvitka kroz korištenje obnovljivih izvora ener-gije i uvođenje mjera povećane energetske učinkovitosti. Dosad je kroz program “Inteligentna energi-ja za Europu” osnovano u zemlja-ma Europske unije više od 40 regi-onalnih energetskih agencija.

učinkovitosti u kućanstvima, jav-nim zgradama i industrijskim po-gonima donijela bi ogromne uštede u potrošnji energije - navodi se u obrazloženju osnutka agencije.

Na području županije postoji i višestoljetno iskorištavanje geoter-malne energije, iz prirodnih izvora, u medicinske i rekreacijske svrhe, a gospodarenje pitkom vodom izrav-no je povezano sa štednjom ener-gije. Zajednička akcija Županije i Zagreba potrebna je i zbog složene problematike zaštite podzemnih voda vodocrpilišta Črnkovec i zaštite izvorišta rijeke Odre. Zna-čajan izvor prihoda može postati i sustavno gospodarenje biomasom koja nastaje kao drvni ostatak u drvno-prerađivačkim tvrtkama - stoji u obrazloženju. Agencija se osniva uz zajedničko financijsko ulaganje njezinih osnivača i Eu-ropske komisije.

Osnivanje i razvoj podu-zetničkih zona Županija će pomoći s 3.000.000 kuna. Općinama Rakovec, Brckov-ljani, Pisarovina, Križ i Rugvi-ca, odnosno gradovima Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Ivanić Grad, Samo-bor, Dugo Selo i Jastrebarsko odobreno je po 250.000 kuna. Novac će, uglavnom, biti utrošen za izradu projek-tne dokumentacije i gradnju komunalne infrastrukture.

Poduzetničke zone

Želeći proširiti dosadašnje mjere i partnere u projektima smanje-nja nazaposlenosti, Poglavarstvo je prihvatilo odluku o kriterijima dodjele sredstava za sufinancira-nje projekata edukacije, prekva-lifikacije i osnaživanje nezapo-slenih. Natječaj je otvoren do 15. studenog. Županije će sufinanci-rati pojedini projekt do 75 posto ukupnih troškova, a maksimalno do 50.000 kuna. Informacije na telefon 6009-457.

Smanjenje nezaposlenosti

Uvođenje inovacija u proizvodnjuObrti, mala i srednja trgovačka društva u stopostotnom privatnom

vlasništvu državljana Republike Hrvatske sa sjedištem u županiji mogu dobiti potporu za uvođenje inovacija u proizvodnju. Natječaj je otvoren do 15. studenog.

- Želja nam je potaknuti što veći broj poduzetnika da primjenom inovacija unaprijede proizvodnju - kaže Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvo. Potpora se dodjeljuje za izradu ili nabavu alata, opreme i računalnih programa neophodnih za uvođenje inovacija u proizvodnju. Najviše se može dobiti 50.000 kuna.

Potpora tradicionalnim obrtima

Tradicionalni i umjetnički obrti dobit će 250.000 kuna potpore. Žu-panija će obrtnicima pomoći nabavu i renoviranje opreme, uređenje radionica te kupnju strojeva i alata. Potporu će, u rasponu od 4.500 do 5.000 kuna, dobiti 51 obrtnik. Radi se o osobama koje se bave tra-dicionalnim obrtima, odnosno restauriranjem predmeta i građevina te izradom suvenira. Tradicionalnim obrtima smatraju se djelatnosti koje se obavljaju na način utemeljen na tradiciji i predaji.

Dosad je kroz program “Inteligentna energija za Europu” osnovano više od 40 energetskih agencijaPodručje Zagrebačke županije i

Grada Zagreba ima veliki potenci-jal za korištenje različitih obnov-ljivih izvora energije, a posebno provedbu mjera za povećanje energetske učinkovitosti - navodi se u zahtjevu za osnutak agencije,

upućenom Europskoj komisiji. Ko-rištenje biogoriva i drugih alterna-tivnih goriva u javnom gradskom i međugradskom prijevozu moglo bi imati pozitivne učinke na kvalitetu zraka, odnosno zdravlje stanov-nika, a primjena mjera energetske

Vladimir Lasić i Mirko Žužić

Lazar Grujić i Slavko Jurić Boris Kovačić i Stjepan Puhelek

Ž


10 11KRONIKA Ž U P A N I J S K A

ŠKOLSTVO

Javno-privatno partnerstvoOpćina Klinča Sela trebala bi biti prva u županiji u kojoj će se nova zgrada osnovne škole, sa sportskom dvora-nom, graditi prema modelu javno-privatnog partner-stva. Najavio je to župan Stjepan Kožić na proslavi dana te općine. Zasad je Općina osigurala zemljište, a Župani-ja financirala izradu projektno-tehničke dokumentacije

temeljem koje je u veljači ove godine dobivena građe-vinska dozvola. - Realna je mogućnost da gradnja započne u 2008. i za-vši u roku 1,5 godina. Predračunska vrijednost radova je iznimno velika, 50 milijuna kuna, a to Županija ne može isfinancirati iz vlastitih prihoda - rekao je župan.

ŠKOLSTVO

Polumontažna područna škola Za gradnju polumontažne područne škole u Plešivi-ci, u sklopu jaskanske OŠ “Ljube Babića”, Županija je predvidjela 2.000.000 kuna. Postojeća školska zgrada, stara dva stoljeća, više nije u funkciji, a nastava se pri-vremeno odvija u društvenom domu. Zbog slijeganja terena i urušavanja kamenih temelja uočljive su puko-

tine na zgradi, koja zbog visine stepenica, volumena i rasporeda prostorija više ne odgovara standardima osnovnog školstva. Stoga je na zadnjoj sjednici Po-glavarstva imenovano stručno povjerenstvo koje će, nakon javnoga nadmetanja, odabrati najpovoljnijeg ponuditelja gradnje nove školske zgrade.

Nova škola u BrdovcuNa zadnjoj sjednici Poglavarstva podržano je osnivanje OŠ “Pavao Belas” u Brdovcu. Osnivač će biti Županija, a gradnja školske zgrade, kapaciteta 480 učenika u 16 razrednih odjeljenja, sufi-nancirat će se novcem Svjetske banke i državnog proračuna. Postupak izdvajanja Područne škole “Brdovec” iz zaprešićke osmoljetke “Antuna Augustin-čića” u samostalnu ustanovu inicirala je Općina Brdovec. Tre-nutno OŠ “Antuna Augustinčića” polazi 353 učenika s područja te općine, a zbog velikog prirasta stanovništva taj broj stalno raste. Zgrada PŠ “Brdovec” zadovoljava uvjete za odvijanje nastave od 1. do 4. razreda, a izgradnjom nove zgrade stvorit će se uvjeti i za odvijanje nastave od 4. do 8. razreda. Za privremenog ravna-telja OŠ “Pavao Belas” predložen je Josip Kišić. Suglasnost za osnivanje nove škole mora dati Ministarstvo znanosti, obrazova-nja i športa.

Gradnju nove zgrade OŠ Dugo Selo, te stručni i projektantski nadzor, uređenje okoliša i pristupnih prometnica, kao i opremanje građevine, zajedno će financirati Ministarstvo zna-nosti, obrazovanja i športa (55 posto), Zagrebačka županija (27 posto) i Grad Dugo Selo (18 posto). Vlada RH uvrstila je tu školu u Program gradnje školskog prostora u sklopu zajma Svjetske banke. Zemlji-šte za novu školsku zgradu, sa sportskom dvoranom, zajedno su otkupili Županija (uložila je 2 milijuna kuna) i Grad Dugo Selo (s ulogom od 680.560 kuna). Županija je dodatnih 1,2 milijuna kuna uložila i u izradu projekta te ishođenje lokacijske i građevinske do-zvole, izdane 2. srpnja.

Gradnja dugoselske škole

NATJEČAJ ZA UČENIČKE I STUDENTSKE STIPENDIJE

Presudne ocjene i socijalni status

o 19. listopada otvo-ren je natječaj za do-djelu stipendija učeni-

cima i studentima koji stalno prebivalište imaju na područ-ju županije. Dodijelit će se 30 učeničkih stipendija, od toga 15 za deficitarna zanimanja, i 20 studentskih stipendija. Stipendija se dodjeljuje za 12 mjeseci, računajući od 1. ruj-na ove godine. Učenička mje-sečno iznosi 500, a studentska tisuću kuna.

Pravo na stipendiju ostva-ruju redoviti učenici koji su prethodne dvije godine ško-lovanja završili s najmanjom prosječnom ocjenom od 4,0 (odnosno 3,0 za deficitarna zanimanja) i redoviti studen-ti prve godine koji su zadnja dva razreda srednje škole za-

vršili s najmanjom prosječ-nom ocjenom od 4,0, odnosno s jedinstvenom prosječnom ocjenom za prethodne dvije godine školovanja (studenti starijih godišta) od najmanje 3,5. I učenicima i studentima prosječni neto prihod po članu kućanstva u prethodna tri mje-

seca ne smije prelaziti 2.720 kuna mjesečno. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata su uspjeh u školovanju i socijalni status obitelji.

Prijave se u zatvorenoj omotnici, uz naznaku “Na-tječaj za dodjelu stipendije”, šalju na adresu Zagrebačke županije, Ulica grada Vuko-vara 72/V, p.p. 974 ili se osob-no mogu donijeti u Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu, Uli-ca Ivana Lučića 2a. Prijedlog liste kandidata objavit će se na oglasnim pločama župa-nijskih gradova i općina te na web stranici www.zagrebac-ka-zupanija.hr. Prošle školske godine Županija je imala 183 stipendista, za što je izdvojila 1,8 milijuna kuna.

Obrazac prijave Radi detaljnijih uputa i preuzimanja obrasca prijave, kandidati se mogu obratiti Upravnom odjelu za prosvje-tu, kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke župani-je, Ulica Ivana Lučića 2a, sobe 12 i 14, odnosno pobliže obavijesti mogu dobiti na telefonu 6009-492, 6009-491 i 6009-424 ili na web stranici Županije.

Deficitarna zanimanja su: alatničar, autolakirer, bra-var, dimnjačar, elektroin-stalater, instalater grijanja i klimatizacije, krovopo-krivač, klobučar, konobar, kuhar, krojač, kozmetičar, kemijski čistač, limar, mesar, pediker, pekar, plinoinstalater, slastičar, staklar, stolar, strojobravar, soboslikar i ličilac, tesar, vodoinstalater, tokar, tape-tar, zavarivač i zidar.

GRADNJA ŠKOLA I SPORTSKIH DVORANA

Napreduje gradnja škole u Gradecu

apreduje gradnja osmogodišnje škole u Gradecu, sa sportskom

dvoranom, koju u stopostotno-me iznosu financira Županija. Gradnja će koštati 29,2 milijuna kuna, a vrijednost cjelokupne investicije - izrada projektne dokumentacije i projektiranje, radovi i nadzor - cijeni se na preko 30,3 milijuna kuna. Ze-mljište za gradnju škole i sport-ske dvorane osigurala je opći-na. Radovi bi trebali završiti do početka iduće školske godine.

Gradnja škole u Gradecu uvr-štena je u županijske prioritet još 2003. U srpnju 2004. pro-vedeno je javno nadmetanje za izradu projektne dokumentacije i ishođenje lokacijske i građe-

vinske dozvole. Sklopljen je ugovor s tvrtkom “Capital ing”, vrijedan 328.180 kuna.

Građevinska dozvola je izda-na u prosincu 2005., a potom je ugovorena i izrada izvedbenih projekata (koštali su 218.380 kuna). Nakon provedenog jav-nog nadmetanja, kao najpovolj-niji izvođač radova odabrana je tvrtka “Radnik” iz Križevaca, s kojom je ugovor o gradnji pot-pisan u lipnju ove godine.

Trenutno se nastava u Gra-decu odvija u neprimjerenim uvjetima - u nacionaliziranom dvorcu. Izgradnjom nove ško-le stvorit će se uvjeti za jedno-smjensku nastavu, za što je već dobivena suglasnost nadležnog ministarstva.

Najmodernija dvorana u županiji

amobor je dobio novu sportsku dvoranu. Zajedno su je gradili Grad Samobor i Zagrebačka županija, a uz učenike triju srednjih škola (Gimnazije “Antuna Gustava Matoša”,

Srednje strukovne škole te Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole) koristit će je i samoborske sportske udruge. Gradnja je ko-štala 36,2 milijuna kuna, od čega je Županija osigurala 12 milijuna kuna.

- Ovo je trenutno najmodernija dvorana u županiji. Ona je dokaz da se dogovorom i zajedničkim ulaganjem može doći do visokih standarda. Gradeći školske objekte značajno ulažemo u njihovo obrazovanje. Trenutno je u ‘visokoj fazi izgradenja’ desetak škol-skih objekata, a nove ćemo graditi i prema modelu javno-privatnog partnerstva. Županija je primjer kako se i koliko ulaže u obrazova-nje - istaknuo je župan.

Zajmom Centralne europske banke i decentraliziranim sredstvi-ma Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, odnosno sredstvima županijskog proračuna sagrađeno je tijekom proteklih nekoliko go-dina dvadesetak školskih objekata u Zagrebačkoj županiji. Župan je rekao da će se taj trend nastaviti i narednih godina.

Stolnoteniski meč župana i gradonačelnika

U gradnju škole ulaže se 30,3 milijuna kuna

Učenička stipendija iznosi 500, a studentska tisuću kuna mjesečno

Gradnjom škole stvaraju se uvjeti za jednosmjensku nastavu

Uz srednjoškolce dvoranu će koristiti i samoborske sportske udruge

D

N

S

Lani je Županija imala 183 stipendista

Deficitarna zanimanja



ŠKOLSTVO

Dvadesetak školskih objekataRavnatelji osmogodišnjih i srednjih škola, kojima je Županija osnivač, obišli su 9. listopada gradilište sportske dvorave pri Srednjoj školi Jastrebarsko. Po-livalentnu dvoranu zajedno grade Županija i Grad Jastrebarsko, a vrijednost radova cijeni se na 12 mili-juna kuna. Tijekom proteklih pet godina Županija je

sufinancirala gradnju dvadesetak školskih objekata. Trenutno se dograđuje Srednja škola u Ivanić Gradu i gradi škola u Gradecu, a pred početkom je i gradnja škola u Rugvici, Šenkovcu, Farkaševcu, Dugom Selu... Županija u odgoj i obrazovanje ulaže 40 posto uku-pnog proračuna.

U prigodnome programu sudjelovali su učenici OŠ “Ljubo Babić”

Poklone je, uz župana, uručila i njegova zamjenica dr. Mirjana Mataušić Pišl

OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN UČITELJA

“Radili smo za dobrobit djece”Unikatne poklone, zlatne broševe i igle za kravatu, primilo je 58 prosvjetnih djelatnika

prigodi Međunarodnog dana učitelja (5. listopada), učiteljima osnovnih i srednjih škola koji su otišli u mirovi-

nu, ili će to učiniti do kraja prosinca, uručeni su prije tjedan dana u Jastrebarskom prigod-ni pokloni. Unikatne zlatne broševe, odnosno igle za kravatu - rad Stjepana Balje iz Zapre-šića - primilo je 58 prosvjetnih djelatnika koji su godinama prenosili na mlade generacije svoja znanja i iskustvo. Miroslava Palčić iz OŠ “Vukovina” predavala je engleski jezik 44 godine.

- U mirovinu sam otišla početkom rujna i još se uvijek osjećam kao na produženom ‘feriju’. Vidjet ću što će biti dalje. Voljela sam učitelj-ski posao, zdušno sam ga radila. Ako ste s dje-com bliski, iskreni, otvoreni, i ona su takva s vama - rekla je gospođa Palčić.

- Unatoč velikim razlikama u godinama s đacima sam se odlično slagao - dodao je Željko Pavlović, učitelj matematike i fizike, umirovljenik Ekonomske, trgovačke i ugosti-teljske škole Samobor. Kaže da se odlaskom u

Subvencije i stipendijeZagrebačka županija je ušla u krug malobrojnih županija koje učenicima subvencioniraju javni pri-jevoz. Subvencioniramo ga s 50 posto, a subvencijom je obuhvaćeno više od 10 tisuća učenika. Mjesečno izdvajamo za tu namjenu 800.000 kuna. Učenicima osiguravamo i stipendije, a sustavom kreditiranja stu-denata, za koji vjerujemo da će biti dobro prihvaćen, želimo što više obrazova-nih ljudi zadržati u prostoru županije - rekao je župan mr. Stjepan Kožić.

U mirovinu ‘osjeća prazno’ te da danas, više no ikad, društvo treba ulagati u školstvo. Među prosvjetnim radnicima koji su otišli u mirovi-nu najviše staža, 46 godina, ima Veronika Bo-ričević iz Jastrebarskoga, učiteljica razredne nastave.

- Bilo je lijepo, ali i dosta odgovorno. Da da-nas biram ponovno bih odabrala učiteljski po-ziv. Mislim da ništa drugo ne bih znala raditi - komentirala je gospođa Boričević. Jadranka

Strugar iz Svete Nedelje predavala je biologi-ju 34 godine.

- Veseli me kad na ulici sretnem bivše đake, danas odrasle ljude koji su uspjeli u životu - rekla je gospođa Strugar, a Milica Remenar iz Svetoga Ivana Zeline, koja je također 34 godi-ne radila s djecom, dodala je da je imala zani-mljiv radni vijek tijekom kojega je “živjela i s emotivnim problemima učenika”.

- Najvažnija je prisnost i ljubav - napome-nula je gospođa Remenar. Anđela Benko, uči-teljica razredne nastave OŠ “Milke Trnina” iz Križa, nakon 33 godine radnoga staža u miro-vinu odlazi krajem godine.

- Nije jednostavno, psihički se pripremam već duže vrijeme. No, jednom je i do toga moralo doći. Bilo je prekrasno! Volim djecu i njima sam poklonila svoj radni vijek - rekla je gospođa Benko.

Županija je Dan učitelja obilježila četvrtu godinu zaredom. Domaćini prigodne sveča-nosti bile su Osmogodišnja škola “Ljube Ba-bića” i Srednja škola Jastrebarsko.

PROMET

Izvanredno održavanje cesta Za izvanredno održavanje županijskih cesta pla-nira se do kraja godine utrošiti 13,6 milijuna kuna. U održavanje županijske ceste u Vrbovcu i Preseki ulaže se 1,9 milijuna kuna, u Velikoj Gorici 1,75 mi-lijuna, Svetom Ivanu Zelini 1,2 milijuna, u Kloštar Ivaniću i Općini Orle 1,1 milijun, Zaprešiću i Bistri

po milijun kuna, u Klinča Selima i Pisarovini 800 tisuća, Rugvici 750 tisuća, Pušći i Križu po 600 ti-suća, Bedenici i Žumberku po 500 tisuća, Mariji Gorici i Kravarskom po 400 tisuća, Pisarovini, Du-bravici i Rakovcu po 300 tisuća te u Samoboru 200 tisuća kuna.

Rekonstrukciju bi financirale Hrvatske ceste

STARA KARLOVAČKA I ZAGORSKA MAGISTRALA

Prekategorizacija županijskih cesta

Za rekonstrukciju 50 kilometara

prometnica paralelnih s autocestama treba izdvojiti 50 milijuna

kunaobra cestovna infrastruk-tura iznimno je značajna za gospodarstvo svake

županije. Kako Zagrebačka župa-nija poput otvorenog prstena okru-žuje Zagreb, dobar dio cestovne komunikacije između metropole i ostatka Hrvatske odvija se upravo preko njezinog područja. Prosječni dnevni promet upravo je stoga da-leko veći nego u ostalim županija-ma, a najveći dio novca troši se za održavanje oko stotinu kilometara prometnica paralelnih s autocesta-ma. Posebno su opterećene Stara Karlovačka i Zagorska magistrala s dnevnim prometom preko deset tisuća vozila. Stoga su te promet-nice u vrlo lošem stanju.

Županijsko poglavarstvo po-krenulo je još 2002. inicijativu za prekategorizaciju tih cesta iz župa-nijskih u državne. Prema nesluž-benim informacijama, pedesetak kilometara tih “paralelki” trebao bi se prekategorizirati iduće godine. Njihovu bi rekonstrukciju finan-cirale Hrvatske ceste, a koštala bi oko pedeset milijuna kuna.

Redovito i izvanredno održavanje

Otkako je prije šest godina preuzeo dužnost ravnatelja Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, Zdenko Majzec uporno ukazuje na izuzetno loše stanje promet-nica, kao i na nedostatna sredstva za njihovo redovno i izvanredno održavanje. ŽUC skrbi o 806 kilometara županijskih i 715 kilometara loklanih cesta, od čega gotovo tisuću kilometara treba te-meljito rekonstruirati. Naime, gotovo 70 posto cesta u župa-niji široko je između tri i četiri metra, pa bi ih prema Zakonu o sigurnosti u prometu - koji propisuje dva kolnička traka - trebalo zatvoriti. Majzec ističe da bi za dovođenje cesta u tehnički i prometno prihvatljivo stanje trebalo tijekom sljedeće dvije godine osigurati 400 milijuna kuna, a uz to i dodatnih 150 miliju-na za redovno i izvanredno održavanje. Međutim, stanje je posve drugačije. Prema financijskom planu ŽUC-a za 2007. planirani su prihodi u ukupnom iznosu od svega 78 milijuna kuna.

Zdenko Majzec

Zimska služba U tijeku je izrada plana rada zimske službe. Plan se pripre-ma za razdoblje od 1. stude-nog do 15.travnja, a aktivira se s prvim snijegom.

Jedan od temeljnih izvora financiranja ŽUC-a jest naknada koja se plaća pri registraciji vozila, a dio prihoda se osigurava iz cijene benzina. Iz cijene jedne litre goriva 60 lipa se izdvaja za održavanje, odnosno građenje lokalnih, županijskih i državnih cesta. No, tu do-lazi do neproporcionalne raspodjele, jer Hrvatske ceste, koje skrbe o 7.000 kilometara cesta, dobivaju 50 lipa, dok je za 21.000 kilometa-ra cesta, koje održavaju županije, namijenjeno svega 10 lipa. - Uzme li se u obzir broj registriranih vozila unazad četiri godine, učešće Zagrebačke županije u ukupnom broju registriranih auto-mobila je osam posto - objašnjava Zdenko Majzec. - Kada bi ŽUC dobio povrat sredstava temeljen na tom broju vozila, razlika bi u odnosu na ono što se sada dobiva bila ogromna - dodaje ravnatelj ŽUC-a. Naime, tijekom protekle četiri godine ŽUC je dobio svega dva posto od ukupnog iznosa tih sredstava, što je i rezultiralo propadanjem cesta i cestovnih objekata.

Neproporcionalna raspodjela D



JASKANSKE VINSKE SVEČANOSTI

Najbolja županijska vinaU Jastrebarskom su krajem

rujna održane Vinske svečano-sti, priredba koja je posjetitelji-ma ponudila ne samo plešivička, nego i najbolja vina Zagrebačke županije.

Otvorenju su prisustvovali žu-pan Stjepan Kožić i njegov za-mjenik Josip Jambrač te Božidar

Pankretić, predsjednik Sabor-skog odbora za selo i poljopri-vredu.

Županija poljoprivredu potiče s 48 različitih subvencija, a nje-zini čelnici ističu da će “podrške iz proračuna biti i narednih go-dina”. Lani je subvencionirana sadnja 175.000 trsova.

SUŠA NIJE NAŠTETILA PLEŠIVIČKIM VINOGRADIMA

Odlična kakvoća portugisca

erba grožđa, zbog sušnoga ljeta, počela je ranije nego proteklih godina. Simbolično, prvi grozdo-

vi portugisca ubrani su u vinogradu Josipa Lackovića, člana Udruge Portugizac Pleši-vica. Vinogradari su zadovoljni kakvoćom grožđa (omjerom šećera i kiselina), dapače plešivički kažu da ta vinarska podregija nije osjetila sušu. U simboličnoj berbi portugis-

ca, od kojega se proizvodi zaštićena robna marka vina Zagrebačke županije, uz vin-sku kraljicu Ivanu Jambrović i Irenu Majcenović, pred-sjednicu Udruge Portugi-zac Plešivica, bio je i župan Stjepan Kožić. On je rekao je da će Županija i ubuduće pomagati sadnju vinograda, odnosno marketinške aktiv-nosti članova udruge i njihov zajednički nastup na tržištu.

- Nastavit ćemo razvijati vinske ceste, Plešivičku i Zelinsku, no vrijeme je i za otvaranje novih. Njima direktno spajamo proizvođače i potrošače, odnosno obilazi-mo posrednike što je od velike koristi za naše vinare - napomenuo je župan. Dodao je da je sreća što je Plešivicu ove godine zaobišla tuča, odnosno nevremena koja su osjetne štete nanijela drugim dijelovima županije.

Simbolični početak berbe grožđa u žu-paniji tradicionalno je organizirala Udruga proizvođača marke vina Portugizac Plešivi-ca, koja okuplja 36 vinara. Danas na Ple-šivici ima tridesetak hektara portugisca, a uz županijske poticaje (sedam kuna za lozni cijep) sadit će se i narednih godina. Stva-ranjem marke vina portugizac je postao prepoznatljiv brand koji ponovno osvaja zagrebačko tržište. Želja je njegovih proi-zvođača da se to vino ubuduće u restorani-ma nudi tijekom cijele godine.

POLJOPRIVREDA

Distributivni centar za voće i povrće Županijska subvencija u iznosu 550.000 kuna za izradu projektne dokumentacije, ishođenje građe-vinske dozvole i izradu investicijske studije za grad-nju distributivnog centra za voće i povrće, odobrena je Poljoprivrednoj zadruzi “Zagrebački voćnjaci”. Distributivni centar, koji će se graditi u Velikoj Gorici,

omogućit će skladištenje i stvoriti uvjete za sortira-nje, pakiranje te prodaju voća i povrća. Koristit će ga svi proizvođači iz naše županije koji će zadovo-ljiti zakonom propisane uvjete. Gradit će se prema najvišim tehnološkim standardima koji će osigurati čuvanje i plasman proizvoda visoke kakvoće.

POLJOPRIVREDA

Unos divljači u lovištaUnapređenje lovstva Županija pomaže raznim subven-cijama i dotacijama koje mogu dobiti lovačka društva, lovozakupnici i koncesionari zajedničkih i državnih lo-višta. Županija je osigurala novac za unos zeca i perna-te divljači u lovišta, premiju osiguranja lovišta za štete na divljači i od divljači, suzbijanje bjesnoće, odnosno

odstrel lisica, izradu lovnogospodarske osnove, lovno streljaštvo, osposobljavanje lovačkih pasa, ishođenje dokumentacije za gradnju i adaptaciju objekata za obradu i čuvanje mesa divljači te gradnju i adaptaciju lovačkih domova, kao i kupnju hidrostatske vage i pri-bora za ocjenjivanje trofeja divljači.

ZAGREBAČKI FESTIVAL PORTUGISCA

Mladinin portugizac - najbolji!Portugizac Mladine ocijenjen je

najboljim na 12. zagrebačkom festi-valu toga mladog vina, održanom od 5. do 7. listopada u zagrebačkom Bo-ćarskom domu. Na festivalu, čiji su pokrovitelji bili Zagrebačka županija i Grad Zagreb, kušao se portugizac dvadesetak županijskih (plešivičkih) vinara. Josip Kraljičković, županij-ski pročelnik za poljoprivredu, ini-cijator stvaranja županijskih robnih marki, kaže da vinogradari ponovno sade portugizac te obnavljaju stare i podižu nove nasade trsja jer u tome vide egzistenciju i budućnost. Robert Brkić, enolog Mladine, kaže da je ova godina, unatoč suši, dala grožđe iznimne kakvoće - iznadprosječnih sladora i skladnih kiselina. Živjeli, uz pjenušac!

UZORNI POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČI

Hrženjak i Kolarić među najboljima u državi

arijan Hrženjak iz Velike Mlake je-dan je od trojice uzornih hrvatskih poljoprivrednika, a Franjo Kolarić

iz Hrastja Plešivičkoga jedan od trojice naj-boljih hrvatskih mladih vinara.

Obitelj Hrženjak povrće proizvodi više od trideset godina - na osam hektara vanjskih površina te sedam tisuća četvornih metara plastenika. Uzgaja salatu, papriku, mrkvu, blitvu, kupus, krastavce, paradajz, brokulu...

- Odrastao sam uz tu proizvodnju, zavolio je! Nastavio sam obiteljski posao. Modernizi-rao sam proizvodnju, ugradio vanjski sustav za navodnjavanje, kupio poluautomatsku sa-dilicu, liniju za sijanje i proizvodnju presad-

nica. Zadovoljan sam! - kaže Hrženjak. Dio poljoprivrednih proizvoda prodaje na tržnici u Utrini, a veći dio na veletržnicama, odno-sno hladnjači na Žitnjaku.

- Treba gledati naprijed, jer opstat će samo vrijedni ljudi koji će s kvalitetnim proizvodi-ma biti na tržištu od rana proljeća do kasne jeseni - kaže Hrženjak.

Obitelj Franje Kolarića posadila je protekle dvije godine 13 tisuća trsova, najviše zelenog silvanca. Sadili su i portugizac, crni pinot i neuburger. Otkako je Franjo prije desetak godina preuzeo obiteljski posao, želja mu je posaditi što više vinograda.

- Samo iz vlastitoga grožđa mogu napraviti

ono što želim - kaže Franjo koji obrađuje 29 tisuća trsova.

- Imam volju, a nastavljam i obiteljsku tra-diciju - dodaje. Lani je počeo stvarati i vlastiti mrežu kooperanata.

- Ljudi će imati siguran otkup, neće posjeći trsje, a grožđe će proizvoditi pod mojim nad-zorom - kaže Franjo. Za podizanje vinograda njegova se obitelj zadužuje kod banaka, a ko-risti i poticaje Županije.

- I da nema potpora, sadio bih vinograd! Kada sam krajem devedesetih od oca preuzeo posao, bilo je teško. Nije bilo poticaja kao da-nas, no ipak sam posadio osam tisuća trsova - ponosan je Franjo.

Marijan Hrženjak, proizvođač povrća

Franjo Kolarić, proizvođač vina

M

Drago Ciban, Danijel Rukavina, Ivana Rendulić i Josip Kraljičković

Kušalo se vino dvadesetak županijskih proizvođača

Prva robna markaSada već tradici-onalno otvara-nje prve boce vina Portugizac Plešivica bit će druge subote u studenome. Por-tugizac je prva županijska robna marka, promovi-rana 2000.

B

Vinska kraljica Ivana Jambrović i dvogodišnja Elena Golubić



POVEZIVANJE TURISTIČKE PONUDE

MANIFESTACIJE MANIFESTACIJE

Po Sutli i Žumberku

Klaster osmišlja prepoznatljive turističke

proizvodeagrebačka županija, njezin Upravni odjel za gospodarstvo, u partnerstvu s Krapinsko-zagorskom županijom

te slovenskim općinama Krško i Brežice, ini-cirao je 2003. osnutak Turističke zone “Po Sutli i Žumberku”. Prije nešto više od godine dana osnovan je i istoimeni turistički klaster. U njega je udruženo 56 obiteljskih tvrtki i obrta, odnosno malih poljoprivrednih gospodarsta-va. Zadaća klastera jest osmisliti prepoznatlji-ve turističke proizvode i povezati pograničnu turističku ponudu.

Petar Štefanec, njegov predsjednik, kaže da za ozbiljniji razvoj klastera treba razjasniti nedoumice koje sputavaju razvoj turizma na seljačkim gospodarstvima.

- Poticajnim mjerama, a ne kreditima, treba stvoriti uvjete za samostalno funkcioniranje klastera - kaže Štefanec. Krunoslav Pilko, pro-čelnik za gospodarstvo, dodaje da do ulaska Hrvatske u EU, odnosno ukidanja granice sa Slovenijom, treba stvoriti povoljne uvjete za “zajednički turistički proizvod u zajedničkoj regiji”.

U Klakama, podno staro-ga grada Okića, Etno kuću je uredila obitelj Marijana Slakopera. On vjeruje da će mu turistički klaster po-moći u boljem poslovanju - promidžbi i dovođenju gostiju. Uz etno zbirku, Slakoper gostima nudi i jela iz domaće kuhinje, a sve češće ga obilaze i učenici osnovnih škola u sklopu nastave u prirodi.

Nastava u prirodi

Z

U SAMOBORU ODRŽANI TRADICIONALNI SUSRETI POGRANIČNIH REGIJA

Dobrosusjedski odnosi potiču gospodarski razvoj

Susrete je prije četiri godine inicirala Zagrebačka županijaetvrti susreti pogranič-nih regija Turističke zone Po Sutli i Žumber-

ku održani su 22. rujna na Trgu kralja Tomislava u Samoboru. Sudjelovali su članovi Turistič-koga klastera Po Sutli i Žumber-ku iz Samobora, Brdovca, Dubra-vice i Marije Gorice (Zagrebačka

županija), Klanjca i Kraljevca na Sutli (Krapinsko-zagorska župa-nija) te slovenskih općina Breži-ce i Krško.

Predstavljena je turistička po-nuda regije, odnosno autohtoni seljački proizvodi, a sve s ciljem promicanja dobrosusjedskih od-nosa i njzinih gospodarskih in-

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije

Prihvaćanjem europskih standar-da potičemo regionalni razvoj i prekograničnu suradnju, a ova-kvim susretima doprinosimo i tu-rističkoj prepoznatljivosti regije

REKLI SU

Prvi turistički klaster- Uvjeren sam da ćemo stvaranjem povoljnih uvjeta za rad i življenje zaustaviti desetljetnu depopulaciju ovih prostora te ih učiniti privlačnijim i poželjnijim odredištima za rad i život - istaknuo je župan. Turistički klaster Po Sutli i Žumber-ku, prvi hrvatski turistički klaster, objedinjuje ponudu i stvara prepoznatljiv turistički proizvod. - Oslanja se na tržište Zagre-ba i slovenskog Čateža ob Savi, koje posjećuju brojni turisti. Njima želimo pružiti bogatiju i raznovrsniju ponu-du te ih upoznati s kulturom, običajima i tradicijom dvaju susjednih naroda - rekao je Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvo.

Jasna Bokan izrađuje cvijeće od drvenih strugotina

Etno kuća “Pod Okićem”

U programu je sudjelovao KUD “Mihovil Krušlin” iz Šenkovca

U klasteru je i Hotel Livadić

Stjepan Kožić, Sonja Borovčak i Krunoslav Pilko Samoborski kraluš Sanje Škiljan

SONJA BOROVČAK, županica Krapinsko-

zagorske županije Zagorci su prepoznali inicijativu Zagrebačke županije, sretna sam što klasterom uspostavljamo suradnju na dobrobit ljudi s obje strane granice

IVAN MOLAN, župan Općine Brežice

Iako nas tvrda Schengenska gra-nica razdvaja, ovakvi nas susreti zbližuju, oni su potrebni i dobri za razvoj našega gospodarstva i turizma

FRANC BOGOVIČ, župan Općine Krško

Potrebno je osmišljavati projekte koji nas povezuju, jer ljudi s obje strane granice oduvijek žive u prijateljstvu i dobro se razumiju

Čteresa. Susrete je otvorio župan Stjepan Kožić rekavši da se nji-ma razvija gospodarska i kultur-na suradnja dviju država.

- Prije pet godina Županija je potaknula organizaciju turistič-kih susreta pograničnih regija s ciljem provedbe konkretnih pro-jekata strateškog opredjeljenja promicanja regionalnog razvoja i prekogranične suradnje. U ovoj regiji postoje realni turistički potencijali, ali zbog nedovoljne organiziranosti nisu iskorište-ni. Stoga smo osnovali turistič-ki klaster Po Sutli i Žumberku i dobili instituciju koja će brinuti i biti nositelj razvoja turizma na ovome području - rekao je župan. Dodao je da se osnivanjem Turi-stičke zone Po Sutli i Žumberku, a potom i istoimenog klastera, potiče i unapređuje turistički i gospodarski razvoj područja uda-ljenog od većih gradskih središta i prometnica.



Križu je sredinom rujna održan jubilarni 10. fe-stival slastica. Blagdan

za nepce! Sudjelovale su žene iz Križa i ostalih naselja Zagrebačke županije, Grada Zagreba te Sisač-ko-moslavačke i Bjelovarsko-bi-logorske županije. Festival je bio natjecateljski, a slastice podijelje-ne na torte, kolače s kremom, ko-lače s medom, suhe (čajne, sitne) i starinske kolače.

Priredba je počela spontano, u vrijeme Domovinskog rata (1994., u sklopu akcije ‘Dobro je činiti dobro’) kada se prodajom slastica pomagalo izbjeglu djecu. Nakon petogodišnje stanke ponovno je nastavljena lani.

- To je izuzetna manifestacija koja prelazi granice Zagrebačke županije, a ne bi je bilo da nema podršku mještana Križa. Ponosni smo što ona postaje i prepoznat-ljiv turistički proizvod - za otvo-renja priredbe rekla je Palma Klun Posavec, predsjednica Skupštine Zagrebačke županije i inicijatori-ca festivala, uz novinarku Božicu Brkan.

- Moslavina se ovom manifesta-cijom našla na gastro karti Hrvat-ske, a bude li dobre volje, festival može postati i nacionalnom pri-

Palma Klun Posavec, predsjednica Županijske skupštine, i Tonino Picula, gradonačelnik Velike Gorice

JUBILARNI FESTIVAL SLASTICA U KRIŽU

Moslavina na gastro karti Hrvatske

Milkin medenjakKriž ima novi suvenir - ‘Milkin medenjak’. Ta trajna slastica pripremljena je od domaćeg krušnog brašna i livadnog meda iz Vezišća, rodnog mjesta Milke Trnine, ‘hrvatskog opernog slavuja svjetskoga glasa’. Medenjak se pakira u prirodne lanene vrećice.

U

MANIFESTACIJE MANIFESTACIJE

redbom. I Zagreb je imao festival slastica, ali on se ugasio. Razlika je u tome što je u Križu prisutan entuzijazam žena koje priprema-ju slastice i što je ideja priredbe humanitarna - objasnila je Božica Brkan.

Ovogodišnji festival, na kojemu

je bilo izloženo preko 150 slastica, financijski je pomogla Zagrebačka županija, a organizirali su ga Tu-ristička zajednica Križa i društvo Naša djeca “Vladimir Nazor”.

Prihod od prodanih slastica utro-šit će se za uređenje dječjih igra-lišta.

- Iz male seoske, priredba je pre-rasla u međužupanijsku, a veseli što su se odazvali i profesionalci - komentirala je saborska zastupnica Ivana Posavec Krivec, predsjedni-ca Turističke zajednice Križa.

Izloženo je bilo preko 150 slastica

DANI HRANE I TRADICIJSKIH PROIZVODA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA

“Probudili smo hrvatsko selo”Sigurnost hraneU suradnji s Upravom za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za hranu, održan je okrugli stol »Sigurnost hrane: Kakvoća i označa-vanje - povjerenje potro-šaču, izazov proizvođaču«. Govorilo se, među ostalim, o zaštiti autohtonih pre-hrambenih proizvoda te Zakonu o hrani, Pravilniku o oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla i dodjeli oznake »tradicional-ni ugled«.

Sudjelovalo je stotinu proizvođača koji su na kušanje i prodaju ponudili posebno vrijedne domaće proizvode amirisao je domaći kruh. Iz krušne peći. Od ekoloških žitarica - raži,

kukuruza i pšenice. Kušao se tradicijski sir »Dragec« s novim okusima, hvalila kakvoća »Sa-moborske salame«, komentirala ljupkost mladog portugisca.

Šestu godinu zaredom održani su, prošloga vikenda u zagre-bačkom Boćarskom domu, Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Stotinu proizvođača, uglavnom obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava, ponudilo je na kušanje posebno vrijedne domaće proizvode.

- Probudili smo hrvatsko selo

Z

U sklopu sajma održana je 5. izložba meda Zagrebačke županije. Šampionsko priznanje, za med kestena, primio je Darko Vancaš član Pčelarskoga društva »Lipa« iz Jastrebarskog. Ocijenjen je 71 uzorak meda od 46 županijskih proizvođača iz šest pčelarskih udruga - »Lipa«, »Maslačak«, »Matica«, »Turopolje«, »Samobor« i »Vrbovec«.

Izložba medana novi, posve drugačiji način. Zadovoljni smo i ponosni što naše projekte prihvaćaju druge županije, pa i država. Moramo uložiti dodatne napore da bi robne marke bile na korist i proizvođa-čima i potrošačima - komentirao je Josip Kraljičković, županijski pročelnik za poljoprivredu.

Dane hrane i tradicijskih pro-izvoda otvorio je župan Stjepan Kožić, koji je također istaknuo vrijednost županijskih robnih marki. Najveća gužva vladala je upravo na štandu sa »Samobor-skom salamom« i sirom »Dra-gec«, odnosno štandu Udruge malih sirara Zagrebačke župa-nije.

Kušali su se domaći medenjaciLadislav Prežigalo, Stjepan Kožić i Josip Kraljičković

Gužva na štandu sa “Samoborskom salamom”

Vlado Ćehulić za tkalačkim stanom

Obitelj Sande Braje proizvodi portigizac

Udruga malih sirara



ZDRAVSTVO

Skrb za školsku djecuZavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije po-nudio je cijepljenje protiv gripe školama, ustano-vama i trgovačkim društvima. Trenutno se primaju predbilježbe, a cijepljenje će početi u studenome. Uz postojeće programe prevencije ovisnosti o ciga-retama, alkoholu i drogama, koji se provode u go-

tovo svim osnovnim školama, Zavod je gradovima i općinama ponudio i program edukacije o spolno prenosivim bolestima. Nabavljeno je i nekoliko EKG uređaje, spirometra i audiometra za službu školske medicine, čime bi se se usluge liječničkih pregleda ponudile i sportašima.

ZDRAVSTVO

Zdravstveno-rekreativni dan u NaftalanuTuristička manifestacija Zdravstveno-rekreativni dan u »Naftalanu« održana je 22. rujna u Ivanić Gradu. Uz pomoć Županije, organizirana je petu godinu za-redom. U sklopu manifestacije mjerena je gustoća kostiju, održana edukacija o nordijskome hodanju, predstavljeni zdravstveni i rekreativni programi

»Naftalana« (specijalne bolnice za medicinsku reha-bilitaciju). Održan je i kulturno-umjetnički program u kojemu su, među ostalim, sudjelovali učenici OŠ »Đure Deželića«, polaznici Glazbene škole »Milka Trnina« i »Ivanićke mažoretkinje«, te izložba zdrave hrane i ljekovitoga bilja.

AKTIVNOSTI ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Gradnja mikrobiološkog laboratorija

Mjerit će se peludi trava, biljaka i drveća u Velikoj Gorici, Ivanić Gradu i Samoboru

Županija je odo-brila 50.000 kuna za program pre-vencije karcino-ma prostate

obije li suglasnost Mi-nistarstva zdravstva i socijalne skrbi, Zavod

za javno zdravstvo Zagrebačke županije počet će u studenome s provođenjem zdravstvenog od-goja osoba koje na radnom mje-stu dolaze u dodir s hranom. Od iduće godine Zavod će obavljati nadzor nad provođenjem mjera dezinfekcije, dezinsekcije i de-ratizacije na području županije,

U Zavodu za javno zdravstvo Zagrebačke županije djeluje sedam ti-mova higijensko-epidemiološke službe i osam timova školske medi-cine, te jedan laboratorij za mikrobiologiju. Problem u epidemiologiji i mikrobiologiji je što Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kao ugovorni partner ne priznaje stvarni broj stanovnika županije, kojih prema podacima policijskih postaja ima oko 365.000, već ugovara plaćanje usluga prema popisu stanovništva iz 2001., odnosno za 309.696 stanovnika - kaže Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda. Zavod se financira sredstvima Zagrebačke županije, decentraliziranim sredstvima, sredstvima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te pri-hodima ostvarenim na tržištu. U ukupnim prihodima udjel prihoda s tržišta iznosi oko 40 posto. U Zavodu trenutno radi 47 zdravstvenih i 4 nezdravstvena radnika, a planira se zapošljavanje još desetak rad-nika medicinske struke čime bi se proširilo poslovanje i pružile nove usluge, uz minimalno vrijeme čekanja.

“Zastarjeli” statistički podaci

DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Vrbovcu novo sanitetsko voziloIspostava u Ivanić Gradu dobila je aparat za mamografsko snimanje

bjedinjenom nabavom, koju je preko domova zdravlja provelo Mini-

starstvo zdravstva i socijalne skrbi, nabavljena su vozila za hitnu me-dicinsku službu, patronažna vozila, difibrilatori i stomatološka oprema. Preko Doma zdravlja Zagrebačke županije nabavljeno je jedno dostav-no vozilo i vozilo za dijalizu. Sva-ka od osam ispostava ima po jedno vozilo za dijalizu, a zamjenjuju se prema dotrajalosti, odnosno starosti. Tako je novo vozilo, čija se isporu-ka očekuje ovih dana, namijenjeno ispostavi Vrbovec. Ispostave Samo-bor i Zaprešić dobile su nove zubne rentgen aparate, velikogorički labo-ratorij obogaćen je hematološkim brojačem, a ortopan, aparat za pa-noramsko snimanje zubi, pridonijet

Starost vozila U voznom parku Doma zdravlja je ukupno 119 vozila. Od toga, 58 služi za hitnu medicinsku pomoć i sanitetski prijevoz, a 61 je za ostale potrebe - patronažu i kućne posjete. Vozila su stara između četiri i osam godina.

LJEKARNE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Otkupljen prostor u Svetom Ivanu ZeliniUskoro uređenje ljekarni u Strmcu, Bregani i Jastrebarskom

ekarne Zagrebačke župani-je i Grad Sveti Ivan Zeli-na sklopili su 9. listopada

ugovor o otkupu prostora u kojem se nalazi tamošnja ljekarna. Posti-gnuti sporazum uvelike će smanjiti dosadašnje troškove, jer je prostor u kojem se ljekarna nalazi bio u vla-sništvu Grada, a cijena zakupa pred-stavljala je osjetan izdatak. Do kraja godine planom je bilo predviđeno uređenje još triju ljekarni - u Strmcu, Bregani i Jastrebarskom. No, pripre-mni radovi se obično oduže, što je i ovdje bio slučaj. U Strmcu je potreb-

na dogradnja postojećeg objekta, ali se izdavanje lokacijske dozvole čeka od svibnja. Prostor u kojem je ljekar-na u Bregani, a kojoj je nužna kom-pletna adaptacija, vlasništvo je Re-publike Hrvatske. Iako je suglasnost za adaptaciju zatražena još u veljači, do danas nije dobivena. Ljekarna u Jastrebarskom nije adekvatno održa-vana od 1981. kad je prostor kupljen. Za adaptaciju su dobivene potrebne suglasnosti pa bi građani Jastrebar-skoga do kraja godine trebali dobiti obnovljenu i moderniziranu ljekarnu, prilagođenu njihovim potrebama.

Nove ljekarne Sadašnjim pravilni-kom regulirano je da se ljekarna može otvoriti za najmanje pet tisuća stanovni-ka s prebivalištem i boravištem na tome području. Prijedlo-gom novog pravilni-ka otvaranje ljekarne bilo bi moguće i na području gdje živi do tri tisuće osiguranih osoba.

O

Lj

će kvalitetnijoj stomatološkoj zaštiti pacijenata u Dugom Selu. U cilju prevencije raka dojke nabavljen je još jedan mamografski aparat za Ivanić Grad, koji će pokriti istočni dio županije. U zapadnom i središ-njem dijelu županije mamografska snimanja se obavljaju u Samoboru, Zaprešiću i Velikoj Gorici, a obav-lja ih i Udruga «Edukacijom protiv raka dojke», čiji je mamograf tako-đer nabavljen novcem Županije.

jagodice prsta. Za taj preventiv-ni program Županija je Zavodu odobrila 50.000 kuna, a ista svo-ta je osigurana i za prevencijiu raka dojke. Kako ističe Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda, Žu-panija je omogućila i nabavu tri uzorkivača peludi-spora, pa će se uskoro dnevno mjeriti količi-ne peludi trava, biljaka i drveća u Velikoj Gorici, Ivanić Gradu i Samoboru, te o tome obavješta-vati stanovništvo. Plan je da se u 2008. koncentracija peludi u zraku mjeri na cijelom području županije.

a izradit će i program mjera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, zasebno za svaki grad i općinu. Zavod planira graditi i mikrobiološki laboratorij u za-padnome dijelu županije. Pre-ma procjenama, ukupna ulaga-nja iznosit će oko dva milijuna kuna.

U svim županijskim gradovi-ma, njih devet, Zavod će provesti program prevencije karcinoma prostate za muškarce starosti od 45 do 60 godina. Programom će biti obuhvaćeno 400 muškaraca, a razina PSA (Prostata Specifični Antigen) mjerit će se test ploči-cama iz kapilarne krvi, vađene iz

D



REPUBLIKA HRVATSKAZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Na temelju članka 43. Statuta Zagrebačke županije (“Glasnik Zagrebačke županije” broj 7/2006pročišćeni tekst), članka 4. i 23. Poslovnika Županijskog poglavarstva Zagrebačke župa-nije (“Glasnik Zagrebačke županije” broj 19/2004), Odluke o uključivanju u Projekt “Lokalni pro-jekti razvoja – Poduzetnik” za 2004. godinu (“Glasnik Zagrebačke županije” 19/2004), Ugovora o provedbi Projekta “Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik” za 2004. godinu, Odluke o uključi-vanju u Projekt “Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje” (Klasa: 02203/ 0701/ 16; Urbroj: 238/1020763) i Odluke o dopuni odluke o uključivanju u Projekt “Lokalni projekt razvoja – mi-kokreditiranje” (Klasa: 02203/ 0701/ 23; Urbroj: 238/1020755), Zagrebačka županija raspisuje

JAVNI POZIVza prikupljanje poduzetničkih zahtjeva za kredit kroz Projekt “Lokalni projekti

razvoja – mikrokreditiranje” (LPRMK) za 2007. godinu

1. SUBVENCIJA KAMATE NA PODUZETNIČ-KE KREDITE: • kamata do 7% fiksna;

• kamata se naplaćuje prema ugovoru između Banke i Poduzetnika u tijeku kori-štenja kredita (počeka i otplate);• Zagrebačka županija i Ministarstvo gos-podarstva, rada i poduzetništva subven-cioniraju kamatu s po jednim postotnim indeksom.

2. KORISNICI KREDITAKorisnici kredita na temelju Projekta “Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje” (LPR-MK) za 2007. godinu su obrti, mala i srednja trgo-vačka društva, zadruge i ustanove, a u 100% vlasništvu državljana Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Poduzetnik-korisnik kredita).Pravo na korištenje poduzetničkog kredita ima Poduzetnik-korisnik kredita koji je regi-striran i ulaže na području Županije.Pravo na korištenje sredstava subvencije ka-mate na poduzetnički kredit ima poduzetnik koji prvenstveno ulaže u proizvodnu djelat-nost i novo zapošljavanje.

3. NAMJENA KREDITNIH SREDSTAVA• kupnja, izgradnja, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata;• nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme;• trajna obrtna sredstva.

4. KREDITI SE NE ODOBRAVAJU ZA• kupovinu udjela u trgovačkim društvi-ma;• ulaganje u kockarnice i igračnice;• ulaganje u vrijednosnice.

5. IZNOS KREDITA• najniži iznos 35.000,00 kuna;• najviši iznos 200.000,00 kuna.

6. ROK OTPLATE I POČEK• rok otplate do 5 (pet) godina;• poček do jedne godine (osim za obrtna sredstva).

7. OTPLATA KREDITA• u dogovoru s Bankom

8. NAKNADA BANCI• do 0,8% jednokratno

9. INSTRUMENTI OSIGURANJA• jamstvo iz Projekta Regionalnih jamstve-nih instrumenata;• jamstvo HAMAG-a;• drugi instrumenti osiguranja na zahtjev Banke.

10. NAČIN ISPLATE SREDSTAVA:• u cijelosti će se doznačiti na osnovi ovje-rene situacije, predračuna, računa ili ugo-vora o isporuci ili kupnji;

• kreditna sredstva za trajna obrtna sred-stva u cijelosti će se doznačiti na poslovni račun Poduzetnika-korisnika kredita.

11. KRITERIJI KREDITNE SPOSOBNOSTIOcjenu kreditne sposobnosti donosi Banka na temelju vjerodostojne dokumentacije, koju poduzetnik prilaže uz zahtjev za kredit.

12. ODOBRENJE PODUZETNIČKIH ZAHTJE-VA ZA KREDITPovjerenstvo za odabir poduzetničkih pro-jekata kroz Projekt “Lokalni projekti razvoja-mikrokreditiranje” (LPR-MK) za 2007. godinu predlaže poduzetničke projekte poslovnim bankama za kreditiranje, a konačnu odluku o odobrenju kredita donosi poslovna banka.

13. POTREBNA DOKUMETNACIJA I PODNO-ŠENJE ZAHTJEVAPopis osnovne dokumentacije:

• zahtjev za kredit (Obrazac LPR-MK 2007)• preslika obrtnice ili rješenja o upisu u sudski registar ili drugi odgovarajući re-gistar• preslika kartona deponiranih potpisa• dokaz vlasništva nad imovinom (presli-ka)• preslika lokacijske ili građevinske dozvo-le (za kredite za kupnju, izgradnju, uređe-nje ili proširenje objekata)• skraćeni poslovni plan• ostali dokumenti po zahtjevu Banke ili Povjerenstva.

Zahtjev za kredit na propisanom obrascu (Obrazac LPR-MK 2007), zajedno sa svom ostalom dokumentacijom u 1 primjerku, tre-ba poslati preporučenom pošiljkom ili osob-no dostaviti na adresu:

Zagrebačka županijaUpravni odjel za gospodarstvoUlica grada Vukovara 72/Vp.p. 974, 10 001 Zagreb

Poduzetnički zahtjevi za kredit se zaprimaju do utroška sredstava. Zahtjevi s nepotpunomdokumentacijom neće se razmatrati.

14. INFORMACIJEInformacije i obrazac zahtjeva za kredit mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodar-stvo Zagrebačke županije, soba 35, radnim danom, Ulica grada Vukvoara 72/V, Zagreb, na broj telefona 01/6009457 i 01/6009476 ili elektronskom poštom [email protected] ili na web stranicama http://www.zagrebackazupanija.hr.

KLASA: 31101/0701/10URBROJ: 238/1100719

Zagreb, 24. rujna 2007.

REPUBLIKA HRVATSKAZagrebačka županija

Županijski zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša

Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V

Zagrebačka županija, Županijski zavod za prostorno uređe-nje i zaštitu okoliša na temelju članka 14. Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine”, broj 174/04)) objavljuje

JAVNI UVIDU NACRT PROGRAMA ZAŠTITE I POBOLJŠANJA

KAKVOĆE ZRAKA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

I.Javni uvid u Nacrt Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Zagrebačke županije održat će se u vremenu od 01. listopada do 31. listopada 2007. godine.

II.Uvid u Nacrt Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Zagrebačke županije moguć je svakog radnog dana osim subote, u vremenu od 9,00 do 15,00 sati na sljedećim loka-cijama:

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

III.Nacrt Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Zagre-bačke županije u istom razdoblju biti će dostupan na Inter-net stranicama Zagrebačke županije, www.zagrebackazupa-nija.hr.

IV.Pisana očitovanja, prijedlozi i primjedbe na Nacrt Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Zagrebačke županije mogu se dostaviti Zagrebačkoj županiji, Županijskom za-vodu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V, do 02. studenog 2007. godine, ili na email: [email protected].

Županijski zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Ulica grada Vukovara 72/prizemlje, Za-greb,GRAD DUGO SELO, Upravni odjel za prostorno uređe-nje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodar-stvo, Josipa Zorića 1, Dugo SeloGRAD IVANIĆ GRAD, Upravni odjel za komunalno gos-podarstvo i prostorno planiranje, Moslavačka 13, Ivanić GradGRAD JASTREBARSKO, Upravni odjel za stambenoko-munalne poslove, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i geodetske poslove, Strossmayerov trg 13, JastrebarskoGRAD SAMOBOR, Upravni odjel za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove, Trg kralja Tomislava 5, SamoborGRAD SVETA NEDELJA, Jedinstveni upravni odjel, Trg Ante Starčevića 5, Sveta NedeljaGRAD SVETI IVAN ZELINA, Upravni odjel za gospodar-stvo, stambenokomunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, Trg Ante Starčevića 12, Sveti Ivan ZelinaGRAD VELIKA GORICA, Upravni odjel za prostorno pla-niranje i zaštitu okoliša, Trg kralja Tomislava 34, Velika GoricaGRAD VRBOVEC, Upravni odjel za komunalne djelatno-sti i gospodarstvo, Trg Petra Zrinskog 9, VrbovecGRAD ZAPREŠIĆ, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove, Nova ulica 10, Zaprešić

POBOLJŠANJE KAKVOĆE ZRAKA

Nema većih onečišćivača

akvoća zraka u županiji zasad nije značajnije ugrožena. U prostoru županije - relativno slabo naseljenom, uglavnom ruralnom - nema većih

onečišćivača, no najveća opasnost prijeti s područja Zagre-ba koje je svrstano u područje prekomjernog onečišćenja. Prema mjerenjima kakvoće zraka, provedenima na osam lokacija, u županiji prevladava druga kategorija kakvoće (ponekad dolazi do prekoračenja graničnih vrijednosti, ali ne i do prekoračenja tolerantnih vrijednosti), osim u Sveto-me Ivanu Zelini i Ivanić Gradu gdje je mjerenjem utvrđena prva kategorija kakvoće zraka.

Županijska skupština donijela je 2003. program zaštite okoliša u kojemu se navodi da je potrebno izraditi zakonom propisane dokumente od kojih je dosad izrađeno Izvješće o stanju kakvoće zraka i Nacrt programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, koji je na javnom uvidu. Kao najveći prio-ritet Programa navodi se potreba uspostavljanja područne mreže te informacijskog sustava za praćenje kakvoće zraka, kao dio informacijskog sustava o okolišu.

K

Uspostavu automat-ske mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka u Velikoj Gorici Županija će sufinancirati sa 600.000 kuna. Ta će se postaja, temeljem Zakona o zaštiti zraka, postaviti kao dio lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka u županiji. Velika Gorica je tijekom ove godine pokrenula postupak praćenja i procjene kakvoće zraka čime će se dobiti stručna podloga potrebna za određivanje lokacije za postavljanje automatske mjerne postaje. Dosad su na četiri lokacije u naselju Velika Gorica obavljenja mjere-nja “imisija onečišćivača” u “toplom dijelu godine”, tijekom srpnja i kolovo-za, dok je druga etapa mjerenja u “hladnijem dijelu godine”, planirana za studeni i prosinac. Za očekivati je da će najpogodnija lokacija za postavljanje automatske mjerne postaje biti po-znata do sredine siječnja iduće godine.

Velikogorička mjerna postaja

Projekti se kandidiraju u predpristupne fondove EU

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA

Razvoj gospodarstvarovedba “Akcijskog plana prioritetnih mjera Stu-dije društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na

prostoru Zagrebačke županije” jedna je od aktivnosti koji-ma se trenutno bavi Regionalna razvojna agencija. Agenciji je povjerena i provedba studije Razvoj seoskoga turizma, izrada Akcijskoga plana županijske razvojne strategije i provedba projekta gradnje nove poslovne zgrade Zagrebač-ke županije. Agencija uskoro pokreće i projekt Potpore po-duzetništvu-Info MHz, što će ga sufinancirati Ministarstvo gospodarstva, a u pripremi je i projekt edukacije “Trening centar”, namijenjen jedinicama lokalne samouprave. Agan-cija je partner u izradi nekoliko projekata koji su kandidirani u predpristupne fondove Europske unije. Zasad je podršku dobio projekt “Razvoj alata za valorizaciju kulturne baštine u turističke svrhe”. Uz Regionalnu razvojnu agenciju Za-grebačke županije kao partneri pridružili su se flamanski Wes, Varaždinska razvojna agencija (AZRA), TZ Varaždin-ske županije, Grad Lepoglava, Razvojne agencije DUNEA i odjel za gospodarstvo Grada Rijeke.

Partnerski odnosiIzaslanstvo makedonskog Mi-nistarstva za rad i socijalnu politiku, sindikata i posloda-vaca sastalo se krajem rujna s članovima županijskog Gos-podarsko-socijalnog vijeća. Josip Jambrač, zamjenik žu-pana i Krunoslav Pilko, pročel-nik za gospodarstvo, upoznali su goste sa strategijom gos-podarskoga razvoja županije, s registritanih 4200 poduzet-nika i osam tisuća obrtnika. “Razvijamo partnerske odno-se s poduzetnicima, a razvoj našeg prostora temeljimo na održivom gospodarstvu”, ista-knuo je Josip Jambrač.

Donacija policijiU prigodi Dana policije i njiho-va zaštitnika sv. Mihaela (28. rujna) župan Stjepan Kožić uručio je Marijanu Tomuradu, načelniku Policijske uprave za-grebačke, donaciju Zagrebač-ke županije od 50.000 kuna. Policija će donaciju utrošiti za kupnju potrebne opreme. Žu-panija dobro surađuje s PUZ-om, a načelnik te uprave Ma-rijan Tomurad, na svečanoj akademiji održanoj u Koncer-tnoj dvorani Vatroslava Lisin-skog, posebno je istaknuo sve bolju suradnju s građanima te zahvalio svima koji su podigli ugled zagrebačke policije.

Kyoto protokolŽupanija će 19. listopada u Ljubljani potpisati sporazum kojim podupire projekt Car-bon Pro “Bilanciranje ugljika i novi alati u gospodarenju prirodnim resursima suklad-ni Kyoto protokolu”. Cilj pro-jekta, što ga većim dijelom financira Europska komisija, jest skupiti, analizirati i lokal-nim upravama približiti naj-bolja iskustva i praksu gos-podarenja poljoprivrednim i šumskim sustavima koji pro-miču primjenu sporazuma iz Kyota. Inicijativu je pokrenu-lo devet europskih partnera, iz Hrvatske Šumarski institut Jastrebarsko.

Pedološki laboratorijSrednjoj školi “Dragutina Stražimira” odobrena je kapi-talna donacija, 40.000 kuna, za kupnju spektrofotometra za potrebe pedološkog labo-ratorija, jedinoga na područ-ju županije. Spektrofotome-tar je sastavni dio analitičke opreme takvih laboratorija. Analiza tla, koja se u njima obavlja, preduvijet je za izbor poljoprivredne kulture, način obrade i održavanja tla kao i za određivanje količine i nači-na gnojidbe. Spektrofotome-tar će poljoprivrednim pro-izvođačima olakšati analizu tla i smanjiti troškove.

P

Gospodarski sajamU Zaprešiću je prošlog vikenda, u organizaciji Udruženja obrt-nika, održan 9. gospodarski sajam. Sudjelovalo je oko 200 izlagača, najviše iz zagrebač-ke županije. Otvorenju je prisu-stvovao i župan Stjepan Kožić koji je naglasio da je obrtniš-tvo pokretač gospodarskog ra-zvoja. Istaknuo je i nužnost po-ticanja proizvodnih djelatnosti koje osiguravaju nova zapošlja-vanja. Na sajmu se svake godi-ne predstavlja sve više obrtnika te malih i srednjih poduzetni-ka, a ove su godine sudjelovali i obrtnici iz slovenskih Brežica.

Izrada programa povjerena je Zavodu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša

VIJESTI VIJESTI



DOGAĐAJI

Priznanje Filipu PavetićuFilip Pavetić, županijski stipendist, učenik 4. razreda gimnazije, dobitnik je ovogodišnjega priznanja Op-ćine Križ. Filip je u svibnju ove godine osvojio treće mjesto na svjetskom informatičkom natjecanju odr-žanom u Sjedinjenim Državama. Sudjelovao je i me-đunarodnoj informatičkoj olimpijadi u kolovozu u

Zagrebu, gdje je također osvojio treće mjesto. Osim informatike sudjeluje i na natjecanjima iz matema-tike. Ove je godine dobio i Nagradu Zagrebačke županije za iznimna dostignuća u proteklom jedno-godišnjem razdoblju. Filip trenira karate, svira gitaru i uči jezike.

NOVA SPORTSKA DVORANA I VRTIĆ

Ulaganje u mladeIzgradnjom dvorane uređen je i dio centra Križa

prigodi Dana općine, 14. rujna, u Križu je obilježen završetak gradnje sportske

dvorane uz Osnovnu školu “Milke Trnine”. Radovi se cijene na 20 milijuna kuna, od čega je Županija osigurala 10 milijuna. Osim učeni-ka osnovne i srednje škole, koristit će je i brojne sportske udruge.

- Značajno ulažemo u školstvo te mladima stvaramo kvalitetnije i bolje uvjete obrazovanja. Gradimo sportske dvorane koje su iznad obra-zovnog standarda jer želimo da one služe svima koji se bave sportom. Prepoznali smo što znači ulagati u obrazovanje i u suglasju s općinama i gradovima, ali i državnom vlašću, možemo puno učiniti. Ulaganje u školstvo ne osjeti se istoga trenutka, ali mladi će to znati vratiti - rekao je župan Kožić. Dodao je da Županija pomaže i razvoj Poduzetničke zone u Križu koja će, otvaranjem čvorišta na autocesti Zagreb-Lipovac, posta-ti “odredište za nova ulaganja”. Pri-godnoj svečanosti prisustvovala je i Palma Klun Posavec, predsjednica Županijske skupštine, te saborski zastupnici Ivana Posavec Krivec i

Sanacija objekata Županija je tijekom proteklih šest godina pomogla sanaciju zgrade i elektroinstalacija te uvođenje centralnoga grijanja u Područnu školu Novoselec (207.000 kuna), dok je u sanaciju kotlovnice, izmjenu plamenika i dotrajale stolarije, nove elek-troinstalacije, rekonstrukciju unutarnje hidrantske instalacije i ugradnju opreme za obradu vode u OŠ “Milke Trnine” u Križu uložila 629.000 kuna.

Poželjna poduzetnička zonaČvorište Križ, na autocesti Zagreb-Lipovac, omogućit će nova ulaganja u tamošnju poduzetničku zonu opremlje-nu potrebnom komunalnom infrastrukturom. U gradnju prometnica, vodovodnih i plino instalacija, kanalizacije s pročistačem, javne rasvjete, telekomunikacijsku mrežu i sustav elektroopskrbe u zoni Općina je uložila 20 milijuna kuna, a potporu je dobila i od Zagrebačke županije te Mini-starstva gospodarstva. - Naša poduzetnička zona po-staje izuzetno poželjna, a kroz ulaganja investitora prihodi općinskog proračuna znatno su povećani. Prije nekoliko godina proračun je iznosio desetak milijuna kuna, a u ovoj je planiran u iznosu od 50 mili-juna. Iz provincije prerasli smo u predgrađe Zagreba - rekao je Žarko Sokolić, načelnik Križa, na svečanoj sjednici Poglavar-stva i Općinskoga vijeća.

U sklopu proslave Dana Križa otvoren je vodovod u naseljima Bunjani, Donji Pr-njarovec, Šušnjari, Razljev i Rečica Kriška. Dodijeljene su i općinske zahvalnice. Primili su ih Nada Pavetić, Stjepan Mihelja, DVD Hrastilnica, Tomo Blažinović, Katica Smolčić, Branko Kos i Miro Kantura.

Općinske zahvalnice

Dražen Bošnjaković. Žarko Sokolić, načelnik Križa,

napomenuo je da je izgradnjom dvorane uređen i dio centra tog na-selja.

- U prizemlju dvorane osigurali smo učionički prostor - ukupno se-dam učionica ukupne površine 745 četvornih metara - koji će koristiti srednja škola. Prostor je potrebno

urediti i opremiti, a kada to bude gotovo, imat ćemo uvjete za jedno-smjensku nastavu - rekao je Soko-lić. U sklopu proslave Dana opći-ne ponovno je, nakon šest godina, otvoren dječji vrtić. U adaptaciju vrtićkog objekta i nabavu didaktič-ke opreme Općina je uložila milijun kuna. Vrtić polazi pedesetak mali-šana.

U

DOGAĐAJI

U udrugama preko 107.000 umirovljenika U županiji djeluje 29 umirovljeničkih udruga s preko 107.000 članova, od kojih je aktivno njih oko pedeset tisuća. Za svoje članove udruge organiziraju povoljniju kupnju prehrane, izlete, sportska druženja, kulturne ma-nifestacije... - Umirovljenici, ne samo u našoj županiji, nisu ljudi koji

samo sjede, spavaju i gledaju televiziju. Naprotiv, naučeni smo raditi i stalno smo u pokretu. Za naše članove organi-ziramo brojne aktivnosti - kaže Rudolf Benček, predsjed-nik Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije. Dodaje da umirovljeničke udruge osjetnu pozornost pri-daju preventivnim liječničkim pregledima svojih članova.

SPORTSKI SUSRETI UMIROVLJENIKA HRVATSKE

“Zaboravili smo svakodnevne brige”

Susreti su održani u sklopu obilježavanja Dana starijih osoba

aprešić je 6. listopada bio domaćin 4. sportskih susre-ta umirovljenika Hrvatske.

Umirovljenici, njih više od 1200 pri-stiglih iz svih županija, nadmetali su se u streljaštvu, šahu, kuglanju i pikadu. Rudolf Benček, predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke žu-panije, pojasnio je da se susreti orga-niziraju u sklopu obilježavanja Dana starijih osoba (1. listopada) te da oni dokazuju da “umirovljenik nije starac i ‘senilac’, nesposoban za uključivanje u svakodnevne tokove života”.

- Susreti nas raduju, dokazuju da u društvu nismo zaboravljeni. Mogu reći da ih s veseljem iščekujemo - dodao je Benček. Na susretima - koje je otvori-la ministrica Jadranka Kosor, a u ime županije domaćina prisutne pozdravio župan Stjepan Kožić - sudjelovalo je 45 umirovljenika iz naše županije. Među njima i članice Udruge umi-rovljenika Grada Samobora - Marica Špičić, Ivanka Štefanek, Danica Šoić i Dragica Kufrin - koje su se natjecale u pikadu.

- Lijepo nam je! Ugodno se družimo i zaboravimo na brige koje nas sva-kodnevno tište - rekle su Samoborke, dodajući da su takvi, ali i drugi susreti umirovljenika (koji se organiziraju u županijskim gradovima i općinama) dobra prigoda za stjecanje novih pri-jateljstava.

Umirovljenicima 700.000 kuna Rad umirovljeničkih udruga Županija pomaže raznim kulturnim, humanitarnim i socijalnim programim. Početkom listopada doznačeno je Zajednici udruga umirovljeni-ka 700.000 kuna. - Županija nam je ‘i mama i tata’, tu raspra-ve nema! Roditelji su ove godine bili jako dobri i stoga im - veliko hvala! Dobiveni novac značajno će pomoći našim udurgama. Raspodjelu novca predložit će Izvršni odbor Zajednice, a koristit će se za opremanje prostora, odnosno vlastitih objekata nekih udruga, kupnju neophodne informatičke i opreme za sportske aktivnosti, organizaciju savjetovanja o zdravom životu i zdravstve-noj prevenciji - rekao je Rudolf Benček.

U sklopu sportskih susreta održana je i izložba umjetničkih radova umirovljenika. S područja županije izlagale su udruge iz Vrbovca i Zaprešića. Jasna Bukovina, iz zaprešićke udruge, izložila je akvarele na svili, oslikane svilene marame i čestitke od suhoga cvijeća. - To me ispunjava i opušta. Sedam sam godina u mirovini, trenutno između umjet-ničkog stvaranja i ‘baka servisa’ - kaže Jasna. Njezina kolegica Magdalena Bašić u mirovini je 25 godina. Bavi se ručnim radom, a posebno je veseli što heklanju, štrikanju i vezenju, preko Ekološkog druš-tva Zaprešić, podučava učenike osmogo-dišnjih škola.

Izložba umjetničkih radova

Jasna Bukovina i Magdalena Bašić

Z

Umirovljenici u društvu Zaprešićkih mažoretkinja

Gradnja dvorane koštala je 20 milijuna kuna

Vrtić polazi pedesetak djece



zabave i dobrih prijatelja, a vesele me i puto-vanja - ispričala je Vesna. Ivana Geler, članica istog društva, voli adrenalin koji je “obuzima na natjecanju”, Ivana Klopović (DVD Cvet-ković) u društvu je “zbog obiteljske tradicije”, a Zoran Dugac (DVD Žunci) zbog “lijepih cura iz ženske ekipe”.

VATROGASTVO

Edukativni programiZadaća svake udruge koja želi sačuvati svoju opstojnost jest rad s djecom i mladeži. Pridobivanje novih članova u vatrogasne redove zadaća je ponajprije dobrovoljnih vatrogasnih društava koja moraju osmisliti razne pro-grame i projekte zanimljive mladima. Oni moraju biti edukativni s naglaskom na humani rad i pomoć bli-

žnjemu u nevolji - kaže Stjepan Ptiček, predsjednik žu-panijske Vatrogasne zajednice. Dodaje da Vatrogasna zajednica stoga potiče razna natjecanja, osposobljava voditelje vatrogasne mladeži, pomaže rad puhačkih i tamburaških orkestara, zimske i ljetne igraonice, te pro-vodi nacionalni program edukacije djece.

VATROGASNO NATJECANJE DJECE I MLADEŽI

Najuspješniji odlaze na državno prvenstvoNema uspjeha bez timskog rada, odricanja i puno truda

otovo tisuću vatrogasaca, djece i mla-deži, sudjelovalo je zadnjeg vikenda u rujnu na županijskom natjecanju,

održanom u Jastrebarskom. Najuspješniji su izborili odlazak na državno prvenstvo, a osta-lima je dolazak u Jasku - ispričali su - bila do-bra prigoda za nova prijateljstva i druženje.

- Često putujemo, upoznajemo nove ljude, družimo se. Ekipa je super - komentirala je Jo-sipa Klasnić, članica DVD-a Kuče.

- Jednostavno, nešto me vuče. Ne mogu to objasniti. U vatrogasnome društvu sam već 11 godina - nadovezala se Maja Đuračić, članica zapovjedništva tog vatrogasnog društva, osno-vanog prije 110 godina.

- Svaki član našega društva položio je va-trogasni ispit. Djeca uče protupožarnu preven-tivu, vatrogasnu taktiku, upoznaju se s vatro-gasnom opremom - dodala je Maja. Martina Klak, Tijana Škrivanek i Petra Šiprak (DVD Jalševec Breški) s osmjehom su komentirale postignuti uspjeh.

- Na to smo se već navikle. Očekivale smo prvo mjesto! No, ne bi to mogle postići bez timskoga rada i puno truda - komentirale su

Često putujemo, upoznaje-mo nove ljude, družimo se - kaže Josipa Klasnić iz Kuča

Prvi vatrogasni koraci- Na ovakvim natjecanjima djeca spozna-ju što znači biti vatrogasac. Ona su njihovi prvi vatrogasni koraci, prvi dodiri s opre-mom. Ovi će mladi ljudi kroz par godina biti okosnica županijskog vatrogastva - kaže Josip Novosel, tajnik VZ Zagrebač-ke županije. Stjepan Ptiček, predsjednik Zajednice, dodaje da vatrogasna društva mlade drže na okupu. - Djeca su sigurna! U našim društvima nema droge i alkohola - napominje Pti-ček. U vatrogasna društva diljem županije učlanjeno je oko dvije tisuće djece i vatro-gasne mladeži. - Učimo ih kako gasiti požar, potičemo da, kad odrastu, budu aktivni vatrogasci. Istovremeno, želimo ih udaljiti od poroka modernoga društva - dodaje Vladimir Domin, zapovjednik VZ Zagrebačke županije.

djevojke, koje su ovoga ljeta, predstavljajući Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, sudjelovale na Olimpijadi vatrogasne mladeži u Švedskoj.

- Pripremamo se tijekom cijele godine, ljeti na otvorenom, zimi u teretani. Važno je biti u dobroj kondiciji - rekao je Stjepan Pavanić, zapovjednik DVD-a Jalševec Breški. Matija

Kralj, iz Donjega Orešja, tri je godine član va-trogasnoga društva. Kaže da ga veseli što se prije natjecanja svakodnevno druži i vježba s prijateljima.

Druženje s vršnjacima privuklo je u društvo (DVD Zvekovac) Vesnu Pernička.

- Učlanila sam se prije sedam godina zbog

GNajmlađi su brentačama rušili mete

Zadnje upute prije odlaska na startPrecizno rukovanje štrcaljkom Važni su spretnost i brzina

VATROGASTVO

Više od 15.000 vatrogasaca Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije obilježila je 28. kolovoza svoj dan. Osnovana je prije 14 godina i u nju je udruženo 289 dobrovoljnih vatrogasnih društava i četiri javne vatrogasne postrojbe, s više od 15 tisuća vatrogasaca. Zajednica, ovisno o potrebama gradova i općina, uskoro planira nabaviti 40 novih vatrogasnih

vozila. Dislokacijom na priobalju, kažu u Zajednici, va-trogasci stječu dodatna iskustva. Zajednica je ovoga ljeta za vatrogasce koji su bili na ispomoći kolegama na moru, osigurala 60 novih odora, a preko Hrvatske vatrogasne zajednice osigurano je dodatnih tridesetak kompleta - odijela, košulja, rukavica i čizama.

U kategoriji vatrogasne mladeži (uzrast od 12 do 16 godina) najuspješnije su, i u muškoj i ženskoj konkurenciji, bile na-tjecateljske desetine iz Jalševca Breškog. Uz njih su nastup na državnome natjecanju, koje će se održati iduće godine, izborili dječaci iz Gornjega Desinca i Deanovca, odnosno djevojčice iz Kuča, Domagovića i Velike Go-rice. U kategoriji djece (uzrasta od 6 do 12 godina) prvoplasirani su bili dječaci Velikog Brezovca i djevojčice Donje Kupčine, drugo mjesto osvojili su dječaci Petko-vog Brega i djevojčice Buševca, a treće mjesto dječaci Velike Bune i djevojčice Gornjega Desinca.

Jalševac Breški najuspješniji

G

upanijski vatrogasci - dobrovoljci i članovi javnih vatrogasnih postroji - i ovoga su ljeta bili na ispomoći kolegama na priobalju. Na

otoku Obonjanu (od 15. lipnja do 15. rujna) bili su va-trogasci VZG Vrbovca, u Kaštelanskoj zagori (od 29. lipnja do 14. rujna) vatrogasci VZG Jastrebarskoga, a u Parku prirode Prevlaka (od 14. lipnja do 30. rujna) vatrogasci DVD-a Šenkovec. Po nalogu glavnog va-trogasnog zapovjednika na otok Lastovo su, na dislo-kaciju, upućeni vatrogasci iz Velike Gorice, Zaprešića, Samobora, Vrbovca i Stupnika, a na otok Mljet te u Du-brovnik i Zadar vatrogasci iz Ivanić Grada. Početkom kolovoza u Zadar, odnosno Dubrovnik, dodatno su upu-ćeni vatrogasci iz Jastrebarskoga, Samobora, Zaprešića, Velike Gorice, Svete Nedelje, Stupnika i Vrbovca.

- Prvi smo krenuli, a zadnji se vratili - kaže Božo Djenadija, zapovjednik DVD-a Šenkovec. Vatrogasci ovog društva sudjelovali su u gašenju nekoliko požara u okolici Dubrovnika i Župe Dubrovačke, na teško pri-stupačnom i miniranom terenu.

Stjepan Ptiček, predsjednik VZ Zagrebačke županije, kaže da su se proteklih godina, otkako se odlazi na dis-lokaciju, razvila velika prijateljstva županijskih i »do-maćih« vatrogasaca.

Ž

LJETNA DISLOKACIJA VATROGASACA

Pomoć kolegama na priobalju

Vatrogasci DVD-a Jastrebarsko

gasili su požare u Kaštelanskom zaleđu



TURIZAM

Za kulturu 4,45 milijuna kunaZa potrebe kulture predviđeno je u županij-skome proračunu za ovu godinu 4,45 milijuna kuna. Županija s 350.000 kuna pomaže izda-vačku djelatnost, a za knjižničku je predvi-đeno 620.000 kuna. Nabava knjiga, za potre-be knjižnica, sufinancira se s 400.000 kuna,

programi muzejsko-galerijske djelatnosti s 550.000, kulturno-umjetnički amaterizma s 630.000, a računalno održavnje zajedničke baze knjižnica s 200.000 kuna. Najviše, 1,1 milijun kuna, izdvaja se za zaštitu spomenika kulture.

TURIZAM

Promicanje kulturnoga turizma Turistička zajednica Zagrebačke županije promiče i tzv. kulturni turizam, u što su uključeni i dugoselski templari, velikogorički banderijalci, zaprešićka ple-mićka mladež, zelinski vitezovi... Jedna od uspješnijih promocija kulturnoga turizma u županiji održana je u Zagreb-toweru, najvišem zagrebačkom neboderu.

- Uz prekrasne vizure metropole, s ovoga se tornja pru-ža i očaravajući pogled na obzorje županijskih grado-va. Zagrepčane želimo pozvati u idiličnu prirodu gdje se u miru mogu relaksirati i nakon napornog radnog tjedna provesti dane vikenda - komentirala je Ružica Rašperić, direktorica TZ Zagrebačke županije.

TURISTIČKA ZAJEDNICA POKRENULA PROJEKT INTERPRETACIJSKIH PLOČA

Obilježavanje kulturne i prirodne baštine

edamdeset interpretacij-skih ploča, koje se nastav-ljaju na projekt obavijesne

i ‘smeđe’ turističke signalizacije, postavit će Turistička zajednica Za-grebačke županije u devet gradova i općina. Te dvojezične ploče (na hrvatskom i engleskom jeziku) po-bliže opisuju turističku atrakciju uz koju su postavljene. Ružica Rašpe-rić, direktorica TZ Zagrebačke žu-panije, kaže da su one važne i zbog očuvanja kulturne baštine i njezine promocije, a pružaju i korisne obra-zovne informacije.

Projekt interpretacijskih ploča, koje riječju i fotografijama opisu-

EDUKATIVNO-EKOLOŠKA AKCIJA VOLIM HRVATSKU

Najviše ‘zelenih cvjetova’ Velikoj GoriciZavršnica ovogodišnje akcije

Volim Hrvatsku - Zeleni cvijet Za-grebačke županije održat će se 17. listopada. Županijsko povjerenstvo (Sanja Morić - Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskoga fakulteta, Denis Begić - Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije i Mirko Sertić - Šumarija Dugo Selo) najljepšim trgom u županiji ocijenilo je Trg Ante Starčevića u Svetoj Nedelji, najljepšom ulicom Ulicu Ksavera Šandora Đalskog u Zaprešiću, a najlješim parkom Park dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici. Najljep-še uređen grad je Velika Gorica.

Najljepšu okućnicu ima obitelj Ru-kavina iz Svete Nedelje, a najljep-ši balkon Ana Matko iz Brlenića (Općina Krašić). Prvu nagradu u kategoriji najuređenijeg turističko-

informativnog centra primit će TZ Grada Samobora, kategoriji turi-stičke zanimljivosti Konjički klub Trajbar Team iz Zaprešića, a kate-goriji najuređenije benzinske po-

staje Petrolova benzinska postaja u Ulici Grada Wirgesa u Samoboru. Najoriginalniji suvenir je lovačka rakija obitelji Brigljević iz Velike Gorice.

Park dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici Vodi se briga o uređenuju okućnica

Direktori turističkih zajednica s dožupanom Josipom Jambračom

ju sakralnu baštinu, dvorce i stare gradine, javnosti je predstavljen krajem rujna u Svetoj Nedelji.

- Turizam treba razvijati, on u prostoru županije ima budućnost. Sve više turista želi posjetiti okoli-cu Zagreba, a mi je trebamo opre-miti za njihov obilazak - kaže Josip Jambrač, zamjenik župana. Važnim smatra i županijsku potporu gos-podarstvima koja uređuju sobe za smještaj gostiju.

- I dalje ćemo podržavati projekte Turističke zajednice, posebno one kojima je cilj povećati broj noćenja i podići razinu turističke usluge u županiji - kaže Jambrač.

S

JELAČIĆEVI NOVI DVORI

Obnova spomenika kultureDio dvorca koristit će Grad u protokolarne svrhe, a u dijelu će se urediti Jelačićev muzejbnova Jelačićevih No-vih dvora počela je pri-je godinu dana. Zbog

iznimne trošnosti - dvorac je od 1934. bio prepušten zubu vreme-na - hitno je trebalo sanirati teme-lje i vanjske zidove. Postavljeno je novo krovište, a konačno ure-đenje pročelja trebalo bi, prema planovima Poglavarstva Zapreši-ća, biti dovršeno do kraja godine. Sanacija krovišta i pročelja prva su etapa uređenja tog spomenika kulture. Druga etapa, uređenje interijera, mnogo je zahtjevnija i trebala bi početi iduće godine - kažu u zaprešićkom Poglavar-stvu. Interijeri, kao i cijeli kom-pleks u okolici dvorca, preuredit

Novi turistički imidžPrema planovima Poglavar-stva Zaprešića, obnova Novih dvora trebala bi završiti do kraja iduće godine. Počela je gradnjom obližnjeg golf kompleksa kada su očišćeni okolni puteljci te postavljena rasvjete i klupe. Obnovljena je i Vrtlarska kuća, također u sklopu dvorca, u kojoj je danas ugostiteljski objekt. Ovisno o osiguranju sredsta-va, planira se i obnova kom-pletnog perivoja te gradnja novih golf terena. Postoje i planovi za obnovu Richtero-ve zgrade - socrealističkog zdanja, također spomenika kulture - u manji hotel. Naime, Novi dvori s okolicom trebali bi u cjelini biti kulturno-turi-stički kompleks, a njihovom bi obnovom Zaprešić dobio novi turistički imidž.

će se prema strogim pravilima konzervatorske struke. Dio dvor-ca koristit će Grad u protokolar-ne svrhe, a dio će biti pretvoren u Jelačićev muzej. Kompletno uređenje koštat će oko dvade-set milijuna kuna. Veći dio tog iznosa osigurat će Grad Zaprešić iz vlastita proračuna. Lani je ob-novu dvorca s tri milijuna kuna pomoglo i Ministarstvo kulture. Iako je dvorac na popisu svjetske neprofitne organizacije World monumental Fund među sto naj-ugroženijih spomenika u svijetu (kojima je potrebna hitna sanaci-ja), zasad nitko nije pokazao do-bru volju da financijski pomogne njegovu obnovu.

O

Iduće godine počinje uređenje interijera



INFO INFO

Županijska skupština predstavničko je tijelo građana Zagre-bačke županije i tijelo područne (regionalne) samouprave, koje donosi akte u okviru svojega djelokruga te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom županije.Skupština ima 45 članova. Mandat članova Skupštine iza-branih u svibnju 2005. traje četiri godine. Skupština ima predsjednicu i dvoje potpredsjednika te 17 stalnih radnih tijela - odbora.Predsjednica : Palma Klun - PosavecPotpredsjednici: Marija Ledinski - Anić i Nenad Sedlar

Izvršna tijela Županije su župan i Poglavarstvo. Župan za-stupa Županiju, a bira ga Skupština iz redova svojih člano-va. Župan ima dvoje zamjenika.Župan: mr.sc. Stjepan KožićZamjenici župana: dr.sc. Mirjana Mataušić - Pišl i Josip JambračZa obavljanje poslova iz djelokruga Županije ustrojavaju se upravna tijela. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja i na prijedlog župana imenuje Poglavarstvo.

POVRŠINA: 3.108 km2

BROJ STANOVNIKA: 309.696 BROJ STANOVNIKA U GRADOVIMA S OKOLNIM OPĆINAMA:Dugo Selo 28.724Ivanić Grad 28.167Jastrebarsko 29.697Samobor i Sveta Nedelja 54.963Sveti Ivan Zelina 17.790Velika Gorica 70.137Vrbovec 29.178Zaprešić 51.040

SJEDIŠTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE:Ulica grada Vukovara 72/V, HR - 10 000 ZagrebTEL. 6009-400; FAX. 6154-008www.zagrebacka-zupanija.hr

POLOŽAJ: Zagrebačka županija dio je središnje Hrvatske i zagrebačke ma-kroregije. Graniči s Gradom Zagrebom, Republikom Slovenijom i šest hrvatskih županija: Karlovačkom, Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Koprivničko-križevačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Sisačko-mo-slavačkom.

9 gradova25 općina 697 naseljagradsko stanovništvo 34%seosko stanovništvo 66%4.139 trgovačkih društava8.180 obrtnika59.000 zaposlenih

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

STRUČNA SLUŽBA SKUPŠTINETEL. 6009-452; FAX.6009-489

STRUČNA SLUŽBA ŽUPANA I POLGAVARSTVATEL. 6009-412; FAX. 6154-008

URED ŽUPANATEL. 6009-401; FAX. 6154-008

UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVOTE. 6009-457; FAX. 6009-488

UPRAVNI ODJEL ZA POLJOPRIVRDU, RURALNI RAZVITAK I ŠUMARSTVOTAL. 6009-426; FAX. 6009-474

UPRAVNI ODJEL ZA PROMET I KOMUNALNU INFRASTUKTURUTEL. 6331-688; FAX. 6009-493

UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRBTEL. 6009-405; FAX. 6009-432

UPRAVNI ODJEL ZA PROSVJETU, KULTURU, ŠPORT I TEHNIČKU KULTURUTEL. 600-439; FAX. 6154-041

UPRAVNI ODJEL ZA FINACIJETEL. 6009-411; FAX. 6154-029

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE I ZAŠTITU OKOLIŠATE. 6009-463; FAX. 6009-464

GRAD

Dugo Selo

Ivanić Grad

Jastrebarsko

Samobor

Sveta Nedelja

Sveti Ivan Zelina

Velika Gorica

Vrbovec

Zaprešić

GRADOVI U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

OPĆINA

Bedenica

Bistra

Brdovec

Brckovljani

Dubrava

Dubravica

Farkaševac

Gradec

Jakovlje

Klinča Sela

Kloštar Ivanić

Krašić

Kravarsko

Križ

Luka

Marija Gorica

Orle

Pisarovina

Pokupsko

Preseka

Pušća

Rakovec

Rugvica

Stupnik

Žumberak

OPĆINE U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJIDAN OPĆINE

15. lipnja

6. prosinca

15. lipnja

1. kolovoza

10. lipnja

26. srpnja

15. srpnja

14. rujna

24. travnja

8. rujna

24. lipnja

8. svibnja

14. rujna

14. rujna

2. travnja

29. lipnja

24. kolovoza

11. studenog

15. kolovoza

29. lipnja

23. travnja

15. svibnja

23. srpnja

22. rujna

22. rujna

SJEDIŠTE

10 381 Bedenica, Bedenica 112

10 298 Bistra, D. Bistra, Stubička 509

10 291 Prigorje Brdovečko, Trg dr. F. Tuđmana 1

10 370 Dugo Selo, Josipa Zorića 1

10 342 Dubrava, Braća Radića 2

10 293 Dubravica, P. Štoosa 12

10 344 Farkaševac, Frakaševac bb

10 345 Gradec, Gradec 134

10 297 Jakovlje, Adele Sixta 2

10 452 Donja Zdenčina, Karlovačka 4

10 312 Kloštar Ivanić, Školska 22

10454 Krašić, Krašić 101

10 413 Kravarsko, Trg Stjepana Radića 1

10 314 Križ, Trg Svetog Križa

10269 Luka, Trg Sv. Roka 1

10 299 Marija Gorica, Gorička 17

10 411 Orle, Orle 5

10 451 Pisarovina, Trg Stjepana Radića 13

10 414 Pokupsko, Pokupsko bb

10 346 Preseka, Preseka 57

10 294 Pušća, Kumrovečka 107

10 347 Rakovec, Rakovec 54

10 370 Dugo Selo, Trg J. Predavca 1, Rugvica

10 255 Gornji Stupnik, Gornjostupnička 33

10 455 Kostanjevac, Kostanjevac 5

TEL

2043 550

3390 039, 3391 610

3310 350, 3391 323

2753 524, 2753 526

2725 821

3399 360, 3399 707

2727 003

2797 097, 2797 390

3351 887

6289 899, 6288 028

2892 341, 2892 475

6270 488

6237 022, 6237 048

2831 510, 2831 511

3393 560

3396 445, 3396 655

6239 096, 6239 609

6291 197, 6291 616

6266 113, 6266 250

2724 768

3310 055, 3310 340

2798 009, 2798 005

2764 215, 2764 220

6589 300, 6589 301

6279 907

FAX

2043 541

3357 462

3310 350, 3310 323

2753 524, 2753 526

2728 788

3399 360

2727 272

2797 097

3351 887

6289 899

2892 450

6270 488

6237 044

2831 523

3357 678

3396 445

6239 096, 6239 609

6291 197, 6291 616

6266 250

2724 607

3310 341

2798 009, 2798 005

2774 444

6589 300, 6589 301

6272 186

DAN GRADA

11. studenog

8. lipnja

13. studenog

26. srpnja

22. svibnja

24. lipnja

13. prosinca

15. lipnja

16. listopada

SJEDIŠTE

10 370 Dugo Selo, Josipa Zorića 1

10 310 Ivanić Grad, Moslavačka 13

10450 Jastrebarsko, Strossmayerov trg 13

10 430 Samobor, Trg kralja Tomislava 5

10 431 Sveta Nedelja, Trg Ante Starčevića 5

10 380 Sveti Ivan Zelina, Trg Ante Starčevića 12

10 410 Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34

10 340 Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 9

10 290 Zaprešić, Nova ulica 10

TEL

2753 705

2831 360, 2831 368

6281 110, 6281 680

3378 111

3335 444

2019 200, 2019 206

6226 346

2791 122, 2791 116

3315 111, 3315 112

FAX

2753 244

2881 678

6281 112

3378 113

3373 564

2019 202

6221 257

2791 015

3315 114

Promicateljica županijskih vinaNikolina Grđan (1980.) iz Velike Gorice, apsolventica agronomije, Sandra Jerković (1986.) iz Ivanić Grada, studentica medicine, Maja Slugečić (1988.) iz Jastrebarskoga, studentica Učiteljskog fakulteta, Suzana Studen (1984.) iz Jastrebarskoga, apsolventica ekonomije, i Ivana Vidaković (1987.) iz Dugog Sela, studentica hotelijersko-tu-rističkog menadžmenta, kandidatkinje su za vinsku kraljicu Zagre-

bačke županije. Djevojke će pred osjenjivačkom komisijom pokazati pismeno, usmeno i praktično znanje o županijskim vinima, njihovom sljubljivanju s jelima, kulturi, tradiciji i običajima. Krunidba kraljice tradicionalno će biti druge subote u studenome, a sama priredba, osmišljena u županijskom Upravnom odjelu za poljoprivredu, lani je prerasla u nacionalni izbor promicateljice vina.

Documents

KRONIKA · Zakon o prostornom uređenju i gradnji predviđa i novi ustroj Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Zavod se mora reorganizirati u ustanovu, čiji će osnivač