of 35 /35
KULTURNA ANTROPOLOGIJA Antropologija je disciplina koja proučava ljudski život i kulturu, te sličnosti i razlike među ljudima: kako ljudi žive, što rade, što misle i kako se odnose prema okolini. Osim toga, antropologija proučava kako se razvijala ljudska rasa, te kako su nastajala i nestajala ljudska društva, ali je okrenuta i sadašnjosti i budućnosti ljudskog roda. Mogli bismo reći da se predmet antropologije svodi na jedno pitanje: što to znači biti čovjek? Riječ antropologija dolazi od grčke riječi "antropos" što u prijevodu znači čovjek ili onaj koji gleda prema gore. Čovjek ima dvostruku narav - prirodnu, koja ga veže uz životinje, i kulturnu, koja ga čini humanim. Te dvije naravi nisu suprotstavljene kao tijelo i duša u kršćanstvu, jer antropologija smatra da su priroda i kultura isprepletene u čovjeku i definiraju ga kao kulturnu životinju. Ljudski se rod razvio kroz specijalizaciju mozga, točnije, moždane kore. Moždana kora nam omogućuje da shvaćamo, komuniciramo i učimo. Čovjek uči kako se treba ponašati, i to u mjeri koja je daleko ispred svih drugih životinja, a naučeni se sadržaj naziva kulturom. Kultura je temeljni pojam antropologije. Ona ima mnogo definicija, ali možemo reći da kultura čini skup ponašanja koja ljudi uče i zajednički dijele u određenom razdoblju i prirodnom i društvenom okolišu. S obzirom da antropologija tvrdi kako se ljudska kultura treba uzeti kao biološka činjenica (jer moždane radnje prevodi u društvene pojave i između ostaloga se javlja unutar prilagodbe okolišu), ona ne suprostavlja biologiju i kulturu, nego ih smatra nerazdvojnim vidovima ljudske prirode. Tako se usprotivila tradicionalnom antropocentrizmu humanističkih znanosti. Veza između prošlosti i sadašnjosti Antropologija kaže da se ljudska evolucija ne razlikuje od evolucije drugih bića jer slijedi ista prirodna pravila, ali ljudima je usadila izvanrednu sposobnost učenja. Prenošenje znanja iz generacije u generaciju ubrzalo je kulturnu evoluciju koja je postala brža od biološke. Ljudi se ne razlikuju samo u pogledu anatomije i fiziologije, nego i u pogledu kulturnih navika. Dapače, kulturno se toliko razlikuju da se više gotovo i ne vidi duboko jedinstvo ljudskog roda. Rasizam i eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Kulturna antropologija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kulturna antropologija

Text of Kulturna antropologija

KULTURNA ANTROPOLOGIJAAntropologija je disciplina koja prouava ljudski ivot i kulturu, te slinosti i razlike meu ljudima: kako ljudi ive, to rade, to misle i kako se odnose prema okolini. Osim toga, antropologija prouava kako se razvijala ljudska rasa, te kako su nastajala i nestajala ljudska drutva, ali je okrenuta i sadanjosti i budunosti ljudskog roda. Mogli bismo rei da se predmet antropologije svodi na jedno pitanje: to to znai biti ovjek? Rije antropologija dolazi od grke rijei "antropos" to u prijevodu znai ovjek ili onaj koji gleda prema gore. ovjek ima dvostruku narav - prirodnu, koja ga vee uz ivotinje, i kulturnu, koja ga ini humanim. Te dvije naravi nisu suprotstavljene kao tijelo i dua u kranstvu, jer antropologija smatra da su priroda i kultura isprepletene u ovjeku i definiraju ga kao kulturnu ivotinju. Ljudski se rod razvio kroz specijalizaciju mozga, tonije, modane kore. Modana kora nam omoguuje da shvaamo, komuniciramo i uimo. ovjek ui kako se treba ponaati, i to u mjeri koja je daleko ispred svih drugih ivotinja, a naueni se sadraj naziva kulturom. Kultura je temeljni pojam antropologije. Ona ima mnogo definicija, ali moemo rei da kultura ini skup ponaanja koja ljudi ue i zajedniki dijele u odreenom razdoblju i prirodnom i drutvenom okoliu. S obzirom da antropologija tvrdi kako se ljudska kultura treba uzeti kao bioloka injenica (jer modane radnje prevodi u drutvene pojave i izmeu ostaloga se javlja unutar prilagodbe okoliu), ona ne suprostavlja biologiju i kulturu, nego ih smatra nerazdvojnim vidovima ljudske prirode. Tako se usprotivila tradicionalnom antropocentrizmu humanistikih znanosti. Veza izmeu prolosti i sadanjosti Antropologija kae da se ljudska evolucija ne razlikuje od evolucije drugih bia jer slijedi ista prirodna pravila, ali ljudima je usadila izvanrednu sposobnost uenja. Prenoenje znanja iz generacije u generaciju ubrzalo je kulturnu evoluciju koja je postala bra od bioloke. Ljudi se ne razlikuju samo u pogledu anatomije i fiziologije, nego i u pogledu kulturnih navika. Dapae, kulturno se toliko razlikuju da se vie gotovo i ne vidi duboko jedinstvo ljudskog roda. Rasizam i etnocentrizam, koji tee izolaciji, podiu zidove izmeu tjelesnih i kulturnih razlika, dok antropologija stalno iznosi dokaze o jedinstvu svih ljudi. Jedinstvo ljudi i raznolikost oblika Antropologija kae da se ljudi razlikuju zbog razliitog biolokog i drutvenog razvitka. Bioloki se razlikuju zbog prilagodbe razliitih skupina razliitom okoliu, pa imaju razliitu boju koe, visinu, boju i oblik kose. Drutveno se razlikuju jer su uspostavili vrlo velik broj razliitih drutvenih ustroja, od malih skupina lovaca i sakupljaa do velikih svjetskih ustroja kao to je bilo kinesko carstvo. Razlike u nainu ivota ne postoje samo u razliitim vremenima i prostorima, nego i unutar istog drutva. Dananje drave imaju regionalne posebnosti zasnovane na gospodarstvu i razliitim ivotnim uvjetima. ak i unutar istog grada postoje razlike u nainu ivota odreenih zajednica. To ne vrijedi samo za doseljenike, nego i za razlike meu spolovima, seksualne navike, te etnike, dobne i klasne skupine. Antropologija biljei sve te razlike, ali trai dokaze i o temeljnom jedinstvu svih ljudi.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

CIVILNO DRUTVOto je to civilno drutvo? Podruje institucija, organizacija, mrea i pojedinaca smjetena izmeu obitelji, drave i trita, u koje se ljudi udruuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajednikih interesa. Skup institucija i udruga/organizacija koje spajaju ljude uz vladu i privatni sektor. Civilno drutvo moe biti prepoznatljivi sudionik koji surauje s vladom Podruje civilnog drutva usko je povezano s demokratskim stilom voenja, s trinim gospodarstvom i mreom organizacija Predstavlja specifian proizvod kulturnih i povijesnih uvjeta i osnovna mu je pretpostavka bila stvaranje graanskog drutva Ono je proizvod specifine tradicije, drutvenih i politikih prilika Ako civilno drutvo promatramo kao antitezu dravi, ono podrazumijeva opozicijsku i kontrolnu poziciju organizacija iz tog drutva prema dravi Te organizacije se esto bave osjetljivim temama i u javnosti postavljaju vana, ali nepopularna pitanja Organizacije civilnog drutva mogu se usmjeriti na problem bez nunih kompromisa i ravnotee interesa lat. societas civilis, starogrki -politike koinona. Zato i kako se vlada ljudima i tko i pod kojim uvjetima treba vladati? Adam Ferguson, Thomas Paine, G.W.F. Hegel i Alexis de Tocqueville pojam civilnog drutva stavljaju u kontekst drutvenih promjena Civilno drutvo okvir samoorganizacije, slobode udruivanja i samoregulacije (kljuno za dobru vladavinu i smanjenje rasta siromatva). Michael Walzer prostor neprisilnog ovjekovog udruivanja i takoer niz s tim povezanih mrea formiranih po volji obitelji, vjere, interesa, ideologija - koje ispunjavaju taj prostor. Civilno drutvo kao vrednota i norma, sinonim je za dobro drutvo aktivnosti graana proete civilnou i civilnim vrlinama. Civilnost i graanske vrline u funkciji su aktivnog i odgovornog graanstva, koje uz prava ima i dunosti. Civilno drutvo ukljuuje razliite organizacije (dobrovoljne, neovisne, neprofitne, nevladine i trei sektor). Meunarodna klasifikacija neprofitnih organizacija Kultura i rekreacija Filantropsko posredovanje i promoviranje volonterstva Obrazovanje i istraivanje Meunarodne aktivnosti Zdravstvo Religija Socijalne usluge Posl. i strukovne udruge , sindikati Okoli Organizacije koje nisu drugdje klasificirane Razvoj i stanovanje Pravo, zagovaranje i politika Postoji vie teorija koje objanjavaju ekonomsku teoriju neprofitnih organizacija.eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Analiziranje civilnog drutva kao dijela izdvojenog od drave redovito ima ograniene domete. Civilno drutvo kao preklapajui dio svakog od tri sektora drutva: javnog sektora ( drava), privatnog sektora (trite) i graanskog sektora. Civilno drutvo i kriza socijalne drave Kriza socijalne drave povezana je s neoliberalnim zahtjevima na globaliziranom svjetskom tritu. Organizacije civilnog drutva igraju vitalnu ulogu u decentralizaciji socijalnih programa za kojima iskazuju potrebu lokalne vlasti (Johnson, 1993.). 1) 2) 3) 4) Partnerstva koja organizacije civilnog drutva ostvaruju s dravom u pruanju socijalnih usluga- pomogla su u modernizaciji krize socijalnih drava kroz postupne promjene i strukturalne prilagodbe. Salamon i Anheier- razvijenost organizacija civilnog drutva u socijalnom podruju objanjavaju se teorijom socijalnog podrijetla. 4 modela razvoja: Liberalni model Socijaldemokratski-skandinavski model Korporativistiki,europski kontinentalni model Statiki model

Organizacije su civilnog drutva u socijalnom podruju prele granice nacionalnih drava, te proirile svoje inovacije, prije svega o modernim socijalnim rizicima, irom svijeta. Supsidijarnost Temeljno naelo organizacija zapadnih drutava znai decentralizaciju, uz naglaavanje prava i obveza subjektivne odgovornosti i samopomoi .Drava u odnosu na pojedinca i drutvo djeluje supsidijarno to znai da via socijalna jedinica moe pomoi nioj jedinici samo onda ako se ova vie ne moe pouzdati u svoje resurse. Operacionalizacijom oivotvorenjem naela supsidijarnosti nastoji se oduprijeti dijelu negativnih procesa koje nosi globalizacija. Pojedinci ili graani se udruuju s drugim graanima ili pojedincima sa slinim ili istim problemima, odnosno onima koji zagovaraju iste ili sline poglede na svijet. Udruivanje je socijalno povezivanje i stvaranje drutvenih mrea pa se na taj nain se pojaavaju norme solidarnosti, uzajamnosti i povjerenja. POVJERENJE vjera u druge ljude i njihove namjere SOLIDARNOST jai pomae slabijemu UZAJAMNOST neto napraviti za druge s oekivanjem da e i drugi napraviti neto to e meni biti od koristi Drutvo se organizira odozdo. Lokalnim zajednicama jami se autonomija i na taj nain se lokalne samouprave lake nose s rastuim problemima .Uivaju i pravo da donose dio propisa s kojima se ureuju njihove samoupravne aktivnosti. Samoregulacija se pokazuje djelotvornijom od regulacije koja dolazi odozgo. Socijalno poduzetnitvo Socijalnim se problemima pristupa na poduzetniki nain jer se veina tradicionalnih socijalnih institucija u tim poslovima pokazala neuinkovitim i neodgovornim Izravno je ukljueno u proizvodnju dobara i pruanje uslugaeISPIT.com - Online ispiti i skripte

Takve organizacije ovise o subvencijama drave ili drugih privatnih organizacija Nema za cilj max profit, ni raspodjelu dobiti ve slui lokalnoj zajednici ili specifinoj skupini ljudi Zakladnitvo Zaklade su prvi okvir kojim ljudi dio imovine namjenjuju ostvarivanju raznih opekorisnih i dobrotvornih svrha Djelatnost zaklada je dobrovoljna, neovisna o dravi i nije osnovana radi obavljanja gospodarskih aktivnosti i raspodjele dobiti s obzirom na to jesu li zaklade privatnog ili javnog prava, prema namjeni koja moe biti: 1. opekorisna i djelotvorna, 2. namjenjene pruanju pomoi ciljanoj skupini korisnika(privatne zaklade). 3. obiteljske zaklade povezane s razvojem plemstva, 4. crkvene zaklade kriterij izvora financijskih sredstava kriterij donositelja odluka, te raspodjela financijskih sredstava Spickersovo razmiljanje Moderna su drutva pretpostavljena u konceptu supsidijarnosti Naelo supsidijarnosti pokazuje se veoma vanim naelom u procesima irenja Europske unije na bive socijalistike zemlje. Istie se i kao ouvanje identiteta, kulture, tradicije i drugih posebnosti. Inzistira se na mehanizmima odluivanja koji e omoguiti novim lanicama da se odupru svim vrstama dominacije. Dobra vladavina i civilno drutvo Organizacije civilnog drutva nazivaju se dobrovoljnim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili treim sektorom. I svaki od tih naziva istie jedan aspekt tih organizacija. U svijetu se govori o NGO (nongovernmental) sektoru, no u tom kontekstu valja naglasiti da kada govorimo o nevladinom sektoru ne govorimo o apsolutnoj nepovezanosti vlade i ovih organizacija jer vlada ulae sredstva u rad neprofitnog sektora, no to ne utjee na aktivnosti same organizacije. Organizacije civilnog drutva zapravo surauju s vladom i u idealnim uvjetima postiu da ona odgovorno ispunjava svoja obeanja. Institucije civilnog drutva pronalazimo u demokratskim zemljama utemeljenim na vladavini prava, s razvijenim trinim gospodarstvom. Odnos vlade i civilnog drutva vie se gleda u smislu razgranienja njihovih nadlenosti, moguih konflikata nego na podruje suradnje i partnerstva. Ukljuivanje civilnog drutva u donoenju odluka, primjenu javnih politika i priprema moe poveati uinkovitost i ojaati demokratski legimitet vladavine. Vladavina je zbroj mnogo razliitih naina na koje pojedinci i institucije, javne i privatne, upravljaju njihovim zajednikim poslovima, kontroliraju resurse i provode vlast kako bi postigli javne svrhe. Istraivanja vladavine bave se njenim funkcionalnim temama: decentralizacija, partnerstvo i sudjelovanje, delegacija, kontrola... Optimalna suradnja vlade i civilnog drutva- kriterij ostvarivanja dobrog drutva. Pet naela koja podrazumijevaju dobru vladavinu:eISPIT.com - Online ispiti i skripte

1. Otvorenost 2. Sudjelovanje 3. Odgovornost 4. Uinkovitost Civilno drutvo i EU

5. Koherentnost

U zemljama lanicama EU postoje razliite tradicije i razliite razine razvijenosti civilnog drutva. (pr. Britanija i Francuska) Portugal, panjolska, Grka- civilno drutvo znatno nerazvijenije i nema prepoznatljivu tradiciju niti igra neku posebnu ulogu. Rast zaposlenosti u organizacijama civilnog drutva (neprofitne organizacije) premauje rast zaposlenosti u gospodarskom sektoru. Ainheier takav razvoj, prije svega, dovodi u vezu s rastom srednjih slojeva i novom strukturom vrijednosti koje promiu. Prema ugovorima iz Maastrichta i Amsterdama socijalne se usluge organiziraju po naelu supsidijarnosti i odgovornost su pojedinih zemalja lanica. Ekonomski i socijalni odbor Europske zajednice usvojio je 1999. dokument Uloga i doprinos organizacija civilnog drutva u izgradnji Europe. U civilnom su drutvu prepoznatljivi i alternativci koji zagovaraju, ali radikalno ni ne osporavaju procese globalizacije. J.Keane globalno civilno drutvo vidi kao protuotrov za nasilje i oholost. Civilno drutvo i globalizacija Globalizacija-irenje globalnog kapitalizma, rastua povezanost politikih, kulturnih i socijalnih sfera kao i gospodarstva, a u novim raspravama globalizacija stavlja i razvoj civilnog drutva. Globalizirano civilno drutvo vezuje se uz aktivnosti globaliziranih meunarodnih nevladinih organizacija. Bave se globalnim problemima i zagovaraju rjeenja u interesu ireg kruga sudionika, najvie graana. Razvoj se globalnog civilnog drutva povezuje i uz aktivnosti razvojnih agencija pojedinih zemalja (USAID,CIDA,DIFID,SIDA) Proces globalizacije donosi koristi koje se nejednako raspodjeljuju; redovito stradaju oni dijelovi svijeta koji su slabije razvijeni. Isto tako postoje i osporavatelji procesa globalizacije kao i alternativci koji ne zagovaraju ali ni ne osporavaju procese globalizacije. Globalno civilno drutvo je ve kao takvo dobro organizirano da organizira velike summite paralelne s onima koje organiziraju nadnacionalne organizacije.

FRANCIS FUKUYAMA : POVJERENJE Stupanj povjerenja i drutveni kapital u odreenom drutvu uvjetuju gospodarsku strukturu toga drutva Povjerenje oekivanje koje se javlja u okviru zajednice u kojoj prevladava uobiajeno poteno i kooperativno ponaanje, zasnovano na pravilima i normama koje su odredili i usvojili lanovi te zajednice

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Drutveni kapital sposobnost ljudi da zajedniki rade na postizanju zajednikog cilja u skupinama i organizacijama

Drutva s niskom razinom povjerenja Paradoks obiteljskih vrijednosti Obiteljske vrijednosti dolaze u pitanje Razlika: imigrantske skupine Pozitivna uloga obitelji kao institucije Obitelj ne igra uvijek pozitivnu ulogu u procesu promicanja gospodarskog rasta

3 osnovna oblika drutvenosti: Obiteljske veze Dobrotvorne udruge Drava 3 oblika ekonomskog organiziranja: Obiteljsko poduzetnitvo Profesionalno voene korporacije Dravne tvrtke Institucija ugovora Dilema: da li ostati u malom poduzetnitvu ili biti pasivan dioniar? Zapad g slabljenje obiteljskih veza uvjet je gospodarskog napretka ira obitelj osigurava krov nad glavom i hranu za sve svoje lanove, bez obzira na njihov pojedinani doprinos, tako da onima koji su slabijeg imovinskog stanja ili su pak skloni ljenarenju, na neki nain pruaju sustav socijalne sigurnosti. Kina Homogena kineska ekonomska kultura Mrene organizacije (jap. keiretsu) Kinezi su tradicionalno skloni vjerovati samo ljudima s kojima su obiteljski povezani i pokazuju veliko nepovjerenje prema svima s kojima ih ne veu rodbinske veze Problem nepotizma 3 faze razvojnog ciklusa kineskog poslovanja: 1. faza: posao pokree poduzetnik-patrijarh 2. faza: smrt osnivaa 3. faza: nadzor prelazi u ruke unuadi osnivaa Buddenbrook fenomen Prednost malih obiteljskih poduzea g fleksibilna i u stanju brzo donositi odluke 3 mogunosti: 1. Mrene organizacije 2. Strane investicije 3. Dravne intervencije Konfucijanizam Superioran ovjek posjedovao je LIeISPIT.com - Online ispiti i skripte

Glorifikacija obitelji (jia) Problem prenapuenosti Idealna konfucijska obitelj: zdruena skupina koja zajedniki obiljeava ritual ujedinjenja, a zasnovan je na dokazanom porijeklu od zajednikih predaka Kineski konfucijanizam nema instituciju univerzalne moralne obveze prema svim ljudskim biima Patrilinearna kineska obitelj postala je najjaa od svih institucija Suvremena kineska poslovna struktura nalazi ishodite u jedinstvenoj ulozi koju obitelj zauzima u kineskoj kulturi Italija Obiteljske veze su u nekim dijelovima Italije snanije od svih ostalih oblika drutvenih veza koji nisu zasnovani na obiteljskom srodstvu Montegrano, juna Italija Amoralni familizam Delikventske zajednice koje ne podlijeu sankcijama vaeih etikih normi Prednosti velikih vertikalno integralnih organizacija Napoliarenje vs. bracciante Usitnjeno obiteljsko poduzetnitvo oslanja se na mrene organizacije kako bi postiglo potreban stupanj rasta koji im omoguava opstanak na tritu Francuska Karijere otvorene za talente Tipina francuska obiteljska tvrtka g konzervativna, s prilinom dozom nepovjerenja prema svemu to je novo i nepoznato Francuska buroazija Aristokratske vrijednosti preivjele su ak i meu radnikom klasom Cehovi Neoklasina ekonomija g dravne tvrtke su manje djelotvorne od privatnih Proces kulturne homogenizacije Koreja- kineska tvrtka iznutra Predstavlja svojevrsnu anomaliju jer je slina, s jedne strane Japanu, a sa druge Kini Specifina uloga korejske drave Utjecaj Japana na poslovnu organizaciju korejskog gospodarstva Korejski CHAEBOL Prema obiteljskoj strukturi slinija Kini Javlja se problem prenoenja poslovanja Ne postoje oblici zajednike solidarnosti Osim drave, nastajanju velikih poduzea u Koreji, pridonijeli su i rodbinske veze i sveuilita, a posebice velik utjecaj ima vojska Izraen je nacionalizam i osjeaj nacionalne pripadnosti Moe li se prenijeti i na druge drave? Drutva s visokom razinom povjerenjaeISPIT.com - Online ispiti i skripte

1. 2. 1. 2. 3. 4. 1.

Kulturoloke znaajke uvjet za postojanje velikih korporacija Suvremene institucije Razliite strukture gospodarstva Izvori spontane drutvenosti Bitan utjecaj povjerenja Problem slobodnog strijelca Nisu svi oblici povjerenja i solidarnosti nuno korisni Razlika izmeu tradicionalne i spontane drutvenosti Japan Prevlast velikih organizacija Japanski KEIRETSU U ranoj fazi razvoja gospodarstva neformalna obiteljska upravljaka struktura zamijenjena je profesionalnom Manji utjecaj drave nego kod Koreje Rano usvojena navika udruivanja na neobiteljskoj povezanosti Razlika izmeu japanskog ie i kineskog jia Razlika u pravu nasljea Iemoto skupine Razlika u lojalnosti Jae izraen osjeaj nacionalne pripadnosti--nedostatak povjerenja u onoga tko nije Japanac Dugogodinja japanska tradicija poslovanja prijei fleksibilnost Decentralizacija politike moi Posebnost japanskog budizma Doivotno zaposlenje i visok stupanj drutvene solidarnosti Velika prisutnost neformalnih dogovora Specifinost kompenzacija Jai i bolji odnosi poslodavca i zaposlenika Utjecaj javnog obrazovanja Vanost povjerenja u pogledu sindikata Upitna odrivost mrenih organizacija i jakih neformalnih dogovora radi smanjenja stope gospodarskog rasta Keiretsu = sustav mrenih asocijacija Funkcioniranje keiretsua uvjetovano sposobnou stvaranja odnosa visokog povjerenja 2 kategorije: vertikalni horizontalni (meutrini) lanice nisu vezane formalnim pravnim normama, ve ih objedinjuju zajedniki interesi Posebnosti keiretsu sustava: (Mazda Motors) japanske organizacije su ogromne i zauzimaju znaajno mjesto u japanskom gospodarskom razvoju pojedine lanice rijetko nastoje zauzeti monopolni poloaj sklonost meusobnog poslovanja na preferencijalnim osnovama visoki stupanj prisnosti meu lanicama visoki stupanj povjerenja Razlozi uspjeha keiretsua u Japanu: velika sklonost spontanoj drutvenosti ieISPIT.com - Online ispiti i skripte

2.

krug povjerenja koji prelazi okvire obitelji i kree se u krugu mnotva posrednih drutvenih skupina. Veoma izraen osjeaj uzajamne moralne odgovornosti

Njemaka Slinosti izmeu njemake i japanske kulture: drutva iji lanovi uivaju u provoenju reda i zakona sklonost preciznoj mehanici, urednost i disciplina drutvena solidarnost unutar drutva slabi u odnosu na ljude izvan tog kruga Kultura nije zacrtani kod Njemako zakonodavstvo podravalo udruivanje i stvaranje kartela Banka ukljuena u cjelokupno poslovanje svojih klijenata Razvijen sektor dinaminih malih tvrtki Mittelstand Radnitvo i upravne strukture visoka razina povjerenja Mittbestimmung sustav suodluivanja Max Weber Bit suvremenog gospodarskog ivota uspon i brzo dogovaranje pravila i zakona Pojam trodiobne podjele autoriteta: 1. tradicionalni 2. karizmatski i 3. birokratski "statusni" i "namjenski" ugovori smanjenje razine obrazovanja smanjenje povjerenja Primjer: lijenici, pravnici, profesori... Frederick W. Taylor Zagovornik studije vremena i pokreta Visoki stupanj specijalizacije (masovna proizvodnja) negacija radnikove potrebe za inovativnou Pristup "mrkva i batina" Prosjeni radnik pasivan, racionalan i izoliran pojedinac Tejlorizam inaica sustava niske razine povjerenja ZAKLJUAK: uspjeh tejlorizma vezan uz kulturu Radno mjesto visokog povjerenja H. Ford uspostavio socijalni odjel JIT sustav Mogunost kolektivnog odluivanja i rjeavanja sloenijih problema Delegiranje odgovornosti na radne timove Proizvodnja po narudbi nije kulturno odreena JIT ne funkcionira u zemljama sa niskim stupnjem povjerenja

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

SOCIJALNI KAPITAL (F.Fukuyama-lanak sa neta)Socijalni kapital je vaan za djelotvorno funkcioniranje modernih gospodarstava i on je sine qua non (osnovni uvjet postojanja) stabilnih demokracija. Tvori kulturnu komponentu modernih drutava koja su u drugim pogledima od Prosvjetiteljstva bila organizirana po osnovi formalnih institucija, vladavini prava i racionalnosti. Izgraivanje socijalnog kapitala je najee bilo vieno kao zadaa ekonomskih reformi druge generacije: ali za razliku od ekonomskih politika ili ak ekonomskih institucija, ne moe se jednostavno stvoriti ili oblikovati javnom politikom. I. TO JE SOCIJALNI KAPITAL? Kako je socijalni kapital odreivan sa bezbroj razliitih definicija, mnoge se ee odnose na manifestacije socijalnog kapitala, nego na sam socijalni kapital. Definicija: socijalni kapital je neposredna (instantiated) neformalna norma koja unapreuje suradnju izmeu dvije ili vie osoba. Norme koje ga tvore se niu od normi reciprociteta (uzajamnosti) izmeu dva prijatelja, pa sve do sloenih i detaljno sastavljenih doktrina kao kranstvo i konfucionizam. One moraju biti neposredne u stvarnoj ljudskoj vezi-odnosu: norma reciprociteta postoji in potentia u mojem ophoenju sa drugim ljudima, ali je ostvarena (provedena u djelo) samo u mom ophoenju sa mojim prijateljima. Po toj definiciji, povjerenje, mree, civilno drutvo, i sl. to je povezano sa socijalnim kapitalom su epifenomenalni i nastali kao rezultat socijalnog kapitala ali ne tvore sam socijalni kapital. Ne sainjava bilo koja kombinacija neposrednih normi socijalni kapital: one moraju voditi suradnji u grupama i zbog toga su povezane sa tradicionalnim vrlinama kao to su potenje, odgovorno izvravanje obveza, uzajamnost (reciprocitet) i sl. Norma kao ona koja je spomenuta od strane Edwarda Banfielda kada je opisivao Junu Italiju koja zapovijeda (namee) individuama iskazivanje povjerenja najblioj uoj obitelji a istovremeno iskoritavanje svih ostalih, zasigurno nije osnova socijalnog kapitala izvan obitelji. Glavne indikacije socijalnog kapitala su: -povjerenje u druge ljude, u drutvene institucije, i pripadanje dobrovoljnim ogranizacijama Vrste soc. kapitala: - jaki i slabi - unutarnje i vanjsko usmjereni - premoujui ( prelazi klasne razlike) i povezujui( jaa veze lanova sl. drutvenih karakteristika) James Coleman, koji je bio odgovoran za uvoenje pojma socijalnog kapitala u iru upotrebu zadnjih godina, jednom je obrazloio da je to javno dobro i time bi bilo manje proizvedeno od strane privatnih agenata koji meusobno djeluju na tritu. To je oito pogreno: kako je suradnja potrebna praktiki svim pojedincima kao sredstvo postizanja njihovih sebinih ciljeva, razumljivo je da e ga oni proizvoditi kao privatno dobro. U frazi Parthe Dasqupte, socijalni kapital je privatno dobro koje je ipak proeto eksternalijama, kako pozitivnim, tako i negativnim. Primjer pozitivne eksternalije je Puritanska opomena (izriit nalog, zabrana), koju je opisao Max Weber, da se sve ljude tretira moralno, a ne samo lanove obitelji.eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Potencijal za suradnju se tako iri izvan bliske grupe ljudi koji dijele puritanske norme. Negativnih je eksternalija takoer obilje. Mnoge grupe postiu unutarnju povezanost na raun onih izvan grupe, koje se moe tretirati sa sumnjom, neprijateljstvom ili otvorenom mrnjom. I Ku Klux Klan i Mafija postiu zajednike ciljeve na temelju zajednikih normi, i prema tome imaju socijalni kapital, ali isto proizvode obilne negativne eksternalije za iroko drutvo u kojem su umetnute. Ponekad se kae da se socijalni kapital razlikuje od drugih oblika kapitala jer vodi loim posljedicama kao to su grupacije mrnje ili uroena birokracija. Ovo ga ne diskvalificira kao vrstu kapitala; fiziki kapital moe preuzeti formu (oblik) oruja napada ili neukusne zabave, dok se ljudski kapital moe koristiti za osnivanje novih naina ljudskog muenja. Otkad drutva imaju zakone za spreavanje ili prevenciju stvaranja novih drutvenih zala, moemo pretpostaviti da veina legalnih vrsta socijalnog kapitala nisu nita loija nego druge vrste kapitala, dok god pomau ljudima da ostvare svoje ciljeve. Moda je razlog tomu to se socijalni kapital ne ini socijalnim dobrom kao fiziki ili ljudski kapital, taj to ima tendenciju da stvara vie negativnih eksternalija nego druga dva oblika. To je zato to je grupna solidarnost u ljudskim zajednicama esto kupljena pod cijenu neprijateljstva prema pojedincima izvan grupe. ini se da postoji prirodna ljudska sklonost dijeljenju svijeta na prijatelje i neprijatelje, to je osnova svake politike. Prema tome, vrlo je vano kod mjerenje socijalnog kapitala uzeti u obzir stvarnu korisnu mreu njegovih eksternalija. Drugi nain pristupa ovom pitanju je kroz koncept radijusa povjerenja. Sve grupe koje ine socijalni kapital imaju odreen radijus povjerenja, koji je, krug ljudi izmeu kojih su norme suradnje djelotvorne. Ako grupni socijalni kapital stvara pozitivne eksternalije, radijus povjerenja moe biti vei od same grupe. Takoer je mogue da radijus povjerenja bude manji od lanstva grupe, kao u velikim organizacijama koje njeguju norme suradnje samo izmeu vodstva grupe ili stalnog osoblja. Moderno drutvo se moe smatrati kao serija koncentrinih i preklapajuih radijusa povjerenja. Oni se mogu stupnjevati od prijatelja pa sve do nevladinih udruga i religijskih grupa. Praktiki svi oblici tradicionalnih kulturno-socijalnih grupa kao to su plemena, klanovi, sela, udruenja, religijske sekte itd se zasnivaju na zajednikim normama i koriste ih za postizanje zajednikih ciljeva: literetura o razvoju nije, kao generalno pravilo, prepoznala socijalni kapital te vrste kao aktivu: puno vie se tipino smatra pasivom. Ekonomska modernizacija je bila viena kao proturjenost tradicionalnoj kulturi i drutvenim organizacijama, i ona bi ih ili odstranila ili bila blokirana snagama tradicije. Zato bi to bilo tako, ako je socijalni kapital prvenstveno vrsta kapitala? Po F.F.-u, razlog tomu je vezan uz injenicu da takve grupe imaju uzak radijus povjerenja. Solidarnost unutar grupe smanjuje mogunost lanova grupe da surauju sa onima izvan grupe i esto podmee negativne eksternalije za ubudue. Na primjer u kineskim podrujima Istone Azije i veini podruja Latinske Amerike, socijalni kapital poiva ponajvie u obiteljima i uskom krugu osobnih prijatelja. Teko je vjerovati ljudima koji su izvan ovih uskih krugova. Stranci spadaju u drukije kategorije nego rodbina: do nieg nivoa moralnog ponaanja dolazi kad, na primjer, netko postane javni zaposlenik. To omoguuje kulturnu osnovu za korupciju: u takvim drutvima uzima se za pravo da se krade u korist obitelji. Tradicionalne drutvene grupe su takoer oteene nedostatkom, kako Mark Granowetter naziva weak ties (slabe veze), to su heterodoksni pojedinci na rubu raznih drutvenih mrea koji su sposobni kretati se izmeu grupa i tako postati nosioci

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

novih ideja i informacija. Tradicionalna drutva su esto segmentirana, tj. sainjena od identinih, zatvorenih drutvenih jedinica, kao sela i plemena. Suprotno tome, moderna drutva sastoje se od mnogobrojnih proimajuih socijalnih grupa koje doputaju viestruko lanstvo i identitet. Tradicionalna drutva imaju manje prilika za weak ties izmeu segmenata koji ih sainjavaju, i zbog toga tee prelaze na informacije, inovacije i ljudske resurse. II. KOJE FUNKCIJE SOCIJALNI KAPITAL OBAVLJA U SLOBODNO TRINOJ LIBERALNOJ DEMOKRACIJI? Ekonomska funkcija socijalnog kapitala je smanjivanje transakcijskih trokova vezanih uz formalne mehanizme koordinacije kao ugovore, hijerarhije, birokratska pravila i slino. Naravno, mogue je postii i koordinirane postupke grupa ljudi koje ne posjeduju socijalni kapital, ali to bi vjerojatno povuklo dodatne transakcijske trokove praenja, pregovaranja, svaanja i nametanja slubenih dogovora. Nijedan ugovor ne moe predvidjeti svaku nepredvidivu okolnost koja se moe pojaviti izmeu strana: veina podrazumijeva odreenu koliinu dobre volje koja sprjeava (onemoguava) stranke da se okoriste nepredvienim situacijama kao izlikama. A ugovori koji pokuavaju poblie oznaiti ove ili sve nepredviene izdatke (sluajnosti), rezultirali su kao nefleksibilni i skupi za provedbu. Postojao je period kad su sociolozi pretpostavljali da modernizacija obavezno uvjetuje progresivnu zamjenu neformalnih koordinacijskih mehanizama sa formalnim. Po svojoj prilici u ljudskoj povijesti postojalo je razdoblje u kojem su formalno pravo i organizacije jedva i postojale, i u kojem je socijalni kapital bio jedini nain da se postignu usklaena djelovanja: Max Weber je, sa druge strane dokazivao da racionalna birokracija tvori sutinu (bit) suvremenosti. injenica je da usklaivanje-koordinacija zasnovana na neformalnim normama ostaje vaan dio modernih ekonomija i uvjerljivo postaje sve vanija kako priroda ekonomske aktivnosti postaje sve sloenija i tehnoloki sve sofisticiranija. Viebrojna empirijska istraivanja pokazuju da istraivanje i razvoj (R&D) visoke tehnologije se esto oslanja na neformalnu razmjenu prava na intelektualno vlasnitvo, jednostavno zato to bi formalna razmjena rezultirala prevelikim transakcijskim trokovima i usporila brzinu razmjene. ak i u drutvima koja nisu visokotehnoloki razvijena socijalni kapital obino dovodi do vee efikasnosti nego u prijanjem sluaju kada je on predstavljao samo koordinacijske tehnike. Klasini Taylorizam je radna mjesta organizirao na krajnje centraliziran i birokratiziran nain koji je u krajnjoj liniji stvorio mnoge neefikasnosti (prolongiranje odluka i distorzija informacija u njihovom gore-dolje pomicanju po hijerarhijskim lancima upravljanja). U mnogim proizvodnim pogonima Taylorizam je zamijenjen sa puno plosnatijim (lean) strukturama rukovoenja koje kao krajnji efekt imaju guranje odgovornosti u samu proizvodnju. Radnici koji su puno blie izvorima lokalnog znanja imaju ovlatenje da donesu vlastite odluke umjesto da se usuglauju sa nekom od razina menedmenta (koja se hijerarhijski nalazi iznad njih). Ovaj proces esto dovodi do velikih dobitaka u efikasnosti, ali je u isto vrijeme potpuno ovisan o socijalnom kapitalu zaposlenih. Ukoliko postoji nepovjerenje izmeu zaposlenih i menedera ili je oportunizam sveprisutan tada e delegacija ovlasti koja potrebna u tipinoj lean proizvodnji dovesti do trenutnog paraliziranja iste. Politika funkcija socijalnog kapitala u modernoj demokraciji je bila najbolje razjanjena od strane Alexisa de Tocqueville u dijelu Demokracija u Americi unutar koje je upotrijebio frazu umijee udruivanja kako bi opisao ameriku sklonost graanskom udruivanju.eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Prema Tocquevilleu moderna demokracija ima tendenciju brisanja najveeg broja barijera vezanih za posjedovanje statusa, a isti se najee stjee pripadanjem odreenoj drutvenoj klasi ili se nasljeuje. Upravo posjedovanje jednog ili oba ta statusa povezivalo je ljude u aristokratskim drutvima. Tako su svi ljudi zapravo jednako slobodni, ali su i slabi u toj jednakosti jer se raaju bez konvencionalnih veza. Mana moderne demokracije je u prevelikom promicanju individualnosti, odnosno preokupacija sa privatnim ivotom i obitelji pojedinca, a istovremeno se ta ista demokracija ne angaira toliko u javnim poslovima. Amerikanci se bore protiv te tendencije izrazitim individualizmom i to preko sklonosti dobrovoljnom udruivanju koje kao rezultat ima formiranje grupa koje su trivijalne ili pak vane za sve aspekte njihovih ivota. Sve to ini potpunu suprotnost Tocquevilleovoj rodnoj Francuskoj koja je bila opsjednuta sa mnogo jaom tendencijom individualizma. Kako je Tocqueville objasnio u djelu Stari reim i francuska revolucija, na samu veer revolucije nije postojalo deset Francuza koji bi se mogli okupiti s istim ciljem. Samo udruivanjem u civilna drutva slabi pojedinci mogu postati jaki; drutva koja su formirali mogu direktno uestvovati u politikom ivotu (kao politika stranka ili interesna skupina) ili sluiti kao civilna kola u kojoj pojedinci ue navike udruivanja koje kasnije prenose u javni ivot. Velika zaliha socijalnog kapitala po pretpostavki stvara usto civilno drutvo koje se moe sagledati kao nuan uvjet za postizanje moderne liberalne demokracije (Ernest Gellner: Bez civilnog drutva nema demokracije). Ako je demokracija liberalna onda ona odrava zatienu sferu individualne slobode u koju se drava smije ogranieno uplitati. Ukoliko elimo izbjei da takav politiki sustav postane anarhija tada se drutvo koje djeluje u toj zatienoj sferi mora moi samo organizirati. Civilno drutvo slui kako bi ujednaila snagu drave i zatitila pojedince od snage drave. U izostanku civilnog drutva drava esto mora organizirati pojedince koji su nesposobni organizirati se sami. Rezultat prevelikog individualizma nije sloboda nego tiranija koju je Tocqueville vidio kao veliku i dobronamjernu dravu koja se nadvija nad pojedince poput oca i shvaa sve njihove potrebe. Niske razine drutvenog kapitala dovode do odreenog broja politikih disfunkcionalnosti koje se kroz tijek vremena redovito biljee. Nakon Tocquevilleovih analiza Francuske mnogi promatrai su primijetili da centralizacija dravne administracije dovodi do prerigidnog i neodgovarajueg politikog sustava koji se moe promijeniti samo putem antisistemskog razvoja. Niske razine socijalnog kapitala su povezane sa neefikasnom lokalnom samoupravom u junoj Italiji i sa sve prisutnom korupcijom u istoj regiji. U mnogim Latino-amerikim drutvima uzak radijus povjerenja stvara dvoredni moralni sustav, sa dobrim ponaanjem koje je rezervirano za obitelj i osobne prijatelje a s druge strane namjernim ponaanjem po niim standardima u raznim drutvenim sferama. Ovo slui kao kulturalni temelj za korupciju koju se esto smatra kao legitiman nain brige za obitelj od strane pojedinca. Mogue je i imati previe dobroga. Civilni angaman pojedinca znai da je netko prije njegovog angairanja elio popuniti upravo to mjesto. Ono to tvori civilno drutvo moe se opisati kao interesne skupine koje pokuavaju preusmjeriti javne resurse za ostvarenje njima pogodnih ciljeva, npr. uzgajanje eerne repe, zdravstveno osiguranje ena, zatita prirodne raznolikosti. Literatura koja je vezana za javni izbor analizira veliki broj posljedica koje prouzrokuju pojedinci koji angairaju pojedine resurse za njihov rad unutar modernih demokracija na dugi rok. Mancur Olson smatra da je dugorona ekonomska regresija Velike Britanije uzrokovana dugoronim stvaranjem tamonjih interesnih grupa. Ne postoji garancija da su samo stvoreni NGO-i od javnog interesa koji predstavljaju stvarne interese javnosti.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Potpuno je mogue da preaktivni NGO sektor moe predstavljati izrazitu politizaciju javnog ivota koji moe disperzirati javnu politiku ili dovesti do potpunog zastoja. Bez obzira na mogunost da drutvo ima previe socijalnog kapitala to je svakako bolje nogo da ga ima premalo. On moe biti izvor spontanog organiziranja grupa i vitalan je za ispravno funkcioniranje formalnih javnih institucija. Ponekad se smatra da je korisnije usporeivati drutva u institucionalnim nego u kulturnim razmjerima. Chalmers Johnson smatra da razlike izmeu japanske i amerike ekonomske politike nisu kulturno bazirane nego su jednostavno rezultat injenice da je Japan imao MITI a SAD nisu. Postoji implikacija prema kojoj bi kreiranje MITI-a od strane Amerikanaca MITI-a u Washingtonu imalo sline posljedice no, postoji odreen broj miljenja da razliita drutva imaju razliite kulturne kapacitete za izgradnju institucija. Japansko uvoenje agencije za ekonomsko planiranje koja ima enorman utjecaj na alokaciju kredita nije dovelo do istog broja pojedinaca koji trae resurse za alokaciju niti do iste razine korupcije kao u Latinskoj Americi i SAD-u (koji e najvjerojatnije pratiti japanski primjer). Ve navedeno je u pravom smislu posjeta Japanskih kulturnih karakteristika, npr. potivanje birokrata visoka razina utreniranosti i profesionalnosti, odnos prema drutvenom autoritetu. To dovodi do zakljuka da se neke institucije ne mogu prenijeti u drutva kojima nedostaje socijalnog kapitala. III. KAKO SE MJERI SOCIJALNI KAPITAL? Jedna od najveih slabosti koncepta socijalnog kapitala je nedostatak konsenzusa u nainu njegovog mjerila; barem dva iroka pristupa valja uzeti u obzir. Prema prvom trebalo bi provesti popis grupa i lanova grupa u danom drutvu a prema drugom trebalo bi se provesti istraivanje kojim bi se dobili podaci o razini povjerenja i razini civilnog angamana. Kasnije e se spomenuti i trei nain mjerenja socijalnog kapitala i to unutar privatnih poduzea. Robert Putnam je pokuao izmjeriti socijalni kapital brojenjem grupa u civilnom drutvu koristei pritom broj n kako bi prikazao broj lanova u sportskim drutvima, kuglakim ligama, literarnim drutvima, politikim klubovima i dr. s obzirom na to kako se ona mijenjaju kroz vrijeme i u razliitim zemljopisnim regijama. Tako zapravo postoji veliki broj n-ova u svakom pojedinom drutvu, n1t. Tako je prva mjera ukupnog socijalnog kapitala (SC) u drutvu suma broj lanova svih grupa. SC = n1t Varijabla n i varijabla t ine vane mjere civilnog drutva. Mala vrijednost n mogla bi ograniiti broj aktivnosti koje pojedina grupa moe izvriti npr. obitelji su dobre u socijaliziranju djece i voenju obiteljskog restorana, ali nisu ba dobre u irenju politikog utjecaja ili u proizvodnji poluvodia. Varijabla t ini zasebnu mjeru civilnog drutva. Naalost, ogranienja u podacima spreavaju nas u saznavanju to je t za pojedino drutvo tj. koliko je nepobrojanih podataka izmeu n1 i nt. Brojni pokuaji su uinjeni s ciljem donoenja cenzusa za grupe i udruenja u SAD. Jedan od njih uinio je Department of Commerce u SAD 1949.. Lester Salamon procjenjuje da je 1989. ve postojalo 1,4 milijuna takvih organizacija (sveukupna stopa rasta kod tih grupa vea nego stopa rasta populacije kao cjeline). Gotovo je nemogue stvoriti potpun cenzus i obuhvatiti sve te informalne mree i grupe. Promjena tehnologije mijenja i oblike udruivanja npr. pojava internetskih diskusijskih skupina, chat romova i e-mail razgovora je eksplodirala sa sveopim irenjem osobnih raunala u 1990.ima.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

N i t mogu takoer biti u inverznoj korelaciji (to je vea prosjena veliina grupa brojano ih je manje). A s druge strane pojedinci mogu drati preklapajua lanstva u velikom broju grupa. Jasno je da je svaka od tih n1t grupa okarakterizirana sa razliitom razinom unutarnje povezanosti i o tome ovisi jaina njihove kolektivne akcije. Kuglake lige nisu sposobne lobirati za kongres pa se tako neki kvalitativni koeficijent mora dodati kako bi se njima prikazala mjera povezanosti, u naem sluaju to e biti koeficijent c. Naalost, ne postoji opeprihvaena metoda za mjerenje interne povezanosti u grupama, pa se tako koeficijent c esto odreuje subjektivno od strane vanjskog promatraa koji prate grupe aktivnosti koje grupa moe poduzeti i njihovu jainu, povezanost lanova grupe u stresnim situacijama i dr. Bez obzira na subjektivnu prirodu njegova izvoenja c ipak varira i razlikuje se od grupe do grupe i predstavlja kritinu kvalitativnu mjeru socijalnog kapitala. Tako bi se ukupna zaliha socijalnog kapitala u drutvu mogla prikazati kao: SC = (c*n)1t Kako je gore navedeno socijalni kapital je esto izbjegavan kada se govori o eksternalijama za razliku od druge vrste kapitala pa se tako primjerene nacionalne zalihe kapitala moraju uzeti u obzir i te eksternaliije. Radijus povjerenja moe se smatrati pozitivnom eksternalijom (definirati emo ga kao rp) jer je to doprinos koji koristi pojedinoj grupi neovisno od kolektivne akcije koju grupa formalno eli postii. Za mnoge grupe u takvim okolnostima radijus povjerenja se moe proiriti na razini itave grupe, npr. u obiteljima. SC = (rp*c*n)1t Odreene grupe, pogotovo one vee okarakterizirane su internom hijerarhijom, podjelom rada te razlikama u statusu i ovlatenjima za provoenje odreenih funkcija. Grupa se moe okupiti oko zajednikog interesa ili strasti do one mjere do koje su njeni individualni lanovi spremni i sposobni za kolektivnu akciju na bazi neogranienog povjerenja koje ovisi o relativnoj poziciji koju pojedinac ima unutar organizacije. Putnam s pravom razdvaja lanske organizacije (membership organization) kao to je amerika udruga umirovljenika koja ima vie od 33 milijuna lanova i kao takva je druga na svijetu po veliini nakon Katolike crkve. Takva grupa ima vrlo veliku vrijednost n ali veina njenih lanova samo sudjeluje u godinjim obavezama, primaju informativni letak i zapravo ima malo razloga za meusobnu suradnju za bilo koje pitanje koje nije vezano za mirovine ili zdravstvene benificije. Za takve organizacije koeficijent rp vrlo je mali i ogranien je na one pojedince koji imaju puno radno vrijeme u njenom nacionalnom sjeditu (iako se moe pretpostaviti da niti tamo pojedinci nisu povezani u mreu povjerenja nego djeluju kao zasebni zaraivai plaa). S druge strane mogue je da grupa ima koeficijent rp vei od 1. U primjeru religijske sekte koja potie svoje lanove da budu iskreni i da se na njih moe pouzdati, ne smo meusobno nego i u odnoenju s drugim ljudima tada e postojati pozitivno prelijevanje tog efekta na vee drutvo. Weber je smatrao da puritanske sekte imaju rp vei od 1. Posljednji faktor koji utjee na drutvenu opskrbljenost socijalnim kapitalom ne tie se zajednitva unutar grupe ve naina na koji se one povezuju sa onima koji toj grupi ne pripadaju. Snane moralne veze unutar grupe u nekim sluajevima mogu posluiti za smanjenje stupnja vjerovanja strancima i smanjenje elje da se efektivno surauje sa njima. Visoko disciplinirane i dobro organizirane grupe koje dijele iste i jake zajednike interese su u mogunosti provesti visoko koordiniranu kolektivnu akciju i mogu pozivati na drutvenu odgovornost. Jaka obiteljska drutva u Kini i centralnoj-junoj Italiji su karakterizirana saeISPIT.com - Online ispiti i skripte

nepostojanjem ireg i openitijeg povjerenja izvan obitelji. U najboljem sluaju to sputava grupu od primanja dobrih utjecaja iz vanjskog okruenja a u najgorem sluaju moe stvoriti nepovjerenje, netoleranciju, mrnju i nasilje prema strancima. Pojedine grupe mogu biti aktivno tetne za druge kriminalne organizacije koje egzistiraju unutar istog drutva npr. Mafia, Crips, Bloods. Drutvo koje sadri Ku Kluks Klan, Nation of Islam, Micigan Militia i mnoge druge razliite etnike i rasistike organizacije mogu imati vrlo visoke vrijednosti rp no teko se moe rei da takvo drutvo ima u cjelini veliku zalihu socijalnog kapitala. Grupacije stoga mogu prouzroiti vanjske eksternalije koje mogu rezultirati velikim nepovjerenjem (rn). to je vea vrijednost rn (nepovjerenje) to je odgovornost grupe prema drutvu koje ga okruuje vea, otuda proizlazi da vrijednost socijalnog kapitala grupe (r pcn) treba pomnoiti s recipronom vrijednou rn. Sve vrijednosti pretpostavljamo, moraju biti, vee od 1. Konana vrijednost socijalnog kapitala za drutvo bi onda bila:

SC = ((1/rn)*rp*c*n)) 1tU nekim granicama, moemo prihvatiti pozitivnu korelaciju izmeu c i rn. Interna kohezija esto se temelji na normama i vrijednostima koje se dijele unutar grupe: za primjer se mogu uzeti marinci i mormonska crkva. Meutim snaga tih internih veza stvara razdor izmeu lanova grupe i onih koji su izvan nje. Latitudinarian organizacije kao i moderni protestanti u SAD-u, koegzistiraju s ostalim grupama u drutvu, ali su i dalje sposobni za niu razinu kolektivne akcije. Idealno, jedni bi eljeli maksimizirati c i minimizirati rn vrijednost, takav bi bio sluaj, npr. u profesionalnim organizacijama koje promiu svoje lanove kroz odreenu profesiju, dok se u isto vrijeme ne stvara nepovjerenje od strane ostalih profesija ili je zatvorena od njenih utjecaja. Proizvoditi popis drutvenih vrijednosti u vezi socijalnog kapitala je gotovo nemogu zadatak, jer ukljuuje multiplicirane brojeve koji imaju subjektivnu vrijednost ili jednostavno nisu koegzistentni. Ovo nas vodi do drugog izvora podataka koji su posluili kao zamjena za socijalni kapital, elaborirana istraivanja o povjerenju i civilnom drutvu. Ima puno izvora podataka koji su korisni ovdje, kao to su National Opinion Research Council General Society Survey (u SAD-u) i Fakultet u Michiganu World Values Survey (za internacionalne podatke). Svako od ovih istraivakih projekata se odnosi na grupu pitanja koja se odnose na razliite politike i drutvene organizacije, kao i na odaziv ispitanika na sudjelovanje u volonterskim organizacijama. Postoje mnogobrojni problemi koji se odnose na istraivake podatke, naravno, ponimo s injenicom da e odgovori varirati ovisno o nainu na koji su pitanja postavljeni i tko ih postavlja, uz nedostatak dosljednih podataka za mnoge zemlje i velik vremenski period. Generalno pitanje kao to je Generalno govorei, moete li rei da se veini ljudi moe vjerovati ili da ne smije biti previe paljiv u razgovoru s ljudima (koje je postavljeno i na General Society Survey) nee vam dati precizne informacije o razini nepovjerenja meu ispitanicima, i njihovoj naklonosti prema obitelji, nacionalnosti, religiji, potpunim strancima i sl. Trei mogui nain mjerenja socijalnog kapitala u specifinoj organizaciji moe biti gledajui na promjene u trinoj valorizaciji tvrtki prije i poslije ponudi o preuzimanju. Trina kapitalizacija bilo koje kompanije predstavlja sumu materijalne i nematerijalne imovine; izmeu drugog, mogue je, da je socijalni kapital olienje tvrtkinih zaposlenika i menedment. Nema prihvaene metodologije za razdvajanje komponenti socijalnog kapitala od nematerijalne imovine, koja ukljuuje ostale stvari kao naziv marke, goodwill, predvianje buduih trinih uvjeta i sl. Tvrtke koje su preuzete od strane drugih, dodue, su kupljene po dodanoj vrijednosti u odnosu na cijenu prije preuzimanja. U takvoj situaciji, moemoeISPIT.com - Online ispiti i skripte

pretpostaviti, da vrijednost koja se nudi je mjerilo stupnja u kojoj novi vlasnici vjeruju da e bolje upravljati tvrtkom nego prijanji, s svim faktorima kao to je materijalna imovina, izuzev trinih uvjeta itd. koji e se drati konstantnima. U mnogim sluajevima dodana vrijednost koja se nudi esto predstavlja trokovnu utedu koju novi vlasnici oekuju postii kroz realizaciju ekonomije obujma, neki e morati ovo odbiti od trine vrijednosti da bi dobili mjerilo neto vrijednosti novog menedmenta. Ova menederska vrijednost nije isto mjerilo socijalnog kapitala; moe se dijelom sastojati od ljudskog kapitala radije nego socijalnog kapitala. Ali socijalni kapital mora postojati kao znaajan dio koji je preostao, jer efektivan menedment unato svemu, nije nita vie od efektivne koordinacije aktivnosti kompanije.

SOCIJALNI KAPITAL I DRUTVENE MREE Socijalni kapital se opisuje kao pojava koja je sastavljena od niza normi i vrednota graana koje utjeu i predodreuju kako se oni jedni prema drugima odnose. U radu se posebno istie vanost normi i vrijednosti koje se odnose na povjerenje i uzajamnost u drutvu, koje su kljune za suradnju, te politiku i socijalnu stabilnost. Kao odluujua sastavnica socijalnog kapitala navode se drutvene mree pojedinaca i organizacija, jer se preko njih uspostavljaju osobni drutveni kontakti nuni za uinkovito funkcioniranje socijalnog , politikog i gospodarskog ivota. Bitno je istaknuti da postoji povezanost izmeu individualne ukljuenosti u drutvene mree i lanstva u udrugama s jedne strane i razine povjerenja i uzajamnosti na drugoj strani. Razliita stajalita brojnih teoretiara koji su pisali o socijalnom kapitalu i drutvenim mreama, kao to su: George Bernard Swan, Anthony Giddens, Robert D.Putnam, Karl Marx i drugi. to je socijalni (drutveni) kapital i zato je bitan? Teorija drutvenog kapitala u biti je vrlo probitana, a njezina se centralna teza moe sumirati u dvije rijei: stvar odnosa. Stvarajui veze jedni s drugima, ljudi ih odravaju te tokom vremena rade zajedno kako bi postizali stvari koje sami ne bi mogli ili bi ih postizali s velikim potekoama. Ljudi se povezuju kroz serije mrea i tee tome da s drugim lanovima dijele neke uobiajene vrijednosti. Te mree ine izvore koji mogu biti viene kao formiranje vrste kapitala. Kao to je taj kapital koristan u samom poetku, on esto moe biti uvuen u ostale odnose. Openito se moe rei, da to vie ljudi zna i to ima vie zajednikih toaka s njima, bogatiji si u drutvenom kapitalu. Koncept drutvenog kapitala je sve utjecajniji, te se sve vie obrauje u drutvenim znanostima, politikim krugovima. Ovdje emo promatrati poglede glavnih ideja trojice teoretiara drutvenog kapitala u kontekstu njihovih ideja o svijetu. Mnogi su detalji socijalnog kapitala koji stvaraju razlike u ljudskim ivotima, bilo pozitivne ili negativne. Postavlja se pitanje kako se socijalni kapital mijenja i na koje naine kao rezultat trenutnih transformacija naih ivota. Ova su pitanja posebno su zaintrigirala matu stvaraoca politike i profesionalaca u podrujima od poslovnog upravljanja do drutvene politike, te utjecala na prava istraivanja kroz drutvene znanosti.eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Kako mree ostvaruju zadatke? Moderne organizacije voene su pravilima. Postoje prihvaene procedure za stvaranje i apeliranje na odluke , a odgovornosti su obino definirane jasnije u pogledu ne pozicije nego na osobe. Vane odluke skoro uvijek u sebi ukljuuju odreeni stupanj nesigurnosti i rizika. Kada ljudi neto ele ostvariti, mnogi e ignorirati formalne procedure i odgovornosti, te e Prvo otii razgovarati s nekim koga poznaju. Tako e se postupiti ako netko trai posao ili pak planira nekoga zaposliti, ili ak i traiti nekoga za popravak svog auta, gotovo uvijek e ljudi prvo pitati one koje poznaju da im nekoga preporue. Da bi neto ostvarili , ljudi esto preskau formalni sistem i savjetuju se sa ljudima koje znaju, prijatelje, obitelj ili poznanike kojima se vjeruje. Ovo je manje strasno nego rad s brourama i traenje nekoga tko e neto obaviti ,a djeluje i bre i ishod je bolji. Zato se mree ljudi uzimaju u obzir, kako kae kliej: nije vano to zna ve koga zna. Naravno da samo poznavanje ljudi nije dovoljno, jer se oni moda i ne osjeaju da su vam duni pomoi, stoga je bolje koristiti svoje znanje. Da bi ljudi pomagali jedni drugima oekuje se, da se oni u vezi s tim dobro osjeaju , to znai da s drugom osobom imaju neto zajedniko. Ako dijele vrijednosti , vjerojatnije je da e meusobno suraivati kako bi postigli neke zajednike ciljeve. Formalini sustavi - kombinirajui neosobni rad i hijerarhijska pravila - esto su pokuaj kontroliranja pristupa zajednikih neformalnih kooperacija, koje mogu dovesti do formi indirektne meusobne diskriminacije koje ne spadaju u arobni krug. Neke mree kao old boys networks koji dominiraju britanskim civilnim slubama i poslovnim voenjem ili Chaebol (obiteljski baziranih mrea u Koreji), kooperiraju s ciljem da zadre vani one koji ne nose ista obiljeja kao oni ili ne dolaze iz istog poretka. George Bernard Swan u svojem predloku predstave The Doctor s Dilemma, slavno je rekao da su profesije urota protiv javnosti. Drutveni odnosi ponekad mogu posluiti da iskljue i negiraju isto kao da ukljue i omogue. Mree ljudi trebala bi biti viene kao dio irih postava veza i normi koje ljudima omoguuju da slijede svoje ciljeve te da slue drutvu da se povee zajedno. Anthony Giddens, vodei britanski sociolog, bazirao je svoju teoriju strukturiranja na prijedlogu da je struktura uvijek ona koja daje mogunosti, ali i zabrane, u korist relacijama izmeu strukture i agencije (i agencije i moi). Moemo oekivati da ljudi ponekad mogu otkriti da su mogunosti oteane prirodom resursa koje mogu dobiti kroz svoje veze. U drugim e sluajevima koristiti svoj drutveni kapital kako bi podrali svoje tvrdnje bolje od drugih koji pokuavaju doi do istih resursa lanstvom u mreama. lanstvo u mreama i postavke podijeljenih vrijednosti u srcu su koncepta drutvenog kapitala. Razgovor o ovim sociolokim fenomenima kao o formi kapitala je ambivalentan. Na drugu stranu istie njihovu ulogu kao resurs, ak i izvor snage i utjecaja, ukorijenjen duboko u drutvena pravila. Veze donose obaveze drugim ljudima, ali po istom principu ti ljudi onda prenose te obaveze vama (tebi).

O drutvenom se kapitalu nairoko raspravlja diljem drutvenih znanosti donedavnih godina. Brojanje koliine akademskih lanaka koji se pojavljuju na tu temu je moda najbolji nain shvaanja njene irine ( sa 20 do1981.god na 1003 od 1996. do 1999. god). Norme i mree u klasinoj drutvenoj teorijieISPIT.com - Online ispiti i skripte

Kvlitetom ljudskih odnosa se ve due vrijeme bave drutveni teoretiari, neki od njih su: Alexis de Tocqueville (1932) - detaljno opisuje ivot udruga koji je u amerikoj demokraciji uvrijeen. Smatra da interakcija volontera u udrugama prua socijalno ljepilo koje je pomoglo spojiti individualne Amerikance zajedno. Suprotno tome, formalni utezi statuta i obveze drale su zajedno vie tradicionalne i hijerarhijske odnose s kojima se susretao u Europi. Emile Durkheim (1933) - u svojim osvrtima ukazuje na dug prijelaz iz mehanike solidarnosti feudalnog svijeta, u organsku solidarnost kapitalizma 19.st. . U mehanikoj strukturi su svi znali svoje mjesto i znali su kako su drugi postavljeni, tj. ta je struktura bila uvrijeena odnosno fiksna. U kapitalistikom, industrijskom drutvu, ljudi su ivjeli u svijetu stranaca, ali upravljajui njihovim zadacima bez strogo reguliranih divizija rada feudalizma. Radije su uli u mnogobrojne veze koje su bile bazirane na raznovrsnosti interakcija, a u svaku se ulazilo jer je sluila nekoj svrsi. Ferdinand Tonnies - razlikuje udruenja svrhe (zajednice) i instrumentalna udruenja (drutvo) Karl Marx - marxova teorija o povijesnom materijalizmu bavi se istraivanjem udaljenih i apstraktnih veza viih drutvenih slojeva, a posveuje vrlo malo ili nimalo panje sredinjim vezama koje su meusobno povezivale pojedince (individualce). Npr. obitelj je bila rasputena, u najboljem sluaju, kao ljuska koja je doputala reprodukciju, a u najgorem, kao mikrosvijet vlasti i kontrole. U centru marxistikih analiza stajala je borba stalea, posebno u vidu upornog neuspjeha radnika da se ujedine spontano protiv svog zajednikog neprijatelja. Iako bi interakcija mogla biti tretirana kao element socijalnog poretka, ili kao dio ire drutvene strukture, pitanja postavljena od klasiara teoretiara su drugaija od onih dotaknutih od strane dananjih istraivaa kapitala. Dok je mogue postaviti teorije kapitala u iroku Marxovu , Weberovu ili Durkheimovu perspektivu o socijalnom poretku, koncept donosi novi fokus i uvodi nova pitanja. Ideja drutvenog kapitala privlai panju poveznicama meu mikro-nivoima individualnih iskustava i svakodnevnih aktivnosti i inter-nivoima institucija, udruga i zajednice. tovie, definiranjem veza kao formom kapitala, koncept upuuje iroko prema sustavu objanjenja koja mogu povezati mikro, inter i makro nivoe zajedno. Interes u drutvenom kapitalu Snaga drutvenog kapitala ve je due vrijeme priznata, ali se kao drutveno Znanstveni koncept pojavio relativno kasno. Iz mnogobrojnih je razloga privlaio panju. Dijelom je predstavljao protivljenje vieno kao ekscesivan individualizam politiara (i glasaa) u vrijeme Regana i Thatcher. ini se doista da se u zapadnim drutvima u najmanju ruku mijenjaju uzorci i interakcije. Informiranje meusobnih odnosa, daljnja erozija navika i obiaja kao osnova ljudskog ponaanja, rastui odsjek rada, zamagljenje granica izmeu javnog i privatnog i eksplozija novih sredstava komunikacije su privukli panju na naine u kojima je drutveni red ouvan. Granice i sadraj specijalnih odnosa nisu vie objanjeni i odravani po preporuci prema rigidnim i formaliziranim iframa; do rastueg omjera, mogu biti izabrane ali se od njih moe i odustati. Ne moramo povjerovati u taj cijeli postmodernistiki paket da bi prihvatili da identitet i subjektivnost nisu unificirani i dani, ve otvoreni prema pregovaranju i ustanovljenu ak i gdje su pogoeni takvim naslijeenim atributima kao etnicitet ili spol. IstoeISPIT.com - Online ispiti i skripte

tako ne smijemo zaboraviti da institucionalizirane uloge i odnosi jo uvijek demonstriraju zavidnu razinu upornosti, naravno, kao to se moe vidjeti u njihovoj potpunosti u nastavljanju nejednakosti sloja ili spola. Drutveni kapital se isto tako okoristio kulturolokim preokretom u drutvenim znanostima. Zajedno sa zabiljeenim porastom u pruenoj panji kulturnim aspektima drutvenog ponaanja, vidljiv je zadivljuju porast interesa u, to bi se moglo nazvati, mikro nivou individualnog ponaanja i iskustva.

ROBERT PUTNAM Robert D.Putnam je ameriki politiki znanstvenik kojem se slobodno moe priznati zaslunost za populariziranje ovog termina, socijalni kapital, spaavajui ga od apstrakcije drutvene i ekonomske teorije. Putnam je definirao drutveni kapital kao: obiljeja drutvene organizacije poput povjerenja, normi i mree, koje mogu poboljati uinkovitost drutva, olakavanjem usklaenog djelovanja. Definicija sugerira kako je koncept socijalnog kapitala izveden iz injenice da u svim drutvima postoje formalni i neformalni meusobni odnosi komunikacije i razmjene. Njegova centralna tema jo iz srednjih 60-tih je bila da su Amerikanci odabrali da se mirno povuku iz graanskog ivota. Socijalni kapital sastoji se od 3 komponente: norme, drutvene mree i povjerenje: 1. Norme uzajamnosti meu ljudima - podrazumijeva se uopena uzajamnost koja znai kontinuirane odnose suradnje i razmjene koje ukljuuje obostrana oekivanja da e ono to dajemo danas biti vraeno u budunosti. 2. Mree graanske povezanosti postoje horizontalne i vertikalne mree. Horizontalne veze su veze meu akterima iste moi, dok vertikalne veze ukljuuju aktere nejednaka statusa i moi koje su negativno povezane s postojanjem civilne zajednice. Kada su prve dvije komponente (norme i horuzontalne mree) rasprostranjene u drutvu , one uzrokuju stvaranje povjerenja. 3. Povjerenje je trei element socijalnog kapitala koji smanjuje poticaje za izbjegavanje obveza, umanjuju neizvjesnost i ine uzore za budue suradnje. Socijalni kapital je koncept koji pomae da objasnimo zato neke zajednice uspijevaju razrijeiti zajednike probleme suradnjom, dok su druge zajednice nesposobne okupiti ljude kako bi djelovali u cilju ostvarenja zajednikih ciljeva. Prema tome , dakle, razlikujemo dva stanja: 1. prvo je stanje u kojem socijalni kapital omoguava dobrovoljnu suradnju i ostvarivanje zajednikih ciljeva, 2. drugo je stanje u kojem drava mora fizikom prisilom osigurati red i mir. Zajednica s bogatijim drutvenim mreama i brojnijim udrugama bolje se suoavaju sa zajednikim problemima. lanstvo u udrugama donosi korist svojim lanovima, potie razvoj interpersonalnog povjerenja i omoguava zajedniko djelovanje graana u prevladavanju problema s kojima se susreu. On vjeruje da je drutveni kapital dobra stvar i da je njegov kolaps loa stvar; on vjeruje da postoji jedan veliki zloinac (televizija) i mnogo manjih zloestih tipova (auti, gubitak

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

slobodnog vremena, starenje generacija koje su bile izloene velikim kolektivnim izazovima i ratovima i depresijama); i eli da se akcijom uspostavi zdravlje kapitala. Najpoznatiji predlagatelj socijalnog kapitala Vana osnova za socijalni poredak lei u drutvu Putnamovi doprinosi: - socijalno kapitalna razlika izmeu regionalne administracije (Italija) - Ameriki socijalni kapital: pod socijalnim kapitalom, smatram da su znaajke mree i norme, te povjerenja koje zajednikim djelovanjem mogu postii uspjenije djelovanje zajednikih ciljeva osnovne forme socijalnog kapitala: premoivanje , povezivanje i spajanje

Putnam primjeuje porast mladih grupa za samo- pomo i volontiranje, te porast komunikacije preko interneta i ostalih tehnologija Ne prihvaa tezu- da je socijalni kapital uzrokovan rasizmom Uzroci socijalnog raskola po Putnamu: - posao obitelj - metropolitani - tehnologija - generacijski jaz Putnam postavlja pitanje: - Da li je vano to je socijalni kapital u padu? Odgovor je u : - vezama socijalnog kapitala i indikatora ( obrazovanje, ekonomski prosperitet, zdravlje, srea i demokracija) Bowling Alone - novi socijalni pokreti 70-ih i 80-ih godina npr. Greenpeace - Misztal kontrira Putnamu to donosi ideja socijalnog kapitala ? Odnos veza i ponaanja Bourdieu, Coleman i Putnam - Bourdieu - elitne grupe postavljene kao korisnici socijalnog kapitala - Coleman - podrava tezu Bourdieu-a uz neke iznimke - Putnam socijalni kapital je izvor koji funkcionira na socijalnom nivou neslubena socijalna povezanost je vie zastupljena meu enama - ene su aktivnije u socijalnom drutvu Smanjivanje negativnih posljedica socijalnog kapitala: - Pristup treba biti blagonaklon (Coleman) - Putnam prihvaa pristup, ali smatra da je povran - Bourdieu smatra da je ovaj pristup samo za privilegirane Moderni koncept socijalnog kapitala Sposobnost udruivanja u zajednicu - ljudi su drutvena bia a ne usamljeni pojedinci Socijalne interakcije u drutveno ekonomskom ivotu formiraju socijalni kapital Koncept socijalnog kapitala objedinjuje: - ekonomiju - politiku - razvojne teorije - sociologijueISPIT.com - Online ispiti i skripte

ZAKLJUAK Putnam: Izgradnja socijalnog kapitala nee biti laka, klju je da se demokracija uini djelotvornom

TREPTAJ, Malcom Gladwell Govori o brzom spoznavanju, nainu miljenja koje se odvija gotovo trenutano Kad nekoga prvi puta sretnete ili itate prvih par reenica knjige, vaem umu treba oko 2 sekunde da donese niz zakljuaka Zadaci knjige: 1. uvjeriti nas da odluke donesene na brzinu mogu biti jednako ispravne, kao i odluke koje donesemo oprezno i svjesno 2. odgovoriti na pitanje: kada vjerovati instinktu a kada biti oprezan i razmisliti? 3. uvjeriti nas da se brze odluke mogu usavravati i kontrolirati Dvije odluke u uvjetima velikih uloga i velikog broja novih i zbunjujuih informacija: 1. svjesna, odreena i logika 2. brzo i britko razmiljanje ispod razine svijesti to ako donesemo brzu odluku a da nismo stvarno zavirili ispod povrine? ( primjer Hardinga-predsjednik)brzo odluivanje moe esto biti podlono predrasudama i diskriminacijama Kod logikih problema objanjavanje procesa razmiljanja o procesu ne smeta ( moe pomoi ) Kada neto rastavljate moe vam promai smisao cijeline ( paraliza zbog analize ) Koliina informacija, sama po sebi ne jami uvijek i bolju odluku ( primjer bolnice )

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

eISPIT.com - Online ispiti i skripte