Ivana Vadlja, 7. razred, mala kustosicaSabina Pintar, 7. razred, mala kustosica

Vedran Andrašec, 6. razred, mali kustos, tehničar

Mentor – voditelj: Ivan Barić, dipl. učitelj

U Donjem Pustakovcu na Međunarodni dan muzeja 18. svibnja 2010. godine

Kruna Marije Kraljice- istraživački rad -

Osnovna škola HodošaniMuzej Međimurja ČakovecProjekt “Krijesnice - mali kustosi”

Kruna Marije Kraljice – istraživački rad učenika OŠ Hodošan

I. Uvod Temeljem poziva ravnatelja Muzeja Međimurja Čakovec održan je 23. studenoga 2009. godine radni sastanak djelatnika Muzeja i predstavnika osnovnih škola o suradnji na projektu “Krijesnice – mali kus-tosi 2010. godine.” Kako su već sva zaduženja za učitelje zaključena Godišnjim planom i programom i rješenjima o zaduženju već u rujnu 2009. godine, ravnatelj Osnovne škole Hodošan Ivan Barić preuzeo je ulogu mentora – voditelja skupine mladih istraživača. Dobra ideja, poštena namjera i prezentacija na pravi dan, Međunarodni dan muzeja 18. svibnja, od samog početka do prezentacije bile su odlike prvog povijes-nog projekta Osnovne škole Hodošan.

Naziv istraživačkog projekta Krijesnice - mali kustosi: “Kruna Marije Kraljice”Voditelj projekta, struka i zanimanje: Ivan Barić, diplomirani učitelj, ravnatelj ŠkoleOstali suradnici projekta: Jelena Sobočan, prof. i djelatnici Muzeja Međimurja ČakovecBroj učenika: 16 (prikupljanje) i 3 (istraživanje)Planirani broj sati: 35Vremenski okviri projekta: 15. travnja do 18. svibnjaCiljevi i zadaci projekta: Ciljevi i zadaci: 1. da učenici pronađu stare fotografije koji obitelj čuva ili se nalazi u kućama bliže rodbine koje sadrže izgled centra Donjeg Pustakov ca, posebno one koje na sebi imaju stari pil, stari most, staru široku Sratku… 2. da grupa učenika istraži povijest svog mjesta, posebno povijest pila i nove kapele – gradnja, rušenje, prijenos kipova, otvorenje kapele Blažene Djevice Marije Kraljice 3. da učenici u suradnji s mentorom izrade “elaborat” s tekstom, fotografijama i kratkom skicom za predavanje 4. da učenici svojim vršnjacima, ali i učiteljima i predstavnicima Muzeja prezentrraju svoj radNačini realizacije projekta: traženje, istraživanje, prezentacija, javna objavaPosebna uloga vanjskih suradnika Škole: pomoć u stručnim odrednicama projekta – vezano uz rad Muzeja MeđimurjaŠto je potrebno osigurati: 1 elaborat i putni troškovi i ulaznice u Muzej, prostor za izložbu i prezent acije, fotoaparat, papirDetaljni troškovnik za projekt: ulaznice u muzej 3x10=30 , prijevoz 3 x 20 = 60, papir, fotokopiranje, kraći prijevozi: 200,00, ostalo: 200,00 kuna, sveukupno: 490,00 kuna Načini financiranja: Škola i sponzoriNačin vrjednovanja projekta: javne prezentacije i ocjena djelatnika Muzeja Međimurja, predstavnika župe Svetog Jurja Mučenika i žitelja naselja Donjeg Pustakovca Način korištenja rezultata: nastava povijesti, hrvatskoga jezika, likovne kulture i informatike

II. Osnove projektaOsnove projekta sadržane su u Aneksu I. Školskog kurikuluma Osnovne škole Hodošan koji je Školski odbor odobrio u Hodošanu 24. veljače 2010. (Klasa: 602-02/10-01-1, UrBroj: 2109/6/27-10-042)

Kruna Marije Kraljice – istraživački rad učenika OŠ Hodošan

III. Uvod u pričuOvo je priča o susretu davnih vremena i sadašnjosti, priča o zanimanju nas mladih za starine i kulturno naslijeđe naših predaka. Ovo je priča o predmetu koji nam nedostaje, namjeri nas mladih da ga ponovo “nađemo” putem fotografija i govora ljudi koji su ga nekad vidjeli.Tijekom istraživanja čuli smo mnogo, mnogo priča o prošlosti sudbini spomenika i ljudi, narodnim i vjers-kim običajima našega kraja. Ovaj puta iz tog bogatog materijala odabrali smo samo one koji su povezani s našom temom.

U izlaganju sudjeluju Ivana Vadlja, učenica 7. razreda Osnovne škole Hodošan, kolegica iz razreda Sabina Pintar i Vedran Andrašec, učenik 6. razreda. Vedran je omogućio da svi nazočni dobro čuju, a gosti imaju materijale za praćenje. Sve troje i nihov mentor svoje djetinjstvo vežu samo uz naselje Donji Pustakovec.

IV. Donji Pustakovec, prometnica, Sratka i mostDonji Pustakovec prvi se put pre-ma dostupnim povijesnim vreli-ma spominje 1478. godine. Ime je izvučeno od riječi napušten. Ali ovo mjesto nikad nije bilo napušteno, pustara ili pustinja.. Oduvijek je bio na važnom prometnom pravcu prema Mađarskoj i tu su se kroz stoljeća valjale razne vojske, putnici i u novije vrijeme - tur-isti.

Na slici: Centar Donjeg Pustakovca sa starim mostom 1937. godine

Potok Sratku prelazila je preko starog zidanog mosta koji

je često obnavljan. Prije sto godina Sratka je često prelazila i preko ceste i preko mosta. Često je derala svodove mosta. Zanimljiva je fotografija Sratke gdje se odlično vidi i sljedeći cilj našeg puta – pil ili kako ga mi ovd-je oduvijek zovemo - piljek. Na slici je uobičajeno korito Sratke 1935. godine.Potok Sratka davni je nasljednik jednog od starih tokova Drave. Drava je tekla preko ceste kod Ve-like senokoše, Grofova i Guliščaka, a kad se voda te pritoke povukla u maticu iza Svetoga križa Sratka je preuzela samo vodu iz Gaji, Koti, Potruščice…Često je plavila ovaj okoliš pa joj je korito bilo široko od ovog mjesta do Lovrinovih i Kramarovih grunti

Kruna Marije Kraljice – istraživački rad učenika OŠ Hodošan

i plavila kotni pot i sam piljek. Sratka je i stvarni centar sela – veliki prijelaz iz Brijega u Selo pa je, kao i u drugim mjestima, posto-jalo stalno dokazivanje između Brežančana i Selčana. Tu se namakao lan, prao veš, igrao hokej, tu se vozilo na santama i u koritima te kupalo od ranog proljeća do kasne jeseni. Ova cesta asfaltirana je i konačno uređena do 1965. godine.

Danas je Donji Pustakovec potpuno komu-nalno opremljen; ima brzi pristup internetu,

nove vodove struje, gradski vodovod, gradski plin, uređene ulice, glavna cesta se nakon ugrad-nje kanalizacije dopunjava novom pješačkom stazom. Današnja mala Sratka stisnuta je u beton-ske cijevi. Ovaj dio na kojem se nalazimo potpuno je obnovljen prošle godine.

V. Piljek (poklonac) Na ovom je mjestu stoljećima svakog prolaznika, gosta i povrat-nika uvijek dočekao neki križ – križno drevo ili veći pil, u novi-je vrijeme zvani poklonac, da se namjernik zahvali Bogu na dobroj sreći i uspješno prevaljenom putu. To su bila mjesta susreta, molitve, zahvale i civilizacijski znak da je mjesto kršćansko. Nerijetko su se na velike blagdane i većim obiteljs-kim slavljima okupljeni zajednički pred pokloncem molili do polaska u crkvu.Tu su se palile svijeće na Sesvete, tu su se fotografirali prvopričesnici i firmanici. Mnoge fotografije koje naši mještani imaju snimili su i kasnije poslali strani turisti, poseb-no Česi.

Ovdje je 1875. godine bio je po-dignut poklonac koji Pustakovčani oduvijek zovu piljek.Do danas nismo našli jasno ime našega piljeka. Nalazimo nazive:Pil Presvetog Trojstva i Kraljice Apostola (doktor Juraj Kolarić u prvoj monografiji župe)Poklonac Presvetog Trojstva (magistar Vladimir Kalšan u djelu Iz vjerskog života Međimurja)Poklonac Blažene Djevice Marije

Kraljice (magistar Vladimir Kalšan u djelu Općina Donji Kraljevec). Mnogi su nam govorili da je piljek posvećen Svetoj Obitelji.Potvrđeno je da je narod odavna ovaj objekt zvao “Ko je tebe Djevice na nebu okrunio…” Centralni kip nosi prema župnim dokumentima ime Krunjenje Blažene Djevice Marije, a donirao ga je i zi-dove podigao Leonard Kontrec 1913. godine. Zato je ime Poklonac Blažene Djevice Marije Kraljice najbliže tom objektu. Naravno poklonac ćemo i dalje zvati jednostavnim domaćim nazivom piljek.

Kruna Marije Kraljice – istraživački rad učenika OŠ Hodošan

Tu pored staroga piljeka bila je i jed-na velika A-bandera, dupli električni stup, (na slici) gdje je bila upaljena i prva javna rasvjeta sela Posebno zaduženi čovjek je žarulju palio navečer prije odlaska na čuvarsku službu na ekonomiju, a gasio ujutro na povratku.

Povjesničar i današnji ravnatelj Muzeja Međimurja Vladimir Kalšan u djelu Iz vjerskog života Međimurja zapisuje: “Zbog prometa, poklonac je sedamdesetih godina 20. stoljeća premješten tridesetak metara južnije

od nekadašnje lokacije… U novi poklonac, na menzu koja je obrađena mozaikom, smještena je stara grupa Presvetog Tro-jstva. Poklonac je otvoren s tri strane, a dijelovi pokrajnih zido-va ukrašeni su mozaicima. Ulaz čuva niska ograda.”

Na slici je usporedna gradnja mosta i preseljenje piljeka

Mi smo tijekom istraživanja pronašli odlične fotografije unutrašnjosti obnovljenog piljeka. Tu već fale veliki svijećnjaci i objekt našeg istraživanja.

Vladimir Meglić, tadašnji polaznik Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu, danas aka-demski slikar, a osam-desetih godina prošloga stoljeća vježbao je za buduće velike projekte mozaika upravo ovdje. Specifičnost njegova opusa je ugradnja poznatih likova iz Don-jeg Pustakovca u mnoge mozaike diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Kruna Marije Kraljice – istraživački rad učenika OŠ Hodošan

VI. Kapela Blažene Djevice Majke KraljiceU međuvremenu, prema pričanju žitelja Donjeg Pusta-kovca, polako je sazrijevala ideja o gradnji kapele. Već za vrijeme župnika velečasnog Stjepana Markušića pokušavao se naći datum i vrijeme seoskog proštenja koje se obilježavalo u srpnju na Dan Svete Marije Škapularske zajedno sa župnim sjedištem u Svetom Jurju u Trnju. Slobodan dan je bio je za Stepinčevo u mjesecu veljači, ali proštenje zimi baš ne bi bilo veselo.Dolaskom župnika velečasnog Darka Kelemenića došlo je do jačanja zahtjeva Pustakovčana da se riješi pitanje proštenja. Razgovara se o danu proštenja i grad-nji nove kapele, vode se burne rasprave o opravdanosti gradnje, mjesta gradnje, naziva kapele…

Učitelj Ivan Barić u opisu gradnje kapelice naglašava: “U jesen godine 1999. na čelo župe dolazi, dakle, župnik Kelemenić i u njemu žitelji Donjeg Pustakov-ca prepoznaju blisku i jednostavnu osobu - sigurnog i spremnog suradnika u ostvarenju ideje o gradnji

kapele. Stjecajem okolnosti na čelu općine Donji Kraljevec nalazi se načelnik Mladen Čonka iz Don-jeg Pustakovca. Okolnosti postaju sve naklonjenije ideji - za gradnju se izjašnjavaju općinske, seoske i župne vlasti, žitelji Donjeg Pustakovca i cijele župe. O gradnji se prestaje govoriti s podsmjehom. Kapela se počinje “graditi” formiranjem Odbora za gradnju čiji su članovi bili: Mladen Čonka, Stjepan Kramar, Vladimir Ivković, Ivan Sinković, Branko Vadlja, Franjo Srnec i vlč. Darko Kelemenić. Najveći prob-lemi kojih su se generacije bojale načeti je lokacija gradnje i pitanje što učiniti sa starim piljekom.” Traženo je mišljenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, konzervatorskog odjela u Varaždinu, ali i mišljenje autora mozaika Vladimira Meglića. Kako nije ustanovljena prepreka rušenju krenulo se u završetak projekta. Svi su se složili da se očuva glavni kipa i prenese u kapelu. Kamen temeljac položen je dana 22. kolovoza 2003. godine služenjem Svete mise kod piljeka. Dio zidova piljeka ugrađen je ispod oltara kapele, a centralni kip Krunjenje Blažene Djevice Marije ob-novljen je i nalazi se u kapeli.

Kruna Marije Kraljice – istraživački rad učenika OŠ HodošanKruna Marije Kraljice – istraživački rad učenika OŠ Hodošan

Ova građevina imala je osnovnu ci-jenu od milijun i sto tisuća kuna. Utrošeno je mnogo više. Ove mo-zaike i vitraje smislio je akademski slikar Vladimir Meglić, a izradio Z. Viceban 2004. godine.

Kao posebnost u današnja vremena, to su javno objavljeni popisi svih koji su u 2004. i 2005. godine doni-rali sredstva za gradnju i to do naj-manje lipe u općinskom glasniku i internetskoj stranici župe Sveti Juraj u Trnju.Posvećenje Kapele Blažene Djevice Marije Kraljice obavio je mon-sinjor, blagopokojni, prvi biskup

Varaždinske biskupije Marko Culej, 22. kolovoza 2004. godine. Otada do danas tu je održan cijeli niz molitvi, misa, okupljanja, a mjesno proštenje krajem kolovoza najznačajniji je događaj u mjestu tijekom godine.

Kruna Marije Kraljice – istraživački rad učenika OŠ Hodošan

VII. Kruna Majke Kraljice

Ponavljamo da je piljek i kip Krunjenje Blažene Djevice Marije u pilu podigao Leonard Kontrec 1913. godine. (na slici)Prema izjavama starijih koje smo slušali Marija Kraljica na glavi je imala krunu, a kako vidite, danas je ovaj restaurirani kip bez krune.…. Krunom se krune vladari, prvaci, umjetnici, krunu nose šahovske figure, misteri i misice, a kruna na glavi Marije Kraljice nedostaje.

U našem istraživanju točne odgovore na pitanja: “Kada je nestala?”, “Kako je izgledala?” nismo našli. Utvrđeno je nedvosmisleno da su krunu u rukama držali kipovi. Kod obitelji Franje Kramara pronašli smo sliku stariju do 100 godina koja prikazuje krunjenje Marije. (na slici sa starinskim okvi-rom)Ova slika dio je ostavštine tada imućnog Leonarda Kiontreca, prapradjeda Franje Kramara, i više je nego očito da je kip rađen po toj slici ili ideji. Zapažamo samo da su Bog Otac i sin Isus Krist zamijenili mjesta.

Ponavljamo da je piljek i kip Krunjenje Blažene Djevice Marije u

Prema izjavama starijih koje smo slušali Marija Kraljica na glavi je imala krunu, a kako vidite, danas je ovaj restaurirani kip bez

Kod obitelji Franje Kramara pronašli smo sliku stariju do 100 (na slici sa starinskim okvi-

Ova slika dio je ostavštine tada imućnog Leonarda Kiontreca, prapradjeda Franje Kramara, i više je nego očito da je kip rađen po

Zapažamo samo da su Bog Otac i sin Isus Krist zamijenili mjesta.

Zamjenu mjesta napravili su mnogi umjetnici pa izgleda da se kroz povijest izgubilo pravilo desne strane…citiramo iz Biblije: “ I sjedi s desna Ocu po kome je sve stvoreno…”Umjetnik Meglić u svojoj viziji krunjenja iza oltara nema prikaz lika Boga Oca već ga zamjen-juje Božje oko.(dolje)

Kruna je bila izrađena od materijala kao i dva svijećnjaka iz piljeka.

Ta dva visoka svijećnjaka

služila su žiteljima mjesta

kad je tko umro. Tada su

došli po njih i u kući pokojnika upalili svijeće

uz odar.Zadnji put su viđeni godine 1959./60., a njihov nestanak uočen je kada su svijećnjaci trebali za jedan sprovod.

Nekako u isto vrijeme nestala je i kruna.

Kruna Marije Kraljice – istraživački rad učenika OŠ Hodošan

Mala ekipa krijesnica, malih kustosa, zapazi-la je da krune nema i to je postalo predmet istraživanja.U razgovoru zamišljali su sljedeće priče:- da se kruna iznenada “pojavi”, kao neko čudo- da se raspiše natječaj za izradu i postavljanje krune- da se ovo istraživanje samo objavi i da se dalje ništa ne desi- da se nastave istraživanja, pokuša pronaći tu jednu staru fotografiju s krunom i da se ponovo pokrene pitanje povratka nestale ili krunjenje novom krunomili - da se naprosto ne desi ništa.Ostaje pitanje: “Da li je danas razumno vratiti krunu?”Već tijekom istraživanja zabilježeno je više želja žitelja da kruna stoji na svom mjestu i da se cijela priča time završi.Naravno da o tome moraju raspraviti vjernici ovog naselja, crkveni i svjetovni poglavari i stručnjaci…

Neke od “nađenih” kruna:

Mali kustosi znaju da će povijest i dalje polagano slagati svoje događaje, da će vrijeme bez pitanja teći, da će se podaci gubiti, sjećanja blijedjeti, a možda će i Sratka ponovo preuzeti svoje staro korito.

VIII. Mali KustosiTko su zapravo mali kustosi?Kustosi muzeja vode brigu o muzejskim zbirkama, prikupljaju, sređuju, štite i čuvaju građu, provode potreb-na istraživanja te organiziraju izložbe i bave se izdavačkom djelatnošću. Mi smo mali školski kustosi koji su ovim istraživanjem pokušali zamijeniti starije, uspješno ili manje uspješno. Ova grupa malih kustosa pokazala je svoj rad, izradila ga u prikladnom pisanom obliku i želi da predstavnici mjesta Donji Pustakovec, predstavni-ci vjernika župe te djelatnici Muzeja Međimurja i njihove Škole daju svoj sud… Rad je objavljen i na školskoj i župnoj internets-koj stranici…..

Kruna Marije Kraljice – istraživački rad učenika OŠ Hodošan

Nacrt daljnjeg istraživanja izgledao bi ovako:- potraga za još više materijalnih dokaza o izgledu krune- moguće je projektiranje i izrada krune- moguće je novo “krunjenje Marije Kraljice” što je logičan put prema kraju istraživanja- predlaže se također da se na mjestu srušenog piljeka označe njegovi temelji

Dakle, ovo istraživanje predlaže se kao uvod u još opširnije traženje i saznavanje detalja iz po-vijesti mjesta Donji Pustakovec. Mali kustosi posebno žele prikazati ono što polako tone u zaborav, i, naravno, zaraditi koju peticu iz povijesti.

IX. ZaključakKip Krunjenje Blažene Djevice Marije u pilu usred Donjeg Pustakovca podigao je Leonard Kontrec 1913. godine. Marija Kraljica imala je krunu na glavi. Tijekom povijesti pil (poklonac) Blažene Djevice Marije Kraljice se selio, obnavl-jao, uređivao, ali pred pola stoljeća nestali su svijećnjaci i kruna iznad glave Marije Kraljice.Tijekom gradnje nove kapele srušen je preseljeni pil. Dijelovi su ugrađeni i posvećeni u novom temelju kapele.Kip je obnovljen i također preseljen u novu kapelu.Mali kustosi Ivana Vadlja, Sabina Pintar i Vedran Andrašec pod vodstvom Ivana Barića, dipl. učitelja, istraživali su u

sklopu projekta “Krijesnice – mali kustosi” izgled, vrijeme nestanka i mogući povratak na mjesto krune s kipa Krunjenje Blažene Djevice Marije. Istraživanje je privuklo veliku pozornost mještana i budi nadu da se nastavi sa sretnim završetkom – svečanim krunjenjem u novoj kapeli.Projekt je pokazao kako za male kustose i male istraživače povijesti uvijek ima tema za istraživanje.

X. Dodacia) Živi svjedociMilka Ivković (rođena Čavlek)Franjo KramarValent Barić

b) Prikupljanje starinaFotografije ustupili brojni žitelji Donjeg Pustakovca, posebno Katarina Herman, Milka Ivković, Verica Čanadi, Milica Švenda, Valent Barića, Franjo Kramar…Fotografije prikupili: Iva Ivković, Darja Barić, Nikola Kramar, Dario Blažeka i mali kustosiStaru sliku ustupila obitelj Franje Kramara

c) o blagdanu Blažene Djevice Marije Kraljice

* Kraljica svega stvorenoga U bogoštovlju i pobožnosti kršćani oslovljavaju Bogorodicu Mariju različitim naslovima koji odražavaju raznolike oblike i sadržaje kršćanske vjere. Ti su naslovi tijesno povezani uz osobu i spasenjsko djelo Isusa Krista, njezina sina i našega Otkupitelja. Misni obrazac, 29. po redu u “Zbirci misa BDM”, pod naslovom “Blažena Djevica Marija, Kraljica svega stvorenoga” identičan je s obrascem Rimskom misalu na spomendan 22. kolovoza. Jedino je vlastito predslovlje

Kruna Marije Kraljice – istraživački rad učenika OŠ Hodošan

u kome je razrađena molitva predviđena za obred krunjenja slike Blažene Djevice Marije. (Na slici je viđenje umjetnika Velasqueza “Krun-jenje Djevice” ‘The Coronation oft he Virgin’ - svi likovi su Bogu Ocu s desne strane, kruna je od lišća i cvijeća)

* Neobično kraljevanjeNaslovom i sadržajem misnih obrazaca, očituje je usporednost spomendana Marije kraljice sa svetkovi-nom Krista Kralja svega stvorenoga, što se slavi na zadnju nedjelju liturgijske godine. Spomendan Marije kraljice u liturgijski je kalendar uveo papa Pio XII. 1955. g. i odredio da se slavi 31. svibnja. Kod ob-nove kalendara 1969. premješten je na 22. kolovoza, na osminu svetkovine Uznesenja Marijina, čime je naglašena povezanost Marijina kraljevskog dosto-janstva s njezinim slavnim uznesenjem u nebesku slavu. Tako je u liturgiju pretočeno učenje Drugoga vatikanskog sabora koji je u dogmatskoj konstituciji o Crkvi naglasio: Bezgrešna je Djevica…ispunivši tok ovozemaljskog života … uzvišena kao kraljica svih stvari, da se potpunije uskladi sa svojim Sinom (LG 59).Sam naslov “kralj” i “kraljevanje” u svakodnevnom govoru današnjih ljudi i asocijacije koje iz toga proi-zlaze, nije jednoznačan niti u potpunosti shvatljiv onako kako je to bilo kod uspostave liturgijskog spo-mendana. A možda nikada i nije bio lako shvatljiv i prihvatljiv. Već je naš Gospodin trebao tumačiti Pilatu kakav je on kralj. Kako su kraljevi i kraljice u novije vrijeme skoro iščezli sa scene, to je tumačenje postalo još aktualnije i izazovnije. Danas je lakše predstaviti i vjernički prihvatiti Krista kralja čije kraljevstvo nije od ovoga svijeta(Iv 18,36). A kakav je Kralj, takva je

i njegova majka Marija uzvišena kraljica svih stvari. * Naslov “kralji-ce”Pio XII. je zaključio pro-slavu Marijanske godine 1954. uvođenjem blag-dana Blažene Djevice Marije, Kraljice Blag-dan se slavio najprije 31. svibnja (prvi puta 1955.), a po novom se kalendaru slavi na osminu Marijina uznesenja na nebo kra-jem kolovoza. Po svome

uznesenju Marija je postala i kraljica neba i zemlje. Nauk je o Marijinu dostojanstvu kraljice izložio Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam. Naslov “kraljice” ide među one Marijine oznake što joj dade vjerničko razmišljanje, a još više pučka pobožnost. Marija se u pobožnosti ne naziva samo “kraljica”, već i “gospodarica”, “vojvotkinja”, pa čak i “carica”, u našem starom jeziku “cesarica”.

Da li je pridavanje Mariji takvih naslova teološki opravdano? - Jest, jer se ona kao Majka i službenica Gospodinova dosto-jnom pokazala takove časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina bogomajčinskoga dostojanstva. No ako liturgija kaže “da Bogu služiti znači kraljevati”, onda je Mari-ja kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica. Zanimljivo je da je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči ona lijepa, u sred-njem vijeku nastala molitva “Zdra-vo, Kraljice, Majko milosrđa”! Ona označuje vjeru u Marijinu dobrotu i spremnost da nas grješnike pred Gos-podinom zagovara, da nam od njega prosi oproštenje i milost. Marija se kao kraljica sagiba nad našu ljudsku bijedu i pritječe joj u pomoć.

d) PodprojektiUz prezentaciju ovog projekta na samom mjestu (Od Doma kulture, piljeka do Kapele BDM) Osnovna škola Hodošan priredila je u nastavku prezentacije podprojekata: 1. “Moj najdraži stari predmet”.Na izložbi i izlaganju u holu matične škole u Hodošanu sudjelovali su učenici 6. razreda. Nakon uvodne riječi Patricije Furdi, svoje stare drage predmete izložilo je 12 učenika: Tea Čavlek, Samanta Varga, Martina Halić, Martin Recek, Jelena Branilović, Mateja Kolar, Tijana Barić, Sara Sabol, Ana Zrna, Ivana Vuk, Ana Višnjić i Vedran Andrašec. Pomoć pri organizaciji pružila je profesorica Sandra Premuš – Lepen.2. Slikanje i crtanje krune Marije Kraljice onako kako je zamišljaju djeca. Sudjelovali su učenici 5.a. 5.b i 7. razreda pod vodstvom profesora Nenada Kipkea. Najbolji radovi također su prilog ovom projektu.

XI. Literatura1. dr. Juraj Kolarić, Župa Sveti Juraj u Trnju, Kratki pregled povijesti župe, Župa Svetog jurja i Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1984.2. mr. Vladimir Kalšan, Iz vjerskog života Međimurja, Zrinski, Čakovec 2003.3. mr. Vladimir Kalšan, Općina Donji Kraljevec (monografija), izdanje Općine 2005.4. Internetska stranica župe Svetog Jurja u Trnju: www.zupa-svetog-jurja.hr5. internetske stranice: www.skola-hodosan.hr, www.franjevci-split.hr6. Glasnici općine Donji Kraljevec, izdanja Općine, urednik Ivan Barić, brojevi 1 – 8, 2002. – 2009.

XII. Mentor i mali kustosi zahvaljuju“Zahvaljujemo djelatnicima Muzeja Međimurja koji su pokrenuli projekt “Krijesnice – mali kustosi”, zain-teresirali mlade povjesničare i izgradili noveučitelje povijesti. Zahvaljujemo župniku vlč. Darku Kelemeniću na recenziji rada i iskrenim riječima podrške.Zahvaljujemo učenici Ivi Ivković na uvodnom pozdravu, profesorima Nenadu Kipkeu i Sandri Premuš Lepen na ljubaznosti i pomoći u nastavku projekta.Zahvaljujemo učenicima 5.a, 5.b i 7. razreda na radovima, a učiteljicama Suzani Košak i Liljani Kralj što su učenicima Područne škole Sveti Juraj u Trnju omogućile dolazak na prezentaciju i uživanje u nagradnom sladoledu.Zahvaljujemo mladim prometnicima Matiji Vlaheku i Dominku Grozdeku na regulaciji prometa.Zahvaljujemo posebno pedagoginji Osnovne škole Hodošan profesorici Jeleni Sobočan na podršci u sva-koj prilici i na sva-kom mjestu. Njeno je brižno oko i spremnost za rad ugrađeno u svaku riječ i sliku ovog projekta.Zahvaljujemo svi-ma koji su pravilno protumačili našu volju za učenjem i svojim dolaskom na prezentaciju na-gradili naš rad.”

Prezentacija je održana na 30. obljetnicu međunarodnog dana muzeja u Hrvatskoj uz nazočnost predstavnika Muzeja Međimurja predvođenih ravnateljem mr. Vladimirom Kalšanom; župnika župe Svetog Jurja Mučenika vlč. Darka Kelemenića, predsjednika Skupštine Međimurske županije prof. Petra Novačkog, načelnika općine Donji Kraljevec Zlatka Horvata, predsjednika Vijeća MO Igora Ivkovića, učiteljica i učenika PŠ Sveti Juraj u Trnju, žitelja Donjeg Pustakovca i predstavnika medija. Uvod-ni pozdrav dala je Iva Ivković, a nagrade učenicima sudionicima projekta “Kruna Marije Kraljice” i podprojekta “Moj najdraži stari predmet” je u ime Školske knjige predala Marija Žvorc. Zbirku novih fotografija načinila

pedagoginja Jelena Sobočan.