1

UBLAŢAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA

KROZ

EKONOMSKU I EKOLOŠKU

UČINKOVITOST HOTELA

Dr.sc. Irena Peršić Ţivadinov, direktorica

Turistička zajednica Kvarnera

Radionica o klimi i turizmu – UNDP i DHMZ, Zagreb, 4 lipnja 2013.

2

Definiranje problema

Odrţivi hoteli - EE i obnovljivi izvori kao

rješenje

Primjeri dobre prakse

Ekonomska isplativost investiranja u

energetsku učinkovitost i obnovljive

izvore energije u HR hotelijerstvu

3

Definiranje problema

Svijet

Turizam - jedna od vodećih i najbrţe rastućih

gospodarskih grana (Udio turizma u svijetskom BDP-u preko 9% - Italija

12%, Španjolska 11%, Grčka 18%, Austria 10%, Hrvatska 14,4%...)

4

Definiranje problema

Hrvatska

Prihod od turizma u Hrvatskoj u 2011.g. dosegnuo je 6,6

milijardi €

Udjel turizma u BDP-u iznosi 14,4%, što turizam

označava strateškom granom gospodarstva

U 2011 rast smještajnih kapaciteta od 2,7%

Hoteli čine svega 13% kapaciteta (Strategija 18%)

POTREBNE NOVE INVESTICIJE!

Izgradnja novih kapaciteta potreba za energijom

emisije CO2 utjecaj na klimatske promjene

5

Definiranje problema

Emisije i klimatske promjene

Korelacija između emisija CO2, varijacija

temperature i prirodne katastrofe

6

Dosadašnja i aktualna istraţivanja

Peseta projekt (Projection of Economic impacts of climate change

in Sectors of the European Union – Tourist Climate Index)

Simulacija uvjeta za ljetni turizam u Europi: 1961–1990 i 2071-2100

(destinacije s izvrsnim uvjetima će se smanjivati a znatno će se povećavati one s nepoţeljnim uvjetima)

7

Definiranje problema:

Utjecaj turizma na klimatske promjene

Udio turizma u ukupnim svijetskim emisijama iznosi 5%

(od toga smještajni kapaciteti 21%)

Predviđa se da će se emisije CO2 iz sektora turizma do

2035.g. utrostručiti

Podsektori turizma CO2 u Mt Udio u %

Zračni prijevoz 151 40

Automobilski prijevoz 420 32

Ostali prijevoz 45 3

Smještaj 274 21

Ostale aktivnosti 48 4

Turizam ukupno 1.302 100

Ukupne svjetske emisije prema

IPCC 2007 26.400

Udjel emisija iz turizma u svjetskim emisijama 5%

8

Utjecaj zgrada i hotela na okoliš

Udio građevina u potrošnji resursa u odnosu na ukupnu

nacionalnu potrošnju:

◦ 65% potrošnja struje

◦ 41% potrošnja energije

◦ 30% potrošnja materijala

◦ 12% potrošnja pitke vode

◦ 30% stvaranje otpada

◦ 40% emisije stakleničkih plinova

Turizam je visoko senzibilna grana na onečišćenje okoliša a ne

moţe se razvijati bez novih investicija!!!

9

Razvoj se ne moţe zaustaviti!!

... međutim ...

Tradicionalni koncept razvoja,

nekontrolirano korištenje

resursa, upotreba fosilnih

goriva doveo je do onečišćenja

okoliša!!

???“Eksterni troškovi” razvoja,

počinju nadmašivati koristi koje

daljnji rast donosi

10

ODRŢIVI RAZVOJ TURIZMA

Zadovoljava potrebe sadašnjih turista, a da se pri tome

ne dovedu u pitanje potrebe budućih turista.

potrebno je uključiti koncepciju odrţivog razvoja u sve

društvene, ekonomske i političke strukture

ODRŢIVA GRADNJA

Metoda moderne arhitekture, čija

je zadaća da zadovolji

čovjekove potrebe modernog

doba, ne narušavajući pritom

ekološki sustav u kojem

građevina nastaje, te efikasno

koristi energiju, vodu i

materijale

12

TROŠKOVI ODRŢIVE GRADNJE

Troškove odrţive gradnje predstavlja razlika u troškovima između

klasičnih zgrada i odrţivih zgrada

Povećanje početne investicije od 2% donosi uštede tijekom

ţivotnog ciklusa građevine od 20%, što iznosi uštedu od 10 puta u

odnosu na dodatni trošak početne investicije

13

UČINCI ODRŢIVE GRADNJE

Građevinski otpad ↓ 70-99%

Potrošnja energije ↓ 30-60%

Emisije stakleničkih plinova ↓ 36-66%

Potrošnja pitke vode ↓ 32%

Količina otpadnih voda ↓ 40%

Zdravlje (SAD-do $235 milijardi god.)

- Respiratorne bolesti ↓ 10-30%

- Sick Building Syndrom ↓ 20-50%

Produktivnost ↑ 0.5-5%

14

ODRŢIVI HOTEL (Eko-hotel)

Hotel koji uvaţava principe odrţivog razvoja i primjenjuje metode odrţive gradnje tijekom cijelog ţivotnog ciklusa

Svojim odrţivim poslovanjem ima minimalan negativan utjecaj na okoliš

Sve više hotela u svijetu imaju svoje „zelene programe“ kojima se

potiče odrţivo poslovanje (Fairmont-a, Four Seasons-a, Hilton-a,

InterContinental-a, Marriott-a, Starwood Hotels & Resorts...)

Hoteli ovakve zahvate prvenstveno čine zbog

financijskih ušteda, a zatim i radi image-a

i očuvanja okoliša.

15

16

Primjeri dobre prakse

Fairmont Hotels & Resorts: 1990. osmislio vlastiti program odrţivosti u

hotelima „Fairmont Green Partnership”:

◦ Računi za energiju prije uvođenja mjera energetske učinkovitisti iznosili su 43 milijuna

dolara godišnje – u Delta Toronto Hotel je investirano 700.000 dolara u energetsku

učinkovitost koji su rezultirali sa uštedama od 200.000 dolara godišnje. Povrat investicije u 3

1/2 god.

Hilton program odrţivosti „We care”:

◦ Samo u jednoj godini, Hilton je uštedio 2,5 milijuna dolara na troškovima energije i znatnom

smanjenju emisija CO2

◦ Program „We care” u 2 godine polučio je uštede koje su premašile 9 milijuna dolara

17

Ţivotni ciklus odrţive zgrade

Kako bi odrţiva zgrada postigla učinke i imalaminimalan negativan utjecaj na okoliš mora bitiodrţiva u svim fazama svog ţivotnog ciklusa«od kolijevke do groba»

Projektiranje

Izgradnja

Poslovanje

Rušenje

18

Projektiranje

Odabrati lokaciju gdje će se građevina dobro uklopiti u ambijent i neće ga narušiti

Hotel Hilton, Patagonia

Paziti na mikro klimu

(insolacija, vjetrovi)

Uzimanje u obzir eko propisa i standarda

Projektiranje sistema za sakupljanje kišnice i recikliranje vode

Ventilacija i prirodno provjetravanje

19

Planiranje upotrebe obnovljivih izvora energije

Prodiranje dnevne svjetlosti

20

GraĎenje

Smanjenje buke, prašine, vibracije i

otpada

Recikliranje građevinskog materijala

Upotreba lokalnog materijala

Materijali iz obnovljivih izvora

Netoksični materijali

Kvalitetni standardi gradnje

21

Poslovanje

Uspostava Ekoloških standardnih pravila i procedura

Redovite kontrole i odrţavanje opreme

Energetska učinkovitost i praćenje potrošnje

(Benchmark)

Reduciranje i recikliranje otpada i praćenje troškova i

količine otpada (Benchmark)

Racionalizirati potrošnju vode i pratiti troškove i

potrošnju (Benchmark)

Uspostava ekološki osviještene politike nabave

22

Rušenje

Rušiti samo onda kada je nemoguće prilagoditi

građevinu novim potrebama

Recikliranje građevinskog i svog ostalog

iskoristivog materijala

Certifikacijske eko marke u hotelijerstvu

Green Globe 21

Emas

Nordic Swan

EU Flower

Hilton Environmental

reporting

Nordic Swan kriteriji:

Potrošnja energije (max. 235-

460 kWh/m2)

Potrošnja vode (max. 200-300

litara/gost-noć)

Aktivne kemikalije (max. 25-35

grama /gost-noć)

Količina nesortiranog otpada

(max. 0.5-1.5 kg/gost-noć)

25

Situacija u Hrvatskoj??Provedeno istraţivanje:

Istraţivanje obuhvaća 47 hotela s Dubrovačkog područja, Otoka

Raba, Paga i Krka, Crikvenice, Opatijske Rivijere, Poreča,

Rabca, Osijeka i Zagreba

◦ 5 hotela kategorije 2 zvjezdice

◦ 25 hotela kategorije 3 zvjezdice

◦ 16 hotela kategorije 4 zvjezdice

◦ 1 hotel kategorije 5 zvjezdica

Istraţivanje je podijeljeno u 6 tematskih područja:

1. Izgradnja, obnavljanje i preuređenje hotelskih objekata

2. Reduciranje, ponovno korištenje i recikliranje otpada u hotelu

3. Okoliš i štednja vode

4. Energetska efikasnost i odrţavanje

5. Opasne i otrovne supstance

6. Nabava

1. Izgradnja, obnavljanje i preuređenje hotela

Prilikom odabira materijala ne vodi se dovoljno računa da isti budu jednostavni za odrţavanje

Uopće se ne izbjegava korištenje materijala iz neobnovljivih izvora

Hotelijeri nisu upoznati sa certifikacijskim eko-markama i njihovim smjernicama

Svega jedan hotel uvaţavao je Nordic Swan smjernice prilikom izgradnje

S odrţivom gradnjom hotelijeri povezuju:

◦ veći trošak početne investicije,

◦ recikliranje otpada (osim građevinskog materijala),

◦ energetske uštede

27

2. Recikliranje otpada

Svega jedan hotel prati količinu otpada koristeći međunarodne

Benchmarking pokazatelje i izjavljuje da su razvrstavanje i

recikliranje smanjili troškove (suprotno od tvrdnji hotelijera koji

nemaju RRR model)

Recikliranje:

◦ Ne reciklira se materijal u sobama i zajedničkim prostorima za goste (osim 1

hotel)

◦ Reciklira se materijal u poslovnim prostorima i okruţenju hotela (nedovoljno)

◦ Hotelijeri se ţale da komunalna društva objedinjuju odvojeni otpad, te da su

njihovi napori uzaludni!

28

3. Okoliš i štednja vode

hoteli visoke kategorije imaju instaliranu opremu za koju je bilopotrebno odvojiti dodatna financijska sredstva

ne štedi se tamo gdje nije potrebno izdvojiti nikakva dodatnafinancijska sredstva (biljke prilagođene klimi, perilice se uključuju doknisu pune…)

Na mjerama, za koje ne treba izdvojiti dodatna financijskasredstva, hoteli mogu u kratkom roku uštedjeti i vodu i energiju inovac. Potrebna je reorganizacija unutar poduzeća i uvođenjeStandardnih Pravila i Procedure koje reguliraju problematiku!

29

4. Energetska učinkovitost i odrţavanje

Cilj je bio dobiti uvid u izvore energije u hotelima i stupanj energetske

učinkovitosti opreme, rasvjete, štednih mjera i troškove.

92% hotela i PTV grije se pomoću uljnog kotla

Hlađenje ima 53% hotela 2/3* i 100% hotela 4/5* i svi koriste rashladnik

vode s morem ili zrakom hlađenim kondenzatorom

32% hotela posjeduje bazen i svi ga griju pomoću uljnog kotla a 4% hotela

ima i dizalicu topline gdje se koristi morska voda kao izvor topline

Energetski efikasnu opremu preteţno imaju hoteli visoke kategorije

Štedna rasvjeta se rijetko koristi

Kontrola unutarnje temperature i vlaţnost zraka se ne provodi u 95%

slučajeva

Ne postoje SPP o energetski učinkovitom postupanju s energijom

Preventivno odrţavanje se nedovoljno prakticira

30

3. Energetska efikasnost i odrţavanje

Svega jedan hotel prati potrošnju energije koristeći

međunarodne Benchmarking pokazatelje

◦ Potrošnja energije nakon uvođenja energetski efikasnih mjera

397,6 kWh/m2 (Nordic Swan 235-460 kWh/m2)

Niti jedan analizirani hotel ne koristi obnovljive izvore

energije

31

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao ukupno

1.441 projekta energetske učinkovitosti (413 milijuna kuna) -

samo 12 iz sektora turizma!!!

Za turističke projekte odobreno je 4,5 milijuna kuna:

- izradu energetskih pregleda,

- obnovu objekata po načelima odrţive gradnje,

- ugradnju solarnih kolektora ili fotonaponskih panela

- nabavu električnih vozila.

(zadarski Turisthotel, Istraturist Umag, Hotele Baška Voda, Hotel Adria Dubrovnik,

Hotel Korkyra Vela Luka, malološinjski Jadranka hoteli, Hotel Vicko Starigrad

Paklenica, Hotel Olympia Vodice i Hotel Borovnik Tisno).

32

Zašto je energetska učinkovitost toliko vaţna??

Energija koja se potroši u zgradama čini 41% ukupne konačne

potrošnje energije u Hrvatskoj i u stalnom je porastu.

Sektor zgradarstva je prepoznat kao područje koje ima najveći

potencijal (u usporedbi s drugim visikoemitirajućim sektorima) za

smanjenje ukupne potrošnje energije i emisija.

Primjenom metoda odrţive gradnje moţemo znatno smanjiti

negativan utjecaj koji građevine imaju na klimatske promjene!

33

Hrvatska u EU? Što Europa čini?

EU ima značajnu ulogu u provođenju politike zaštite okoliša kroz:

◦ regulacijske instrumente (naredbodavne nadzorne instrumente)

◦ ekonomske instrumente (trţišni - ekološki porezi, trgovanje emisijama, poticaji, smanjenje i

eliminacija štetnih subvencija)

◦ dobrovoljni sporazumi i ugovori (samoregulacijski instrumenti)

porez na zaposlenje, ekološki porez: Austrija, Bugarska, Danska, Njemačka, Poljska,

Nizozemska

porez na zaposlenje, ekološki porez: Italija, Grčka

34

Energetska politika EU

Energetska politika Europske Unije predstavlja skup ekonomskih, pravnih i

političkih instrumenata čija je zajednička zadaća osigurati kompetitivni i prihvatljiv

način korištenja i opskrbe energijom

◦ 2008 donesen Treći energetski paket: 20-20-20 (do 2020.g - smanjenje emisija,

povećanje EE, povećanje iz obnovljivih izvora)

Streteški i specifični cilj Trećeg energetskog paketa

◦ Dali je to dovoljno za limitirat porast temperature na 2˚C?

◦ Koja je poveznica sa stabilizacijom emisija na 550ppm-a?

◦ Politička odluka!

35

Pozicija Republike Hrvatske

Obveza Hrvatske za članstvo u EU je transpozicija pravnih stečevina

(evironmental acquis communautaire čini oko 300 pravnih dokumenata:

direktiva, propisa i odluka)

RH mora provesti proces usklaĎivanja s

Trećim energetskim paketom

Aktualno stanje:

◦ nemogućnost izbora opskrbljivača,

◦ nedostatna izgradnja novih energetskih objekata,

◦ netrţišni (administrativni) način utvrđivanja cijena energije i slaba poslovna efikasnost

postojećih energetskih subjekata

◦ mreţna infrastruktura

◦ zabrinjavajući očekivani raskorak između porasta potrošnje i pada mogućnosti

proizvodnje električne energije.

Zbog netrţišnih cijena električne energije izostaju investicije!!

Domaći energetski subjekti nemaju dovoljno akumulacije za razvoj i izgradnju novih

elektrana, a ni domaći ni inozemni investitori nemaju interesa da uz postojeće cijene

investiraju!!

36

Stanje u Hrvatskoj

Korištenjem obnovljivih izvora energije

smanjile bi se potrebe i ovisnost o uvozu energenata,

troškovi hotela i ublaţilo utjecaj turizma na klimatske promjene

smatra se da je u hotelijerstvu najprimjerenije korištenje solarne energije te će se u

nastavku prikazati model za koji se smatra da bi bio ekonomski isplativ i ekološki

prihvatljiv

U RH ima mjesta značajnom rastu solarnog trţišta:

◦ instalirane površine toplovodnih sunčevih kolektora u odnosu na Sloveniju čak su 3 puta manje i čak 50 puta

manjoj u odnosu na Austriju, a koja ima gotovo dva puta manju godišnju ozračenost u odnosu na primorsku

Hrvatsku. (drţavni poticaji u mnogim zemljama EU-a doseţu i 50% cijene ukupne investicije)

U nastavku će se dokazati ekonomska isplativost i prihvatljiv rok povrata investicije

upotrebe obnovljivih izvora energije, pogotovo sunčeve energije u hotelijerstvu

Hrvatske.

prikazani model je primjenjiv u praksi u radu se analizira isplativost ulaganja u

solarnu elektranu od 30 kW i solarni sustav za grijanje potrošne tople vode.

37

Analiza ekonomske opravdanosti

investicije u solarnu elektranu 30 kW

Za potrebe izračuna ekonomske opravdanosti ulaganja u SE 30kW osim

godišnje proizvodnje električne energije, potrebna je procjena ukupnih

investicijskih troškova, troškova rada i odrţavanja, te prihoda od prodaje

proizvedene električne energije.

Pretpostavljeni su slijedeći troškovi izgradnje (investicijski troškovi):

◦ a) FN moduli: 1.800 €/kW

◦ b) Inverter: 9.000 €

◦ c) Konstrukcija: 300 €/kW

◦ d) Priključak na mreţu i ostale instalacije: 4.000 €

◦ e) Doprema i montaţa: 4.000 €

◦ f) Dokumentacija: 9.000 €

Ukupni investicijski troškovi izgradnje, prema prethodno iskazanoj

preliminarnoj procjeni, iznose 89.000,00 €, odnosno 2.966,66 €/kW.

38

Povrat investicije solarne elektrane 30kW

Oduzmu li se operativni troškovi, troškovi amortizacije i troškovi

financiranja od ukupnih prihoda od prodaje električne energije

dobije se dobit/gubitak.

SE hotela daje povrat investicije za 5 odnosno 7 godina, zavisno da

li se računa porez na dobit ili ne

39

Potencijal smanjenja CO2 hotela koji koristi SE 30 kW

god. ušteda 1 hotel = 19,2 mt CO2eq

Moguća ušteda u hrvatskom hotelijerstvu:

636 hotela * 19,2 mt CO2eq = 12.211,2 mt CO2eq/god.

40

Solarni sustav – kolektori PTV

Cilj je ovog modela dokazati isplativost investicije u sunčeve

kolektore koji će se koristiti za grijanje potrošne tople vode putem

sučeve energije hotela na Jadranu

pretpostavlja se da će sunčev kolektor biti dodatani izvor energije, a

kao primarni izvor energije sluţiti će postojeća kotlovnica na

ekstralako loţ ulje

kolektori namjenjeni za pogon kroz ljetnu sezonu korištenja.

U 133 dana (kada je moguće koristiti kolektore) potrošeno je

103.193,00 kg loţ ulja na zagrijavanje PTV

41

Mogućnost vraćanja kredita kroz uštede!

Proračunom je utvrđeno da je odabirom 920 m2 korisne površine kolektora (484

komada), omjer investicije i uštede takav da omogućuje period povrata ulaganja

manji od 5 godina, odnosno da se iz ušteda moţe vraćati kredit.

mjesec

Iskoristivost kolektora

Proizvedena energija

Jedinična cijena kotao

Ušteda kolektorima

kWh/m²mj za 920 m² [kn/ kWh] [kn]

I

II

III

IV 87,89 80857,62 0,92 23.884,59

V 109,93 101139,73 1,20 62.521,30

VI 111,05 102169,97 1,20 122.234,80

VII 123,34 113472,65 1,20 135.757,17

VIII 116,17 106880,61 1,20 127.870,54

IX 86,92 79963,26 1,20 95.666,98

X 64,58 59413,62 1,00 22.404,52

XI

XII

10 % porast cijena UŠTEDA Σ 715.197,80

Vlastita sredstva INVESTICIJA Σ 3.220.000,00

Kredit na 5 godina sa 30 %vlastitih sredstava Σ 3.511.787,94

POVRAT god. 4,91

42

Umjesto zaključka ...

Turizam u Hrvatskoj predstavlja jednu od osnovnih gospodarskih grana a

ekološki sustav još uvijek nije narušen,

Potrebno je odrţivo razvijati turizam, kako bi se spriječilo onečišćenje i

budući eksterni troškovi koje ono donosi,

Hrvatska je slijedom preuzetih međunarodnih obveza, konvencija i

ugovora, posebno vezano za proces pridruţivanja EU, prihvatila primjenu

načela odrţivosti,

Nedostatak energije i nesigurnost u opskrbi, uz stalan rast cijena energije i

energenata, te klimatske promjene problemi su s kojima smo suočeni

Uvođenjem energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije,

smanjili bi se troškovi hotela i omogućilo produţenje sezone (troškovi

grijanja), smanjila energetska ovisnost hrvatskog turizma, te ublaţilo

klimatske promjene

43

Zaključak

Odrţivi razvoj turizma

+

Odrţivi, energetski učinkoviti hoteli

=

ublaţavanje klimatskih promjena

smanjenje troškova poslovanja (povećanje konkurentnosti)

prepoznatljivost Hrvatskog turizma

Stretegija razvoja turizma: „Zeleno kao filozofija poslovanja”, stvoriti klimu za investicije, razvoj turizma na odrţivim osnovama

44

Hvala na paţnji!