ZAGREBAKA BANKA d.d., sa sjeditem u Zagrebu, Paromlinska 2, zastupana po opunomoeniku Andrei Mimici, direktoru Sektora upravljanja ljudskim resursom (u daljnjem tekstu: POSLODAVAC) i SINDIKAT BANKARSKIH I FINANCIJSKIH DJELATNIKA HRVATSKE SINDIKALNA PODRUNICA ZABE, sa sjeditem u Zagrebu, Savska 62, zastupan po Glavnom sindikalnom povjereniku Miroslavu Biondiu (u daljnjem tekstu: SINDIKAT), sklopili su dana 31. srpnja 2006.

KOLEKTIVNI UGOVORZA ZAGREBAKU BANKU d.d. I. OPE ODREDBElanak 1. Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvruju se meusobna prava i obveze potpisnika ovoga Ugovora. Ovim Ugovorom utvruju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u Zagrebakoj banci d.d. lanak 2. Prema odredbama ovoga Ugovora, poslodavac je Zagrebaka banka d.d. za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove. Prema odredbama ovoga Ugovora, radnik je osoba koja obavlja odreene poslove za poslodavca na temelju ugovora o radu, bez obzira je li radni odnos zasnovan na odreeno ili neodreeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom. lanak 3. Odredbe ovoga Ugovora obvezuju i primjenjuju se na njegove potpisnike i na osobe koje prema odredbama Zakona o radu mogu biti stranke Ugovora, a koje mu naknadno pristupe. Ugovor obvezuje i primjenjuje se na sve radnike koji su u vrijeme sklapanja ovoga Ugovora bili ili su naknadno postali lanovi sindikata potpisnika. Poslodavac moe primjenjivati ovaj Ugovor na prava i obveze iz rada i po osnovi rada na sve radnike. Ovaj Ugovor nee se primjenjivati na prava i obveze koja su drugaije ugovorena s rukovodstvom svih razina njihovim ugovorima o radu, odnosno na one radnike koji sukladno svojim posebnim ugovorima o radu imaju prava uveana od razine prava iz ovog Ugovora. Ovaj Ugovor primjenjuje se na podruju Republike Hrvatske, gdje Zagrebaka banka d.d. ima svoje organizacijske dijelove. lanak 4. U sluaju statusne promjene poslodavca, na radnike se do sklapanja novog Ugovora, a najdue godinu dana, nastavlja primjenjivati ovaj Ugovor. Poslodavac e, ako osniva novo drutvo unutar ZABA Grupe, svim radnicima Banke koji prelaze na rad u novoosnovano drutvo, osigurati kontinuitet radnog staa, pravo povratka na rad kod poslodavca u sluaju prestanka rada drutva, te sva prava utvrena propisima i ovim

Ugovorom, a to e se regulirati sporazumnim raskidom ugovora o radu izmeu radnika i poslodavca. lanak 5. Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se neposredno osim ako su pojedina pitanja za radnike povoljnije ureena drugim propisima, opim aktima Banke, ugovorom o radu, odnosno posebnim sporazumima sklopljenim izmeu radnikog vijea, odnosno sindikata i poslodavca.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSAlanak 6. Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu u pisanu obliku, iji je obvezni sadraj propisan Zakonom o radu. lanak 7. Zasnivanje radnog odnosa s novim radnikom mogue je tek nakon prethodnog traenja odgovarajueg radnika unutar Banke ukoliko je to mogue. lanak 8. Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom moe se utvrditi njegovo stvarno zdravstveno stanje upuivanjem na lijeniki pregled, o emu odluuje poslodavac. Trokove takva lijenikog pregleda kao i kasnijih periodikih lijenikih pregleda snosi poslodavac. lanak 9. Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom moe se obaviti prethodno provjeravanje njegovih znanja i sposobnosti. Odluku o prethodnom provjeravanju kandidata za zaposlenje i nain provjere donosi poslodavac.

III. PROBNI RADlanak 10. Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Probni rad iz stavka 1. ovoga lanka ne moe trajati dulje od est mjeseci, ovisno o sloenosti posla. lanak 11. Provjera strunih znanja i radnih sposobnosti radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjena rada radnika temelji se na procjeni sposobnosti za obavljanje zadaa i poslova glede naina rada i usvojenog znanja. Ocjenu rada radnika za vrijeme probnog rada utvruje neposredno nadreeni rukovoditelj koji prati rad radnika na probnom radu u okviru sustava radne uspjenosti, a u skladu s Politikom i procedurom ugovaranja i ocjenjivanja radne uspjenosti i Politikom i procedurom planiranja i razvoja karijere. 2

lanak 12. Ako nadreeni rukovoditelj ocijeni da radnik na probnom radu ne ostvaruje oekivane rezultate rada, tj. da njegova struna znanja i radne sposobnosti ne udovoljavaju zahtjevima za obavljanje poslova i radnih zadataka, obavijestit e o tome direktora sektora, odnosno samostalne direkcije, koji Sektoru upravljanja ljudskim resursom dostavlja pisani prijedlog za otkaz ugovora o radu, najkasnije dvadeset dana prije isteka probnog rada i o tome izvijestiti radnika. Na temelju prijedloga direktora sektora odnosno samostalne direkcije, i uz prethodno savjetovanje na nain kako je propisano Zakonom o radu, direktor Sektora upravljanja ljudskim resursom donijet e odluku o otkazu ugovora o radu prije isteka probnog rada. Ako se Odluka o otkazu iz prethodnog stavka ne donese u roku od sedam dana prije isteka probnog rada, smatrat e se da je radnik tijekom probnog rada udovoljio zahtjevima radnoga mjesta.

IV. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RADlanak 13. Radnik je duan, sukladno svojim sposobnostima i potrebama rada, te osobnim interesima i interesima poslodavca, kolovati se, obrazovati, osposobljavati i usavravati za rad. Poslodavac je duan, posebice pri uvoenju novog naina rada ili organizacije rada, odnosno uvoenju nove tehnologije, kontinuirano usavravati i osposobljavati radnike za rad. lanak 14. Radi to boljeg i strunijeg obavljanja poslova vezanih za poslovanje, poslodavac e za radnike omoguiti usavravanje i dopunjavanje znanja u okviru iste vrste poslova. Poslodavac moe uputiti radnika na osposobljavanje i usavravanje u zemlji i inozemstvu. Odluku o upuivanju radnika na osposobljavanje i usavravanje donosi Uprava odnosno osoba koju ona za to ovlasti pisanom odlukom. Odlukom se utvruju obveze radnika i poslodavca ovisno o vrsti usavravanja, duini trajanja i visini trokova. lanak 15. Radi stjecanja znanja za uspjeno obavljanje poslova radnog mjesta, neposredni rukovoditelji su duni pruiti radnicima strunu pomo i osigurati odgovarajuu literaturu, te pisane i usmene informacije. lanak 16. Za vrijeme osposobljavanja i usavravanja radnik ima pravo na naknadu plae i naknadu putnih trokova. Meusobna prava i obveze u vezi s osposobljavanjem i usavravanjem reguliraju se posebnim ugovorom izmeu radnika i Banke. Za izvedbu programa obrazovnih aktivnosti u organizaciji poslodavca, radnicima koji e taj program realizirati moe pripasti naknada. Odluku o visini naknade donosi ovlatena osoba u Sektoru upravljanja ljudskim resursom na temelju interne procedure i upute usvojene od strane Uprave. PRIPRAVNICI lanak 17. 3

Status, ugovaranje i trajanje pripravnikog staa, volonterskog rada i strunih ispita uredit e se Pravilnikom o radu Zagrebake banke d.d. i posebnom odlukom poslodavca.

V. RADNO VRIJEMEPUNO RADNO VRIJEME lanak 18. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, osim ako Zakonom, Sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu ne bude odreeno krae radno vrijeme. Tjedno radno vrijeme rasporeuje se u pravilu na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka. U organizacijskim dijelovima Banke gdje to zahtijeva priroda posla, tjedno radno vrijeme moe se rasporediti na est radnih dana, tako da ukupno radno vrijeme ne premauje 40 sati tjedno. Raspored, poetak i zavretak radnog vremena uredit e se na nain utvren Pravilnikom o radu Zagrebake banke d.d. NEPUNO RADNO VRIJEME lanak 19. Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit e se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijevaju rad u punom radnom vremenu. Ako priroda i organizacija rada omoguavaju, na istome radnom mjestu mogu raditi dva izvritelja, svaki s nepunim radnim vremenom. lanak 20. Nepuno radno vrijeme moe biti rasporeeno na sve dane u tjednu ili na samo neke dane u tjednu. lanak 21. Radnici koji rade nepuno radno vrijeme imaju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede dnevnog odmora izmeu dva uzastopna radna dana, na tjedni odmor, najkrae trajanje godinjeg odmora i plaeni dopust. Ako ugovorom o radu nije povoljnije ureeno, radnicima s nepunim radnim vremenom plaa se odreuje razmjerno vremenu na koje su sklopili ugovor o radu, doprinosu u radu i rezultatima rada. SKRAENO RADNO VRIJEME lanak 22. Na poslovima na kojima, ni uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radno se vrijeme skrauje razmjerno utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka, te trajanje radnog vremena na takvim poslovima, utvruju se Pravilnikom o procjeni opasnosti radnog mjesta u Zagrebakoj banci d.d. lanak 23.

4

Radnik koji radi skraeno radno vrijeme ostvaruje sva prava kao da radi puno radno vrijeme. PREKOVREMENI RAD lanak 24. Prekovremeni rad moe se uvesti u sluajevima i na nain predvien Zakonom. lanak 25. Nadreeni rukovoditelj duan je najkasnije dva dana unaprijed izvijestiti radnika i Sektor upravljanja ljudskim resursom o hitnom prekovremenom radu, pismeno i uz obrazloenje. lanak 26. Poslodavac je obvezan svaka tri mjeseca u pisanu obliku izvjetavati na nain kako je propisano Zakonom o radu, o odraenim prekovremenim satima. lanak 27. Za sate prekovremenog rada, poslodavac je duan isplatiti poveanu plau. Ako se poslodavac i radnik dogovore da u zamjenu za poveanu plau radnik koristi slobodne dane, tada se za svaki odraeni prekovremeni radni sat radniku odobrava 1,5 sati slobodnih. RASPORED RADNOG VREMENA lanak 28. Dnevni i tjedni raspored radnog vremena odreuje poslodavac pisanom odlukom, uz prethodno savjetovanje na nain kako je propisano Zakonom o radu. Raspored radnog vremena i plan preraspodjele radnog vremena poslodavac je duan sainiti za svaki organizacijski dio posebno i na pogodan nain u pisanom obliku s njime upoznati radnike. PRERASPODJELA RADNOG VREMENA lanak 29. Ako narav posla zahtijeva, puno radno vrijeme moe se prerasporediti tako da tijekom jednog razdoblja traje due, a tijekom drugog razdoblja krae od punog radnog vremena, s tim da ukupno radno vrijeme ne prijee puno radno vrijeme za to razdoblje. Preraspodijeljeno radno vrijeme iznosi najdue 52 sata tjedno. lanak 30. Preraspodjelom radnog vremena ne mogu biti obuhvaeni radnici koji su sukladno Zakonu osloboeni obveze rada dueg od punog radnog vremena. lanak 31. Poslodavac je duan o planu preraspodjele radnog vremena savjetovati se na nain kako je propisano Zakonom o radu i u pisanu obliku obavijestiti radnike tjedan unaprijed.

5

VI. ODMORI I DOPUSTISTANKA

lanak 32. Radnik koji radi najmanje est sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta. U sluaju da radnik radi vie od 8 sati na dan ima pravo na dodatnih 15 minuta odmora (stanke). Vrijeme odmora iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ubraja se u radno vrijeme i ne moe se odrediti u prva tri sata nakon poetka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije zavretka radnog vremena. lanak 33. Samo iznimno ako radnik zbog prirode posla nije mogao iskoristiti dnevnu stanku, ima pravo na skraenje dnevnog radnog vremena za 30 minuta uz prethodno odobrenje neposrednog rukovoditelja. lanak 34. Radnica koja doji dijete ima pravo do godine dana djetetova ivota koristiti stanku za dojenje u trajanju od dva puta po sat vremena i na odmor (stanku) od 30 minuta, a koje se uraunava u radno vrijeme. Radnica e vrijeme stanke iz prethodnog stavka koristiti u skladu s djetetovim potrebama i uz prethodnu najavu poslodavcu. DNEVNI ODMOR lanak 35. Izmeu dva radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno. TJEDNI ODMOR lanak 36. Dan tjednog odmora je nedjelja. Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se koritenje tjednog odmora tijekom sljedeeg tjedna. GODINJI ODMOR lanak 37. Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. lanak 38. Prema radnom stau godinji odmor traje: do 2 godine radnog staa 18 radnih dana 6

vie od 2-4 godine radnog staa 20 radnih dana vie od 4-8 godina radnog staa 22 radna dana vie od 8-12 godina radnog staa 24 radna dana vie od 12-16 godina radnog staa 26 radna dana vie od 16-20 godina radnog staa 28 radnih dana vie od 20 godina radnog staa 30 radnih dana Smatra se da je radnik navrio odreeni broj godina radnog staa ako ih navrava do kraja kalendarske godine u kojoj koristi godinji odmor. lanak 39. Trajanje godinjeg odmora produuje se za 2 radna dana radnicima: invalidima rada samohranom roditelju s kojim ivi dijete mlae od 10 godina jednom od roditelja djeteta s utvrenim invaliditetom koji rade u estodnevnom radnom tjednu. Trajanje godinjeg odmora produuje se za 1 radni dan sudioniku Domovinskog rata. Ukupan broj dana godinjeg odmora radnika, utvren na temelju prethodnih lanaka ovoga Ugovora, ne moe prijei 30 radnih dana. lanak 40. Slijepi radnik ima pravo na najmanje 35 radnih dana godinjeg odmora bez obzira na kriterije iz lanka 38. ovoga Ugovora. lanak 41. Za vrijeme koritenja godinjeg odmora radniku se isplauje naknada plae u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. lanak 42. Pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora ne uraunavaju se subote ukoliko su to neradni dani radnika utvreni rasporedom radnog vremena, nedjelje, neradni dani odreeni zakonom, blagdani i razdoblje privremene nesposobnosti za rad. RASPORED KORITENJA GODINJEG ODMORA lanak 43. Vrijeme koritenja godinjeg odmora ureuje se planom koritenja godinjeg odmora. Plan koritenja godinjeg odmora donosi poslodavac nakon prethodnog savjetovanja, na nain kako je propisano Zakonom o radu, vodei rauna o osobnom planu svakog pojedinog radnika i organizaciji rada te odredbama ovog Ugovora. Plan koritenja godinjeg odmora iz prethodnog stavka donosi se na poetku kalendarske godine, a najkasnije do kraja mjeseca travnja. lanak 44. Plan koritenja godinjeg odmora sadri: radnikovo ime i prezime, naziv radnog mjesta i organizacijskog dijela u kojem radnik radi, 7

ukupno trajanje godinjeg odmora, vrijeme koritenja godinjeg odmora i uputu o pravnom lijeku. lanak 45. Plan godinjeg odmora donesen sukladno lanku 43. poslodavac dostavlja organizacijskim dijelovima, te takav Plan zamjenjuje pojedinana rjeenja o koritenju godinjeg odmora na nain da ga radnik verificira svojim potpisom. Dan potpisa radnika na Plan koritenja godinjeg odmora smatrat e se danom obavijesti radnika o rasporedu i trajanju godinjeg odmora. Radnicima koji nisu obuhvaeni Planom koritenja godinjeg odmora ili kod kojih je dolo do promjene Plana u koritenju godinjeg odmora, izdat e se pojedinano rjeenje o koritenju godinjeg odmora na njihov pisani zahtjev uz suglasnost nadlenog rukovoditelja najkasnije 15 dana prije poetka koritenja godinjeg odmora. lanak 46. Protiv Planom utvrenog i verificiranog rasporeda godinjeg odmora i duljine njegova trajanja, odnosno protiv rjeenja o rasporedu i trajanju godinjeg odmora, radnik ima pravo poslodavcu podnijeti zahtjev za zatitu svojih prava u roku 15 dana od dana potpisivanja Plana, odnosno u roku 15 dana od dana uruenja rjeenja. KORITENJE GODINJEG ODMORA U DIJELOVIMA lanak 47. Radnik moe godinji odmor koristiti u neprekidnom trajanju ili u dva dijela. Ako radnik koristi godinji odmor u dva dijela, prvi dio mora trajati najmanje 12 radnih dana neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godinji odmor. Drugi dio radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja idue godine. lanak 48. U sluaju prestanka radnog odnosa u Banci odnosno zbog prelaska na rad kod drugog poslodavca radnik ima pravo iskoristiti godinji odmor na koji je stekao pravo u Banci. lanak 49. Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godinjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome duan izvijestiti neposrednog rukovoditelja najmanje dan prije. lanak 50. Radniku se moe odgoditi odnosno prekinuti koritenje godinjeg odmora samo radi izvrenja vanih i neodgodivih poslova. Odluku o odgodi odnosno prekidu koritenja godinjeg odmora iz stavka 1. ovoga lanka donosi poslodavac ili osoba koju on za to ovlasti na zahtjev neposrednog rukovoditelja. Radniku kojem je odgoeno ili prekinuto koritenje godinjeg odmora mora se omoguiti naknadno koritenje odnosno nastavljanje koritenja godinjeg odmora.

8

lanak 51. Radnik ima pravo na naknadu stvarnih trokova prouzroenih odgodom odnosno prekidom koritenja godinjeg odmora. Trokovima iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se putni i drugi trokovi. Putnim trokovima smatraju se stvarni trokovi prijevoza koji je radnik koristio pri odlasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godinji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada, a prema Pravilniku o naknadama putnih i drugih trokova u Zagrebakoj banci d.d. PLAENI DOPUST lanak 52. Radnik ima pravo na osobni zahtjev na dopust uz naknadu plae (plaeni dopust) do ukupno najvie 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u ovim sluajevima: 1. zakljuenje braka do 6 radnih dana 2. porod supruge do 6 radnih dana 3. smrt lana ue obitelji do 7 radnih dana 4. smrt lana ire obitelji, ako je ukop u mjestu stanovanja do 2 radna dana smrt lana ire obitelji ako je ukop u drugom mjestu do 3 radna dana do 6 radnih dana 5. tea bolest lana ue obitelji 6. elementarne nepogode do 5 radnih dana 7. osposobljavanje i usavravanje za potrebe radnikog vijea, odnosno obrazovanje za sindikalne aktivnosti do 2 radna dana 8. selidba u mjestu stanovanja do 2 radna dana selidba u drugo mjesto do 3 radna dana 9. sudjelovanje u strunim, studijskim, kulturnim ili portskim manifestacijama do 3 radna dana Radnik ima pravo na plaeni dopust za svaki smrtni sluaj lana ue obitelji: djeteta, suprunika, roditelja, brata, sestre, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama. Radnici dobrovoljni davaoci krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruje se u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama. lanak 53. lanovima ue obitelji iz stavka 1. toke 3. i 5. prethodnog lanka prema ovom Ugovoru smatraju se: suprunik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi suprunici, braa i sestre, pastorad i posvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdravanje, ouh i maeha, posvojitelj i osoba koju je radnik duan po zakonu uzdravati, osoba koja s radnikom ivi u izvanbranoj zajednici. 9

lanovima ire obitelji iz stavka 1. toke 4. prethodnog lanka prema ovom Ugovoru smatraju se: braa i sestre radnikovih roditelja i roditelji, braa i sestre radnikova suprunika. lanak 54. Za vrijeme strunog ili opeg kolovanja, osposobljavanja ili usavravanja radniku se moe odobriti godinje do 7 radnih dana plaenog dopusta za pripreme i polaganje ispita, jednom po ispitu, uz suglasnost nadlenog rukovoditelja. lanak 55. Radnik koji je u interesu Banke upuen na kolovanje, struno usavravanje ili usavravanje ima pravo na plaeni dopust do 15 radnih dana u godini za pripremanje i polaganje ispita u skladu s odlukom o upuivanju i ugovorom o strunom usavravanju. lanak 56. U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. NEPLAENI DOPUST lanak 57. Radniku se moe na njegov zahtjev odobriti neplaeni dopust zbog kolovanja ili strunog usavravanja, kao i za druge potrebe radnika ako to doputaju priroda posla i potrebe poslodavca. lanak 58. Za vrijeme neplaenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa, ako Zakonom nije drugaije odreeno.

VII. ZATITA IVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA ZATITA IVOTA I ZDRAVLJA RADNIKAlanak 59. Poslodavac se obvezuje osigurati sigurne uvjete za rad, zatitu zdravlja i ivota radnika, te radnog okolia primjenom propisanih osnovnih i posebnih pravila zatite na radu, a osobito kod odravanja sredstava rada i organizacije rada sukladno tehnolokim procesima, tehnikim dostignuima i ergonomiji uz kontinuirano provoenje osposobljavanja radnika za rad na siguran nain i obavjeivanje radnika o opasnostima i tetnostima na radu. lanak 60. Poslodavac je duan osigurati ureivanje i provedbu zatite na radu u skladu sa Zakonom o zatiti na radu, odredbama Zakona o radu, podzakonskim propisima, tehnikim normama, Pravilnikom o zatiti na radu, Sporazumom o pravima i obvezama povjerenika radnika zatite na radu i ovim Ugovorom. U skladu s odredbama Zakona o zatiti na radu, radnici imaju pravo izabrati povjerenike za 10

zatitu na radu, odnosno ukoliko povjerenici nisu izabarani, sindikat potpisnik ovoga Ugovora ima pravo imenovati povjerenike radnika za zatitu na radu. lanak 61. Radi nesmetana djelovanja u interesu radnika u podruju zatite na radu i obavljanja dunosti povjerenika radnika i koordinatora povjerenika zatite na radu, poslodavac se obvezuje: osigurati uvjete i potrebna sredstva, a osobito omoguiti povjereniku i koordinatoru povjerenika najmanje 4 (etiri) sata tjedno u redovito radno vrijeme za obnaanje dunosti, za koje vrijeme mu pripada naknada plae kao da je radio; omoguiti odsustvovanje s rada uz naknadu plae radi osposobljavanja (teajevi, seminari, sastanci) na teret poslodavca; omoguiti pravo uvida u sve propise, isprave i koritenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika; omoguiti druga prava sukladno Zakonu o zatiti na radu i Sporazumu o pravima i obvezama povjerenika radnika zatite na radu. lanak 62. Radnik je obvezan u provedbi zatite i sigurnosti na radu pravilno upotrebljavati sredstva rada i osobna zatitna sredstva, a o svakom dogaaju koji predstavlja moguu opasnost za ivot i zdravlje obavijestiti neposrednog rukovoditelja. Radnik koji u sluaju ozbiljne, prijetee i neizbjene opasnosti napusti svoje mjesto rada ili opasno podruje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog takva postupka u odnosu na druge radnike i mora uivati zatitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je prema posebnim propisima ili pravilima struke bio duan izloiti se opasnosti radi spaavanja ivota i zdravlja osoba i imovine. U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka radnik je duan izvijestiti odgovornu osobu i povjerenika radnika zatite na radu. lanak 63. Poslodavac mora djelovati preventivno radi sprjeavanja ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja radnika. Poslodavac je obvezatan sukladno posebnom propisu, voditi evidenciju o ozljedama na radu i profesionalnim oboljenjima radnika te o tome kvartalno izvjeivati na nain kako je to propisano zakonom. lanak 64. Radnik mora biti upoznat s mjerama zatite na radu i svojim pravima i obvezama glede zatite. Poslodavac je duan najmanje svaka tri mjeseca izvjestiti koordinatora povjerenika radnika za zatitu na radu i radniko vijee o mjerama koje je poduzeo i koje e poduzeti radi unapreenja sigurnosti i zatite zdravlja radnika i mjerama poboljanja uvjeta rada. lanak 65. Radnicima koji rade na radnim mjestima na kojima je obvezatno koritenje slubene odjee, koritenje i odravanje slubene odjee poslodavac mora regulirati posebnim pravilnikom o njezinu noenju, uvanju i odravanju. lanak 66. 11

Poslodavac e na vlastiti troak u iznosu od najmanje 730,00 kn po radniku organizirati za sve radnike sistematske, a po potrebi i specijalistike zdravstvene preglede, najmanje jednom u dvije godine. Poslodavac je duan s programom opih sistematskih i specijalistikih pregleda savjetovati se s radnikim vijeem. ZATITA PRIVATNOSTI RADNIKA lanak 67. Poslodavac je osobne podatke o radniku duan prikupljati iskljuivo u opsegu i na nain predvien zakonskim aktima koji tite privatnost osobe. lanak 68. Radnici su obvezni nadlenoj slubi dostaviti sve osobne podatke utvrene propisima o evidencijama u podruju rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke: za obraun poreza iz dohotka i odreivanje osobnih odbitaka, podatke o kolovanju i odreenim specijalistikim znanjima, zdravstvenom stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane za zatitu majinstva. lanak 69. Poslodavac e posebno opunomoiti povjerljivu osobu koja podatke o radnicima smije prikupljati, koristiti i dostavljati treim osobama. Odluku o prikupljanju, obraivanju, koritenju i dostavljanju treim osobama podataka o radniku, kao i imenovanju osobe koja je ovlatena nadzirati provedbu ove Odluke, poslodavac e donijeti uz prethodnu suglasnost na nain kako je propisano Zakonom o radu. ZATITA DOSTOJANSTVA RADNIKA lanak 70. Poslodavac je duan zatiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da mu osigura uvjete rada u kojima nee biti izloen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju, to podrazumijeva i poduzimanje preventivnih mjera. lanak 71. Poslodavac imenuje ovlatenike za zatitu dostojanstva radnika, koji su ovlateni primati i rjeavati pritube za zatitu dostojanstva radnika. Ovlatenici za zatitu dostojanstva radnika duni su, najkasnije u roku od 8 dana od dostave imenovane i vlastoruno potpisane pritube, ispitati pritubu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom sluaju, a kako je propisano Pravilnikom o radu. lanak 72. Svi podaci utvreni u postupku zatite dostojanstva radnika su tajni, a sam postupak provodi se u strogoj diskreciji.

VIII. PLAE I DODACI NA PLAU12

ISPLATA I ODREIVANJE PLAE

lanak 73. Plaa radnika je novana naknada za obavljeni rad. Plaa se isplauje u bruto iznosu, jednom mjeseno za protekli mjesec i to u pravilu do 10. u tekuem mjesecu. Plae se usklauju s inflacijom odnosno porastom trokova ivota. Usklaivanje se provodi linearno i to ako je inflacija/rast trokova ivota 3% i vie za kalendarsku godinu, odnosno od zadnjeg usklaivanja plae s trokovima ivota. Usklaivanje se moe provesti najvie jednom u kalendarskoj godini. lanak 74. Plaa radnika sastoji se od: plae za redovan rad, naknade plae, dodatka na osnovu ostvarenog radnog staa. PLAA ZA REDOVAN RAD lanak 75. Plaa za redovan rad moe biti odreena kao osnovna plaa ili kao individualna plaa. Osnovna plaa osigurava novanu nadoknadu za vrijednost i sloenost razine zanimanja, za koje je ugovor o radu sklopljen. Osnovna plaa je najnia osnovica odnosno startna plaa platnog razreda u koji je smjetena razina zanimanja. Svim radnicima istog platnog razreda odreuje se ista osnovna plaa. Najnia osnovna plaa, za puno radno vrijeme za radno mjesto najnie sloenosti smjeteno u prvi platni razred, jednaka je startnoj plai prvog platnog razreda, a koji iznos ne moe biti manji od 3.172,00 kuna. Ako doe do poveanja startne plae platnog razreda zbog linearnog rasta ili drugih razloga, na ve sklopljene ugovore o radu direktno e se primjenjivati odredbe ovog Ugovora odnosno akta Banke kojim je to regulirano, a za radnika je povoljnije. Individulana plaa je vea od osnovne plae, u visini koja osigurava kompenzaciju za osobni radni doprinos u realizaciji ugovorenih individualnih ciljeva te dostignuti stupanj potrebnih kompetencija. Individualna plaa se odreuje u okviru raspona platnog razreda u koji je smjeteno zanimanje na koje je radnik rasporeen. PLATNI RAZREDI lanak 76. Sve razine zanimanja razvrstavaju se prema kriteriju sloenosti u najvie devet Platnih razreda. lanak 77. Platni razredi objedinjavaju grupe poslova koji su isti ili vrlo slini po razini sloenosti, odgovornosti, te znanju, iskustvu i potrebnim kompetencijama za uspjeno obavljanje poslova. Svaka razina zanimanja iz Klasifikacije zanimanja Banke, razvrstava se u jedan od najvie 9 platnih razreda sa odgovarajuim iznosom startne/osnovne plae platnog razreda. 13

Promjena plae rezultat je kretanja unutar platnih razreda i to horizontalnog kretanja unutar istog platnog razreda ili vertikalnog kretanja koje predstavlja prelazak iz jednog platnog razreda u drugi platni razred. Svrstavanje zanimanja u platne rezrede te odreivanje njihove razine obavlja se u skladu s Pravilnikom o plaama i aktima o organizaciji i to Odlukom o sistematizaciji zanimanja u organizacijskim jedinicama te Odlukom o klasifikaciji zanimanja u Banci. lanak 78. Rasponi plaa unutar platnih razreda su sljedei:PR od 1 2 3 4 5 6 7 8 9 3.172,00 3.801,00 4.439,00 5.284,00 6.592,00 7.921,00 9.507,00 12.360,00 15.656,00 Raspon do 4.223,00 5.603,00 6.870,00 8.240,00 10.032,00 12.782,00 15.841,00 20.600,00 26.780,00

ODREIVANJE INDIVIDULANE PLAE lanak 79. Individulana plaa je stimulativna plaa koja se odreuje na temelju radne uspjenosti i dostignutog stupnja potrebnih kompetencija. Odreivanje individulane plae s osnove ocjene RU za prethodnu poslovnu godinu i dostignutog stupnja kompetencija, provodi se po kriterijima koji su utvreni opim aktima Banke. Individualna plaa moe se poveati i s osnove preuzimanja sloenijih i odgovornijih poslova na prijedlog nadlenog rukovoditelja i uz suglasnost SULJR. Plaa moe biti smanjena na temelju ocjene RU, ako radnik tijekom prethodne poslovne godine nije ostvario dogovorene ciljeve i nije manifestirao oekivani stupanj kompetencija. Smanjivanje plae rezultira nazadovanjem u niu platnu grupu ili u nii platni razred. Promjena plae mogua je jednom godinje, u okviru planiranih sredstava organizacijske jedinice. STALNI DODATAK ZA PREHRANU lanak 80. Radnik koji radi najmanje pola punog radnog vremena ima pravo na naknadu za prehranu tijekom rada. Za izraun dodatka za prehranu utvren je iznos od najmanje 852,84 kune mjeseno. Naknada za prehranu utvruje se u visini umnoka koeficijenta prehrane i sati rada za mjesec za 14

koji se isplauje. Radnik koji radi due od punog radnog vremena, ali ne manje od 4 sata neprekidno, ima pravo na dodatnu naknadu za prehranu razmjerno vremenu provedenom na radu, osim u sluaju koritenja slobodnog dana. OSTALI DODACI NA PLAU lanak 81. Naknada za minuli rad uveava se za svaku navrenu godinu radnog staa za 0,5%. Dodatak za radni sta izraunava se umnokom startne plae Platnog razreda, navrenih godina radnog staa i koeficijenta 0,005. lanak 82. Osnovna odnosno individualna plaa radnika uveava se: za rad nou 50% za prekovremeni rad 50% za rad nedjeljom 50% za rad blagdanom i u neradne dane utvrene Zakonom 50% za rad na Uskrs 70%

POSEBNI OBLICI MOTIVACIJE RADNIKA lanak 83. Ovisno o uspjenosti poslovanja Banke i o individualnoj uspjenosti radnika, poslodavac moe motivirati radnike: 1. novanim nagradama za sudjelovanje u radu projektnih timova; ostvarene iznimne rezultate u redovitom radnom procesu; kvalitetnu realizaciju ugovorenih ciljeva za proteklu poslovnu godinu; 2. stambenim kreditom uz uvjete povoljnije od trinih. GODINJA NAGRADA lanak 84. Ovisno o poslovnim rezultatima Banke i organizacijske jedinice te godinjem doprinosu svakog radnika, poslodavac e isplatiti godinju nagradu. NAKNADE PLAA I DRUGE ISPLATE RADNICIMA lanak 85. Radnik ima pravo na naknadu plae u visini plae kao da je radio za razdoblje u kojem ne radi: zbog prekida rada, koji nije prouzroio radnik, dravnih blagdana, neradnih dana reguliranih Zakonom, godinjeg odmora, plaenog dopusta, 15

za vrijeme posjeta lijeniku, kada ga ne moe obaviti izvan redovitog odnosno fiksnog radnog vremena, zbog obrazovanja, strunog osposobljavanje i prekvalifikacije prema potrebama Banke, prisustvovanja sastancima, seminarima, obavljanja javnih funkcija, slubenih putovanja, obnaanja dunosti sindikalnog povjerenika, obnaanja dunosti povjerenika zatite na radu (koordinatora), u drugim sluajevima kada to odredi Uprava posebnom odlukom i u svim sluajevima predvienim ovim Ugovorom, opim aktima Banke ili Zakonom. Pravo na naknadu plae u visini kao da je radio podrazumijeva i pravo na pripadajue dodatke plai sukladno ovom Ugovoru. lanak 86. Za vrijeme pripravnosti kod kue radniku pripada naknada u iznosu 10% osnovne odnosno individualne plae, a za vrijeme deurstva 30% osnovne odnosno individualne plae. lanak 87. Za vrijeme trajanja bolovanja radniku pripada sljedea naknada: 90% od osnovice u sluaju nesposobnosti za rad ili 100% od osnovice za ozljede na radu i za profesionalne bolesti. Osnovica za izraunavanje naknada plaa radnika za vrijeme bolovanja regulirana je propisima o zdravstvenom osiguranju. SOLIDARNOST lanak 88. Radniku kod kojeg ovlatena osoba odnosno tijelo ocijeni da postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje ovlatene osobe, prilagoditi poslove njegovim sposobnostima, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno ponuditi radniku na sklapanje ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, uz pravo da radnik zadri osnovnu plau koju je ostvario u mjesecu u kojem su nastupile spomenute okolnosti. lanak 89. Naknada plae koja invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrene opasnosti od invalidnosti odnosno od dana zavretka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do rasporeivanja na odgovarajue zanimanje, ne moe se isplatiti u iznosu niem od osnovne plae koju je ostvario u mjesecu u kojem su nastupile spomenute okolnosti. lanak 90. Radnik, kojem do stjecanja prvog uvjeta za mirovinu nedostaje pet ili manje godina radnog staa ili godina ivota, zadrava do odlaska u mirovinu najmanje startnu plau platnog razreda razine zanimanja na koju je rasporeen, a koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su steene spomenute okolnosti. O okolnostima iz prethodnog stavka donosi se posebna Odluka na pisani zahtjev radnika s kojim se suglasio direktor organizacijskog dijela. Odluka automatski prestaje vaiti u sluaju da radnik ne ode u mirovinu ili poini povredu radne obveze predvienu aktima poslodavca.

16

lanak 91. Plaa radnika iz lanaka 88., 89. i 90. uveava se srazmjerno rastu plaa u Banci. PRIPRAVNICI lanak 92. Plaa pripravnika utvruje se u visini najmanje 80% od osnovne plae zanimanja odnosno startne plae platnog razreda u koji je smjeteno zanimanja za koje se osposobljava. UENICI I STUDENTI lanak 93. Uenicima i studentima za vrijeme praktinog rada moe se isplatiti nagrada do neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. NAKNADA TROKOVA GODINJEG ODMORA (REGRES) lanak 94. Radnik ima pravo na regres za koritenje godinjeg odmora. Regres za koritenje godinjeg odmora utvruje se u visini najmanje 2.000,00 kuna neto. PRIGODNE ISPLATE lanak 95. Poslodavac e isplatiti prigodnu isplatu radnicima u prosincu (boinicu) u iznosu od najmanje 1.500,00 kuna neto. lanak 96. Poslodavac e dati prigodan poklon djetetu radnika kao i djetetu umrlog radnika do 15 godina starosti, u vrijednosti do neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. OTPREMNINE lanak 97. Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu zbog poslovno ili osobno uvjetovanih razloga, ima pravo na otpremninu u iznosu od pola prosjene bruto plae koju je radnik ostvario u zadnja tri mjeseca koja prethode mjesecu otkaza ugovora o radu, za svaku navrenu godinu neprekidnog rada u Banci, i to ako su kumulativno ispunjeni sljedei uvjeti da: je radnik u neprekinutom radnom odnosu u Banci due od dvije godine, radniku nije bilo mogue osigurati posao kod drugog poslodavca, je radnik suglasan s otkazom ugovora o radu i danom prestanka potrebe, a koji utvrdi nadleni rukovoditelj. U svim drugim sluajevima otkaza ugovora o radu iz poslovno i osobno uvjetovanih razloga, otpremnina se utvruje sukladno zakonskim propisima i Pravilniku o radu. Kredit koji je radnik ostvario pod povoljnijim uvjetima s osnova radnog odnosa kod poslodavca, 17

nee se komercijalizirati u izuzetnim sluajevima kada ugovor o radu radnika prestane: radi odlaska u mirovinu (prijevremenu, starosnu ili zbog ope nesposobnosti za rad), smru radnika, osobno uvjetovanim otkazom, poslovno uvjetovanim otkazom, ali samo u sluaju kada radniku nije ponuen izmijenjeni ugovor za druge poslove. lanak 98. Pri odlasku u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u visini neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. lanak 99. Otpremnine iz lanaka 97. i 98. isplatit e se radniku najkasnije 15 dana po prestanku radnog odnosa kod poslodavca. JUBILARNE NAGRADE lanak 100. Radnici koji navre 10, 15, 20 i 25 godina radnog staa u Zagrebakoj banci d.d. ostvaruju pravo na jubilarnu nagradu u visini neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. Radnici koji navre 30, 35 i 40 godina radnog staa u Zagrebakoj banci d.d. ostvaruju pravo na jubilarnu nagradu u neto iznosu: za 30 godina 4.000 kuna za 35 godina 5.000 kuna za 40 godina 6.500 kuna. Jubilarne nagrade isplauju se za navrene godine radnog staa u tekuoj godini, a isplauju se u mjesecu kada je navrena puna godina staa. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na jubilarnu nagradu u tekuoj godini, iako u trenutku odlaska nije navrio punu godinu staa na temelju koje ostvaruje pravo na nagradu. Jubilarne nagrade i otpremnine se ne iskljuuju. IZVANREDNE POTPORE lanak 101. Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na potporu u visini najvieg neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak u sljedeim sluajevima: smrti radnika; smrti djeteta, djeteta na skrbi, usvojenog djeteta, suprunika, brata, sestre i roditelja radnika; smrti drugih lanova ue obitelji radnika samo ako su ivjeli u zajednikom domainstvu. Radnik ili njegova obitelj moe ostvariti pravo na potporu najvie do neoporezivog iznosa koji je propisao Pravilnik o porezu na dohodak u sljedeim sluajevima nastupa invalidnosti radnika; bolovanja dueg od 90 dana; radi nabave medicinskih pomagala i kupnje lijekova. Iznos potpore u svakom pojedinom sluaju iz prethodnog stavka ovisi o sljedeim kriterijima: materijalni status ue obitelji / prosjek primanja po lanu obitelji, 18

teka/kronina bolest, medicinska rehabilitacija, nabava ljekova, samohranost radnika, mnogolana obitelj/broj djece, nezaposlenost ostalih lanova ue obitelji, podstanarski status, te ostali dogaaji koji radnika dovode u teak materijalni poloaj. Odluku o pravu na potporu i njenoj visini donosi poslodavac, odnosno osoba koju opunomoi, sukladno aktima i procedurama Banke. lanak 102. U sluaju radnikove smrti poslodavac moe preuzeti brigu nad kolovanjem djece umrlog radnika u vremenu trajanja redovitog kolovanja, ovisno o materijalnom poloaju ue obitelji umrlog radnika. Odluku o stipendiranju djece umrlih radnika donosi poslodavac odnosno osoba koju ovlasti. Iznos stipendije utvruje se u visini neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. OSIGURANJE RADNIKA lanak 103. Poslodavac e sve radnike Banke (24-satno) osigurati od posljedica nesretnog sluaja (nezgode) i to u iznosima: smrt zbog nezgode EUR 10.225,84 trajni invaliditet do EUR 20.451,68 smrt od bolesti EUR 2.556,46 Poslodavac e dodatno osigurati radnike koji se bave prijevozom i prijenosom vrijednosnih poiljaka, te opsluivanjem bankomata od posljedica nesretnog sluaja (nezgode) i to: smrt zbog nezgode EUR 20.451,68 trajni invaliditet do EUR 40.903,35 Poslodavac e o sklopljenom osiguranju obavezno izvijestiti sindikat koji je potpisnik ovog Ugovora.

IX. NAKNADA PUTNIH I DRUGIH TROKOVAlanak 104. Radnici ostvaruju pravo na naknadu trokova prijevoza na rad i s rada, u visini od najmanje 210,00 kuna mjeseno, a srazmjerno vremenu provedenom na radu. Cijena se moe korigirati jednom godinje, ovisno o postotku poveanja cijene prijevoza, o emu Odluku donosi Uprava Banke. DNEVNICE I TROKOVI SLUBENIH PUTOVANJA lanak 105. Kada je radnik upuen na slubeni put u zemlji pripada mu naknada prijevoznih trokova, naknada punog iznosa trokova noenja prema priloenom hotelskom raunu i dnevnica u visini neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. 19

lanak 106. Iznos dnevnice za slubeno putovanje u inozemstvo utvruje se u visini dnevnice utvrene Odlukom o visini dnevnica za korisnike koji se financiraju iz dravnog prorauna i koji se priznaju u materijalne trokove. TERENSKI DODATAK lanak 107. Terenski dodatak u zemlji i inozemstvu isplauje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivalita ili uobiajenog boravita radi poslova koje obavlja izvan sjedita Banke ili sjedita izdvojene poslovne jedinice i po svojoj prirodi vezano za rad na terenu, pri emu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara. Dnevni iznos terenskog dodatka utvruje se u visini najvieg neoporezivog iznosa utvrenog Pravilnikom o porezu na dohodak. Dnevnica i terenski dodatak meusobno se iskljuuju. NAKNADA PLAE ZA ODVOJENI IVOT OD OBITELJI lanak 108. Radnik rasporeen na rad u drugo radno mjesto ima, uz plau, i pravo na naknadu zbog odvojenog ivota od obitelji. Naknada za odvojeni ivot od obitelji utvruje se u visini najvieg neoporezivog iznosa utvrenog Pravilnikom o porezu na dohodak. Naknada za odvojeni ivot od obitelji i terenski dodatak meusobno se iskljuuju. Ako se naknada obraunava za razdoblje krae od mjesec dana, mjeseni iznos naknade dijeli se s 30 i dobiveni rezultat mnoi se s brojem dana.

X. PRESTANAK UGOVORA O RADUNAINI PRESTANKA

lanak 109. Ugovor o radu moe prestati samo na jedan od naina predvienih lankom 110. Zakona o radu, a odluka o otkazu mora biti u pisanu obliku s poukom o pravnom lijeku. POSTUPAK PRIJE OTKAZIVANJA lanak 110. Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponaanjem radnika poslodavac je duan radnika pisanim putem upozoriti na obveze iz radnog odnosa i upozoriti ga na mogunost otkaza u sluaju nastavka krenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini. Pisano upozorenje iz prethodnog stavka protekom roka od jedne godine ne utjee na stjecanje odreenih prava radnika. OTKAZ UGOVORA O RADU I OTKAZNI ROKOVI

20

lanak 111. Poslodavac i radnik mogu, pridravajui se odredbi Zakona o radu i ovoga Ugovora, otkazati ugovor o radu. U sluaju redovitog otkaza ugovora o radu primjenjuju se otkazni rokovi utvreni Zakonom odnosno Pravilnikom o radu. Ako radnik otkazuje ugovor o radu i pisano obrazloi osobito vaan razlog za otkaz, otkazni rok moe trajati najdue mjesec dana. Osobito vanim razlogom za otkaz ne smatra se zapoljavanje kod drugog poslodavca. Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plae izbivati s rada najmanje etiri sata tjedno radi traenja novog zaposlenja.

XI. ZBRINJAVANJE VIKA RADNIKAlanak 112. Nakon to su utvrene injenice da postoje gospodarski, tehnoloki ili organizacijski razlozi za smanjenje broja radnika, poslodavac izrauje Program zbrinjavanja vika radnika, kada su ispunjeni uvjeti predvienim lankom 126. Zakona o radu. Program zbrinjavanja vika radnika sadrava podatke iz lanka 127. Zakona o radu, te nazive poslova i broj radnih mjesta na kojima je prestala potreba po organizacijskim jedinicama. lanak 113. Ako na istim poslovima za kojima je prestala potreba ima vie radnika, pri utvrivanju prestanka potrebe za radom pojedinog radnika polazi se od ovih kriterija: uspjenost u radu 1 20 bodova duina radnog staa kod poslodavca za svaku navrenu godinu staa 1 bod posebna znanja i sposobnosti za potrebe radnog mjesta 5 bodova socijalni poloaj radnika (ivotna dob, broj osoba koje uzdrava i sl.) 1 5 bodova Konaan zbroj vrijednosti odreuje redoslijed na popisu utvrenih vikova. lanak 114. Zbog prestanka potrebe za radom ne moe se otkazati ugovor o radu radnicama zatienim lankom 77. Zakona o radu. lanak 115. Poslodavac e se pri otkazivanju ugovora o radu savjetovati na nain kako je propisano Zakonom o radu.

XII. NAKNADE TETElanak 116. Radnik odgovara za tetu koju na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje poslodavcu i duan je tetu nadoknaditi. lanak 117.

21

Ako tetu prouzroi vie radnika, svaki je odgovoran za dio tete koji je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne moe utvrditi udio u nastaloj teti, smatra se da su svi podjednako odgovorni pa tetu nadoknauju u jednakim dijelovima. Ako je teta posljedica kaznenog djela koje je vie radnika poinilo s namjerom, za tetu odgovaraju solidarno. lanak 118. Radnik koji je u radu ili u svezi s radom namjerno ili krajnjom nepanjom uzrokovao tetu treoj osobi, a tetu je nadoknadio poslodavac, duan je poslodavcu nadoknaditi iznos isplaene tete. lanak 119. Ako radnik pristane nadoknaditi tetu koju je uzrokovao, s njim se zakljuuje pisana nagodba o naknadi tete. lanak 120. Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je duan radniku nadoknaditi tetu prema opim propisima obveznog prava. Pravo na naknadu tete iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se i na tetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XIII. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJUlanak 121. Radnici imaju pravo sudjelovati u odluivanju o pitanjima u svezi s njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na nain i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i ovim Ugovorom.

XIV. UVJETI ZA RAD SINDIKATAlanak 122. Poslodavac se obvezuje osigurati provedbu svih prava iz podruja sindikalnog organiziranja radnika utvrenih konvencijama Meunarodne organizacije rada, a koje ine dio pozitivnih propisa Republike Hrvatske, Zakona o radu i ovoga Ugovora. lanak 123. Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima nee ni na koji nain onemoguiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane lan sindikata. lanak 124. Sindikat se obvezuje da e svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, Konvencijama MOR-a iz lanka 132, zakonima i ovom Ugovoru. lanak 125.

22

Sindikat je duan izvijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika. lanak 126. Svaki sindikat na svakih 700 plaajuih lanova sindikata, ima pravo na 1 osobu za sindikalnu aktivnost s naknadom plae za puno radno vrijeme. Osobe iz stavka 1. ovog lanka odreuje sindikat, sukladno svojim aktima. lanak 127. Svi sindikalni povjerenici kod poslodavca koji uivaju posebnu zatitu temeljem odredbi Zakona o radu i osobe iz lanka 126. ovog Ugovora, zbog sindikalne aktivnosti kojima se tite prava i interesi radnika, sukladno aktima sindikata, ne mogu biti pozvani na odgovornost ili dovedeni u nepovoljniji poloaj kod poslodavca. Za vrijeme trajanja mandata i jednu godinu nakon isteka mandata osobama iz prethodnog stavka ovog lanka, ne moe se bez suglasnosti sindikata: otkazati ugovor o radu; rasporediti na drugo radno mjesto ili na drugi nain staviti u nepovoljniji poloaj u odnosu na ostale radnike. lanak 128. Osobe iz lanka 126. ovog Ugovora imaju pravo po prestanku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto na kojem su radile prije odlaska na funkciju ili biti rasporeene na drugo odgovarajue radno mjesto kod poslodavca. lanak 129. Naknada plae za rad osobama iz lanka 126. uredit e se pisanim Sporazumom izmeu sindikata i poslodavca. lanak 130. Sporazumom izmeu sindikata i poslodavca utvrdit e se uvjeti i nain rada sindikata s osnova preuzimanja uloge radnikog vijea.

XV. RJEAVANJE SPOROVA IZMEU POTPISNIKA UGOVORAlanak 131. Za rjeavanje sporova izmeu potpisnika Ugovora, koje nije bilo mogue rijeiti meusobnim pregovaranjem, pokree se postupak mirenja. Postupak mirenja pokree se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora, a mora se zavriti u roku od 5 (pet) dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarskom-socijalnom vijeu. Postupak mirenja ne moe se provesti ako jedan od potpisnika Ugovora nije prihvatio prijedlog za provoenje mirenja, osim u sluaju kada je provoenje postupka mirenja obvezno na temelju Zakona o radu. Pitanja koja nisu rijeena ovim ugovorom, a vezana su za postupak mirenja, postupak provodit e se sukladno odredbama zakona. lanak 132. 23

Mirenje iz prethodnog lanka provodi Mirovno vijee. Mirovno vijee ima tri lana. Svaki potpisnik Ugovora imenuje po jednog lana, a trei lan se imenuje s liste Gospodarskosocijalnog vijea. lanak 133. Ako pregovaranje ni postupak mirenja ne uspiju, ugovorne e strane predmet spora povjeriti arbitrai. Imenovanje arbitra ili arbitranog vijea, te druga pitanja arbitranog postupka uredit e se sporazumom ugovornih strana sklopljenim u roku od najvie 3 dana od nastanka spora.

XVI. TRAJKlanak 134. Sindikat ima pravo na trajk koji je organiziran u skladu s propisima i sindikalnim pravilima o trajku. lanak 135. Sindikat e se suzdravati od trajka ako se sve odredbe ovoga Ugovora uredno ispunjavaju. Obveza socijalnog mira vrijedi do poetka novih kolektivnih pregovora. lanak 136. Sindikat mora pisanim putem najaviti trajk poslodavcu uz naznaku razloga za trajk, mjesta, dana i vremena poetka trajka. trajk ne smije poeti prije okonanja postupka mirnog rjeavanja kolektivnog radnog spora predvienog ovim Ugovorom. lanak 137. Za organizaciju i provedbu trajka sindikat koristi sindikalne propise o trajku. trajkom rukovodi trajkaki odbor. lanovi trajkakog odbora ne mogu za vrijeme trajka biti rasporeeni na rad.

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBElanak 138. Smatra se da je ovaj Ugovor zakljuen kada ga potpiu ovlateni predstavnici ugovornih strana. lanak 139. Ugovor se sklapa na odreeno vrijeme zakljuno do 31. 12. 2007. godine. Postupak sklapanja novog Ugovora poet e najkasnije tri mjeseca prije isteka roka valjanosti Ugovora. lanak 140.

24

Predsjednici pregovarakih odbora daju tumaenja odrednica ovog Ugovora i praenje njihove primjene. lanak 141. Svaka ugovorna strana moe predloiti izmjene i dopune ovoga Ugovora. Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora pristupiti pregovorima o predloenoj izmjeni ili dopuniti u roku 15 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja. lanak 142. Svaka strana moe otkazati ovaj Ugovor. Otkazni rok iznosi tri mjeseca i poinje tei od dana dostave pisanog otkaza drugoj strani. Ukoliko ovaj Ugovor prestane otkazom odnosno ukoliko prestane istekom roka na koji je sklopljen, primjenjivat e se jo tri mjeseca nakon ega se iskljuuje produena primjena pravnih pravila prema Zakonu o radu. lanak 143. Ugovor ima otvorenu klauzulu kojom se odredbe dopunjuju dodatnim sporazumima. lanak 144. Trokove u svezi s primjenom ovoga Ugovora ugovorne strane snose solidarno. lanak 145. Ovaj Ugovor stupa na snagu danom sklapanja, a primjenjuje se od 1. srpnja 2006. godine.

ZA SINDIKAT: Glavni sindikalni povjerenik Miroslav Biondi, v. r.

ZA POSLODAVCA: Opunomoenik Andrea Mimica, v. r.

25