Kulturna Antropologija - 2 Poglavlje

Pregled poglavlja

1. {to je kultura?

Kulturu ine apstraktne vrijednosti, uvjerenja i percepcije svijeta koji su temelj ljudskog ponaanja iodraavaju se u ponaanju. Ti su elementi zajedniki lanovima odreene drutvene zajednice, a njihovooitovanje stvara ponaanje razumljivo ostalim lanovima toga drutva. Kulture se ne nasljeuju bioloki,nego se ue, a uenje se ostvaruje uglavnom posredstvom jezika. Dijelovi kulture funkcioniraju kaojedinstvena cjelina.

2. Kako se kultura prou^ava?

Antropolozi, poput djece, ue o nekoj kulturi iskustveno i razgovorima o njoj s onima koji ive ponjezinim pravilima. Naravno, za to imaju manje vremena, ali je njihov nain uenja sustavniji. Paljivimpromatranjem i razgovorom s osobama koji su im izvor informacija (kazivai) i dobro su upueni uvlastitu kulturu, antropolozi saimlju skup pravila kojima objanjavaju kako se ponaaju pripadniciodreenog drutva.

3 . Za{to postoje kulture?

Ljudi odravaju kulture kako bi rjeavali probleme ili pitanja koja su im vana. Da bi se odrala, kulturamora zadovoljiti osnovne potrebe onih koji ive po njezinim pravilima, mora osigurati vlastiti kontinuiteti omoguiti uredan ivot pripadnicima odreene drutvene zajednice. Pritom, kultura mora uspostavitiravnoteu izmeu vlastitih interesa pojedinaca i potreba drutva u cjelini. Konano, kultura mora imatisposobnost promjene kako bi se prilagodila novim okolnostima ili promijenjenoj percepciji postojeihokolnosti.

PRIRODAKULTURE

2. POGLAVLJE

Antropologija

Prouavanje ljudskog roda u svimvremenima i na svim mjestima.

Studenti antropologije ne mogu izbjei prouavanja naizgledbeskrajnog niza ljudskih drutava, svakog sa svojim jedinstvenimsustavom politike, ekonomije i religije. Usprkos svim meusobnimrazlikama ta drutva imaju neto zajedniko. Svako je skup ljudi kojisuradnjom osiguravaju kolektivno preivljavanje i dobrobit. Da bi touspjelo, ponaanje svakog pojedinca unutar drutva mora u odreenojmjeri biti predvidljivo, jer su grupni ivot i suradnja nemogui akopojedinci ne znaju kako su se drugi skloni ponaati u nekoj situaciji. Usluaju ovjeka, kultura postavlja granice ponaanja i vodi ga unaprijedzacrtanim putovima.

POJAM KULTURE

Pojam kulture razvili su antropolozi pred kraj 19. stoljea. Prva zaistajasna i razumljiva bila je definicija sir Edwarda Burnetta Tylora,britanskog antropologa. Tylor je 1871. definirao kulturu kao sloenucjelinu koja ukljuuje znanje, uvjerenja, umjetnost, zakon, udoree,obiaj i svaku drugu sposobnost i navike koje stjee ovjek kao landrutvene zajednice. Od Tylorova vremena definicije kulture su semnoile, pa su do poetka 1950-ih sjevernoameriki antropolozi A. L.Kroeber i Clyde Kluckhohn uspjeli iz literature prikupiti vie od stotinudefinicija kulture. Novije definicije nastoje jasnije razluiti stvarnoponaanje od apstraktnih vrijednosti, uvjerenja i percepcije svijeta kaotemelja toga ponaanja. Reeno na drugi nain, kultura nije vidljivoponaanje, nego skup zajednikih naela, vrijednosti i uvjerenja kojimase ljudi slue u interpretaciji iskustva i razvoju odreenog ponaanja, iu tom se ponaanju odraavaju.

KARAKTERISTIKE KULTURE

Komparativnim prouavanjem vie razliitih kultura antropolozi su sesloili oko osnovnih karakteristika zajednikih svim kulturama. Pomnoprouavanje tih karakteristika pomae nam da shvatimo vanost samekulture i njezinu funkciju.

Kultura je zajedni^ka

Kako je ve spomenuto, kultura je skup zajednikih ideala, vrijednostii standarda ponaanja; ona je zajedniki nazivnik koji djelovanjepojedinaca ini shvatljivim drugim pripadnicima njihova drutva. Kakodijele istu kulturu, ljudi mogu predvidjeti najvjerojatnije ponaanjedrugih u odreenim okolnostima te u skladu s tim reagirati. Kad bi segrupa ljudi, pripadnika razliitih kultura, zatekla neko vrijeme napustom otoku, inilo bi se da je postala svojevrsno drutvo. Dijeleizajedniki interes opstanak razvili bi tehnike zajednikog ivota i

Kultura

Ideali, vrijednosti i uvjerenja kojedijele pripadnici nekog drutvakako bi interpretirali iskustvo i

razvili ponaanje, a odraavaju seu njihovu ponaanju.

rada. Meutim, svaki bi lan grupe, zadrao i nadalje vlastiti identitet ikulturnu pozadinu i grupa bi se sama od sebe raspala im bi njeni lanovibili spaeni s otoka. Grupa bi bila samo privremeno zajednitvo, a nekulturni entitet. Drutvo se moe definirati kao skupina ljudi koji imajuzajedniku domovinu, u elji za opstankom ovise jedni o drugima idijele zajedniku kulturu. Oblike njihove meusobne ovisnosti ine npr.ekonomski sustavi ili njihove obiteljske veze; osim toga, pripadnikenekog drutva dri zajedno osjeaj zajednikog identiteta. Odnosi kojidrutvo dre zajedno nazivaju se drutvenom strukturom.

Kultura i drutvo dva su tijesno vezana pojma, a antropoloziprouavaju oba. Ni jedna kultura ne moe postojati bez drutva, kaoto ni drutvo ne moe postojati bez pojedinaca. Obrnuto gledano, nepostoji ili nije postojalo ni jedno poznato drutvo a da nije imalo kulturu.Neke druge vrste ivotinja, naprotiv, ostvaruju drutveno postojanjebez kulture. Mravi i pele, primjerice, instinktivno surauju na nainkoji jasno pokazuje odreeni stupanj drutvene organizacije, ali toinstinktivno ponaanje ipak nije kultura. Stoga drutvo (ali ne ljudskodrutvo) moe postojati bez kulture, iako kultura ne moe postojatibez drutva. Izraavaju li ivotinje, koje nisu ljudska bia, kulturnoponaanje, pitanje je kojim emo se ubrzo pozabaviti.

Iako je kultura zajednika lanovima nekog drutva, treba naglasitida to ne znai njezinu uniformnost. Naime, ni jedan pripadnik nekogdrutva ne tumai svoju kulturu potpuno jednako kao netko drugi.Osim takvih individualnih varijacija, unutar kulture se neizostavnopojavljuju i neke druge varijacije. Recimo, u svakom ljudskom drutvupostoje odreene razlike izmeu uloga mukaraca i ena. One proizlazeiz injenice da ene raaju a mukarci ne, te da postoje oigledne razlikeizmeu muke i enske anatomije i fiziologije. Svaka kultura dajeznaenje tim razlikama tumaei ih i odreujui kako se prema njimaodnositi. Nadalje, svaka kultura odreuje kako se te dvije vrste ljuditrebaju odnositi jedna prema drugoj i prema svijetu oko sebe. Buduida to svaka kultura ini na sebi svojstven nain, goleme razlike se javljajuod jednog do drugog drutva. U engleskom jeziku, govorei o spolovimau kulturolokom smislu te u smislu znaenja koje kultura pripisujebiolokim razlikama izmeu spolova, antropolozi koriste izraz rod.Dakle, iako je neiji spol odreen bioloki, spolni je identitet kulturnokonstruiran.

Izmeu spolova, znai, postoji znaajna bioloka i kulturnadistinkcija. Kulturne razlike meu spolovima stare su vjerojatno kolikoi ljudska kultura oko 2,5 milijuna godina a proistekle su iz biolokihrazlika izmeu prvih mukaraca i ena. Nekad davno, mukarci bijahuotprilike dva puta vei od ena, kao to su i danas mujaci vei odenki meu vrstama poput gorila, orangutana i babuna, a svi su onibliski srodnici ovjeka. Kako su se ljudska bia razvijala, bioloke razlikeizmeu dva spola radikalno su se smanjile. Stoga, osim razlika izravnovezanih za reprodukciju, svaka nekad postojea bioloka osnova zarazliite uloge spolova (gender) uglavnom je nestala.

PRIRODA KULTURE 2. POGLAVLJE 35

Dru{tvo

Grupa ljudi koji imaju zajednikudomovinu, meusobno su ovisni idijele zajedniku kulturu.

Dru{tvena struktura

Odnosi grupa unutar nekogdrutva koji ga dre zajedno.

Spol u kulturolo{kom

smislu

Odreenja i znaenja kojekulture pripisuju biolokimrazlikama meu spolovima.

36 i. DIO ANTROPOLOGIJA I PROUAVANJE KULTURE

Kulture su ipak zadrale diferencijaciju u ulogama spolova sve dodanas, s tim da su one u nekim drutvima mnogo vee nego u drugima.Zaudo, kulturno odreene razlike meu spolovima bile su krajem 19.i poetkom 20. stoljea u zapadnim drutvima (europskim i europskogpodrijetla), u kojima se od ena oekivala slijepa podinjenost mukomautoritetu, mnogo ekstremnije nego u veine povijesno poznatihskupljakih zajednica iji je nain ivota, usprkos promjenama, slinijiivotu predaka zapadnjaka iz kasnog kamenog doba. U skupljakimzajednicama odnosi izmeu mukaraca i ena razmjerno su izjednaeni,pa ako oba spola i nisu obino ispunjavala jednake zadatke, tako ureeniodnosi naginju fleksibilnosti. Drugim rijeima, danas postojee razlikeu ponaanju mukaraca i ena u Sjevernoj Americi i zapadnim drutvimauope nisu, kako mnogi vjeruju, ukorijenjene u ljudskoj biologiji.Naprotiv, ini se da su takvima postale tek tijekom novije povijesti.

Osim kulturnih varijacija vezanih za spol, javljaju se i kulturnevarijacije vezane uz dob. Ni u jednom se drutvu od djece ne oekujeda se ponaaju kao odrasli, a vrijedi i obrnuto. Nadalje, u drutvimapostoje varijacije izmeu podgrupa. To mogu biti radne grupe, u kojimapostoji sloena podjela rada, drutvene klase u stratificiranom drutvu,ili pak etnike grupe u nekim drugim drutvima. Postoje li u drutvutakve grupe, od kojih svaka funkcionira prema svojim distinktivnimstandardima ponaanja ali uz istodobno postojanje nekih zajednikihstandarda, govorimo o supkulturama (potkulturama). Treba naglasiti daizraz supkultura nema konotaciju nieg statusa u odnosu na izraz kulturno.

Jedan od primjera supkulture u Sjedinjenim Dravama predstavljajuAmii.1 Stari (kranski) red Amia potjee iz Austrije i Moravije u dobareformacije; danas lanovi tog reda broje oko 60 000 pripadnika i iveuglavnom u Pennsylvaniji, Ohiou i Indiani. To je miroljubiv,zemljoradniki narod iji je ivot usredotoen na vjerska uvjerenja. Onizagovaraju jednostavnost, teak rad i visoki stupanj susjedske suradnje.Amii se odijevaju izrazito jednostavno, a jo i danas za prijevoz ipoljodjeljstvo koriste konje. S onima koji im ne pripadaju, Amiiizbjegavaju mijeanje.

Cilj amikog obrazovanja je ovladavanje itanjem, pisanjem iaritmetikom te usaivanje amikih vrijednosti. Odbijaju ono to smatrajusvjetskim znanjem i ideju da kole stvaraju za dravu dobre graane.Amii zahtijevaju da njihova djeca pohaaju kole blizu domova te dase uitelji zalau za amike vrijednosti. Nekonformizam prema mnogimstandardima ire kulture uzrokom je mnogih sukoba s dravnim vlastimai nepotivanja zakonskih i osobnih normi. Amii su se oduprli svimpokuajima da se njihovu djecu prisili na pohaanje regularnih javnihkola. Neki su kompromisi ipak bili potrebni pa je nakon osnovne koleuvedena obuka za zanimanje kako bi se ispunili zahtjevi drave. Amiisu uspjeli postii kontrolu nad svojim kolama i zadrati svoj nainivota, ali su postali zaokruena, defenzivna kultura, nepovjerljiva premairoj kulturi oko njih vie nego ikada.

U svim ljudskim drutvima, djejaigra slui svjesno ili nesvjesno,

uenju uloga spolova.

1Hostetler, J. & Huntington, G. (1971). Children in Amish society. New York: Holt,Rinehart and Winston.

supkultura

Specifian niz pravila i obrazacaponaanja kojih se pridrava ua

skupina u drutvu.

Amii su usred industrijaliziraneSjeverne Amerike zadrali

poljoprivredni nain ivota.Osnivajui vlastite kole kako bi u

svoju djecu usadili amikevrijednosti, zabranjujui

industrijska vozila i opremu, aodijevajui se izrazito

jednostavno, Amii iskazuju svojosobiti identitet.


Iskustvo Amia primjer je kakav moe biti odnos prema supkulturi kojafunkcionira unutar ire kulture. Tako razliiti, Amii zapravooivotvoruju mnoge vrijednosti koje graani Sjedinjenih Drava potujuna apstraktan nain: tedljivost, teak rad, nezavisnost, zatvorenobiteljski ivot. Za stupanj tolerancije kojom se prema njima odnosedjelomino je zasluna injenica to su Amii bijelci i Europljani. Bijelci,koji su doli kao osvajai i prozvali Indijance divljacima, odnosili suse prema amerikim indijanskim supkulturama drukije. Za otprilike500 godina, Europljani i njihovi potomci na prostoru dananjihSjedinjenih Drava, u pravilu su prihvatili miljenje da su indijanskekulture osuene na propast; no, one su jo uvijek jako prisutne, iako upromijenjenom obliku.

U Sjedinjenim Dravama, kao i drugimindustrijaliziranim zemljama, ima nekoliko vieili manje odvojenih supkultura. Oni koji ive premastandardima neke odreene supkulture odravajunajvre odnose jedni s drugima i tako neprestanostjeu uvjerenje da su jedino njihove percepcijesvijeta ispravne i uzimaju kao samo po sebirazumljivo da je cijela kultura onakva kakvom jeoni vide. Posljedica je da pripadnici jednesupkulturne grupe esto nailaze na tekoe urazumijevanju potreba i aspiracija drugih takvihgrupa. Zbog toga su antropolozi, zahvaljujuisvojem osobitom poimanju kulturnih razlika, estoposrednici u situacijama u kojima treba ostvaritisuradnju izmeu pripadnika razliitih kulturnihtradicija.Takav primjer prua George S. Esber mlai, koji jejo kao student antropologije, s arhitektima i grupomApaa radio na izradi projekta nove zajednice zaApae.* Iako su arhitekti poeli raditi svjesnipostojanja meukulturnih razlike u nainu koritenjaprostora, nisu znali kako da od Indijanaca dobijupotrebne informacije. Apai, pak, sa svoje strane,nisu imali jasnu predodbu o svojim potrebama jersu one bile temeljene na nesvjesnim uzorcimaponaanja. tovie, pomisao da bi se uzorciponaanja mogli iskazivati nesvjesno bila im jestrana.Esberov je zadatak bio nagovoriti arhitekte da oteuplaniranje kako bi on radom na terenu uspio prikupitii potom pregledati pisane biljeke, odnosno podatkeiz kojih su se mogle izvesti stambene potrebe Apaa.Istodobno, trebao je stiati uznemirenost Apaa zbog

doljaka koji je meu njih doao prikupiti podatkeo neemu tako osobnom kao to je njihovsvakodnevni ivot. Ispunivi te zadatke, Esber jeustanovio i uspjeno prenio arhitektima obiljejaapakog ivota, to je bilo veoma znaajno zastambeni projekt zajednice. Osim toga, Apai suna temelju njegovih podataka postali svjesni svojihjedinstvenih potreba.Zahvaljujui Esberovu radu, Apai su se 1981.godine mogli useliti u kue sagraene uz vlastitosudjelovanje prema vlastitim specifinim potrebama.Izmeu ostalog, vodilo se rauna i o postupnomuklapanju Indijanaca u drutvenu situaciju, a da toba ne bude skok u sredinu nove situacije. Apakiobiaji zahtijevaju da svi imaju pregled jedni naddrugima, tako da se s udaljenosti moe procijenitiponaanje drugih i ponaati u skladu s tim. Tozahtijeva prostrani, otvoreni ivotni prostor. Zatim,domaini moraju biti u mogunosti ponuditi gostimahranu kao uvod u daljnju socijalnu interakciju. Znai,prostori za kuhanje i blagovanje nisu mogli bitiodvojeni od prostora za dnevni boravak. Nadalje,nije bilo mogue postaviti standardnu graanskuenglesku kuhinju jer potreba za pripremom velikihkoliina hrane zahtijeva velike zdjele i tave za kojeopet trebaju izuzetno veliki sudoperi i ormari. Vodeirauna o svemu tome, nove su kue bile izgraeneu skladu s dugotrajnom tradicijom Indijanaca.

*Vidi Esber, G. (1987). Designing Apache houses withApaches. U: R.M. Wulff & S.J. Fiske (Ur.), Anthropologicalpraxis: Translating knowledge into action. Boulder, CO:Westview.

Nove ku}e za Apa{eANTROPOLOGIJAP R I M I J E N J E N A


Dosadanje razmatranje podrazumijeva injenicu da se supkulturemogu razviti na razliite naine. S jedne strane, amika se supkulturapojavila kao rezultat naina na koji su ti ljudi komunicirali i meusobnodjelovali slijedei zajednike ciljeve unutar ireg drutva. S druge strane,ameriko-indijanske supkulture rezultat su neko samostalnih kulturakoje su silom stavljene pod kontrolu Sjedinjenih Drava. Iako su sveindijanske kulture zbog toga doivjele promjenu, mnoge od njih i nadaljesu toliko razliite od europsko-amerike kulture da je teko odluitinisu li one ipak ostale zasebne kulture nasuprot supkulturama. U tomsmislu kultura i supkultura predstavljaju vrhove kontinuuma, bez jasnecrte razgranienja u sivom podruju izmeu njih.

Ovim je naeto pitanje tzv. pluralistikih drutava u kojima jeosobito izraena kulturna raznolikost uz postojanje svega nekoliko (akoih uope ima) zajednikih standarda. Pluralistika drutva zapravo sumultikulturna i nisu mogla postojati prije nego su se pojavile prvepolitiki centralizirane drave pred 5 000 godina. Pojavom drave,postalo je mogue politiki ujediniti dvije ili vie dotad nezavisnihdrutvenih zajednica od kojih je svaka imala vlastitu kulturu. Nastao jesocijalni entitet s viim ureenjem koje nadilazi teorijsku pretpostavkujedna kultura jedno drutvo. Danas u svijetu uobiajena pluralistikadrutva (slika 2.1) obiljeava osobiti problem: grupe unutar njih, zbogvisokog stupnja kulturne razliitosti, djeluju u osnovi po razliitimpravilima, to stvara tekoe jer drutveni ivot zahtijeva predvidljivoponaanje. U multikulturnom drutvu lanovima bilo koje podgrupemoe biti teko shvatiti razliite standarde prema kojima djeluju onidrugi. U najblaem sluaju, tako nastaju velikim nesporazumi, kao topokazuje sljedei dogaaj objavljen u asopisu Wall Street Journal (13.svibnja, 1983.):

Salt Lake City Policija je to nazvala meukulturnim nesporazumom.Kada se pojavio ovjek da na oglas kupi etlandskog ponija, vlasnikje pitao to namjerava uiniti sa ivotinjom.Za sinovljev roendan, odgovorio je kupac i prodaja je bilazakljuena.Kupac je potom toljagom usmrtio ponija, ubacio u kamionet i otiao.Uasnuti je prodava pozvao policiju, koja je ula u trag kupcu. Unjegovoj kui zatekli su roendansko slavlje. Poni se, pripremljen,pekao prema njihovu obiaju.Mi konje ne jaemo, mi ih jedemo, objasnio je kupac, nedavniuseljenik iz Tonge.

U pluralistikom drutvu lanovi jedne podgrupe s tekoom shvaajustandarde prema kojima se vladaju lanovi druge podgrupe. Naalost,ta tekoa ponekad preraste u mnogo vie od pukog nerazumijevanja,a posljedica moe biti nasilje i krvoprolie. Mogue je navesti mnogotakvih sluajeva, ali mi emo kasnije, u 16. poglavlju, detaljnije govoritio Gvatemali, gdje je vlada, nepovjerljiva prema indijanskoj populaciji,uvela vladavinu terora.

Pluralisti^ka dru{tva

Drutva s raznovrsnim kulturnimmodelima.

Tekoe proistekle iz pokuaja dapluralistika drutva uspiju

ilustrira ponovna tragedija Bosne.Dugu tradiciju mirnog suivotarazliitih naroda ovdje su satrle

nacionalistike strasti.


U svakoj kulturi postoje osobe koje su zbogsvojeg osebujnog ponaanja prozvane ekscen-trinima, ludima ili udnima. Na takve osobeveina pripadnika njihove drutvene zajednice gledas neodobravanjem, a ako njihovo ponaanje ode upretjeranost, prije ili kasnije bivaju iskljuene izgrupnih aktivnosti. Iskljuivanje slui kako bi seponaanje oznaeno kao devijantno zadralo izvangrupe. No, ono to se smatra devijantnim u jednomdrutvu ne mora biti takvo u drugom. Primjerice, umnogim zajednicama amerikih Indijanaca pojedin-cima je doputeno da preuzmu ulogu koja se inaepripisuje osobama suprotnog spola. Tako se mukaracmoe odijevati kao ena i baviti aktivnostima koje sekonvencionalno smatraju enskima; obrnuto, enemogu stei popularnost u aktivnostima uobiajenimaza muku domenu. Ustvari, mogue je razlikovatietiri kulturno razliita spolna identiteta: mukarce,feminizirane mukarce, ene i maskulinizirane ene.Maskulinizirane ene i feminizirani mukarci ne samoda su prihvaeni nego su i visoko cijenjeni.

Zbog tendencije da se osobe koje dijele istukulturu i imaju zajednike fizike karakteristike eneunutar svoje drutvene zajednice, neki ljudi pogreno vjeruju u izravnuvezu izmeu kulture i rase. Takva pretpostavka podrazumijeva dvaproblema jedan je da se ljudske vrste ne mogu dijeliti na biolokerase. Razlog tomu je da se fizika obiljeja ovjeka uzajamno ne mijenjaju(ne ko-variraju); odatle e klasifikacija temeljena na razliitoj boji koe,primjerice, biti potpuno razliita od one temeljene na nekoj drugojkarakteristici. Drugi problem je da su tzv. rasne karakteristike rezultatbioloke prilagodbe na klimu i ne znae nikakve razlike u inteligencijiili kulturnoj superiornosti. Neki su ameriki crnci tvrdili da imaju viezajednikog s crnim Afrikancima nego s bijelim Sjevernoamerikancima.Ipak, kad bi nekim sluajem morali odjednom ivjeti u tradicionalnomBantu drutvu, otkrili bi da zbog nedostatka kulturnog znanja ne mogubiti uspjeni pripadnici njihove grupe. Kultura koju dijele saSjevernoamerikancima znaajnija je nego fizika obiljeja koja dijele safrikim crncima.

Kultura se u^i

Svaka se kultura ui, a ne nasljeuje bioloki. Stoga antropolog RalphLinton o kulturi govori kao o drutvenom naslijeu ovjeanstva.Ljudi svoju kulturu ue odrastajui s njom, a proces kojim se kulturaprenosi s jednog narataja na drugi naziva se enkulturacijom.

Slika 2.1Ovdje su prikazane neke etnike skupine RuskeFederacije. Suprotno rairenom uvjerenju,etniki sukobi nakon pada Sovjetskog Savezanisu izbili zbog navodno konfliktne prirodeetnike pripadnosti nego zbog Staljinove politikenaglaavanja etninosti uz istodobno suzbijanjenjezina izraavanja i prisilnog premjetanjapopulacijskih skupina iz njihovih domovina nanove lokacije.

Enkulturacija

Prijenos kulture iz jednog u druginarataj.


Veina ivotinja pije i jede kad god osjete potrebu. ovjek,meutim, uglavnom jede i pije u za to kulturno propisana vremena iosjea glad kako se ona primiu. Vremena odreena za jelo razlikuju seod kulture do kulture, a takoer i to to i kako se jede. Da bude josloenije, hrana obino predstavlja vie od pukog zadovoljavanjaprehrambenih potreba. U ritualnim i religijskim aktivnostima, hranauspostavlja odnose davanja i uzimanja, odnose suradnje, zajednitva iemocionalne spone koja je univerzalna.2

Enkulturacijom osoba ui drutveno prihvatljiv nainzadovoljavanja bioloki odreenih potreba. Treba razlikovati potrebekoje nisu nauene i nauene naine kojima se zadovoljavaju potrebe.Tako e se sjevernoameriko uvjerenje o udobnom nainu spavanjauvelike razlikovati od japanskog. Bioloke su potrebe ovjekapodjednake kao i u ivotinja: osim hrane i spavanja, one ukljuujusklonite, drutvo, samoobranu i spolno zadovoljenje. Svaka kulturaodreuje pristup tim potrebama na svoj nain.

Nije svako naueno ponaanje kulturno. Golub moe nauitilukavtine, ali je njegovo ponaanje refleksno, rezultat kondicioniranjaponavljanom vjebom, a ne proizvod enkulturacije. Veina sisavaca,moda i svi, iskazuje u odreenoj mjeri naueno ponaanje. tovie, unekoliko vrsta sisavaca moe se govoriti o postojanju kulture utolikoto lokalne populacije imaju zajednike uzorke ponaanja koje, poputovjeka, svaka generacija naui od prethodne i koji se razlikuju odjedne populacije do druge. Elizabeth Marshall Thomas opisala jeposeban oblik ponaanja lavova pustinje Kalahari u junoj Africi, kojeje svaka generacija lavova prenosila na sljedeu, a reguliralo jeinterakciju s domorocima.3 Pokazala je, takoer, kako se kulturapromijenila tijekom proteklih 30 godina kao reakcija na nove okolnosti.

Primjeri kulturnog ponaanja osobito su dobro vidljivi meuivotinjskim primatima. impanza e, na primjer, uzeti granicu, oistitije od lia i izgladiti kako bi oblikovala orue kojim e izvui termite iznjihova stanita. Izrada takvog orua koju mladunad ui od starijihnedvojbeno je oblik kulturnog ponaanja za koje se neko mislilo dapripada iskljuivo ovjeku. U Japanu, makaki majmuni, koji su uoiliprednost ispiranja slatkih krumpira prije nego se jedu, prenijeli su tajobiaj na sljedeu generaciju. Tako se to nastavlja; zanimljivo je da seunutar bilo koje vrste primata kultura jedne esto razlikuje od kulturedruge populacije, ba kao to je to i u ljudi. Povrh toga, otkrili smo daprimati openito, a osobito majmuni, u zatoenitvu ili u divljini,posjeduju gotovo ljudsku inteligenciju, ukljuujui glasanje saznaenjem, bogato znanje o ciljevima i nakanama drugih, sposobnosttaktike obmane i sposobnost koritenja simbola u komunikaciji sljudima i meusobno.4

2Carolius, J. (1996). Food for thought. Pennsylvania Gazzette, 95 (3), 16.3Thomas, E. M. (1994). The tribe of the tiger (str. 109186). New York: Simon and Schuster.4Reynolds, V. (1994). Primates in the field, primates in the lab. Anthropology Today, 10 (2) 4.


S obzirom na stupanj bioloke slinosti izmeu majmuna i ovjeka(o emu se raspravlja u 3. poglavlju) ne bi trebalo iznenaditi otkrie danam nalikuju i na druge naine. Kako god gledano, razlike izmeumajmuna i ovjeka su u stupnju, a ne u vrsti (iako i stupanj ini razliku).Ta je spoznaja mnoge okirala jer je oprena uvjerenju duboko usaenomu zapadne kulture, a odnosi se na pretpostavljeni duboki i nepremostivijaz izmeu ljudi i ivotinja. Nije je bilo lako prihvatiti i ustvari jouvijek nismo potpuno prihvatili njezine moralne implikacije sudeiprema nainu na koji se odnosimo prema primatima u istraivakimlaboratorijima.

Kultura se temelji na simbolima

Kada je antropolog Leslie White zamijetio da je koritenje simbolapoetak cjelokupnog ljudskog ponaanja, izrazio je miljenje s kojim suse sloili svi antropolozi. Umjetnost, religija i novac ukljuuju simbole.Svi znamo koliko ara i odanosti moe religija potaknuti u vjerniku.Kranski kri, islamski polumjesec, idovska Davidova zvijezda ili bilokoji predmet oboavanja podsjea na stoljetne borbe i progone ilipredstavlja cijelu filozofiju ili vjeru. Najvaniji simboliki aspekt kulturejest jezik zamjena predmeta rijeima.

Jezikom ovjek moe prenositi kulturu s jedne generacije na drugu.Osobito jezik omoguuje uenje na temelju kumulativnog zajednikogiskustva. Bez jezika ne bi drugi mogli saznavati o dogaajima u kojimanisu sudjelovali. O znaajnom odnosu izmeu jezika i kulture potankoemo govoriti u 4. poglavlju.

Kultura je integrirana

Za potrebe usporedbe i analize obiavaju antropolozi podijeliti kulturuu mnogo naizgled odvojenih dijelova, iako su takve podjele proizvoljne.Antropolog koji ispituje jedan aspekt neke kulture uvijek nalazipotrebnim ispitati i druge. Ta tendencija da svi aspekti kulturefunkcioniraju kao uzajamno povezana cjelina naziva se integracija.

Integracija ekonomskih, politikih i socijalnih vidova neke kulturemoe se ilustrirati primjerom Kapauku Papuanaca, gorskog narodazapadne Nove Gvineje koji je 1955. prouavao sjevernoamerikiantropolog Leopold Pospisil.5 Privreda Kapauku Papuanaca zasniva sena uzgoju biljaka, uz uzgoj svinja, lov i ribolov. Iako uzgoj biljaka iniglavninu prehrane, mukarci postiu politiku mo i poloaje u strukturivlasti na osnovi uzgoja svinja.

Za Kapaukance uzgoj svinja je sloen posao. Uzgajanje velikogbroja svinja oito zahtijeva mnogo hrane da bi se prehranile. Ona se

5Pospisil, L. (1963). The Kapauku Papuans of west New Guinea. New York: Holt, Rinehartand Winston.

Integracija

Tendencija da svi aspekti nekekulture funkcioniraju kaouzajamno povezana cjelina.


sastoji uglavnom od slatkog krumpira koji se uzgaja u vrtovima. Kapaukukultura odreuje neke osnovne vrtlarske aktivnosti kao enski posao.Osim toga, ene brinu i o svinjama. Dakle, da bi se uzgojilo mnogosvinja, mukarac mora imati mnogo ena u domainstvu. On to postieenidbom. U Kapauku drutvu, mnogoenstvo (poliginija) ne samo daje doputeno nego i veoma poeljno. Za svaku enu kao nevjestumukarac mora platiti, a to moe biti mnogo. Zatim, enama trebanadoknaditi njihovu brigu oko svinja. Jednostavno reeno, treba imatisvinje, kao mjeru bogatstva, da bi se imalo ene koje su neophodneprvenstveno zbog uzgoja svinja. Jasno je da to zahtijeva znatnopoduzetnitvo, pa ta sposobnost stvara voe u Kapauku drutvu.

Meuodnos razliitih dijelova Kapauku kulture jo je sloeniji odtoga. Na primjer, stanje koje pridonosi mnogoenstvu jest viak odraslihena. U sluaju Kapauka, ratovanje je lokalno (endemsko) i smatra seneizbjenim zlom. Po njihovim pravilima ratovanja, mukarce se ubija,ali ene ne. Takav sustav stvara odreenu neravnoteu meu spolovimakoja olakava poliginiju. Poliginija najbolje funkcionira kada ene dolazeivjeti u muevljevo selo a ne obrnuto, pa je to sluaj i s Kapaukancima.Dakle, mukarci u selu krvni su srodnici jedan drugome. Prema tome,izrazita patrilinearnost (naslijee preko mukaraca) Kapauku kulturenije neoekivana.

Ovim primjerima nikako nisu iscrpljeni meuodnosi utvreni ukulturi Kapauka. Na primjer, patrilinearnost i endemsko ratovanje istiudominaciju mukaraca. Stoga nije udno da vodee pozicije u Kapaukudrutvu dre iskljuivo mukarci, koji prisvajaju proizvode enskog rada

Leslie A. White (19001975)

Leslie White, vodei teoretiar sjever-noamerike antropologije, smatrao jeda se kultura sastoji od tri osnovnekomponente, a nazvao ih je tehnoeko-nomskom, socijalnom i ideolokom.Tehnoekonomski aspekt kultureWhite je definirao kao nain na kojise pripadnici neke kulture bave svojomokolinom, a taj nain zatim odreujesocijalne i ideoloke aspekte kulture.

Iako je priznavao vanostsimbola, White je smatrao da jeobuzdavanje energije, najznaajnijifaktor kulturnog razvoja. Odatle u njegovukulturolokom pristupu kultura (u ovom sluajutehnologija) odreuje kulturu, a izvankulturnifenomeni smatraju se beznaajnima. U Evolutionof Culture (1959) White je iznio svoj temeljni

zakon evolucije, a taj je da se kulturarazvija razmjerno energiji utroenoj nasvakog pojedinca odnosno poveanjuefikasnosti kojom se ta energija stavljau pogon. Drugim rijeima, kultura serazvija kao izravna reakcija natehnoloki napredak.

Problem u Whiteovoj postavcipredstavlja njegovo izjednaavanjeevolucije i progresa, jer je progreskoncept koji su u 18. stoljeu izmisliliEuropljani (i Amerikanci europskogpodrijetla) kako bi racionalizirali

transformaciju koju su njihova drutva doivjela srazvojem industrijske revolucije. Stoga su njegoveteorije bile kulturno ograniene. Ipak, upozorio jeantropologe na znaenje koje tehnoloke promjenemogu imati za ostatak kulture.


kako bi igrali svoje politike uloge. Nasuprot tomu, muka dominacijanikako nije karakteristina za sva ljudska drutva. Prije bi se moglo reida, kao u sluaju Kapauka, nastaje samo pod odreenim okolnostima iako se one promijene, mijenjaju se i meusobni odnosi mukaraca iena.

Iz dosad reenog netko bi mogao pretpostaviti da razliiti dijelovikulture moraju djelovati u savrenoj harmoniji u svakom trenutku.Mogua je analogija sa strojem; svi dijelovi moraju biti kompatibilni ikomplementarni ili on nee raditi. Pokuajte staviti dizel-gorivo uspremite automobila koji pokree benzin i izazvat ete problem; jedandio sustava vie nije kompatibilan s ostatkom. U odreenoj mjeri tovrijedi i za sve kulture. Promjena u jednom dijelu kulture obino enakoditi drugim dijelovima, pokatkad na vrlo dramatine naine. Toje osobito vano danas kada razliiti imbenici pokuavaju unijetiraznovrsne promjene u drutva diljem svijeta, ali o tome emo kasnijeu ovom poglavlju.

Iako znamo da je odreeni stupanj harmonije neophodan u svakojkulturi koja ispravno funkcionira, ne smijemo misliti da je potrebnapotpuna harmonija. Ne postoje, naime, dvije osobe koje e na posvejednak nain doivjeti proces enkulturacije ili percipirati svoju kulturu.Znai uvijek, u svakoj kulturi, postoji mogunost promjene. Umjestotoga trebali bismo govoriti o tenji prema dosljednosti kulture. Svedok su dijelovi kulture prilino dosljedni i kultura e prilino dobrofunkcionirati. Meutim ako nestane ta tenja za dosljednou, razvijase situacija kulturne krize.

A. R. Radcliffe-Brown (18811955)

Britanski antropolog A. R. Radcliffe-Brown zaetnik je kole poznate kaostrukturalno-funkcionalistika kolamisli. On i njegovi sljedbenici smatralisu da svaki drutveni obiaj slui zaobnavljanje drutvene strukture utvrenog rasporeda dijelova drutva to omoguava kontinuirani opsta-nak drutva. Zadatak je antropologabio, dakle, prouavati naine na kojefunkcioniraju obiaji i uvjerenja kakobi rijeili problem odranja sustava. Iztakvih prouavanja trebali bi se raatiuniverzalni zakoni ljudskog ponaanja.

Vrijednost strukturalno-funkcionalistikogpristupa jest u tome to je naveo antropologe da

analiziraju drutva i njihove kulturekao sustave te da ispitaju meusobnupovezanost njihovih razliitih dijelova.To je takoer unijelo novu dimenzijuu usporedna (komparativna)prouavanja jer su dananja drutvabila usporeivana u smislustrukturalno-funkcionalnih slinosti irazlika, a ne prema njihovim pretpo-stavljenim povijesnim vezama. No,kako se Radcliff-Brownovi univerzalnizakoni ipak nisu pojavili, ostajupitanja: Zato se odreeni obiaji

uope javljaju, i kako se kulture mijenjaju?Odgovore na ta pitanja treba potraiti u drugimpristupima.


PROU^AVANJE KULTURE NA TERENU

Donekle oboruani shvaanjem pojma kulture, postavljamo sljedeepitanje: Kako antropolog prouava kulturu na terenu? Kultura kaoskup pravila i standarda ne moe se sama za sebe izravno promatrati;moe se opaati tek stvarno ponaanje. Iz onoga to vidi i uje,antropolog mora izvui skup pravila i objasniti socijalno ponaanje kaoto i lingvist, iz naina na koji ljudi govore nekim jezikom pokuavadobiti skup pravila koja tumae kako govornici kombiniraju zvukove usmislene izriaje.

Na tome tragu, zamislite raspravu o egzogamiji braku izvanvlastite grupe meu stanovnicima Trobrijandskog otoja, kako je toopisao Bronislaw Malinowski.

Kad biste istraivali meu Trobrijananima otkrili biste da domoroci s grozom prihvaaju pomisao da prekre pravilaegzogamije i vjeruju da klanski incest moe izazvati rane, bolestiak i smrt. /Ali/ sa stajalita domaeg donuana, suvasova (krenjeegzogamije) zapravo je posebno zanimljiv i pikantan oblik erotskogiskustva. Veina mojih kazivaa ne samo da bi priznala, nego bi sedoslovno hvalila da je poinila taj prekraj.6

Malinowski je ustanovio da su ti prekraji, iako se povremeno dogaaju,ipak mnogo rjei nego to su to traevi tvrdili. Da se Malinowskioslanjao samo na ono to su mu Trobrijanani rekli, njegov bi opisnjihove kulture bio netoan. Takvo razilaenje izmeu kulturnih idealai naina na koji se ljudi stvarno ponaaju moe se nai u svakoj kulturi.U 1. poglavlju naveden je primjer iz suvremene Sjeverne Amerike kadase govorilo o Projektu smea.

Na temelju tih primjera jasno je da antropolozi moraju biti oprezniele li dati realistian opis kulture. Sigurnost stjeu ako raspolaupodacima prikupljenim na tri razliita naina. Prvo, treba saznati kakoljudi shvaaju pravila koja su im zajednika, tj. njihov pojam o tomekakvo im drutvo treba biti. Drugo, treba istraiti u kojoj mjeri vjerujuda se pridravaju tih pravila tj. kako misle da se stvarno ponaaju.Tree, treba razmotriti ponaanje koje se moe izravno opaati uprimjeru Trobrijanana, je li pravilo suvasova stvarno kreno ili ne.Kao to ovdje vidimo, a to je pokazala i rasprava o Projektu smea,nain na koji ljudi misle da bi se trebali ponaati, nain na koji misle dase ponaaju i nain na koji se stvarno ponaaju mogu biti tri posverazliite verzije. Paljivim istraivanjem tih elemenata antropolozi moguodrediti skup pravila koja tumae prihvatljivo ponaanje unutar nekekulture.

Svakako, antropolog je samo ovjek. Kao to smo govorili u 1.poglavlju, teko je potpuno odbaciti neije osjeaje i predrasudeoblikovane u nekoj kulturi. Ipak, vano je uiniti sve da bude ba tako

6Malinowski, B. (1922). Argonauts of the western Pacific. New York: Dutton.


jer, u protivnom, antropolozi mogu veoma pogreno protumaiti onoto vide. Na temelju opisanog primjera, razmislite kako je Malinowskognavela muka predrasuda, prenesena iz europske kulture iz koje je doao,da propusti vane imbenike u pionirskom prouavanju stanovnikaTrobrijandskog otoja.

Bronislaw Malinowski (18841942)

Poljak Bronislaw Malinowski tvrdio jeda ljudi svugdje dijele odreenebioloke i psiholoke potrebe i da jekrajnja funkcija svih kulturnihinstitucija ispuniti te potrebe. Tako sesvatko treba osjetiti sigurnim u odnosuna fiziki svijet. Dakle, kada znanost itehnologija nisu dovoljne da objasneodreene prirodne fenomene kao tosu pomrine ili zemljotresi ljudistvaraju religiju i magiju kojima ihobjanjavaju i vraaju osjeajsigurnosti. Priroda tih institucija,prema Malinowskom, odreena je njihovomfunkcijom.

Malinowski je zacrtao tri osnovne razinepotreba za koje smatra da moraju biti zadovoljeneu svim kulturama:1. Kultura mora osigurati bioloke potrebe kao

to su hrana i raanje.2. Kultura mora osigurati instrumentalne

potrebe kao to su zakon i obrazovanje.

3. Kultura mora osigurati integrativnepotrebe kao to su religija i umje-tnost.

Kada bi antropolozi moglianalizirati na koje naine kulturasvojim pripadnicima ispunjava tepotrebe, mogli bi, vjerovao jeMalinowski, zakljuiti i o porijeklukulturnih obiljeja. Iako nikada nijeopravdao to uvjerenje, kvalitetapodataka koje je Malinowski uspioprikupiti zahvaljujui svom pristupupostavila je nove standarde u

etnografskom radu na terenu. Svojim radom naTrobrijandskom otoju, izmeu 1915. i 1918. daoje tomu primjer. Nikada ranije terenski rad nijebio tako temeljit niti se dobio takav uvid udostignua druge kulture. Kvaliteta istraivanjaMalinowskog na Trobrijandskom otoju bila jetakva da se moe rei da je etnografija ula u dobaznanstvenog ostvarenja.

Ulazak u naselje na poetku terenskog radaulazak je u svijet bez kulturnih putokaza. Otkritivrijednosti po kojima ive drugi nikada nije laganzadatak. Teina terenskog rada sastoji se u sluanjui gledanju, uenju novog jezika u govoru i djelovanjui, prije svega, u potrebi da se zaborave vlastitekulturne predrasude, to ini moguim shvatitivrijednosti koje drugi pridaju radu, moi, smrti,obitelji i prijateljima. Kako moj rad na Trobri-jandskom otoju nije bio nikakav izuzetak, borio samse ustrajno sa svakim od tih problema. Ipak,istraivanje na Trobrijandskom otoju imalo je jedandodatni problem. Iao sam tragovima slavnogprethodnika, Bronislawa Kaspera Malinowskog.

Prije prvog odlaska na Trobrijande, 1971.inilo mi se da shvaam mnogo toga otrobrijandskim obiajima i vjerovanjima jer samproitao iscrpne opise Malinowskog. No, kad samse naao tamo, uvjerio sam se da jo mnogo moguotkriti o onome to sam mislio da ve znam.Mjesecima sam se muio s neusklaenostima kojeje nosila stvarnost, uvijek svjestan Malinowskog;njegove sjene, njegovih rijei, njegovih tumaenja.Iako sam naiao na znaajne razlike u vanimpodrujima, postupno sam poeo shvaati kako smo

Va@nost @ena na Trobrijandskom oto^ju7STUDIJAI Z V O R N A

7Weiner, A.B. (1988). The Trobrianders of Papua NewGuinea (pp. 47). New York: Holt, Rinehart and Winston.


doli do nekihz a k l j u a k a .Odgovori kojesmo nas dvojicadobili od naihkazivaa nisu setoliko razlikovalii zapravo sammogao slijeditikako je Mali-nowski na smi-slen i znanstvenoznaajan nain

analizirao ono to su mu rekli njegovi kazivai kad se uzme u obzir to su antropolozi inae u tovrijeme prepoznavali u takvim drutvima. Na je raddijelilo ezdeset godina i svaka usporedba naihprouavanja upuivala je manje na pogreneinterpretacije Malinowskog, a vie na razvojantropolokog znanja i istraivanja od njegova domoga vremena.

Tu su vanu toku zaboravljali oni antropolozikoji danas tvrde da etnografsko zapisivanje ne moenikada biti vie od neke vrste narativnog opisaautorova iskustva. Iako smo Malinowski i ja boravilina Trobrijandskom otoju u razliitim povijesnimmomentima pa se nae analize razlikuju u mnogimpodrujima, velik dio onoga to smo saznali naterenu bilo je slino. Uz prednost koju mi dajevrijeme mogu ilustrirati kako su nastale razlike, aki velike, meu naim zapaanjima. Naa dvaprouavanja, uzeta zajedno, istinska su ilustracijaznanstvene postavke koja ini temelj skupljanjaetnografskih podataka. Bilo da su podaci dobiveniu laboratoriju ili u nekom naselju, za sve njih vrijediisto: to vie saznamo o predmetu istraivanja,moemo bolje razraditi i revidirati ranijepretpostavke. Na taj nain svaka znanost stvaravlastiti povijesni razvoj. Stoga, nedostatak slaganjaizmeu etnografije Malinowskog i moje ne trebashvatiti kao neprijateljski napad na oponenta, nitiga tumaiti kao primjer izmiljotina ili djelominihistina u etnografskom pisanju. Svaka razlika meunama moe se pratiti povijesno unutar antropolokediscipline.

Najvie sam odstupao od analizaMalinowskog u panji koju sam posvetio enskomproizvodnom radu. Prema mojim prvotnimplanovima istraivanja, ene nisu bile u sredituistraivanja, ali ve prvog dana moga boravka uselu odvele su me promatrati raspodjelu njihova

vlastita bogatstva svenjeve bananinog lia i suknjiod bananinog vlakna koje su izmjenjivale s drugimenama u poast nekome tko je nedavno umro.Promatranje toga dogaaja navelo me da enskeekonomske uloge shvatim ozbiljnije nego dotad natemelju itanja studija Malinowskog. Iako jeMalinowski uoio visoki status Trobrijananki,njihovu je vanost pripisao injenici da se podrijetlorauna po enskoj liniji pa one imaju genealokoznaenje u matrilinearnom drutvu. Ipak, nikada nijepomislio da je to znaenje potkrijepljeno vlastitimenskim bogatstvom jer nije sustavno istraivaoproizvodne aktivnosti tih ena. On, dodue, u svojimbiljekama spominje da Trobrijananke izrauju tenaizgled beskorisne svenjeve bananina lia kakobi ih razmjenjivale prigodom neije smrti, ali se uobjavljenim radovima bavi samo bogatstvommukaraca.

To to sam ozbiljno shvatio znaenje enskogbogatstva ne samo da je u etnografsku sliku unijeloene kao zanemareni dio drutva, nego me prisililoda revidiram mnoge pretpostavke Malinowskog otrobrijandskim mukarcima. Na primjer, srodstvoTrobrijanana, kako ga je opisao Malinowski, uvijekje bila tema raspri meu antropolozima. PremaMalinowskom, osnovni odnosi u trobrijandskojobitelji slijedili su matrilinearni princip majinopravo a oeva ljubav. Oca se nazivalo stranac iimao je slab autoritet nad vlastitom djecom. Glavnafigura bio je enin brat; on je provodio kontrolunad sinovima svoje sestre jer su djeca pripadalanjegovu matrilineatu, a ne matrilineatu njihova oca.

Prema Malinowskom, takva matrilinealnadrama odigravala se bioloki prema trobrijandskomvjerovanju da mukarac nema nikakva znaaja kaobioloki zaetnik.

Smatralo se da ena-supruga zatrudni kadaneki pradavni duh izazove zaee ulaskom u njezinotijelo. Kad se dijete rodi, izvjetavao je Malinowski,enin brat je taj koji svoju sestru dariva urodom jama(slatkog krumpira) kako bi njezino dijete bilohranjeno iz njegova matrilineata, a ne iz matrilineatadjetetova oca. Time je Malinowski konceptualiziraomatrilinearnost kao instituciju u kojoj je otac djeteta,kao pripadnik drugog matrilineata, iskljuen nesamo iz sudjelovanja u stvaranju svoje djece nego iiz davanja bilo kakvog predmeta trajne vrijednostisvojoj djeci, pruajui im samo ljubav.

U mojem prouavanju trobrijandskih ena imukaraca pokazala se drukija konfiguracijamatrilinearnog potomstva. Trobrijananin-otac nije


KULTURA I PRILAGODBA

Ljudska bia bila su tijekom svoje evolucije, kao i sve ivotinje,neprestano suoavana s problemom prilagodbe okolini. Izraz prilagodba(adaptacija) odnosi se na prirodne (nenamjerne) procese koje organizmiprolaze kako bi postigli za sebe korisno priuavanje na neku okolinu ina rezultate toga procesa. Te karakteristike, koje posjeduju organizmi,omoguavaju im da prevladaju opasnosti odreene okoline u kojoj ivei u skladu s njom osiguraju ivotno potrebna sredstva. S izuzetkomovjeka, organizmi su se uglavnom prilagodili jer im je prirodna selekcijapriskrbila anatomske i fizioloke karakteristike koje su im dale prednost.Na primjer, dlakom pokriveno tijelo, uz neke druge fiziolokemehanizme, predstavlja u sisavaca zatitu od temperaturnih krajnosti;specijalizirani zubi pomau im savladati vrstu hrane koja im je potrebna,itd. ovjek je, meutim, sve vie poeo ovisiti o kulturnoj adaptaciji.Primjerice, biologija ga nije opskrbila ugraenim krznenim kaputimakao zatitom od hladne klime, ali ga je opskrbila sposobnou da samizrauje svoje kapute, gradi ognjita i podie zaklone koji ga tite odhladnoe. Jo vie od toga, kultura omoguava ljudima da koriste veomarazliite okoline. Manipulirajui okoline uz pomo kulture, ljudi su semogli premjetati na Arktik, u Saharu i ak kroiti na Mjesec.Zahvaljujui kulturi, ljudski je rod osigurao ne samo svoje preivljavanjenego i ekspanziju.

To ne znai da sve to ovjek radi, ini zbog mogunosti prilagodbeodreenoj okolini. Naime, ljudi ne reagiraju samo na neku okolinu

stranac u smislu u kojem je to definiraoMalinowski, niti je on bezutjecajna trea strana uodnosu izmeu ene i njezina brata. Otac je jednaod najznaajnijih osoba u ivotu djeteta i tako ostajeak i kad dijete odraste i oeni se. ak i oevoprokreativno znaenje ukljueno je u rast i razvojnjegova djeteta. Trobrijananin prua svome djetetumnoge prilike za stjecanje imovine u njegovumatrilineatu, pridodajui k tomu druge mogueizvore. Istodobno, to davanje stvara u djece obvezeprema ocu koje traju ak i poslije njegove smrti.Dakle, uloge mukarca i njegove djece razraenesu kroz ekstenzivne cikluse izmjena koje odreujuvrstinu njihova meusobnog odnosa i, konano,koristi drugim lanovima s obje strane matrilineata.U sreditu te razmjene su ene i njihovo bogatstvo.

Ne iznenauje to Malinowski nikada nijepridavao jednaku panju enskoj strani ivota i

dubokom znaenju njihove uloge u drutvenom ipolitikom ivotu. Tek nedavno su antropolozi poelirazumijevati to znai ozbiljno razmotriti enski rad.U nekim kulturama, kao to je na Srednjem istokuili meu australskim domorocima, etnografima jeizuzetno teko premostiti kulturno ogranieneritualne svjetove koji dijele ene i mukarce. Uprolosti su, meutim, etnografi i mukarci i ene,prilazili drutvima koja su prouavali iz mukeperspektive. ensko gledite uglavnom seignoriralo u prouavanju uloga spolova jer suantropolozi mahom promatrali enu kao da ivi usjeni mukaraca, s mjestom u privatnim a ne javnimsektorima drutva,odgajajui djecu ine bavei se eko-nomskim ili politi-kim pitanjima.

Na Trobrijandskom se otojuensko bogatstvo sastojalo odsuknji i lia banana koje se uvelikim koliinama moralodavati u sluaju smrti roaka.

PRILAGODBA (adaptacija)

Proces i rezultat tog procesakojeg organizmi prolaze kako bipostigli korisnu prilagoenostdostupnoj okolini: obiljejapomou kojih se uklapaju uodreene uvjete okoline u kojojse nalaze.


kakva ona jest; oni na nju reagiraju prema onome kako je vide, a razliiteskupine ljudi mogu istu okolinu doivjeti radikalno drukije. Onitakoer reagiraju na neto to nije okolina: na vlastitu bioloku priroduili na svoja uvjerenja, stavove i posljedice vlastitog ponaanja. Svako odtoga priinjava im tekoe pa im kultura slui da bi rjeavali problemeili pitanja koja ih se tiu. Svakako, njihove kulture moraju proizvestiponaanje koje se generalno moe mijenjati ili barem nije nepromjenjivo,ali to nije jednako kao kad kaemo da se kulturni obiaji moraju pojavitikao izraz prilagodbe odreenoj okolini. injenica je da je postojeaprimjena nekog obiaja nepouzdan pokazatelj njegova postanka.

Zamrenost poveava i relativnost bilo koje adaptacije: ono to sesmatra prilagodbom u jednom kontekstu moe predstavljati potpununeprilagoenost u drugom. Na primjer, higijenski obiaji skupljaaplodova navike njihove osobne higijene i metode odlaganja smeaodgovaraju sredinama s niskim razinama populacije i odreenojmobilnosti stanovanja. No, isti takvi obiaji postaju ozbiljnimzdravstvenim rizikom u kontekstu velike populacije s potpunosjedilakim nainom ivota. Slino tomu, ponaanje koje je, kratkoronogledano, izraz prilagoenosti, moe se dugorono pokazati kaoneprilagoenost. Na primjer, razvoj navodnjavanja u drevnojMezopotamiji (dananji Irak) omoguio je u kratkom razdobljupoveanje proizvodnje hrane, ali je u duem razdoblju pogodovaopostupnom nakupljanju soli u tlu, to je, nakon 2000. pr. Kr., pridonijelokolapsu tamonje civilizacije. Slino tomu, koritenje prvenstvenoobradive zemlje u podrujima kao to je istoni dio Sjedinjenih Dravau svrhe koje nisu proizvodnja hrane, uinila nas je sve ovisnijima ousjevima koji se uzgajaju u jedva pogodnim okolinama. Visoki prinosidanas su mogui primjenom skupe tehnologije, ali neprestani gubitakpovrinskog tla, vei salinitet tla zbog hlapljenja irigacijskih voda inakupljanje mulja u sustavima za navodnjavanje, a da ne spominjemoprijeteu oskudicu vode i fosilnih goriva, ine teko moguim visokeprinose kroz dugo vrijeme.

FUNKCIJE KULTURE

Prema dosad reenom jasno je da kultura ne moe preivjeti ako nerjeava uspjeno osnovne probleme. Kultura mora osigurati proizvodnjui raspodjelu roba i usluga koje se smatraju neophodnima za ivot.Reprodukcijom svojih lanova ona mora osigurati bioloki kontinuitet.Mora enkulturirati nove lanove kako bi mogli postati odrasli koji dobrofunkcioniraju. Mora odravati red meu svojim pripadnicima, ali i meunjima i pridolicama. Mora svoje pripadnike motivirati na preivljavanjei angairati se u aktivnostima neophodnima za opstanak. Iznad svegatoga, mora biti spremna na promjenu eli li omoguavati prilagodbu iu promijenjenim okolnostima.

Ono to predstavlja prilagodbu ujednom trenutku ne mora biti

takvo u drugom. U SjedinjenimDravama glavni je izvor voa,

povra i vlakana Central Valley uKaliforniji, gdje je, zahvaljujui

navodnjavanju, pustinja procvala.Kao to se dogodilo i u drevnoj

Mezopotamiji, hlapljenjekoncentrira soli u vodi, s tim da jeovdje oneienje jo i pojaanokemijskim gnojivima. Ti su otrovisada nakupljeni u tlu i prijete da

dolinu ponovno pretvore upustinju.


KULTURA I PROMJENA

Sve se kulture mijenjaju tijekom vremena iako ne uvijek tako brzo itako jako kao to je to sluaj danas s mnogima od njih. Promjene sejavljaju kao odgovor na dogaaje poput krize okolia, priljeva doljakaili modifikacije ponaanja i vrijednosti unutar kulture. Usjevernoamerikoj kulturi esto se mijenja moda u odijevanju. Unekoliko proteklih desetljea postalo je kulturno dopustivo da i mukarcii ene budu razgolieniji, i to ne samo kada je rije o kupanju nego i usvakodnevnom odijevanju. To je popraeno veom slobodompokazivanja tijela na fotografijama i u filmovima. Konano, spolnistavovi i obiaji Sjevernoamerikanaca postali su takoer slobodniji.Oito su te promjene uzajamno povezane i odraavaju temeljitupromjenu u stavovima prema kulturnim pravilima u pogledu spolnosti.

Iako kulture moraju biti spremne na promjene kako bi ostaleprilagodljive, kulturne promjene mogu imati neoekivane i estokatastrofalne posljedice. Sluaj o kojem se radi odnosi se na sue kojeperiodiki pogaaju mnoge narode Afrike juno od Sahare. U toj regijiivi oko 14 milijuna ljudi, pastirskih nomada vezanih za uzgoj stoke idomaih ivotinja koje se u stadima premjetaju s jednog mjesta nadrugo, prema potrebama ispae i vode. Ti su se ljudi time bavili vetisuama godina, uinkovito koristei golema prostranstva neplodnezemlje na nain koji im je omoguavao da preive sue ve mnogo putau prolosti. Na nesreu po njih, nomadski ivotni stil koji oteava njihovokontroliranje i vodi ih preko meunarodnih granica, ini ih izvoromneprilika za vlade postkolonijalnih drava regije. Smatrajui da nomadidovode u pitanje njihov autoritet, te su ih vlade pokuale pretvoriti usjedilake stanovnike. Rezultat izgubljene pokretljivosti je pretjeranaispaa, a problem je postao sloeniji zbog vladinih napora da ukljuepastire u trinu ekonomiju potiui ih na uzgoj mnogo vie stoke negoto im je potrebno kako bi imali viak za prodaju. Posljedinaopustoenost, tamo gdje prije nije bilo pretjerane ispae ili erozije tla,sada izaziva mnogo pogubnije sue nego to bi one inae bile i ugroavasamu egzistenciju bivih nomada.

KULTURA, DRU{TVO I POJEDINAC

Drutvo ine udrueni pojedinci od kojih svaki ima svoje osobite potrebei interese. Ako drutvo eli preivjeti, mora uspjeti u balansiranjuizmeuosobnih interesa svojih lanova i zahtjeva drutva kao cjeline. Da bi seto postiglo, drutvo nudi nagrade za pridravanje svojih kulturnihstandarda. U veini sluajeva te nagrade poprimaju oblik drutveneprihvaenosti. U suvremenoj sjevernoamerikoj zajednici onoga kojiima dobar posao, vjeran je supruzi i odlazi u crkvu susjedi mogu,primjerice, izabrati za uzornog graanina. Kako bi se podralo

Pastirski su nomadski narodi estookrivljavani za degradacijuokolia, ali greka nije njihova.Za nju su prije odgovorne vlastipojedinih zemalja, jerograniavajui kretanje tihnaroda izazivaju pretjeranuispau.


preivljavanje grupe, svaka osoba mora nauiti odgaati odreenaneposredna zadovoljenja. Ipak, potrebe pojedinca ne mogu bitipotiskivane previe kako razine stresa ne bi postale nepodnoljive. Zatouvijek postoji istanana uravnoteenost izmeu osobnih interesa izahtjeva koje grupa postavlja pred svakog pojedinca.

Uzmimo za primjer pitanje seksa koje je, kao i sve ostalo to ljudirade, uoblieno kulturom. Seks je vaan u svakom drutvu jer ojaavasuradnike veze izmeu mukaraca i ena i osigurava neprekinutotrajanje samog drutva. Ipak, seks moe i razarati drutveni ivot; akonije jasno odreeno tko kome spolno pristupa, natjecanje gledeseksualnih privilegija moe unititi suradnike veze o kojima ovisi ljudskiopstanak. Nekontrolirana seksualna aktivnost pak moe rezultiratibrzinom reprodukcije koja uzrokuje da populacija nekog drutva iscrpisvoja sredstva. Dakle, ako to oblikuje seksualno ponaanje, svaka kulturamora nai ravnoteu izmeu potreba drutva i potreba za dostatnimindividualnim zadovoljenjem kako stvaranje frustracije ne bi uzrokovaloraskol. Kulture se veoma razlikuju u nainu kojim rjeavaju tu dilemu.Rjeenja obuhvaaju itav raspon od sasvim ogranienog pristupabritanskog i amerikog drutva s kraja 19. i poetka 20. stoljea, kojese protivilo seksu izvan braka, pa sve do obiaja meu Canelima (ive uistonom Brazilu) prema kojima je sigurno da e, prije ili kasnije, svatkou nekom selu imati spolni odnos ba sa svakom osobom suprotnogspola. Iako takva situacija moe djelovati vrlo slobodoumno, sustavfunkcionira po strogo odreenim pravilima.8

Ne samo u pitanjima seksa ve i u svakoj stvari moraju kultureuspostaviti ravnoteu izmeu potreba pojedinaca i drutvenih potreba.Kada potrebe drutva imaju prednost, ljudi doive izuzetan stres. Za tostanje simptomatine su ee mentalne bolesti i antisocijalno ponaanje:nasilje, zloin, uivanje alkohola i droge, samoubojstva i, jednostavno,otuenje. Ne popravi li se takvo stanje, posljedica moe biti kulturnislom. Meutim, kao to se ti problemi razviju ako potrebe drutvaimaju prednost pred potrebama pojedinca, oni se razviju i kad seravnotea poremeti u drugom smjeru.

VREDNOVANJE KULTURE

ovjeanstvo poznaje razliita kulturna rjeenja problema svojeegzistencije. esto se javlja pitanje: to je najbolje? U 19. stoljeuEuropljani (i Amerikanci europskog podrijetla) nisu sumnjali u odgovor oni su svoju civilizaciju vidjeli kao vrhunac ljudskog razvoja.Antropologe je, meutim, zaintrigiralo otkrie da su sve kulture kojesu upoznali, upravo sebe smatrale najboljom na svijetu. Obino se toodraavalo u nazivu drutva koje je, u priblinom prijevodu, glasilo

U Sjedinjenim Dravama porastprivatnih paravojnih grupa odrazje frustracije ljudi ije su potrebe

slabo zadovoljene kulturom.

8Crocker, W.A., & Crocker, J. (1994). The Canela, bonding through kinship, ritual and sex(str. 143171). Fort Worth, TX: Harcourt Brace.


mi ljudska bia nasuprot doljacima koji su bili vi nia ljudska bia.Antropolozi danas znaju da svaka kultura koja dobro funkcionira, smatrasebe najboljom, to je odraz pristupa poznatog kao etnocentrizam.Dakle, Europljani i Amerikanci europskog podrijetla 19. stoljea samosu izraavali svoj etnocentrizam

Otkako su poeli ivjeti meu tzv. divljacima, antropolozi su seaktivno borili protiv etnocentrizma i ustvrdili da su to ljudi kao i svidrugi. Posljedino tomu, antropolozi su poeli istraivati svaku kulturusamu za sebe, ispitujui zadovoljava li ta kultura potrebe i oekivanjasvojih lanova ili ne. Ako je, primjerice, narod imao obiaj ljudskogrtvovanja, antropolozi su ispitivali okolnosti koje su prema autohtonimvrijednostima uinile prihvatljivim oduzimanje ljudskog ivota. Idejada treba suspregnuti sud o obiajima drugih naroda kako bi ih serazumjelo u okviru njihove vlastite kulture, naziva se kulturnimrelativizmom. Samo uz takav pristup mogue je izgraditi neiskrivljenusliku o drugim narodima te stei uvid u obiaje vlastite drutvenezajednice.

Razmotrimo, na primjer, obiaj Asteka iz 16. stoljea da se ljudskiivot rtvuje u svrhu rituala. Malo bi suvremenih Sjevernoamerikanaca(ako uope ikoji) odobrilo takve obiaje, ali susprezanjem od prosudbemoe se prodrijeti ispod povrine i shvatiti da su se ti obiaji koristilikako bi uvjerili narod da je asteki stav zdrav te da e Sunce ostati nanebesima.9 Osim toga, mogue je zamijetiti kako danas u SjedinjenimDravama na isti nain funkcionira smrtna kazna. Brojne studije kojesu proveli razliiti znanstvenici jasno su pokazale da smrtna kazna neodvraa od grubih zloina kao to ni asteka rtvovanja nisu hranilaSunce. Ustvari, meukulturna prouavanja pokazuju da se broj ubojstavanajvie smanji nakon njezina ukidanja.10 Ba kao i asteke ljudske rtve,smrtna kazna je institucionalizirani magini odgovor na zamijeeninered. Antropolozi Anthony Parades i Elizabeth D. Purdum istiu:Mnoge umiruje da drutvo ipak nije izvan kontrole, da vlada mozakona i da je Bog zaista na nebesima.11

Koliko god bitan kao sredstvo istraivanja, kulturni relativizamne trai da se zauvijek uzdrimo od prosudbe niti moramo braniti pravonekog naroda da provodi svoje obiaje, bez obzira koliko su neoprostivi.Treba samo izbjegavati preuranjenu prosudbu dok ne izgradimo ispravnoshvaanje kulture koja nas zanima. Tada, i tek tada moe netko zauzetikritiki stav. David Maybury-Lewis naglaava: Nitko ne izbjegavastvaranje sudova, nego se oni odlau kako bi se kasnije prosudilobolje.12

Etnocentrizam

Uvjerenje da je vlastita kulturaiznad svih ostalih.

Kulturni relativizam

Teza da se treba suzdrati odsuda o obiajima drugih narodakako bi ih se shvatilo na nainnjihove kulture.

9Asteci su vjerovali da se Sunce hrani ljudskom krvlju, pa su ratovali bez povoda kako biosigurali dovoljan broj zarobljenika za rtvovanje.10Ember, C.J., & Ember, M. (1996) What have we learned from cross-cultural research?General Anthropology, 2(2), 5.11Parades, J.A., & Purdum, E.D. (1990). Bye, bye Ted . . . Anthropology Today, 6(2), 9.12Maybury-Lewis, D.H.P. (1993). A special sort of pleading. U: W.A. Haviland & R.J.Gordon (ur.), Talking about people (2nd ed., str. 17). Mountain View, CA: Mayfield.


Antropolozi, izbjegavajui stav sve moe proi kulturnogrelativizma dotjeranog do apsurda, moraju izbjei i klopku prosuivanjaobiaja drugih kultura prema etnocentrikim kriterijima. Formulu, kojatu jo uvijek vrijedi, izmislio je prije vie od 40 godina antropolog WalterGoldschmidt.13 Njegov pristup obuhvaa vano pitanje koliko dobroneka kultura zadovoljava fizike i psiholoke potrebe onih ije ponaanjeusmjerava. Specifini pokazatelji naeni su u hranidbenom statusu iopem fizikom i mentalnom zdravlju populacije; uestalosti nasilja,zloina i delinkvencije; demografskoj strukturi; stabilnosti i spokojnostikunog ivota; te u grupnom odnosu prema temeljnim resursima. Moese ustvrditi da kultura naroda, koji u velikoj mjeri proivljavapothranjenost, nasilje, zloin, delinkvenciju, samoubojstvo, emocionalneporemeaje i oajanje te okolinu degradaciju, ne djeluje tako dobrokao kultura nekog drugog naroda s malo takvih problema. U kulturikoja dobro funkcionira ljudi mogu biti ponosni, ljubomorni i svadljivi,a ipak ivjeti veoma ugodno a da ne osjeaju angst (njem. strah),alijenaciju (otuenje), anomiju (bezakonje), depresiju (potitenost)ili neku drugu bolest naeg nehumanog i civiliziranog naina ivota.14

Kad se ljudi osjeaju bespomonima da utjeu na vlastite ivote uvlastitim drutvima, a tradicionalni naini svladavanja tekoa vie nedjeluju, izraeni su simptomi kulturnog sloma.

Kultura je u biti sustav kojim se osigurava kontinuirana dobrobitskupine ljudi; moe se nazvati uspjenom sve dok osigurava opstanakdrutva na nain koji lanovi drutva smatraju zadovoljavajuim ugranicama oekivanog. Pritom je oteavajue to je svako drutvosastavljeno od grupa s razliitim interesima pa postoji mogunost dainteresi nekih ljudi budu zadovoljeni bolje od interesa drugih. Kulturakoja potpuno zadovoljava jednu drutvenu grupu moe manjezadovoljavati neku drugu grupu. Iz tog razloga antropolozi uvijekmoraju pitati ijim potrebama i ijem opstanku najbolje slui kultura okojoj se radi? Tek preispitivanjem sveukupne situacije moe se postiirazumno objektivna prosudba funkcionira li kultura dobro.

Visoka uestalost zloina i delinkvencije znak je da kulturanedovoljno zadovoljava potrebe i oekivanja onih koji ive po njezinimpravilima. Zato upozorava zapaanje da je u Sjedinjenim Dravamavii postotak populacije u zatvorima nego u bilo kojoj drugoj zemlji, ajo uvijek nema dovoljno prostora da se smjeste svi koji su osueni zazloine.

Graani Sjedinjenih Drava radose hvale da je njihov zdravstveni

sustav najbolji na svijetu, imesamo izraavaju etnocentrizam

vlastite kulture. Prema objektivnimpokazateljima njihov sustav, iako

bolji od mnogih drugih, jo jedaleko od toga da bude

broj jedan.

13Bodley, J.H. (1990) Victims of progress (3rd ed., str. 138). Mountain View, CA: Mayfield.14Fox, R. (1968). Encounter with anthropology (str. 290). New York: Dell.


SA@ETAK POGLAVLJA

Za antropologe, kulturu ine zajedniki ideali,vrijednosti i uvjerenja ne temelju kojih pripadnicinekog drutva interpretiraju iskustvo i oblikujuponaanje te koji se odraavaju u njihovu ponaanju.

Svim kulturama zajednike su neke temeljnekarakteristike: prouavanjem tih karakteristikarasvjetljava se priroda i funkcija kulture. Kulturane moe postojati bez drutva, odnosno skupineljudi koji ive u zajednikoj domovini a gledeopstanka su meusobno ovisni. Drutvo na okupudre meusobni odnosi odreeni socijalnomstrukturom ili socijalnom organizacijom. Moguaje i zajednica bez kulture, kao to imaju stvorenjapoput mrava i pela. Unutar kulture nije sveuniformno; jedan od razloga tome je postojanjerazlika izmeu mukih i enskih uloga u svakomljudskom drutvu. Antropolozi, koristei izraz rodmisle na potankosti i znaenja koje biolokimrazlikama izmeu ena i mukaraca pripisujekultura. Dobne varijacije su takoer univerzalne,a u nekim kulturama javljaju se i druge supkulturnevarijacije. U supkulturama se zapaaju distinktivnorazliiti skupovi pravila, iako svaka od njih dijelisa irom kulturom odreene zajednikepretpostavke. Jedan primjer supkulture uSjedinjenim Dravama ine Amii. Pluralistikadrutva su ona s osobito izraenim kulturnimvarijacijama. Karakterizira ih vei broj grupa kojese vladaju prema razliitim skupovima pravila.

Osim to je zajednika, svaka kultura se ui.Pojedinani pripadnici drutva ue prihvaenenorme drutvenog ponaanja u procesuenkulturacije. Nadalje, karakteristika kulture je dase temelji na simbolima. Prenosi se priopavanjemi razmjenom ideja, emocija i tenji izraenihjezikom. Konano, kultura je sastavljena oddijelova, pa svi aspekti neke kulture funkcionirajukao jedinstvena cjelina. U kulturi koja dobrofunkcionira posvemanji sklad svih elemenata ipakje tek priblino, ali ne i potpuno postignut.

Antropolozi imaju zadatak izdvojiti skup

pravila bitnih za tumaenje drutvenog ponaanjanaroda. Kako bi opis kulture bio realistian, lienosobnih i kulturnih predrasuda, antropolozimoraju (1) ispitati kako ljudi zamiljaju da bitrebalo funkcionirati njihovo drutvo; (2) odreditikako ljudi misle da se ponaaju; i (3) usporediti tos onim kako se stvarno ponaaju. Antropolozimoraju biti u to veoj mjeri lieni predrasudavlastite kulture.

Kulturna adaptacija omoguila je ovjeku datijekom evolucije opstane i proiri se po razliitimsredinama. Ponekad promjena koja govori u prilogprilagodbi u jednom skupu okolnosti ili zakratko,prestane biti takvom u drugim okolnostima ili nadugu stazu.

Za opstanak kultura mora zadovoljavatiosnovne bioloke potrebe svojih pripadnika,osigurati im kontinuitet i odravati red meu njimate meu njima i onima koji dolaze izvana.

Sve se kulture mijenjaju tijekom vremena,katkad zato to se okolina u kojoj moraju opstatipromijenila, katkad zbog upada doljaka ili jer suvrijednosti unutar kulture doivjele promjenu.Iako se kulture moraju mijenjati kako bi se prila-godile novim okolnostima, ponekad su nepred-vidljive posljedice promjene katastrofalne za drutvo.

Drutvo mora uspostaviti ravnoteu izmeuvlastitih interesa pojedinaca i potreba grupe.Prevlada li jedno ili drugo, rezultat moe bitikulturni slom.

Etnocentrizam je uvjerenje da je neijakultura superiorna svim ostalim kulturama.Stvaranje etnocentrikih sudova antropoloziizbjegavaju prihvaanjem kulturnog relativizmakoji nalae razmatranje svake kulture u njezinimvlastitim okvirima i prema njezinim vlastitimstandardima. Najmanje pristrana procjenauspjenosti neke kulture ukljuuje kriterije kojipokazuju koliko efikasno ta kultura osiguravaopstojnost drutva a da to njezini pripadnicismatraju prihvatljivim.


pitanja ZA RAZMI{LJANJE

1. Jeste li doivjeli neto to vas je uinilo svjesnimdubokih kulturnih razlika? Kako ste reagirali?Kako je reagirala druga strana?

2. Kulturni antropolozi provode terenski rad kojise veoma razlikuje od istraivakih metodadrugih socijalnih i bihevioralnih znanstvenika.Je li terenski rad doista potreban za temeistraivanja koje zanimaju antropologe? Kakose dolazi do podataka drugim istraivakimmetodama?

3. Razmislite o problemu drevne mezopotamskepoljoprivrede koji je spomenut u tekstu. Istipoljodjelski obiaji najprije su doveli do usponanekoliko civilizacija, a s vremenom supridonijeli propasti tih kultura. U protekla dvastoljea, Europljani i Sjevernoamerikanci suesto osjeali trvenje izmeu prijanjihkulturnih obiaja i promjena koje je ubrzalanova tehnologija. Koje su vrste kulturnihobiljeja postale neadaptabilne posljednjihdesetljea u Sjevernoj Americi? Kako znate kojesu sada adaptabilne?

PREPORU^ENA LITERATURA

Brown, D. E. (1991). Human universals. NewYork: McGraw-Hill.Ova knjiga poruuje kako ne bismo smjelidopustiti da opinjenost raznovrsnoukulturnih obiaja utjee na prouavanje ljudskihuniverzalija: onih aspekata koji su zajednikisvim kulturama usprkos meusobnimrazlikama. Iako su te razlike vane, univerzalijezauzimaju posebno mjesto u naem poimanjuprirode cjelokupnog ovjeanstva i potiupitanja koja prelaze granice ne samo bioloke isocioloke nego i humanistikih znanosti.

Gamst, F. C., & Norbeck, E. (1976). Ideas of cul-ture: Sources and uses. New York: Holt,Rinehart and Winston.Ova je knjiga izbor napisa o pojmu kulture uzuvodna objanjenja. Iz tog izbora vidi se kakose pojam razvio te kako su iz njega proizaleuske specijalizacije unutar antropologije.

Goodenough, W.H. (1970). Description and com-parison in cultural anthropology. Chicago:Aldine.Osnovno pitanje kojim se bavi Goodenoughjest kako da antropolozi, prouavajui kulturu,

izbjegnu etnocentrike predrasude. Njegovpristup temelji se na modelima deskriptivnelingvistike. Velik dio knjige obrauje srodstvoi terminologiju, s raspravom o problemimauniverzalne definicije braka i obitelji. To jeizuzetno lucidna analiza kulture, njezina odnosaprema drutvu i problema razlika pojedinanihkultura.

Hatch, E. (1983). Culture and morality: The rela-tivity of values in anthropology. New York: Co-lumbia University Press.Ovo je knjiga o kulturnom relativizmu podkojim se esto podrazumijeva sasvim drukijipojam relativnosti znanja, povijesnog i etikogrelativizma. Knjiga slijedi pokuaje antropologada se suprotstave tim konceptima, poevi oduspona discipline u 19. stoljeu.

Linton, R. (1963). The study of man: An intro-duction. New York: Appleton.Linton je napisao ovu knjigu 1936. u namjerida prui opi pregled antropologije. Njegovoprouavanje socijalnih struktura vrijedi jo idanas. Knjiga se smatra klasikom, a povijesnopredstavlja znaajan izvor podataka.

Documents

Kulturna Antropologija - 2 Poglavlje