SinjSkeGLASILO GRADA SINJA siječanj/veljača 2013.g. broj 30

cijena 8,00 kn

nO

Vin

e

tema: Tko će biti novi gradonačelnik

kultura: Projekt “Žena u Dalmatinskoj zagori”

fotoreportaža/ekskluzivno: Dalmatinka iznutra

sport: Stipe Balajić

uv

od

2

SinjSke nOVine

sadržaj

tema: Tko će biti novi gradonačelnik

sport:Stipe Balajić

ekskluzivno: Dalmatinka iznutra

16

18

32

36

uvod

IMPRESSUMSinjske novine broj 30, siječanj/veljača 2013.Izlaze jednom u mjesecu (a po potrebi i kao dvobroj). Cijena 8,00 kunaGodišnja pretplata 115,00 kuna (u cijenu uračunata poštarina)Nakladnik: Grad SinjIzdavač: Kulturno umjetničko središte Sinj, Glavička 29 Sinj 21230Glavni urednik: Vito Perić, GSM: 099/217 09 31Telefon u redakciji: 021/ 826-049

e-mail: kulturno.umjetnicko.srediste.sinj1@st.t-com.hr sinjske.novine@gmail.com

Grafička obrada: KUSLektura: KUS Tisak: Kerschoffset Zagreb

Novinari u ovom broju: Vito Perić, Žarko Kodžoman, Klaudija Krajina

Suradnici u ovom broju: Petar Kliškinić, Vibor Barać, Irena Delonga, Branko Čović Boris Filipović Grčić, AB Foto

Zahvaljujemo na pomoći portalima :

www.Ferata.hr i www:Sinj.com.hr,

UVODNIČKA 30Dalmatinka i Dalmatinke

Evo nas opet na okruglo. Pred vama je 30. broj. Još guramo. U ovom broju izdvajamo dvije stvari; veliku

foto-reportažu o tvornici i predionici koncaDalmatinka i najavu velikog projekta o Dalmatinkama, odnosno projekta „Žena u Dalmatinskoj zagori“ koji će kroz godinu organizirati i prirediti Kulturno umjetničko središte. Program je nakon prezentacije u gradskoj vijećnici otpočeo izložbom Didi s Kamešnice na kojoj su predstavljeni pokladni običaji Gljeva. A nastavak slijedi do velike izložbe koja će ovo ljeto, biti postavljena u galeriji Sikirica. Što se tiče Dalmatinke, „raniteljice“ kako smo joj tepali generacijama, zavirili smo u unutrašnjost tvornice i po prvi puta, nakon toliko godina iznijeli na svijetlo dana i uvid javnosti kako to izgleda. Vidjet ćete na četiri stranice, puno fotografija, a mislim da ćete se iznenaditi. Malo smo začeprkai i po političkoj sceni, obzirom da je ostalo 3 mjeseca do lokalnih izbora. Predstavili smo vam moguće kandidate za gradonačelnika, a naravno koji će od ponuđenih biti na čelu grada sljedeće četiri godine, to je na nama, odnosno biračima. Krnjevalski dani su za nama, pa smo napravili i foto-reportažu sa već tradicionalne Tripicijade. Galerija poznatih likova. Predstavljamo i prve radove polaznika radionice kreativnog pisaja. U rubrici Mlade snage predstavljamo Dariju Mravak, mladu dizajnericu na putu ka slavi. Petar Kliškinić kao predstavnik mlađe generacije zapitkuje i propitkuje što je s Vicom Buljanom i zaboravom (namjernim/nenamjernim) koji je prekrio tu osobu koja se nikako ne može zaobići u novijoj povijesti Sinja, na ovaj ili na onaj način. U Sportu donosimo razgovor sa Stipom Balajićem, naše gore listom, koji se nakon igračke karijere skrasio u Dugopolju gdje s klupe dirigira svojim nasljednicima. I naravno, tu su naše i vaše omiljene rubrike u kojima donosimo rječju i slikom prizore iz nekih davnih vremena. Eto, možemo kazati da nam je drago što smo na okruglo (30) i nastavljamo dalje u istom ritmu. Nadamo se da ćemo i ovaj puta zadovoljiti vaše čitalačke apetite.Zdravi i veseli bili,

Glavni urednik Vito Perić

kultura:Žena u Dalmatinskoj zagori

uk

ratk

o

4

SinjSke nOVine

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Sinja Milan Smoljo i zamjenik gradonačelnika

Zoran Vujanović posjetili su i darovali majku prvog djeteta rođenog u sinjskom rodilištu u 2013. godini. Majka Antonela Gaurina rodila je sina teškog 4100 grama i dugog 51 cm u 12,50 sati prvog dana 2013. godine. Ona i suprug Duško imaju već jednog sina, a novorođenom djetetu još nisu odredili ime.Porod je obavio dr. Antonio Pavić uz asistenciju medicinske sestre Miljenke Janković. Predstavnici Grada darovali su obitelj Gaurina prigodnim darovima, potrepštinama za njegu djeteta i zlatnim privjeskom te im poželjeli puno sreće i zdravlja u Novoj godini. Inače, u sinjskom rodilištu u prošloj godini obavljeno je 170 poroda što je u prosjeku jedan porod svako drugi dan.V.P.

Novi problemi u sinjskoj ispostavi županijskog Doma zdravlja. Nakon problema s rodilištem prije

tri godine i aktualnim problemom s funkcioniranjem ispostave Hitne pomoći, sada su dovedeni u pitanje rad rodilišta i stacionara.Naime, Županijski Dom zdravlja nije produžio ugovore o suradnji sedmorici liječnika koji su obavljali dežurstva u rodilištu i stacionaru. To nam je potvrdio predsjednik Upravnog vijeća Županijskog Doma zdravlja, dožupan Luka Brčić. Prema njegovim riječima, novonastala situacija rezultat je novog zakona Ministarstva zdravlja, prema kojem od prosinca prošle godine domovi zdravlja ne mogu sklapati ugovore o suradnji s liječničkim ordinacijama, već samo s kliničkim centrima. Zbog ovakve odluke sinjski stacionar i rodilište rade izvan zakonskog okvira. ‘Ugovori s liječnicima stvarno nisu sklopljeni. Nemamo niti temelja da bi se ugovori sklopili. Ako bismo striktno provodili Zakon mogli bismo već danas, ili već jučer smo trebali, staviti ključ u bravu i rodilišta i stacionara’, kaže dožupan Brčić. Prema Brčićevim riječima, liječnici koji su do 31. prosinca prošle godine imali ugovore o djelu sa županijskim Domom zdravlja, u sinjskom stacionaru i rodilištu trebali bi obavljati dežurstva do lipnja ove godine,

odnosno dok se ne donese konačno rješenje. No, kada će liječnici potpisati ugovore nije nam znao kazati. ‘To biste trebali pitati Ministarstvo zdravlja. Oni nam nisu dali mehanizam prema kojem bismo mogli sklopiti ugovore o djelu kako je to do sada bilo. Mi smo htjeli sklopiti ugovore s ordinacijama liječnika koji su i do sada dežurali, no nemamo nikakve zakonske osnove za to. Ministarstvo nam nije dalo nikakve naputke’, kaže Brčić. O cijeloj situaciji pokušali smo razgovarati i s ravnateljem županijskog Doma zdravlja dr. Dragomirom Petricem. Nakon više naših poziva, dr. Petric javio se na mobitel kazavši kako nije u mogućnosti razgovarati jer je na sastanku.izvor: ferata.hr, autor Ivana Vrančić, foto Sinjske novine

UPITAN NASTAVAK rADA STACIONArA I rODILIšTA

PrVO DIJeTe U 2013

uk

ratk

o

5

SinjSke nOVine

Gradskoj vijećnici održanaje izvještajno-izborna godišnja skupština Sinjskog pučkog

kazališta. Za predsjednika kazališta ponovno je izabran dosadašnji predsjednik Željko Viculin. Skupštini je nazočilo 36 od ukupno 43 člana. Prihvaćeno je izvješće o radu te financijsko izvješće za 2012 godinu, a izabrano je i novo rukovodstvo. Dosadašnji predsjednik Željko Viculin ponovno je izabran na tu dužnost velikom većinom glasova. Za potpredsjednika je izabrana Marija Cvrlje radović. Novi Upravni odbor sačinjavaju Boženko Delonga, Mario Bilandžić, Sašo Miletić, Bruno Barać te kao predstavnik roditelja Ana Mastelić. U Nadzorni odbor Sinjskog pučkog kazališta izabrani su Tatjana Katić, Blaža romac i Katarina Župić.izvor: ferata.hr

Mačkare su preuzele vlast u Sinju, a mi članice Pilates kluba 6. veljače smo

preuzele dvoranu našoj voditeljici Veseloj. Krupa, nevrijeme, spustilo se nebo na zemlju, ali jači je bio poziv: „Dođite sve članice, vesela je večer!“ Odaziv nije izostao. Ekipa odvojena od gradske vreve organizirala je baletnu večer P.I. Čajkovskog „Labuđe jezero“ uz glazbu tanga. Kostimografkinja baleta bila je gospođa Ljuba Mastelić, ujedno i balerina uz primabalerine Tonku i Katicu. Ispričali smo se na početku večeri g. Čajkovskom na uzurpaciji djela i zaključili: „Kad je bal, nek je

maskenbal!“Ovo događanje produžilo se van termina, uz pjesmu svih nazočnih. Završii smo po sinjskom običaju u obližnjem kafiću uz fritule i uštipke do sljedećeg susreta.izvor: udruga umirovljenika Sinj, autor Hilda Jadrijević

IZVJešTAJNO-IZBOrNA GODIšNJA SKUPšTINA SINJSKOG PUČKOG KAZALIšTA

Veseli i prpošni umirovljenici

uk

ratk

o

6

SinjSke nOVine

SINJSKOJ HITNOJ HITNO TreBA HITNA POMOć

Nezavisni gradski vjećnik Miro Bulj plakatom koji je postavio na ulaz Hitne pomoći u Sinju upozorio je na

loše stanje u toj medicinskoj službi. Uputio je i priopćenje kojeg donosimo u cijelosti.Sinjskoj Hitnoj hitno treba Hitna pomoćPoštovani sugrađani, nažalost svi smo upoznati sa katastrofalnom situacijom naše Hitne pomoći-ispostava Sinj. Dok se odgovorni prepucavaju i prebacuju krivnju jedni na druge mi smo dovedeni u sitaciju da se molimo Bogu i Gospi Sinjskoj da se nikome ništa ne dogodi jer vrlo je izvjesno kako će vrata Hitne pomoći naći zatvorena. Djelatnici koji tamo danonoćno i vrijedno rade daju sve od sebe ali i oni imaju ljudske granice i nisu u stanju biti na dva mjesta u isto vrijeme. Brojni su primjeri takvih situacija. U cilju rješavanja ovog ozbiljnog problema danas sam postavio transparent na sinjsku Hitnu pomoć kao upozorenje na alarmantnu situaciju nedostatka još jednog tima, a do sada sam na to upozoravao nekoliko puta. Amandman o tome jednoglasno je usvojen na zadnjem GV, ali ostale općine i gradovi ignoriraju ovu za živote opasnu situaciju. Ovaj transparent upozorenja postaviti ću i na sve zgrade općinskih i gradskih uprava

koje nisu pristale dati svoj udio u osiguranju sredstava za još jedan tim Hitne pomoći-ispostave Sinj a kojoj gravitiraju i građani istih, kao i na Županiju i ravnateljstvo Hitne u Splitu. Akcije koje smo poduzeli za ostanak našeg rodilišta i stacionara nastavit ćemo i za osiguranje normalnog rad naše Hitne pomoći. Jedino svi zajedno možemo doprinijeti kako bi ovaj problem napokon riješio na zadovoljstvo svih nas i naše djece.

Nezavisni gradski vijećnikMiro Bulj

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

iz Zagreba provodi projekt pod naslovom „Istraživanje socio-kulturnih odrednica identiteta u prespektivi stvaranja novih mogućnosti iskorištavanja prirodnih, kulturnih i ljudskih resursa Cetinske krajine“. U tu svrhu u kolovozu prošle godine potpisan je sporazum sa svim gradovima i općinama Cetinskog kraja, a projekt je već u izradi. Obavljena je i anketa na uzorku od 1000 ispitanika, te intervjui sa javnim osobama iz društvenog života. Cilj istraživanja je ispitati percepciju stanovništva o nekim važnim segmentima društvenog, kulturnog i gospodarskog života u Cetinskoj krajini. U okviru projekta biti će provedeno istraživanje

u fokus grupama sa intelektiualcima van Sinja (Split, Zagreb, iseljena Hrvatska) a koji su podrijetlom iz Cetinskog kraja.V.P. foto: Branko Čović

Veliko istraživanje instituta Ivo Pilar u Cetinskoj krajini

uk

ratk

o

7

SinjSke nOVine

Gradska organizacija HSS-a izdala je priopćenje u kojem upozorava javnost na još jedno „umiranje“ nekad uspješnog sinjskog poduzeća „Ciglana“ d.d. Priopćenje prenosimo u cijelosti

Dok se vladajuće političke strukture našeg grada bave virtualnim projekcijama svoje dosadašnje i buduće (ne)

uspješnosti na poslovima obmanjivanja javnosti, tiho, gotovo neprimjetno, još jedna sinjska firma došla je pred stečaj. Riječ je o Ciglani koja trenutno ima 16 zaposlenih, što znači još stotinjak ljudi s ugroženom egzistencijom. U vrijeme kad na Zavodu imamo rekordne 3 tisuće nezaposlenih, ova činjenica je katastrofalna.HSS postavlja pitanje kome je to u interesu i što se još može učiniti da bi se ovaj scenarij izbjegao. Aktualna vlast, u ovom slučaju, nije se iskazala, Grad Sinj je, iako najmanji vjerovnik, prvi tražio pokretanje stečaja, i kad je to sud odbio, žalio se višem sudu. S druge strane, u 2012. godini, u tzv. Fondu za poticanje zapošljavanja, osigurali su 1.885.000,00 kn i doživili potpuni fijasko, jer je realizirano tragikomičnih 15 tisuća kuna, ostatak je prenamjenjen, a Vi, poštovani puče, pretpostavite gdje je potrošen. Novih 500.000,00 kn predviđenih u 2013. godini za istu svrhu, bez novih pretpostavki za stvarnu realizaciju, samo su predizborna farsa. Podsjećamo kako HSS već dvije godine predlaže da se na lokalnoj razini napravi novi program za očuvanje postojeće zaposlenosti u malim poduzećima, obrtima i OPG – ima, ali za to nema ni volje ni sposobnosti. Iz istog razloga financiraju se gubici Doma zdravlja, financira se drugi tim hitne medicine, iako su se ta sredstva morala osigurati iz drugih izvora, a ne iz brdsko – planinskog gradskog proračuna. Što je s neiskorištenim resursima: vojarnom i staračkim domovima, mljekarom i preradom ribe na Kukuzovcu, žaruljama u Dalmatinki i sl., na 65 milijuna kuna uloženih u GZK još nemamo ni jednog novozaposlenog, sada bi se tamo trebala pokrenuti poljoprivredna proizvodnja, vjerojatno će iz Sinjskog polja dovoziti zemlju! Sve nas ovo, nažalost, podsjeća na priču o sadnji pamuka, a kad već spominjemo pamuk, iz sudbine „Dalmatinke“ nitko nije izvukao pouku. Tvornica otišla u stečaj, radnici na ulicu, bez stvarnih izgleda da se ponovno zaposle ili dobiju nekakvu odštetu.

Operacija uspjela, pacijent preminuo! Bliže se novi izbori, ako mislite da je ova vlast na putu razvoja i prosperiteta, izaberite ih opet, ako pak mislite da je situacija vrlo loša, imajte na umu i poslovicu o rupi i zmiji. Parole prije četiri godine bile su „Sinj moj grad“ i „Volim Sinj“, sada ga od posesivnosti i ljubavi treba spašavati!Nastavak slijedi.....

Pozdravljamo Vas našim tradicionalnim pozdravom,VJERA U BOGA I SELJAČKA SLOGA!

Odbor gradske organizacije HSS–a Sinj

SDP traži smanjenje komunalnog doprinosa pri legalizaciji na 0 kuna

Na prijedlog kluba vijećnika SDP-a Gradski odbor odlučio je gradonačelniku Grada Sinja

Ivici Glavanu uputiti Prijedlog o izmjenama Odluke o komunalnom doprinosu radi što obuhvatnijeg procesa legalizacije bespravno izgrađenih objekata. Predlažemo da se visina komunalnog doprinosa za legalizaciju smanji s postojećih iznosa do nula kuna.Opće je poznato da na području grada Sinja postoji velik broj nelegalno izgrađenih objekata čiji vlasnici najkasnije do 30. lipnja 2013. godine nadležnoj državnoj službi moraju podnijeti zahtjev za legalizaciju. Mnogi od njih to neće učiniti i to ne zato što ne bi željeli već što u ovoj ekonomskoj krizi nemaju potrebni novac za plaćanje legalizacije uključujući komunalni doprinos kao jedan od većih izdataka. Imajući u vidu takvo stanje, a znajući da su svi ili gotovo svi gradovi i općine u okruženju, kao i u ostatku Lijepe naše, donijeli Odluke o drastičnom smanjenju ili potpunom ukidanju komunalnog doprinosa kako bi u što većem broju potaknuli građane da prijave legalizaciju postojećih objekata.Svjesni smo kako je očekivani prihod od komunalnog doprinosa namijenjen izgradnji komunalne infrastrukture sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, ali držimo kako se može nadoknaditi kroz kvalitetno napisane projekte gradske službe koja je zadužena za dobivanje sredstava iz EU fondova. Tako čine mnogi gradovi pa zašto bi Sinj bio iznimka. Podsjetimo kako je klub vijećnika SDP-a o ovom problemu raspravljao na sjednicama Gradskog vijeća. S obzirom na činjenicu da do sada nije ništa poduzeto očekujemo da će Gradonačelnik sukladno svojim ovlastima te hitnosti situacije zatražiti od Predsjednika Gradskog vijeća da se navedeni prijedlog uvrstiti u Dnevni red sljedeće sjednice. Vjerujemo da bi takva Odluka naišla na pozitivni odjek i bila na dobrobit velikog broja naših sugrađana. GO SDP-a Sinj

VAŠE PRIČE, SLIKE

I PRIMJEDBE ŠALJITE NA

e-mail: sinjske.novine@gmail.com

uk

ratk

o

8

SinjSke nOVine

NOVOSTI SA KUKUZOVCA

Sinjski gradonačelnik Ivica Glavan, zaključio je Ugovor o kupoprodaji nekretnine na području

GZK , s tvrtkom „Inter S.T.E.E.L.“ d.o.o., Dicmo.Nakon što je u veljači 2012. G. između Grada i Inter S.T.E.E.L. Dicmo zaključen Predugovor o kupoprodaji nekretnine kojom prigodom je kupac uplatio iznos 30 % od ukupne cijene, u vejači ove godine zaključen je Ugovor o kupoprodaji kojim je Grad Inter S.T.E.E.L.-u prodao česticu zemljišta 177/226 k.o. Turjaci ukupne površine 5.732 m2, radi izgradnje proizvodno poslovne građevine – hala za oblikovanje armaturnog čelika, te izradu, sječenje i savijanje elemenata od betonskog čelika, kao i aneks s uredskim prostorima i svojim pratećim sadržajima. Direktor tvrtke Mario Pušić najavio je početak radova na gradnji objekta tjedan dana od potpisivanja govora, a prema njegovim riječima dovršenje objekta bi bilo u lipnju ove godine. Uz postojeće zaposlenike koji bi u novi poslovno-proizvodni objekt preselili iz Dicma, posao bi pronašlo 10 novih.Izvor: Grad Sinj

Novih pet investitora u Gospodarskoj zoni Kukuzovac-Sinj

Dana 07.veljače 2013. godine, Gradonačelnik Grada Sinja Ivica Glavan prihvatio je Izvješće Povjerenstva za

provedbu natječaja za prodaju / pravo građenja građevinskog zemljišta na području Gospodarske zone Kukuzovac, na području cijele I. faze izgradnje i donio zaključke o odabiru i prihvaćanju ponuda, pet ponuditelja, koji su iskazali interes za kupnju zemljišta na području GZK- Sinj, po natječaju od 14.siječnja 2013.Radi se o slijedećim investitorima: - „POLJUD VILE“ d.o.o., Split,- „LISKA“ d.o.o., Sinj, - „ABES“ d.o.o., Split, - „MILETIN“ d.o.o., Sinj - Kornelija Puljić, Mosećka 138, Split, vl. obrta „ELASTOPLAST“.S imenovanim investitorima koji su iskazali interes za kupnju ukupno 25 025 metara četvornih, u slijedećih 15 dana biti će zaključeni Predugovori o kupoprodaji zemljišta, a dovršetkom planiranih investicija posao na Gospodarskoj zoni Kukuzovac-Sinj pronaći će oko 50 (novozaposlenih) radnika.Izvor: Grad Sinj

POZIV

Grad Sinj objavio je poziv za predlaganje programa manifestacije ‘Dani Alke i Velike

Gospe 2013.’ Na poziv se sa svojim prijedlozima mogu javiti ustanove, udruge i pojedinci zainteresirani za sudjelovanje u manifestaciji koja će se odvijati tijekom srpnja i kolovoza ove godine. Uz obrazloženje prijedloga programa predlagatelji trebaju dostaviti i financijski plan u kojem će, uz specifikaciju troškova za izvršenje predloženog programa, navesti podatke o ukupnim troškovima izvršenja programa, o dijelu sredstava koje osiguravaju iz vlastitih i drugih izvora, te o dijelu sredstava čije se osiguravanje očekuje iz Proračuna Grada Sinja. Rok za dostavu prijedloga je 05. travnja 2013. Izvor: ferata.hr

uk

ratk

o

9

SinjSke nOVine

Piše: Vito PerIć

Proračun Grada Sinja za 2013. godinu iznosi 67.790.000 kuna. To su planirani prihodi, dakle novac

koji bi se trebao ostvariti od poslovanja i upravljanja do 31. prosinca 2013.g.

Zarađeno Od ukupnog iznosa planirano je da se 64,02 milijuna kuna uprihodi od poslovanja, dok bi se 3,77 milijuna kuna uprihodilo od prodaje nefinancijske imovine (NEFINANCIJSKA IMOVINA-dugotrajna imovina, zgrade i građevine, postrojenja i oprema, zalihe, pohranjene vrijednosti, materijalna imovina prirodnog porijekla nad kojom su nametnuta vlasnička prava-zemljište, rudna bogatstva, i ostala prirodna imovina, te materijalna neprozivedena imovina društvenog porijekla, patenti , koncesije, licencije i ostala prava). Najviše prihoda gradska vlast očekuje od poreza, a to je 40,5 milijuna kuna (to su porez i prirez na dohodak, porez na imovinu, porez na robu i usluge, porez na promet-na potrošnju i porez na tvrtku i dr.). U stavci PRIHODI očekuje se i 13 milijuna kuna pomoći (POMOĆ- sredstva koja se dodjeljuju za ulaganje u kapitalne ili razvojne programe), ili jednostavnije kazano, to je novac koji bi dala država za razvoj, a mi imamo prednost jer smo u statusu (još uvijek) brdsko-planinskog područja. Tu se računa i po prvi put na novac iz predpristupnih Eu fondova Prihod od imovine (nekretnine i pokretnine u vlasništvu Grada, najmovi prostora, naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru, koncesije, prihodi od kamata oročenih sredstava i sl.) iznosi 1,64 milijuna kuna, Prihodi od prodaje roba i usluga iznose 7,18 milijuna kuna, a na stavci Kazne, upravne mjere i ostali prihodi je 1,5 milijuna kuna. No, da se ne zamaramo stručnim izrazima ostaćemo samo na golim brojkama. Dakle Gradska vlast ima zadaću u ovoj godini zaraditi 67,79

milijuna kuna što je u odnosu na prošlu 8,61% više. Hoće li u tome uspjeti teško je reći jer, kao što smo naveli, najveći dio prihodovne strane pune se od poreza, a poreze plaćaju oni koji rade. Obzirom na sve više nezaposlenih, gašenje obrta, poduzeća i pad potrošnje, standarda i dr. s pravom se nameće pitanje hoće li i odakle će se napuniti gradska kasa u ovoj godini. Ajmo sad vidjeti u što bi se trebala utrošiti navedena planirana uprihođena (zarađena) sredstva.

PotrošenoNajveća stavka u potrošnji će biti rashodi za tekouće

donacije ili jednostavnije financiranje programa u kulturi i sportu, školstvu, sufinanciranje privatnih vrtića te sredstva za političke strane i nevladine udruge. Rashodi za zaposlene (gradska uprava i proračunski korisnici) su po udjelu drugi po veličini. Također su na rashodovnoj strani i sredstva za kapitalne pomoći

(izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture trgavačkih društva u vlasništvu ili suvlasništvu grada, materijalni rashodi i kapitalni izdaci. Evo kako to izgleda u brojkama:Rashodi za zaposlene (plaće): 13.878.000 knMaterijalni rashodi: 17.158.000 knFinancijski rashod: 350.000 knSubvencije: 1.180.000 knNaknade građanima i kućanstvima iz proračuna (razni oblici soc. davanja): 4.550.000 knDonacije i ostali rashodi: 14.930.000 knRashodi za nabavu nefinancijske imovine: 15.740.000 kn.Dakle što se tiče potrošnje ona će ići na rad gradske uprave (plaće i ostalo) ,zatim na financiranje rada gradskih ustanova (vrtić i ostali) i udruga u sportu, kulturi i drugih, socijalu, održavanje komunalne infrastrukture (javna rasvjeta, čišćenje kanala, odvodnja oborinskih voda i dr.) te na razne projekte uglavnom iz domene komunalnog gospodarstva.Izvor: Grad Sinj

GrADSKI PrOrAČUN ZA 2013.g. Di ćemo zarađivat i u šta ćemo trošit

uk

ratk

o

10

SinjSke nOVine

KrNJeVALSKI DANIPiše: Vito PerIćFoto: AB FOTO

Priko 150 godina, a možda i više (kažu zapisi), traje tradicija mačkaravanja u Sinju. Nekad su to bili balovi pod maskama

u kavanama, hotelima, po kućama, krnjevalske povorke po ulicama grada, spaljivanje krnje na pijaci, fešte po gostionama, konobama i na drugim lokacijama. Dikad se znalo priskočit zbog neprirodnih stanja (rat i slično, iako je za zadnjeg rata jedan hrabri sugrađanin samoinicijativno organizirao i pod uzbunom proveo ulicama junačkog grada Krnju te ga zapalio u prkos neprijatelju), dikad su vlasti i znale zabranit, ali Sinj je uvik bio grad krnjevala. I ove godine su nam krnjevali priredili „događanja“, Tripicijadu, Grašijadu, Arambašijadu, Lešijadu i slična, pa Redutu i Ples u podrumu Tripalove kuće i tako redom. U Rijeku se ne iđe, ali nema veze. Bitno je da će „njega vatra palit“ i ove godine. I još nešto. Po čemu su poznati i „drugačiji od drugih“ sinjski krnjevali. Ovih dana gledamo po TV-u reportaže ili priloge o pokladnim udrugama po Hrvatskoj. Svi se nešto trude oko mačkaravanja, izrada maski i slično. E, a naši su upravo poznati po tome da se najviše trude oko spize. Krucijalno pitanje, pače majka svih pitanja na sastanku je „Šta ćemo sutra za marendu?“. Pravi rat se povede oko gra i manistre kontra gra i ječma. Padaju argumenti, sučeljavaju se stavovi, Sabor je goli k…. šta je to. I neka, evala van krnjevali. Jebeš ti gladna čovika. I nema ništa slađe nego marendat među svojin sviton u alaši i popit čašu vina. Samin tin činon već smo umačkarani upo. A Njega će, (Krnju op. V.P. da nedajbože neko nešto drugo ne pomisli) ionako odnit crni đavli.

MALe MAČKAre

U organizaciji Krnjevalske udruge grada Sinja u nedjelju (10. veljače) održan je maskenbal za djecu

predškolskog i školskog uzrasta. Male mačkare okupile su se ispred Vile Tripalo u 15 sati. Nakon toga osobna savjetnica predsjednice Jadre, gospođa Jasa i barjaktar Jerko uz taktove Gradske glazbe Sinj, poveli su mačkaranu povorku ulicama grada do OŠ ‘Ivana Lovrića’, gdje je održan dječji maskenbal.Ispred i u untrašnjem prostoru škole čekale su ostale male mačkare sa svojim roditeljima, kako bi uz taktove glazbe koju je puštao DJ Daći otpočeli svoj maskenbal. Dok su se najmlađi opuštali i veselili uz

pjeme Jelene Rozge, Magazina i ostalih, stariji su imali zadaću fotografirati male maškare.Pjesma i ples trajali su puna dva sata, dok je pod budnim okom stražara vani čekao krnje, koji je na kraju platio za sve ono što djeci nije valjalo prošlu godinu.izvor: ferata.hr

uk

ratk

o

11

SinjSke nOVine

Festival marijansko-duhovne klapske pjesme „Klape Gospi Sinjskoj“ raspisuje

Natječajnovih marijanskih duhovnih skladbi za klape

1. Na natječaj se ravnopravno mogu prijaviti skladbe koje se zasnivaju na objavljenim marijanskim poetskim predlošcima pisanim hrvatskim književnim jezikom (ili u dalmatinskom nariječju), a poželjnije je na neobjavljenim stihovima na istu temu.

2. Glazbeni slog treba se zasnivati na obilježjima dalmatinske klapske pjesme ili pučkih crkvenih napjeva.3. Nove skladbe obvezatno moraju biti sastavljene u četveroglasnom ili troglasnom vokalnom slogu.

Skladateljima se daje mogućnost oblikovanja zahtjevnijih solističkih dionica, ali uz obvezu a cappella pratnju klape.

4. Skladbe je potrebno sastaviti u obliku partiture, a trebaju sadržavati precizne oznake tempa, dinamike, agogike i sl.

5. Uz primjerak partiture potrebno je na odvojenom listu priložiti stihove. Ukoliko se koriste ranije objavljeni stihovi, potrebno je navesti podatke o autoru, te naslovu zbirke iz koje stihovi potječu.

6. Trajanje skladbi je vremenski ograničeno do 4 minute trajanja.7. Odbor zadržava pravo korištenja zaprimljenih stihova i skladbi u svrhu njihova promicanja, ali i samoga

Festivala. U tom smislu najavljuje mogućnost tiskanja notografije, objavljivanja nosača zvuka, bez bilo kakvih daljnjih novčanih izdataka i naknada od strane autora glazbe i stihova.

8. Rok dostave skladbi je 1. ožujka 2013. godine.

Nove marijanske skladbe treba uputiti na adresu:Udruga CJELOVIT ŽIVOT

za Festival “Klape Gospi Sinjskoj”Fratarski prolaz 4

21230 Sinj

Na omotnici naznačiti:Natječaj novih marijanskih skladbi za klape

Skupština KD Brnaze

Kulturno društvo Brnaze održalo je svoju redovnu godišnju skupštinu. Na skupštini

je podneseno izvješće o radu te financijsko izvješće za proteklo razdoblje.Upravni odbor na čelu sa predsjednicom Anđelom Paštar Krnčević i Nadzorni odbor na čelu sa Majom šentijom nakon podnesenog izvješća koje je prihvaćeno od strane članova skupštine, informiralo je članove o daljnjem radu i planiranim nastupima tokom 2013. godine. Ova Udruga je u 2012. godini pomladila svoje aktivne plesače koji su se iskazali sudjelovanjem na Dječjim Vinkovačkim jesenima gdje su izmamili gromki pljesak prisutnih gledatelja. Sudjelovala je na raznim smotrama diljem Lijepe naše kao i u našem Gradu. Najveći dio novca kojeg dobiva iz gradskog proračuna bio je usmjeren na kompletiranje nošnji, a ovaj put u najvećem iznosu bilo je za obnovu i kupnju dijelova Vrličke nošnje. Nakon održane skupštine održan je prigodni domjenak.Izvor: KD Brnaze

Objavljeni rezultati popisa stanovništa u 2011.g.

U Sinju živi 24.862 stanovnika

Nakon što je DSZ prije nekoliko dana konačno objavio službene rezultate popisa stanovništva za 2011., donosimo nekoliko

zanimljivosti vezanih za Grad Sinj. U Sinju živi točno 24.826 stanovnika i on je po tom kriteriju 24. na ljestvici najmnogoljudnijih hrvatskih gradova.Broj Sinjana i Sinjanki gotovo je izjednačen. No alkarica je ipak nešto više. Točnije, okruglo 200 – 12.513/12.313. No Sinjanke su poprilično dugovječnije od Sinjana, pa ih je u zlatnim godinama gotovo trostruko više. Od ukupno 723 osobe koje su prilikom popisa stanovništva imale više od 80 godina, 530 je žena, a 193 su muškarci. Lani je u Sinju popisano i 12 osoba starijih od 95 godina. Žena je čak 5 puta više nego muškaraca – 10/2.Na području Grada Sinja živi 24.548 ili čak 98,88 posto Hrvata. Nakon Hrvata, najviše je Srba (140) i Albanaca (31). Ukupno 23.911 ili 96,30 posto Sinjana su katolici. Pravoslavaca je 168, a muslimana 21. Kao ateisti izjasnilo se 380 Sinjana, a njih 75 su agnostici. Konačno, u 2011. u Sinju je živjelo 547 građana manje nego 10 godina prije – 2001.Izvor: ferata.hr

gr

ad

sko

vijeć

e

12

SinjSke nOVine

Piše: Vito PerIć

Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća u prošloj godini održanoj 27. prosinca usvojen je gradski proračun za tekuću godinu. Za proračun

je glasovalo 10 vijećnika (NL dr. Jadrijevića, SDP i nezavisni Barać) dok je 9 (HDZ, HSL i nezavisni M. Bulj) bilo protiv. Većina amandmana je odbijena, a dva amandmana je gradonačelnik prihvatio. To su amandmani Bulja i SDP-a, vezano za to da se dio sredstava u iznosu od 400.000 kn skine sa stavke uređenje trga kod pravoslavne crkve i preusmjere za osnivanje još jednog tima Hitne medicinske pomoći u Sinju. HDZ-ovi amandmani su se uglavnom odnosili na to da se dio sredstava predviđenih za uređenje trga kod pravoslavne crkve te još nekih komunalnih zahvata poput uređenja igrališta sa spravama za rekreaciju preusmjeri na socijalu, važne komunalne zahvate kao što su nogostupi u Karakašicama i Glavicama te na potporu za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji. Od ostalih važnijih točaka dnevnog reda treba izdvojiti usvajanje Zaključka od davanju suglasnosti gradonačelmiku za zaključivanje ugovora sa Autoprijevozom o sufinanciranju prijevoza studenata i učenika u razdoblju siječanj-lipanj 2013.g. te informacije o radu Muzeja Cetinske krajine i o aktivnostima na projektu izgradnje nove zgrade osnovne škole Fra Pavla Vučkovića. Rasprava o mogućem velikom ulaganju na Kukuzovcu Rasprava se vodila po 7. točki dnevnog reda Prijedlogu Zaključka o raspisivanju natječaja za prodaju/pravo građenja građevinskog zemljišta na području GZ Kukuzovac na području I faze (cjeline 16. i 17. ) II i III faze izgradnje zone. Obzirom da se pojavila tvrtka Vukelić d.o.o. sa sjedištem u Splitu, a koja godinama posluje u Italiji i zainteresirana je za gradnju plastenika u kojima bi se uzgajale crne rajčice koje se u

svijetu koriste u farmmaceutske svrhe te nudi mogućnost zapošljavanja 250 radnika koji bi radili u 100 plastenika, gradonačelnik je ovu točku predložio za raspravu vijećnicima zbog moguće razvojne prilike za cjelokupno sinjsko gospodarstvo. Predstavnik tvrtke Andro Ivica

Ezgeta Meme je ukratko predstavio namjere svog poslodavca naglasivši i mogućnost građenja spalionice smeća te mogućnosti otvaranja još nekih pogona i pratećih objekata na površini od 26 ha za koliko je poencijalni investitor zainteresiran. Nakon rasprave vijećnici su zauzeli stav da se Natječaj raspiše i ponudi cijena od 20 kn po metru četvornom kako bi se privukao investitor,

Usvojen proračun za 2013. godinu31. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

gr

ad

sko

vijeć

e

13

SinjSke nOVine

a samim javnim Natječajem izbjegle bi se moguće malverzacije i prijevare, obzirom da nema dovoljno podataka ni referenci o samom mogućem investitoru. Također je naglašeno da se upotrijebe svi zaštitni mehanizmi u ovom postupku radi zaštite interesa Grada.

Uz to, vijećnici su izrazili primjedbu da na ovakvim raspravam trebaju nazočiti i predstavnici GZK i investitor osobno kako bi dobili što kvalitetnije informacije gradski vijećici su prihvatili Izvješće o reviziji poslovanja Grad Sinja uz primjedbu vijećnika HSLS-a Dragana Podruga o ponašanju gradonačelnika koji je u jednom dijelu po njegovom mišljenju bilo protivno pozitivnim zakonskim

propisima te usporedio da je zbog sličnih stvari gradonačelnik tužio i javno prozivao bivšeg predsjednika uprave NK Junak Snježana Šentiju. Gradonačelnik je odgovorio da Podrug nije dovoljno upoznat sa dokumentima koji su pratili njegovo poslovanje pa nije u

pravu. Vijećnička pitanjaPrema uobičajenom rasporedu prije početka Dnevnog reda sjednice vijećnici su postavljali pitanja. Izdvojili smo neka. Vijećnik Miro Bulj je pitao je li kontaktirano s generalima Gotovinom i Markačem obzirom na prijedlog da se progase počasnim građanima Sinja. Stipislav Jadrijević je rekao kako je on osobno obećao uspostaviti kontakt, ali obzirom da nije dobio povratnu informaciju od braniteljskih udruga to još nije napravio. Mate Glavinović (SDP) je pitao hoće li doći do gradnje vrtića Turjacima i na Hanu. Gradonačelnik Glavan je rekao da je vrlo zgledno kako će u 2013. g. započeti ti projekti. Miro Bulj je pitao što je sa problemom kod pravoslavnog groblja uz državnu cestu D-1. Gradonačelnik je odgovorio kako je dio problema rješen i da je vlasnik jednog zemljišta čak pristao na ponudu i spreman je na besplatno ustupanje dijela zemljišta, no problem je zbog ugibališta jer Hrvatske ceste nisu dale suglasnost. Inače, prema riječima gradonačelnika sredstva za ulaganja u uređenje su već osigurana po poziciji u proračunu. Ante Križanac (HDZ) pitao je što je sa rekonstrukcijom dijela županijske ceste Radošić-Kukuzovac-Macan, a gradonačelnik je odgovorio kako je zbog bune dijela mještana taj projekt zastao.

Križanac je pitao što je s izradom GUP-a i prostornog plana , gradonačelnik odgovorio kako je konačna verzija dostavljena u Grad te da sada slijede javni uvidi i rasprave, ali može se kazati da se projekt privodi kraju.

Usvojen proračun za 2013. godinu31. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

PoLitik

a

14

SinjSke nOVine

Razgovor vodio: Vito PerIćFoto: Arhiv SINJSKIH NOVINA

Predstavite predizborni program u kratkim crtama.Prednosti koje ima naš grad trebaju se bolje iskoristiti u vremenu koje je pred nama. Trebamo pokrenuti potencijale koje Sinj svakako ima. Poljoprivreda, turizam, vodni i energetski potencijali trebaju biti u službi smanjenja nezaposlenosti i pokretanja jednog novog smjera u životu našeg grada. Aktivnosti u Sinjskom polju trebaju se pojačati, a vjerske, kulturne i povijesne vrijednosti predstaviti onako kako to i zaslužuju, te zajedno s ugostiteljskom tradicijom uokviriti u jednu ponudu koja će svakako biti primamljiva tijekom cijele godine. Želim staviti naglasak na Sinj kao mjesto bogate povijesti i ugodnog življenja. Kako bi to uistinu bilo tako, potreban je gospodarski napredak, poboljšanje komunalne infrastrukture u svim mjesnim odborima kao i pojačavanje društvenih događanja te pomoć mladim obiteljima u podizanju njihove djece (stambeno zbrinjavanje, povećanje naknada za djecu, vrtići). Također, oni koji su nakon napornog rada otišli u zasluženu mirovinu trebaju imati svoje mjesto u životu grada. Naravno, nije moguće u jednom članku iznijeti sve zamisli i projekte koje će se ostvarivati u narednom mandatu. Ovo je samo naglasak na teme koje su nezaobilazne ako mislimo ozbiljno promišljati budućnost naših ljudi i grada Sinja.

Kako će izgledati vaša kampanja i tko će ju financirati?Svjestan sam obaveze koju sam preuzeo kao kandidat ispred najveće političke organizacije u našem gradu. Ne bojim se ulaska u predizbornu kampanju jer svojim životom svjedočim smjer kojim idem. Želim se ljudima predstaviti onakav kakav jesam, ne želim glumiti i biti netko drugi. Obiteljski sam čovjek te odgovorno, profesionalno i s puno ljubavi obavljam povjerene mi zadaće. U svom okruženju nastojim biti povezujući faktor

koji kulturom dijaloga i međusobnog razumijevanja želi pomoći Sinju odnosno njegovim stanovnicima. U tom će smjeru ići i kampanja, umjereno od mjesta do mjesta, od čovjeka do čovjeka. Zbog toga nećemo mnogo potrošiti na kampanju, a financirat će se članarinama, donacijama i sredstvima predviđena zakonom.

Ocjenite suparnike koji su do sada najavili kandidaturu, svako posebno po par riječi (Prelas, Glavan i možda Bulj).Ne sumnjam kako svaki kandidat želi dobro ovom gradu. U tom smislu želio bih reći da svatko tko se predstavlja svojim sugrađanima treba imati na umu sve svoje prednosti, ali i nedostatke te se zapitati koliko dobra mogu učiniti za svoju zajednicu. Nije cilj izbora da se dovede neka politička opcija na vlast, već svi trebamo težiti ostvarenju boljih uvjeta za sve nas koji živimo u Sinju. Zato bih ostavio drugima da kažu svoje mišljenje o svima nama koji smo istaknuli svoje kandidature.

Hoćete li u kampanji posegnuti za ideološkim razdjelnicama (lijevi-desni, ustaše-partizani i sl.)?Lijepo bi bilo kada bismo svi mogli prihvatiti povijesne

PreDSTAVLJAMO KANDIDATe ZA GrADONAČeLNIKA SINJATomislav Budimir (HDZ), vjeroučitelj po zvanju, ravnatelj osnovne škole Ivana Mažuranića na Hanu„Trenutna vlast je inertna, samodostatna i zatvorena za suradnju.“

PoLitik

a SinjSke nOVine

15

PreDSTAVLJAMO KANDIDATe ZA GrADONAČeLNIKA SINJATomislav Budimir (HDZ), vjeroučitelj po zvanju, ravnatelj osnovne škole Ivana Mažuranića na Hanu„Trenutna vlast je inertna, samodostatna i zatvorena za suradnju.“

činjenice bez grubih interpretacija. Držim kako izbori za lokalnu samoupravu trebaju biti koncentrirani na poboljšanje uvjeta u našoj zajednici. Predsjednik sam gradske organizacije Hrvatske demokratske zajednice Sinj. Ne zaboravite da je moja stranka i njezin prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman stalno zagovarala jedinstvo hrvatskog naroda koje je naposljetku i dovelo do stvaranja neovisne Hrvatske. Poslije su neki zloupotrijebili pruženu ruku pomirenja te su tijekom godina pokazali da je teško mijenjati loše navike stjecane u godinama bez demokracije i samostalne Hrvatske. Ne želim svoju neupitnu ljubav prema domovini koristiti za skupljanje jeftinih političkih bodova. Moje djelovanje počiva na demokraciji i uvažavanju drugačijeg mišljenja, ali isto tako spreman sam žestoko odgovoriti na svaku negativnost koja bi se temeljila

na ideološkoj isključivosti i međusobnoj netrpeljivosti.

Koje političke opcije u gradu priželjkujete za koalicijske partnere?Zajedništvo različitih političkih opcija predstavlja izazov u ostvarivanju pozitivne komunikacije, ali i temelj dobre suradnje koja će dovesti do ugodnijeg ozračja u našem gradu. Razgovaramo s političkim opcijama koje se u spektru svog djelovanja nalaze na centru i prema desno. Siguran sam u uspješan dogovor, koji će u konačnici

najviše koristiti našim Sinjanima, jer tako okupljeni predstavljamo snagu koja će unijeti pozitivne promjene u Sinju.

Je li moguća koalicija u budućem GV-u “lijevih” i “desnih” (primjerice SDP i HDZ)?Za dobro Sinja spremni smo raditi sa svima koji se mogu složiti sa smjerom takvog djelovanja. U svim političkim organizacijama ima kvalitetnih i dobrih ljudi. Ne vidim prepreku da se prihvati pametan prijedlog od bilo koga. Što se koalicija tiče, nikakva koalicija između HDZ-a i SDP-a nije moguća jer postoje nepremostive razlike između naših dviju stranaka. Znači, suradnja i prihvaćanje dobrih prijedloga da, koalicija ne.

što najviše zamjerate trenutnoj vlasti?Inertnost, nesnalaženje, samodostatnost, zatvorenost za bilo kakvu suradnju s onima koji drugačije razmišljaju. Od brda obećanja u predizbornoj kampanji 2009. teško mogu prepoznati neki projekt koji je u potpunosti osmišljen i realiziran od strane trenutne vlasti. Ako netko drugi zna za neki neka se javi, rado ću ga saslušati.

Zbog čega ste najavili povlačenje sa funkcije predsjednika ragbi kluba Sinj? Ponosan sam na ono što je u Ragbi klubu Sinj ostvareno u deset godina mog mandata na čelu kluba. Od beskućnika koji je doslovno prosio za mjesto gdje će trenirati i natjecati se, te se seljakao po svim mogućim igralištima i ledinama, postali smo jedan od najbolje organiziranih klubova u Sinju koji sada djeluje u odličnim uvjetima. Ne želim sebi pripisivati zasluge za sve što je postignuto. Sigurno takav pomak ne bi bio moguć bez ljudi koji su svim srcem vezani za ovaj klub koji svakim danom postaje brojniji i bolji. Ragbi klub Sinj je jedna obitelj u kojoj nije važno tko koju funkciju obavlja, važno je da se obavlja srcem. Ne sumnjam da će onaj koji dolazi poslije mene i dalje ostvarivati napredak kluba u čemu će svakako imati podršku svih članova ragbijaške obitelji Sinja.

tema

16

SinjSke nOVine

Piše: Vito PerIćFoto: Arhiv SINJSKIH NOVINA

Sredinom svibnja ponovo ćemo, nakon četiri godine stati pred one kartonske kutije, naravno tko se odazove zovu demokracije,

i ubaciti listiće na kojima ćemo prema savjesti ili naputku zaokružiti kandidate za gradonačelnika i gradsko vijeće, te kandidate za župana i županijsku vlast. U Sinju za sada (dok pišemo ovaj tekst) imamo tri sigurna i jednog vjerojatnog kandidata za gradonačelnika. Što se tiče stranaka, uz one standardne (HDZ, SDP, NL dr. Jadrijevića, HNS, HSU, HSLS, HSS, pravaške stranke…) vjerojatno će se na izborima po prvi puta pojaviti i Laburisti, a možda i još neke nezavisne liste ili nove stranke. Možda se pojavi još koji kandidat za gradonačelnika, jer se šuška po kuloarima da postoji takva mogućnost, iako je to, po procjenama, već zakašnjela reakcija. Što reći o kandidatima, koji će, prema novom Zakon o lokalnim izborima imati veće ovlasti ali i veće odgovornosti. Željko Prelas je poznata osoba u gradu i šire. Godinama uspješno vodi auto- školu i malo tko od onih koji danas drže volan u rukama nije upoznao Prelasa, samom činjenicom pohađanja obuke za vozača. No, Prelas je poznat i starijim generacijama, jer je, doduše kratko, bio direktor Narodnog sveučilišta Sinj, i upravo pod njegovim vodstvom ta je ustanova zaživjela i počela se razvijati u pravi kulturni gradski centar, 1990.g. prelazi u privatne vode i pokreće auto-školu, jednu od prvih na ovim prostorima, što mu po vokaciji i jest poziv. Stariji se sjećaju njegovog angažmana u bivšoj mjesnoj zajednici Brnaze te niza uspješno odrađenih komunalnih projekata. Ivica Glavan je čovjek sporta. Po tome će ga najprije mnogi prepoznati. No, u zadnje četiri godine profilirao se kao političar. O njegovom radu u mandatu koj je na isteku mišljenje će dati građani u svibnju. No, ostaje činjenica da je Glavan bio svojevrsno osvježenje na sinjskoj političkoj sceni jer se pojavio kao nezavisni (ne računajući neuspjelu epizodu Nikole Tomaševića, koji je otprije imao političkog iskustva) što je unijelo nadu među građane umorne od „partijskih konfekcijskih političara“. Ne možemo kazati da u početku njegovog mandata namjere nisu bile dobre, a o rezultatima ćemo u nekoj drugoj analizi. Treba priznati da je Glavan na vlast u Sinju došao u vrijeme kada je već cijela država bila u „kašeti brokava“ pa je samim tim imao i težu zadaću. Miro Bulj je klasični populistički političar, narodni

TKO ĆE BITI NOVI/STARI GRADONAČELNIK?Istražili smo tko su novi i stari akteri u sinjskoj politici, kakve su im reference, što govore ankete…

tema

17

SinjSke nOVine

TKO ĆE BITI NOVI/STARI GRADONAČELNIK?Istražili smo tko su novi i stari akteri u sinjskoj politici, kakve su im reference, što govore ankete…

tribun i tomu slično. Njegov politički put je bio vijugav, od rigidnog desničara, borca za pravdu, istinu i tradicijske vrijednosti do sudionika civilnih inicijativa. Njegovi oponenti kažu da djelovanjem opravdava onu šaljivo-nespretnu izjavu bivšeg predsjednika države Mesića o iskakanju iz paštete koja se odnosila na bivšu predsjednicu Vlade Jadranku Kosor. No, i tu stoji činjenica da je Bulj aktivan i sveprisutan, te da iskazuje senzibilitet za sve probleme i nedaće sugrađana pa makar netko mislio da je to „lakiranje“. I na kraju Tomisav Budimir. Za ocjene je prerano, jer je, složiti ćete se, Budimir osoba koja po prvi puta kroči u političku arenu. Za sada treba respektirati činjenicu da dolazi iz redova najjače i najveće oporbene stranke u Sinju koja ima iskustva u vođenju grada u nekoliko mandata, stranačku mašineriju i veliki broj članova i simpatizera. Budimir nema političkog iskustva na višim razinama, osim onog unutarstranačkog. Odvažio

se za kandidaturu , dobio povjerenje stranke i sada treba čekati. U svakom slučaju prava kampanja se tek zahuktava, a kakva će biti nitko se ne usudi predviđati. Ipak, u razgovorima se nekolicinom pripadnika stranaka doznali smo da će kampanja biti skromna što je i logično , te dugotrajna

i puzajuća, doslovce od vrata do vrata. Građani su umorni, živi se sve lošije, i sve je manje vjere obećanja, ma s koje strane ona dolazila. Iz ankete koju je proveo Hit radio i ustupio nam je na korištenje, vidljivo je da više od polovice anketiranih (a uzorak od 400 ispitanih osoba je kvalitetan) smatra da se situacija na području grada pogoršava. Čak 54,30 % ispitanih smatra da je došlo vrijeme za promjene, a podatak koji raduje jest da bi 58,30% anketiranih izišlo na izbore. Velikim odazivom građani pokazuju visoku svijest o potrebi demokratskih procesa, to je ono što uvijek ima pozitivne učinke u globalnom smislu. Među strankama najbolje kotira HDZ sa 20,60% (odgovor onih koji će sigurno izići na izbore), a među osobama, odnosno kandidatima za gradonačelnika Ivica Glavan sa 23,50% (također anketirani koji će sigurno izići na izbore). Razlika između Prelasa i Glavana je u samo dva postotka pa tako možemo očekivati neizvjesnu borbu i možebitni drugi krug. To su predviđanja, a nama ostaje da u svibnju odvojimo 5 minuta vremena, prošetamo do birališta i izvršimo građansku dužnost.

Ivica Glavan

Želko Prelas

Miro Bulj

Tomislav Budimir

eksk

Luziv

no

18

SinjSke nOVine

DALMATINKA IZNUTRA, NAKON SVIH OVIH GODINA FOTOrePOrTAŽA

Piše i foto: Vito PERIĆ

Obišli smo unutrašnjost bivše tvornice i predionice konca Dalmatinka. Uz dozvolu stečajne

upraviteljice snimili smo pogone i druge radne prostore kroz koje je u 58 godina prošlo na desetke tisuća radnica i radnika iz cijelog Cetinskog kraja pa i šire. Dalmatinka je počela radom 1951.g. a službeno je „zaključana“ 17. srpnja 2009.g. Na vrhuncu slave te „raniteljice Sinja“ kako su joj tepali, u tvornici je radilo nešto manje od 3000 ljudi. Nema obitelji (uže i šire) iz Cetinskog kraja iz koje bar jedan član nije radio u tvornici. U jednom trenutku (krajem 80-ih godina prošlog stoljeća) u tvornici je radilo oko 300 bračnih parova. Inače, mnoge veze su začete u tvornici, što je poslije završavalo brakom i djecom, pa možemo kazati da je Dalmatinka bila i poticajna u natalitetnom i populacijskom smislu. Šteta što se don Anto Baković nije pozabavio ovim fenomenom.

Ljubazno osoblje, bivši radnici koji brinu o ostacima posrnulog diva, provelo nas je pogonima i vrlo stručno objasnilo što je što. Odmah na ulazu prvoj prostoriji stoji prvi stroj, možemo kazati unikat, bater- stroj za rahljenje pamuka uvezen iz Engleske 1950. g.

Dio strojeva je prodan, a dio je ispravan i naši vodiči kažu da bi i sada radili bez problema. Tvornica je zaista ogromna, mali grad. U krugu tvornice je 5 trafostanica koje mogu napajati Sinj. Pogoni su dijelom devastirani od „zuba vremena“, jer je na mjestima došlo do urušavanja krovišta pa su za vrijeme kiša pogoni poplavljeni. U najvećem dijelu pogona na podu je parket kojeg ni dugogodišnje natapanje vodom nije moglo podignuti.

eksk

Luziv

no

19

SinjSke nOVine

DALMATINKA IZNUTRA, NAKON SVIH OVIH GODINA Prošli smo kroz sve pogone od predionice do tvornice. U velikim pogonima strojevi (dublirke, kružne predilice, strojevi za končanje, strojevi za dubliranje niti, strojevi za mercelizaciju, strojevi za bojanje konca, strojevi za odmatanje vitica, strojevi za precizno namatanje konca, strojevi za suho končanje, strojevi za proizvodnju sintetičkog konca i ostali). Inače zanimljiv je podatak da je Dalmatinka bila jedini proizvođač sintetičkog konca u bivšoj državi.

eksk

Luziv

no

20

SinjSke nOVine

U donjem dijelu tvornice nalazile su se radionice i kabineti za praksu. Tu su bile smještene elektroradionica, bravarija, stolarija, građevinska grupa, vatrogasci i ostali. Velika kotlovnica kod „južne kapije“ grijala je cijeli objekt a temperatura je bila stalno ista i kontrolirana kako ne bi došlo do vlaženja pamuka.

Dalmatinka je imala i čuveni restoran u kojem se pripremala izvrsna spiza za radnike. Kuhinja je radila 24 sata dnevno. Radnici su imali i kafić, a tvornica je u hodniku ispred restorana među prvima u bivšoj državi postavila aparate za sokove i vodu.Krajem 80-ih godina prošlog stoljeća pokrenut je projekt gradnje dječjeg vrtića u krugu tvornice, ali već je bilo kasno.

eksk

Luziv

no

21

SinjSke nOVine

I za vrijeme cijelog boravka u tvornici pratio nas je mali crni pas Nera kojeg su radnici koji rade na čuvanju objekta udomili kao dvomjesečno štene

Snimili smo i brončani kip,statuu predilje sa kudiljom koji su radnici zvali Vida i Manda. Priča kaže da su joj Vrličani nadjenuli prvo ime a Sinjani je prekrstili u Mandu. Statua je na sigurnom jer su je tati pokušali nekoliko puta ukrasti.

. Možda će neki od vas pustiti suzu kad vide ove fotografije, jer znamo da je Dalmatinka bila svima druga mater, kako bi se to običavalo kazati. Podsjetimo da je iz Dalmatinke pokrenuto niz inicijativa za osnivanjem sportskih, folklornih, dramskih glazbenih udruga u Sinju. S pravom vlada mišljenje da je tvornica Dalmatinka najzaslužnija za urbanizaciju, društveni život i prosperitet grada. No, danas su neka druga vremena, Dalmatinke više nema i teško da ćemo ponovo čuti zvuk Perove (sirene koja je označavala kraj i početak smjene u 6 ujutro, 2 poslijepodne i 10 navečer).

kr

itiČn

o o

ko

22

SinjSke nOVine

Naša novinarka prošetala je jedno poslijepodne gradom i na dva mjesta uočila probleme koji nisu nerješivi. Evo upozorenja nadležnima, a uz malo dobre volje i uloženog novca koji nije veliki, ovi komunalni problemi u središtu grada mogu brzo biti riješeni.

Piše i foto: Klaudija KrAJINA

Ulaz ispred Oš „Marko Marulić“

Ulaz ispred OŠ „Marko Marulić nije dovoljno

širok kako bi se mimoišla dva automobila jer je jedna strana povišena pa automobil može nasjesti. Problem nastaje kada za lošeg vremena roditelji dovoze djecu u školu pa se stvori gužva kojoj još više pridonosi prometna nekultura. Naime, vozači koji izlaze s parkinga ne puštaju one koji dolaze već oni moraju čekati sve dok zadnji automobil ne iziđe.

Zahrđali stupovi

U naselju Bazana cijeli red stupova na kojima se nalaze rasvjetna tijela je zahrđao, pa tako

narušavaju izgled naselja i poručuju da ih treba što prije zamijeniti.

KrITIČNO OKO rubrika za komunalne i druge gradske probleme

kr

itiČn

o o

ko

23

SinjSke nOVine

Piše i foto: Vito PerIć

Niskonaponska električna mreža koja pokriva sjeverni dio općine Hrvace i sjeverozapadni dio grada Sinja i to naselja: Bajagić, Čitluk, Jasensko,

Karakašica, Suhać, dio Lučana (Karaguša), dio Radošića i dio Sinj- naselja Pavić i Šimci je postavljena početkom 60-ih godina prošlog stoljeća. Drveni stupovi i žice su u toliko lošem stanju da na mjestima predstavjaju izravnu opasnost. Trafostanice su također u lošem stanju i sve zajedno uzrok je slabom naponu, ispod garantiranie razine od 220V ( na mjestima je mjereno i 160V). Žice za struju su također dotrajale i sa neizoliranim vodičima. Stoga stanovnici navedenih naselja, a njih je oko 7 000, muku muče sa strujom skoro dva desetljeća. Svaki puta za iole lošijeg vremena, vjetra, kiše i sl. česti su nestanci struje, a samim time dolazi do kvarova kućanskih aparata i TV prijemnika te računala. Mještani su upozoravali, pisali dopise, organizirali prosvjedne skupove, ali ništa se nije pokrenulo kako bi se situacija na terenu popravila. Prošli mjesec na inicijativu stranke HNS-LS u Sinju je održana konferencija za novinare na kojoj su uz predsjednika HNS-LS-a Stipu Maganića bili predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević i direktor Elektrodalmacije Split Saša Dujmić. Prvi čovjek HEP-a potvrdio je kako je upoznat s problemima u sustavu niskonaponske elektromreže koji su evidentni i neuravnoteženi na gotovo cijelom području Cetinske krajine, te najavio početak

rješavanja problema gradnjom 35/10 kV trafostanice u Hrvacama. Paralelno sa gradnjom stanice započeli bi i radovi na rekonstrukciji elektromreže mijenjanjem vodova i stupova. Vrijednost investicije iznosila bi 15-20

milijuna kuna, a početak radova najavljen je kroz mjesec i pol dana dok bi rok za dovršetak trebao biti godinu i pol dana. „Važna je komunikacija, a mi je uspostavljamo. Kada naše ispostave na terenu utvrde problem i dalje prenesu informaciju prema vrhu mi pokrećemo postupak rješavanja. Ne mogu govoriti o onome što je bio prije, ali činjenica je da mi u velikom dijelu Hrvatske idemo na rekonstrukciju niskonaponske elektromreže kako bi svojim kupcima, odnosno građanima i ostalima prodali što kvalitetniji proizvod,“ rekao je Koračević te dodao kako će HEP pratiti i razvoj gospodarstva svojim projektima. „Ovaj projekt rekonstrukcije elektromreže u Hrvatskoj bio je obveza HEP-a do 2010.g. , stoga ne mogu govoriti o tome nego samo o našem radu, a mi smo u tekućoj godini izdvojili i 20% više sredstava koje planiramo uložiti u poboljšanje kvalitete opskrbe el. energijom“ rekao je na kraju Koračević. Direktor Elektrodalmacije Saša Dujmić naglasio je da je gradnja trafostanice u Hrvacama ključna za poboljšanje kvalitete opskrbe električne energije na ovom području, te da će se paralelno raditi na rekonstrukciji mreže, a uskoro će biti riješen i problem napajanja strujom naselja Šimci i Pavići tabliranjem sa dva kabela od po 10kV. Prije nekoliko dana radnici sinjskog pogona elektrodalmacije počeli su radove na mijenjanu stupova i žica u naselju Šimci i prema Pavićima. Također je snimana situacija na terenu u naseljima Karaguša i Suhać. Za nadati se da će HEP ispuniti dana obećanja te da će u dogledno vrijeme stanovnici navedenih dijelova grada imati struju kakvu zaslužuju i kakvu, u konačnici plaćaju.

Prvi čovjek HeP-a Zlatko Koračević obećao rješenje problema niskonaponske struje u Cetinskom kraju

ZA MJeSeC DANA POČeTI će OPSeŽNI rADOVI NA reKONSTrUKCIJI eLeKTrOMreŽe

Stipe Maganić, Zlatko Koračević i Saša Dujmić

sinj k

roz Pro

šLost

24

SinjSke nOVine

Priredio: Vito PerićFotografije: Arhiv Vibora Baraća

I ovaj puta zahvaljujući našem, možemo sada reći, stalnom vanjskom suradniku, g. Viboru Baraću, donosimo nekoliko sličica iz daljnje i bliže prošlosti našeg grada, iz sportskog, zabavnog, kulturnog, i gospodarskog života.

SINJ KrOZ PrOšLOST

Zadnji polazak vlaka, čuvene“Rere“ iz Sinja za Split, 20. rujna 1962.g. Nakon toga se nije više vratila u Sinj. Na fotografiji su (slijeva nadesno) Nikola Boljat strojovođa, Marko Župić, Frano Vidošević, Ivan Galić, Marko Grbeša prometnik, Stjepan Miklić šef stanice, Jure Skelin kondukter, Ante Elez kondukter, Mirko Jukić pregledavač kola i Martin Đurđelja ložač.

Gradski mješoviti pjevački zbor tijekom nastupa na jednoj Alci, vjerojatno između 1976.g. i 1981.g. Zbor je tada vodio maestro Tomislav Kazija, a rijetkost je bila da zbor nastupa na Alci.

Nastup Vice Vukova u gradskom kinu u Sinju. Godina je 1970. Organizator koncerta je bio ogranak Matice hrvatske Sinj, a prepuna dvorana oduševljeno je dočekala Vicu i zajedno s njim podjelila domoljubni zanos koji je vladao u ona vremena.

sinj k

roz Pro

ško

st

25

SinjSke nOVine

Malonogometna ekipa „Buffet Pošta“ koja je nastupala na prvim malonogometnim turnirima igranim na igralištu kod „Obrtne“. Sponzor ekipe bio je pokojni šjor Jakov Tešija vlasnik kafića kod pošte. Na slici (slijeva nadesno) Ante Jelović, Branko Barać, Milivoj Lucić, Runje, Lazo Panić, Miro Grčić, Ivica Arbanas, Mladen Jajčanin, Dalibor Vikić.

VIS Alkar na jednom nastupu u Sinju. Tada su svirali Petar Romac, Stipe Šarić, Goran Ugrin, Josip Matanović i Mladen Križanac, voditelj programa je bio Ivo Dalbello, a godina je 1967.

Godina je 1969., mjesec je veljača. u jednoj maloj gradskoj kavani održavan je ples. U pauzi svirke na binu su se popeli mladići i jedna djevojka iz publike kako bi napravili fotografiju za uspomenu, što je tada bio lijepi običaj. Na slici (sllijeva nadesno) Branko Barać, Boško Kovačević- Bumbar, Vanja Vidić, Boško Kontić, Ivo Čavčić i Nikša Prolić.

vr

emePLo

v

26

SinjSke nOVine

Priredio: Vito PerIć

Ovaj puta smo prelistali brojeve Vjesnika Cetinske krajine od veljače i ožujka 1981.,

1982. i 1989.g. Izdvojili smo nekoliko zanimljivosti iz onog doba, koje bi mogle biti akutalne i danas. Članak „Radno

mjesto pod suncem“ autora Nedjeljka Musulina kao da najavljuje veliku izložbu Žena u Dalmatinskoj zagori, jer upravo opisuje jednu našu vrijednu ženu s Radošića koja je prije tri desetljeća radila „muški“ posao. Potom vijest Jerka Blajića o povratku fontane iz Lovrića obora na Pijacu u 1981.g. Izdvojili smo i tekst predstavljanju long-play ploče klape Sinj, prvog audio zapisa naših klapaša.Tu je i foto-vijest o Krnji koji je spaljen u veljači 1989.g., zatim tekst i slika o otvorenju novog izložbenog prostora 1989.g., galerije Adam za što je zaslužan bivši ravnatelj muzeja Ante Milošević. Galerija je vrlo brzo je postala kultni kulturni prostor u gradu, ali nažalost kratko je trajalo. Danas je u tom prostoru ugostiteljski objekt. Slika sa naslovnice VCK iz 1989.g. uz najavu mogućeg otvaranja zimskog bazena. Tekst je bio vidovit, bazen je postao zatvoreni (zimski) nakon dva desetljeća, ali i to je kratko trajalo. I na kraju vijest iz sportskog života, a odnosi se na KK Alkar koji je danas opet na putevima stare slave.

vr

emePLo

v

27

SinjSke nOVine

bra

niteLjsk

a

28

SinjSke nOVine

FeLJTONNA VJeČNU SLAVU I HVALU (10)Nastavljamo s objavljivanjem feljtona o poginulim braniteljima našeg kraja iz knjige našeg suradnika Filipa ratkovića „Na vječnu slavu i hvalu“. U ovom broju sjećanje na Marka Buljana i Milu Buljana.

29

SinjSke nOVine

mLa

di

IPA - najveća policijska organizacija na svijetu - je osnovana 1. siječnja 1950. Od tada, njen Esperanto moto “Servo per Amikeco” (služiti kroz prijateljstvo) dosegao je više ljudi nego što se moglo zamisliti. Udruženje je osnovao policijski narednik iz Lincolnshire, Engleska, Arthur Troop,koji je želio stvoriti vezu za prijateljstvo i međunarodnu suradnju između policijskih službenika. IPA (Međunarodna policijska udruga) je nezavisno tijelo koje se sastoji od pripadnika policijskih snaga, bilo da su aktivni na dužnost ili u mirovini, bez obzira na čin, spol, rasu, boju kože, jezik ili religiju. Njezina svrha je stvaranje veza i prijateljstva te promicati međunarodnu suradnju.

Piše: Klaudija KrAJINAFoto: Marko GRACINA i Viki MArTINIć

Kao i svaka djevojčica Darija Mravak je voljela oblačiti lutke, krojiti im haljine i stalno se presvlačiti. No, vremenom

je uvidjela da to nije samo igra, pa je odlučila i profesionalno ući u priču i postala je krojačica.krojačica. Darija je stekla diplomu za zanimanje odjevni tehničar, a danas pohađa talijansku školu mode i dizajna Callegari. „Iz dišpeta sam odlučila otvoriti svoj vlastiti modni atelje Deny čiji je zaštitni znaka

žaba, specijalitet Gale, mjesta iz kojeg dolazim. Mislim da je moja struka potplaćena, radi se još uvijek na normu i plaće su jako male. Imala sam ponudu da odem raditi

u Švicarsku ali zbog prevelike birokracije ostala sam ovdje, ali osim toga ljepše je raditi u svom gradu, nego vani prodavati svoje ideje. Sinjani se vole sređivati i vole modu, ali prije vole kupiti strane dizajnere nego domaće, no s vremenom imam sve više kupaca. I kod nas polako dolazi trend da se nosi domaći dizajn,“ kaže nam Darija. Ona je sa svojom školom Callegari imala već nekoliko zajedničkih revija i dvije samostalne. Prva je revija bila u sklopu „Božićnog bala“ a druga je bila humanitarnog karaktera u sklopu IPA –e, najveće policijske organizacije na svijetu sa ciljem prikupljanja sredstava za kupnju vozila djeci koja boluju od autizma. U svom radu

Darija je jedinstvena jer ne voli kopirati druge kreatore i modne trendove. Neke je haljine ukrasila čipkom koju je izvezla

njena majka. Ipak kaže kako bi udovoljila nekoj maturantici koja bi došla s željom da joj napravi haljinu primjerice po uzoru na Sherri Hill, jer ipak to su haljine koje ona može napraviti po manjoj cijeni od originala, a opet nešto i zaraditi. „Problem je kada osoba dođe sa slikom sa dodjele Oscara i želi identičnu haljinu

ne razmišljajući da li će na njoj jednako dobro stajati. Tada moram na neki način i biti psiholog tim osobama i objasniti im da taj model i nije baš za njih“ – objašnjava Darija koja smatra da je dizajnerima teško poslovati jer ih se smatra obrtnicima i nemaju status slobodnog umjetnika iako je ono što oni stvaraju prava umjetnost. Darija sve svoje konstrukcije i slike ne pretvara u haljine jer kaže da su previše ekstrvagantne i teško bi pronašle kupca. No one koje smo vidjeli u Darijinom ateljeu sigurno će se svidjeti svakoj djevojci.

Moda kao pozivOd dječje igre do profesionalnog modnog dizajna

ko

Lum

na

30

SinjSke nOVine

Piše: Petar KLIšKINIć-KLIKA

Sinj je vrlo popularan grad. Između nas Sinjana, naravno, sve ostaje u granicama četiri mosta. Pa ipak - desi se to s vremena na vrijeme - začudiš se

što to toliko voliš izuzev ljetnih dana i obilatog ručka, kakvim si to ljudima okružen koji tobože vole i štuju svoju povijest, a onda je se zasrame kad ostanemo sami među sobom, unutar svoja četiri mosta. Prije koji dan sjedio sam na kavi, i u neobaveznoj ćakuli koja se svodila na dnevno pretucanje političkih tema, spominjanje imena Zdravka Mamića i proteklog kola hrvatskog košarkaškog prvenstva, netko me priupita tko je zapravo najpopularniji Sinjanin ikada? Moram priznati, zastao sam dobre dvije minute da bi odgovorio na pitanje, i onda izbacio nekoliko imena, isključivo iz sportskog i političkog života. Među njima našlo se i ime jednog očito nepoželjnog Sinjanina koji je ovome gradu dao sve, a od grada nakon smrti dobio to da ga se u potpunosti zaboravi, pa i naposlijetku baci u anonimno. Ajmo napraviti anketu po sinjskim ulicama koja nose imena nekih od „zaslužnih“ spasitelja našega grada. Zaista, tko je taj Vice? Požurit ću sa zaključkom pa ću reći sljedeće. Vice Buljan ozloglašeni je komunist premda s lošom stranom komunizma ima veze kao i ćevapi s arambašima. Vice Buljan tipični je predstavnik partijske politike koja je iskorištavala ovaj narod, premda je sagradio i zaposlio više toga nego svi njegovi nasljednici do dana današnjega. Vice Buljan je, na kraju krajeva,

napravio kardinalnu grešku što je sve pružio ovome gradu, jer nije bio vizionar koji je mogao zaključiti kako će za sve nedaće, pa tako i ekonomske, prosječni građanin optužiti komunizam, velikosrpsku mašineriju i židovsko-masonsku zavjeru. Jednom je Ivo Andrić prekrasno zapisao: „sitni i bezimeni ljudi penju se na leševe onih koji su oboreni u međusobnoj borbi velikih. Jučer, dok sam ručao triput podgrijani grah u menzi, primjetio sam kako Zagreb drži

do svojih veličina. Ogromni kip Većeslava Holjevca prvo je što će vam upasti u oči kad ulazite u Metropolu, a ljubitelji tehnologije na svom će uređaju primjetiti kako se voze upravo njegovom ulicom. Dražen Petrović, iako nije Zagrepčanin, dobio je svoju dvoranu, svoj trg i svoj muzej. U našem gradu koji je premali da bi se odrekao svojih veličina, suludo je kako Vice Buljan nema ni trga, ni ulice ni spomenika kraj silne plejade gotovo beznačajnih likova i skorojevića. Možda malo pretjerujem, nije da ljudi to ne spominju, ali čitava konfuzna situacija koja kraljevski dominira u toj temi unutar određenih segmenata društva i društvene kritike i njene korelacije sa lakozadovoljivom populacijom podsjeća me na pisma Lastanu ili Teenu: „“Imam 16 godina, zatrudnila sam i ne znam da li da rodim sad ili kad završim školu?” Onda kad budeš spreman, premili grade, u međuvremenu ćeš i dalje samo postavljati glupa pitanja i biti jeban od strane onih koji su

jučer razbijali spomenike, a danas se već zovu velikim domoljubima.

VICe BeZ ULICe

ud

rug

e

31

SinjSke nOVine

Piše i snimio: Vito PerIć

Kada je točno u 15,30 sati pala zapovijed „Pali plin!“ 11 ekipa je krenulo sa pripremom tradicionalnog radničkog i pučkog jela tripica ili fileka kako se u sjevernim krajevima

Lijepe naše naziva to jelo. Nakon skoro 3 sata bespoštedne borbe tročlana prosudbena komisija u sastavu Jadranka Maleš, Žarko romac i Branko šimac je degustirala sve uzorke i donijela jednoglasnu odluku te najboljom ekipom i apsoltnim prvacima u svim kategorijama proglasila Udrugu veterana 126. brigade u sastavu Čondo, Miš, Mačak i Boca. Drugo mjesto su podijelili Palača Tripalo i ekipa Hvara koja je bila jedina gostujuća na turniru ne računajući ekipu Karapelj iz Glavica. Treće mjesto je pripalo ekipi Sila (tihim i samozatajnim momcima pojačanim magom sinjske košarke Miloradom Bandalom i poznatim turističko-električarskim djelatnikom Nevenom Vejićem) i Patriotima čiji je član Bruno Barać za ovu prigodu napravio i posebnu frizuru što se može vidjeti iz priložene fotografije. Na kraju su feštu uveličali Maligani koji su na putu prema dvorani (utakmica sa Jollyiem) svratili i rješili tekuća pitanja s nogu. Svi sudionici su dobili diplome, a pobjednici prijelazni pehar koji će čuvati u svojim vitrinama do sljedeće Tripicijade. Sponzor manifestacije su bile mesnice MEL iz Hrvaca.

ODRŽANO TRADICIONALNO GASTRONATJECANJE „KRNJEVALSKA TRIPICIJADA 2013“ I U RATU I U MIRU 126. JE NAJBOLJA

ekipa Hvar ekipa Potkova

ekipa Sila

ekipa Udruga veterana 126. brigade

ekipa Karapelj

ekipa Patriot

ku

Ltur

a

32

SinjSke nOVine

Piše i foto: Vito PERIĆ

U gradskoj vijećnici je krajem siječnja predstavljen projekt Kulturno umjetničkog središta Sinj „Žena u Dalmatinskoj zagori“. Autorice idejnog

koncepta projekta su voditeljica galerije Sikirica Dragana Modrić i kustosica Muzeja Cetinske krajine Darija Brković. „Projektom namjeravamo prikazati život žene

u Dalmatinskoj zagori, od njenog rođenja do smrti, bilježeći običaje koje se vežu za pojedine životne periode. Poseban naglasak ćemo staviti na žene koje su se usudile reći ne ustaljenom obrascu ponašanja u ruralnoj sredini i tako postale pionirke u borbi za svoja prava. Izložbom će se prezentirati prikupljena građa, ali na scenografski inovativan i suvremen način koristeći se multimedijom. Po prvi puta akcent se neće staviti na prezentaciju proizvoda nego na osobe koje su taj proizvod izrađivale - žene. Putem intimnog svijeta žene posjetitelji će imati priliku doživjeti stvarnu sliku Dalmatinske zagore. Na izložbi će se prikazati i dijelovi dokumentarnog filma koji će se snimati tijekom istraživanja. Svi eksponati biti će popraćeni dvojezičnim legendama, uvećanim fontom kako bi ih prilagodili osobama s posebnim potrebama, a dvojezičan će biti i popratni katalog izložbe,“ naglašeno je u uvodnom izlaganju na prezentaciji. U projekt bi se

trebale uključiti udruge i ustanove s područja Cetinskog kraja, a cijeli program će trajati kroz godinu. Osim velike izložbe koja će biti postavljena u galeriji Sikirica u Dane Alke i Velike Gospe KUS će organizirati i druge tematske programe kao što su filmske projekcije (Vizualna kultura za građane s naglaskom na žene u filmu kao autorice), predavanja i okrugle stolove, radionice za učenike, kazališne predstave, plesne projekte (Vrata

Velebita i Žena u Dalmatinskoj zagori- suradnja plesne koreografkinje Marije Ščekić i sinjskih KUD-ova). Cilj projekta je, kako su naglasile autorice kroz običaje koji su vezani za životne periode žene prikazati tradicijske i kulturne vrijednosti života u Dalmatinskoj zagori, ukazati na važnu ulogu žene u svim segmentima života u zagori, prikazati (ne)vidljivost žene u patrijahalnoj sredini zagore i popularizirati Dalmatinsku zagoru kao zanimljivu turističku destinaciju. Kroz projekt će biti rađeno i terensko istraživanje i snimanje dokumentarnog filma što će predstavljati posebnu vrijednost samog projekta, a također će kroz stručna predavanja ostati zabilježeno ovo hvalevrijedno djelo za buduće projekte. Kulturno umjetničko središte očekuje potporu od gradova i općina Cetinskog kraja, županije i Ministrstva kulture kako bi se ovaj opsežni projekt što kvalitetnije sproveo kako je planirano.

ŽeNA U DALMATINSKOJ ZAGOrINakon iznimnog i zapaženog uspjeha projekta Sinj – pogled na stvaranje jednog grada KUS u ovoj godini pokreće još jedan zanimljiv i nadasve koristan te opsežan projekt.

ku

Ltur

a

33

SinjSke nOVine

Piše: Vito PerIćFoto: Boris FILIPOVIć GrČIć i Vito PerIć

Kulturno umjetničko središte Sinj postavilo je u galeriji Galiotović izložbu „Didi s

Kamešnice“ na kojoj su prikazani pokladni običaji potkamešničkog sela Gljeva. Ovu stoljetnu tradiciju uspješno čuva i njeguje odlično organizirana udruga „Didi s kamešnice“ koja je nedavno dobila i europsko priznanje, a njihov pokladni običaj je u Hrvatskoj zaštićen kao nematerijalna kulturna baština. Na otvorenju izlžobe bilo je mnoštvo posjetitelja, a prikazan je i dio dokumentarnog filma koji je prošle godine snimila ekipa Etnografskog muzeja iz talijanskog Trentina u okviru projekta Karneval kralj Europe, a u prikazanom dijelu je predstavljena gljevska udruga. Izložbu su otvorili Jadranka Maleš, predsjednica Krnjevalske udruge Grada Sinja koja je naglasila kako sinjska druga uz njegovanje svoje tradicije podržava i pruža potporu svim pokladnim udrugama iz našeg kraja da bi se sačuvalo etno nasljeđe, te zamjenik gradonačelnika Zoran Vujanović koji je naglasio kako Grad prati ove hvalevrijedne projekte koji na drugačiji, suvremen način prikazuju našu tradicijsku vrijednost i narodno blago.Voditeljica galerije Sikirica i autorica izložbe profesorica Dragana Modrić govorila je o elementima pokladnih običaja Gljeva i okolnih podkamešničkih sela, te naglasila njihovu izvornost i pohvalila čuvanje tradicije, a potom i zahvalila Etnografskom muzeju u Zagrebu na pomoći prilikom pripremanja izložbe. Autorica izložbe posebno je pozdravila našu priznatu etnologinju Dinku Alaupović Gjeldum koja je bila među posjetiteljima, te se zahvalila Turističkoj zajednici Grada Sinja na suradnji i potpori. Inače ova izložba je dio projekta Žena u Dalmatinskoj zagori koji će tijekom cijele godine provoditi KUS. Na kraju programa gljevski Didi su izveli dio svojih običaja, a pala je i neizostavna rera uz domaći sir, uštipke i vino.

GLJEVSKI POKLADNI OBIČAJI DOBILI EUROPSKO PRIZNANJE

U GALERIJI GALIOTOVIĆ PRIREĐENA IZLOŽBA DIDI S KAMEŠNICE

ku

Ltur

a

34

SinjSke nOVine

Piše: Irena DELONGA

U Galeriji Sikirica u organizaciji Kulturno umjetničkog središta od 11.siječnja svakog se petka održava radionica kreativnog pisanja.

Petnaestak Sinjana uhvatilo se u koštac s izazovima pisanja i žele svom osnovnom kapitalu, talentu, podići vrijednost učenjem i radom. Radionice kreativnog pisanja već su godinama apsolutni hit u svijetu, a sve više i u Hrvatskoj, i za mnoge pisce su najbolji način da se profesionalno usavrše, poprave tehniku pisanja ili razrade koncept romana ili kratke priče. Na sinjskoj radionici pričat će se o osnovnim elementima proznog

djela, polaznici će se okušati u svakom od njih, od opisa prostora do stvaranja zapleta, profiliranja likova, pisanja dijaloga, odabiranja točke gledišta i pripovjedača... Druženja provodimo u analizi i komentiranju napisanih vježbi, ali i u razgovoru o književnosti i teoriji pisanja općenito, preporučujemo jedni drugima drage autore, pričamo o inspiraciji i idejama, učimo i napredujemo. Iza nas je već nekoliko susreta, a spremamo sa strane najbolje tekstove, najuspješnije napisane vježbe. Tekstove koje možete pročitati u Sinjskim novinama jednoglasno su odabrali polaznici proglasivši ih najboljima. Radionica će trajati do početka svibnja, a mi smo se tek raspisali... Bit će priča još!

KREATIVNI SINJSKI PISAČI

VREMEPLOVJakov DUKIć

Tog je zimskoga, prohladnog prijepodneva gospođa Ecija nemirno iščekivala Antin dolazak iz ureda, stojeći priljubljena uz prozor svoje kuhinje s pogledom na gradski trg.Njena je tjeskoba rasla svakim dolaskom i odlaskom zaprega: svakim drndanjem pretovarenih kola, isparavanjem konja, metežom i vikom nosača i kočijaša. Sa zebnjom je priželjkivala da sve to prestane prije ručka. Inače je gospođa Ecija bila zadovoljna svojim životom; još je u ranim pedesetima mnoge želje svoje mladosti pretočila u sreću svoje djece i unuka. Dok je tako stajala uz prozor, svjetlo je ocrtavalo njen uspravni lik: dugi otmjeni vrat uz punđu prosijede kose – stas djevojke i lice redovnice. Krasila ju je još uvijek ona ista ljepota što je očarala njenoga Antu, učenika muške škole u Livanjskoj ulici. Ante je bio odvjetnik, a i zastupnik u Dalmatinskom saboru u Zadru u dva mandata.Prevodio je i zatisak priređivao mnoge pravne knjige, poglavito o zemljišnom pravu. Svaki bi dan, prije ručka, prošetao s prijateljima trgom, gore dolje, pa bi Ecija vidjevši ga rekla sluškinji: „Uspi rižu, ali pazi da ne priđe...“ Danas joj je to bila najmanja briga. Zlo se dogodilo: Vjeko je bankrotirao. Vjerovnici su cijelo jutro odvozili robu iz dućana njihovoga sina Vjekoslava koji se pretjerano zadužio da „prije fratara“ kupi zemlju na Čitluku. I još je, ne slušajući oca, otvoreno podržavao Demokratsku stranku koja je imala čitaonicu na lijevoj strani trga, sučelice čitaonici Pravaške stranke na fratarskoj strani trga. Kada bi Sokolska glazba priređivala koncert svirala bi na pijaci s demokratske strane, a fratarska glazba s fratarske strane. „Možda je Vjeko ipak izabrao krivu

stranu“, mislila je Ecija.Kada je trg već bio opustio, Ante se popeo u kuću, pa su njih dvoje ručali sami, izmijenivši svega nekoliko uobičajenih riječi za stolom. Nelagodna su razdoblja mučne šutnje bivala sve duža pa je Ecija pomišljala skloniti vino sa stola, ali se bojala da baš to ne naljuti muža.I onda je, kako to već biva, iz Ante potekao zbrkan, dugo potiskivan monolog:„Pečat je na vratima. A i pismena. Govorio sam mu: trgovina ili politika. Napuniše mu glavu s onim glupostima. A i te knjige, kao i one što ti šalje moja sestra iz Dubrovnika. Sve je to smeće.“Ecija je obzirno pokušavala opravdati sina povlađujući istovremeno i svom suprugu, ali je svaka njena riječ

ku

Ltur

a

35

SinjSke nOVine

JEDAN DAN U ŽIVOTU FABJANA C.

Tajana VLADOVIć

Ana je otišla. Fabjan se ogleda po apartmanu koji je od danas njegov dom. Krevet, stol, mala kuhinja, kupatilo, balkon, pogled na more i na lukobran lučice. Odluka je bila njegova. Otkad je Magda umrla, izgubio je volju. Zbog Ane se trudio, ali je postalo naporno, i njemu i njoj. Rekla je da se vraća nakon posla i da će mu tada raspremiti kovčege.Odlučio je sam početi

raspremanje. Krećući se uz pomoć štapa uspio je na krevet složiti svu odjeću , toaletni pribor, nekoliko knjiga i albuma. Fotografiju s jednog ljetovanja, na kojoj su Magda, Ana i on, stavio je na noćni ormarić.Uzme najstariji album i lupu i sjedne uz prozor.Crne stranice s bijelim prozirnim listovima između.Nižu se fotografije od sepia smeđih preko crnobijelih do nekoliko izblijedjelih u boji.Fabjan beba, gol, leži potrbuške, podignute glavice .Trogodišnjak, kovrčave plave kose, sa mamom i sestrama, na plaži.Sedmogodišnjak, obrijane glave, u bijelom mornarskom odijelu, na prvoj pričesti.Nižu se rođendani, fotografije rođaka i prijatelja „za

uspomenu i dugo sjećanje“.Sjeća se samo mame i sestara.Pogleda kroz lupu i učini mu se da je prva stranica slijepljena s koricom. Pokušava ih razdvojiti. Ne ide. Uzme nožić i zavuče ga u jedva vidljivi prorez. Staro ljepilo popusti. Srce ubrza kad se ukaže fotografija, kao nova, oštrija od ostalih, godinama čuvana u mraku slijepljenih stranica. Na njoj otac i majka na vjenčanju.Ruke drhte dok uzima lupu da bolje vidi. A onda, onaj dan...Najprije u fragmentima, a zatim svaki detalj brižljivo sačuvan u zaboravu.Trebali su ići na ujakovo vjenčanje. Sunčano subotnje prijepodne. Svi su se svečano obukli. Tata je navio gramofon .Dok ga je mama oblačila, on je pričao i pitao. A onda je shvatio da nešto nije u redu i pobjegao u svoje skrovište, pod klupski stolić prekriven teškim brokatnim stolnjakom, na kojem je stajao gramofon.Sjeća se oca i majke kako se svađaju i svog užasa i straha dok sjedi na podu . Glazba je nadglasavala njihove riječi.Njihovih cipela. Maminih, boje starog zlata, s remenom preko rista. Očevih, dvobojnih, crnobijelih.Maminih članaka u svilenim čarapama i plisiranog ruba njene bež, svečane, haljine.Bijelih nogavica očeve svečane uniforme financijskog preglednika.Glazba je prestala i čuo je njen glas, slomljen, drugačiji: – Kako si mogao? Zašto si dijete vodio k njoj? Ne! Ne! ODLAZI! Očevih koraka dok odlazi.Pokrio je uši rukama. Mislio je da je kriv, kriv, kriv. Želio je vratiti vrijeme unatrag. Onda ne bi ništa pitao mamu. I ne bi ulazio u kuću teta Anete, samo bi se igrao ispred. I ne bi prao ruke uprljane kolačem koji mu je tata kupio. I ne bi. I ne bi. I ne bi... Ana je mislila da spava.

KREATIVNI SINJSKI PISAČIizvlačila iz njega nova, davno potisnuta nezadovoljstva.Vino je podizalo Antin glas ispuštalo sve težu ruku na stol. Znala je da se bliži čas kad će nedostajati samo jedna „kriva riječ“.I izgovorila ju je. Braneći sina i njegove postupke i misli, više je puta promrsila potiho kako „ni mala braća nisu baš anđeli“ i kako je nekidan fra Stipan reka da će „voda iz cijevi otrovat narod“, da bi na kraju glasno rekla: „Al ne vidiš da i oni zaglupljuju narod.“

I onda je u Anti puklo. Bijesno je prevrnuo stol, „pomeo“ s polica,komoda i kredence sve što je bilo obješeno, izloženo i pohranjeno i izjurio iz kuće ostavivši vrata širom otvorena.Ecija je obrisala oči i strpljivo, bez sluškinje, počela skupljati krhotine porculana i stakla.Uspomene su, u sve dužim razmacima, smjenjivale još poneki duboki uzdah ili novu suzu na njenom licu dok su se na trgu palile ulične svetiljke.

sPort

36

SinjSke nOVine

Piše: Žarko KODŽOMANFoto: Žarko KODŽOMAN

Jedan od naših sugrađana čije je ime i prezime u svijetu nogometa itekako cijenjeno je zasigurno Stipe Balajić. Iza sebe ima bogatu igračku karijeru. Počeo

je u Junaku, bio član Zadra, Hajduka, Istre, Šibenika, no najduže se zadržao u Sloveniji, igrao je za Maribor od 1998. do 2005. godine. „U Mariboru je tada bila vrlo dobra ekipa, sastavljena od odličnih igrača. Slovenija je u to vrijeme, 2000. i 2002. godine, nastupila na Europskome i Svjetskom nogometnom prvenstvu, a Maribor je davao desetak reprezentativaca. Imali smo vrhunske rezultate, sedam godina zaredom bili prvaci države, osvojili dva - tri Kupa Slovenije, igrali svake godine kvalifikacije za Ligu prvaka, izborili i plasman u skupinu Lige prvaka, došli do drugog - trećeg kola Kupa Uefe. Bilo mi je tamo zaista jako dobro. Imao sam u to vrijeme ponuda iz nekoliko država, od nekih austrijskih prvoligaša pa iz Izraela itd., no na jednoj sam strani gubio, na drugoj dobivao pa sam odlučio ostati u Mariboru do kraja karijere. Tri i pol - četiri godine sam bio kapetan Maribora“, kaže Balajić.

Duboki trag u slovenskom nogometu

Koliko je u Sloveniji cijenjen, najbolje ilustrira podatak da je postojala mogućnost da uzme slovensko državljanstvo i zaigra za tamošnju reprezentaciju. „Bilo je to aktualno za mandata izbornika Srečka Kataneca kada se Slovenija plasirala na Europsko i Svjetsko prvenstvo, 2000. i 2002. godine, međutim to se nije realiziralo zbog nekih komplikacija s papirima, sve bi to predugo trajalo i ja sam odustao do toga, nisam htio forsirati. Inače, kada govorimo o mojim igračkim danima, ispunio mi se dječački san da zaigram u Hajduku, a bio sam i član one njegove momčadi koja je igrala Ligu prvaka, premda sam te utakmice gledao, a nisam u njima nastupao. Uz to, vrhunac moje karijere zasigurno je bio plasman i igranje u Ligi prvaka s Mariborom“.Balajić je bio vrlo uspješan igrač, a sada je isto takav trener. Uostalom, vodeći momčad Solina 2008. godine dobio je nagradu za najboljeg trenera Dalmacije u amaterskom rangu.

„Počeo sam trenirajući djecu u Vranjicu, u školi Franka Bogdana, godinu dana nakon što sam se ostavio nogometa. Iza toga sam bio trener Zagore iz Unešića jednu sezonu, potom dvije sezone vodio Solin, zatim pauzirao šest - sedam mjeseci, a nakon toga sam postao pomoćni trener Ivanu Kataliniću u prvoligašu Splitu. Uslijedila je pauza od desetak mjeseci i na kraju dolazak u Dugopolje“, daje Balajić kratak presjek svoje trenerske karijere.

Vrlo dobri rezultati s Dugopoljem

Stipe je u rujnu prošle godine preuzeo mjesto glavnog trenera u Dugopolju, zamijenivši Antu Mišu. Momčad Dugopolja je tada bila na 14. mjestu Druge HNL, no s dolaskom Balajića Dugopoljci su zaredali sa šest pobjeda u nizu te su u jednom trenutku došli čak do drugog mjesta na prvenstvenoj ljestvici. Na kraju su polusezonu završili na sedmoj poziciji. „Do mog je dolaska u Dugopolje došlo sasvim slučajno, sjetio me se sportski direktor ovog kluba Siniša Jalić. Naime, Dugopolje nije krenulo u sezonu baš kako treba, a u klubu su se nadali da ja mogu izvući stvari nabolje. Došlo je do smjene Ante Miše i dan poslije ja sam preuzeo momčad. Valja podsjetiti da je iz Dugopolja pred početak nove sezone otišlo 13-14 igrača i da kadar sadrži

NOGOMETNI AS Sinjanin Stipe Balajić, trener DugopoljaOpstanak u Drugoj ligi je naš glavni cilj

sPort

37

SinjSke nOVine

NOGOMETNI AS Sinjanin Stipe Balajić, trener DugopoljaOpstanak u Drugoj ligi je naš glavni cilj

Balajić iza sebe ima bogatu igračku karijeru. Počeo je u Junaku, bio član Zadra, Hajduka, Istre, šibenika, no najduže se zadržao u Sloveniji, igrao je za Maribor od 1998. do 2005. godine. Balajić je bio vrlo uspješan igrač, a sada je isto takav trener. S Dugopoljem je u prvom dijelu sezone u Drugoj HNL ostvario vrlo dobre rezultate

puno mladih igrača za koje je ipak potrebno vremena da se uigraju. S obzirom na igrački kadar, mislim da je polusezona više nego uspješna i to iz dva razloga. Prvi je taj što osam prvenstvenih utakmica zaredom nismo imali poraza, ubilježili smo šest pobjeda i dva remija. Drugi je razlog taj što se protiv nas u šest - sedam kola do kraja prvog dijela prvenstva sviralo čak sedam jedanaesteraca. U gostima u Kostreni te protiv Dragovoljca i HAŠK-a protiv nas su svirana po dva jedanaesterca,

a jedan je dosuđen i u jednome susretu gdje smo bili domaćini. Možda nisam objektivan, no moje subjektivno mišljenje je da od spomenutih situacija tri do četiri nisu bile za jedanaesterac te da se radi o previdima. Tu smo ostali kratki za tri - četiri boda s kojima bismo nakon prvog dijela sezone zauzimali drugo ili treće mjesto na prvenstvenoj ljestvici. U svakom slučaju, iz ove je momčadi izvučen maksimum. Što se tiče nastavka prvenstva, imamo jednu od najmlađih momčadi lige, otišla su nam četiri igrača - Barišić, Paponja, radošević, najvjerojatnije i Fuštar (razgovor s Balajićem vođen je krajem siječnja, op.a.) i bit ćemo dodatno oslabljeni ukoliko ne dovedemo dva - tri nova igrača. Cilj se zna, a taj je da budemo među devet najboljih ekipa i ostanemo u Drugoj ligi te da se stvori dobra podloga za dogodine,

za još težu, još zahtjevniju Ligu 12. Ove godine iz Druge HNL ispada čak sedam klubova i opstanak je naš glavni cilj“, tvrdi Stipe i potom nam iznosi pogled na svoju trenersku budućnost.

reprezentacija je na dobrom putu

„Treneri traju „od danas do sutra“. No, nisam nigdje bio manje od čitave sezone pa se nadam da će tako i ostati. Imam dogovor s vodstvom kluba da budem ovdje do ljeta, a onda ćemo vidjeti. Apsolutno nemam ništa protiv toga da ostanem u Dugopolju ako ostvarimo naše ciljeve“.Balajić je započeo igračku karijeru u Junaku, nismo mogli a da ga ne priupitamo za stanje u tom klubu i šansama da izbori opstanak u drugoligaškom društvu. „Junak ima svoje ljude koji ga vode, svoje igrače i struku. Sigurno je da svi žele najbolje, a vrijeme će sve pokazati. Junak je moj matični klub, nažalost nikad nisam radio u njemu, a razlozi su višestruki. Želim mu svu sreću. Sigurno će mu biti teško osigurati opstanak, no nadam se da će i on kao i Dugopolje ostati u Drugoj ligi“.Na kraju smo se dotaknuli i hrvatske nogometne reprezentacije.„Napravila se dobra podloga s dosadašnjim rezultatima u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, poglavito s pobjedom u Makedoniji gdje smo suvereno dobili utakmicu. Bod u Belgiji je isto jako dobar i imamo realne šanse da se, uz postojeći igrački kadar, plasiramo na Svjetsko prvenstvo. Zasad smo na dobrom putu, reprezentacija se diže. Slijedi nam vrlo važan dvoboj sa Srbijom, a između nas i Belgije vodit će se bitka za prvo mjesto u skupini. Sve čestitke izborniku Štimcu te stručnom stožeru. Nadam se da će Hrvatska otići na Svjetsko prvenstvo“, kaže Balajić.

sPort

38

SinjSke nOVine

U Junak stiglo šest novih igračaSredinom siječnja Junak je započeo pripreme za nastavak sezone. Pripreme su započeli sljedeći igrači: Zlatko Runje, Stipe Grčić, Ante Bilandžić, Hrvoje Mandac, Dino Ljubas, Dino Ramljak, Stipe Poljak, Ivan Samardžić, Nikola Matas, Ivan Medvid, Bože Poljak, Ante Petričić, Dražen Vitić, Lovre Šindik, Bernardo Matić, Ivan Batovanja, Stjepan Stipanović, Ante Perić, Dominik Domej, Ante Vučković, Josip Kozina, Duje Tadić, Jure Matijašević, Ivan Mastelić i Dražen Vuković.Na kraju prvog dijela sezone klub su napustili Kolić, Čavar, Ajduković, Grubić, Maretić i Balić. No, na

prozivci trenera Deana Računice pojavilo se i šest novih igrača: Lovre Šindik (RNK Split), Dino Ramljak (Hrvace), Dražen Vuković (Kanada), Ante Vučković (HNK Hajduk), Ante Perić (Mosor) i Ante Režić (HNK Hajduk).Pojačanja su se dogodila i u trenerskom dijelu. Naime, na zamolbu uprave kluba, Junaku se priključio i kondicijski trener Frano Bogdan koji s momčadi odrađuje cijele pripreme, a po njihovom završetku razgovarati će se o daljnjoj suradnji s klubom na svim razinama. Junak pripreme odrađuje u Cetinskoj krajini, a u tu svrhu je postignut i dogovor s NK Glavice, NK Brnaze i NK Tekstilac o korištenju njihovih terena. Prvenstvo Druge HNL nastavlja se 2. ožujka, a tada će Junak u Sinju ugostiti Mosor.

Piše: Žarko KODŽOMANFoto: Žarko KODŽOMAN

Junak će u proljetni dio prvenstva Druge HNL ući s donekle izmijenjenim igračkim rosterom. Među pridošlicama je novo/staro lice, napadač Dražen

Vuković.„Ovo je već treći put da se vraćam u Junaka“, kaže Vuković. Dražen će zasigurno biti važna karika u momčadi trenera Deana računice. Vuković je došao u Sinj ravno iz Kanade, iz kluba SC Waterloo. U Junaku neće biti na dugi rok…„Odbio sam par ponuda da bih opet došao u Sinj. Naime, vratar runje, moj cimer iz dana provedenih u Hajduku, me zvao i odlučio sam doći pomoći. Bit ću ovdje sedam - osam kola da pomognem koliko mogu, a onda se opet vraćam u Kanadu, u svoj dosadašnji klub - SC Waterloo“, pojašnjava Vuković.Junaku nakon prvog dijela sezone u Drugoj HNL baš ne cvjetaju ruže, na 14. su mjestu prvenstvene ljestvice s tek 12 bodova. Vuković je napadač, njegovi eventualni golovi sigurno bi promijenili stvari nabolje.„Junak mora dobivati sve utakmice kući da bi ostao u ligi, to je jedini izlaz iz ove situacije. Ostat ćemo u Drugoj ligi! Što se moje igre tiče, dat ću sve od sebe. Nisam se zapustio, dapače, zadnju sam sezonu bio i prvi strijelac Kanadske lige“.Za kormilom Junak je bivši hrvatski reprezentativac i nekadašnji sjajni igrač Hajduka Dean Računica. Vuković je pun hvale za njega.

„Računica je mlad i perspektivan trener, ima kvalitetne treninge i zadovoljan sam našim odnosom. Ponavljam, sada je glavni cilj da se ostane u ligi. Ova je momčad Junaka kvalitetna, vjerujem u ove momke, a za iduću sezonu klub se treba osloniti na mlađe igrače i vjerovati im. Naravno, te mlade talente predvodilo bi nekoliko starijih, iskusnijih igrača“.Dražen nam je rekao svoje planove za daljnju karijeru.„Nakon što odradim svoje obveze u Junaku, kao što sam već spomenuo, vraćam se u Kanadu. Zasad mislim ostati tamo pa ćemo vidjeti za dalje“, kaže na kraju Vuković.

NK JUNAK

NAPADAČ DRAŽEN VUKOVIĆ, POVRATNIK U REDOVE PLAVIHOstat ćemo u Drugoj ligi!

sPort

39

SinjSke nOVine

Piše: Žarko KODŽOMANFoto: Žarko KODŽOMAN

Alkar u sezoni 2012./2013. bilježi odlične rezultate, a itekako važan kotačić u igri momčadi trenera Damira Milačića je 28-godišnji playmaker

rudolf Jugo. Ovaj rođeni Riječanin ima iza sebe bogatu karijeru, igrao je za Kvarner 2010, Đuro Đaković, Vrijednosnice Darda, a proveo je i tri godine u Slovačkoj nastupajući za Levice, Dolny Kubin i Pezinok. U Alkar je stigao početkom tekuće sezone.„Kad su me zvali moji menadžeri i ponudili da dođem u Sinj, nisam dvojio niti jednog trenutka. Iako sam opet imao ponudu iz Slovačke, znao sam što znači igrati u Alkaru i jednostavno nisam mogao odbiti ovaj klub. Sve smo dogovorili u pet minuta. S mojim dosadašnjim učinkom prilično sam zadovoljan, poglavito s obzirom na činjenicu da sam stigao nespreman i polako dolazio do priželjkivane forme. Imam još dosta prostora za napredak te mogu, još više nego do sada, pomoći momčadi u ostvarenju što boljeg rezultata“, kaže Jugo.Organizator igre sinjskog prvoligaša potom se osvrnuo na dosadašnje igre svoje momčadi.„Na početku sezone imali smo malih problema na gostovanjima, no to smo nadišli s prvom gostujućom pobjedom, onom u Slavonskom Brodu. Taj nam je uspjeh donio toliko željenu mirnoću i samopouzdanje. Naša je osnovna želja zadržati prvoligaški status, a najlakše ćemo je ostvariti ukoliko se plasiramo u Ligu za prvaka koja je potajni cilj cijele momčadi pa tako i mene. Ekipa Alkara u ovoj je sezoni odlična. Nemamo nekih zvijezda, ali zato igramo kao momčad. Kolektiv svaku utakmicu izbaci pojedinca, a protivničke ekipe ne znaju na koga bazirati obranu jer ukoliko se usmjere na dva - tri igrača, onda iskoči netko četvrti... Dosta samo nepredvidivi. Što se moje suradnje s trenerom Milačićem tiče, ona je odlična, pohvatao sam njegovu filozofiju košarke i pokušavam igrati onako kako to on želi. Nadam se da u tome i uspijevam“, kaže Rudolf. Alkar je ove sezone pružio neke zaista odlične partije. “Ima više utakmica koje su mi se urezale u pamćenje… Prva je ona protiv Zagreba u Sinju, bio je to susret u

kojem je atmosfera u dvorani bila fenomenalna, a i ja sam odigrao dobro, međutim da bi večer bila savršena falila nam je samo pobjeda. Druga utakmica koja je na mene ostavila snažan dojam je svakako ona u Slavonskom Brodu protiv Đure Đakovića u kojoj smo slavili u produžetku. Rekapitulirajući dosadašnji dio

prvenstva, smatram da nam je to najvažnija pobjeda. Naravno, u cijeloj ovoj priči moram pohvaliti navijače - Maligane. Što reći o njima, osim da su fantastični, da prirede pravu košarkašku atmosferu i da je jednostavno svakome pravi gušt igrati u Sinju“. Jugo ne gleda predaleko u budućnost.„Što se moje daljnje karijere tiče, zasad nemam nekih posebnih planova. Sad sam samo usredotočen

na Alkar i ne razmišljam previše unaprijed. U ovom mi je trenutku najvažnije zdravlje i da s Alkarom napravim što je moguće bolji rezultat“, kaže na kraju organizator igre Sinjana.

KK ALKAr PLAyMAKer rUDOLF JUGO STIGAO Je U SINJ POČeTKOM TeKUće SeZONeNajvažnije mi je zdravlje i da s Alkarom napravim što bolji rezultat

„Naša je osnovna želja zadržati prvoligaški status, a najlakše ćemo je ostvariti ukoliko se plasiramo u Ligu za prvaka koja je potajni cilj cijele momčadi pa tako i mene“, kaže 28-godišnji riječanin

Pretplatite se na Sinjske novine

Godišnja pretplata 115,00 kn (poštarina uračunata u cijenu)

Javite nam se; mob: 099 217 0931 tel: 021/7026-049

mail: sinjske.novine@gmail.com

SINJSKe NOVINe, VAš NAJBOLJI PrIJATeLJ NA OTOMANU