Kulturna baština općine Erdut kao pretpostavka razvoja kulturno-

turističkih ruta

Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Osijek

22.05.2019.

Općina Erdut – mozaik kulture i običaja

Na području općine Erdut nalazi se 23 kulturnih dobara:

12 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština,

4 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština,

2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti,

2 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština,

1 dobro pripada kategoriji arheološka građa,

1 dobro pripada kategoriji ostalo,

1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština.

Z -1643 Erdut Srednjovjekovni grad Erdut Nepokretno kulturno dobro

Smještena iznad meandra Dunava, erdutska kula među najslikovitijim je

srednjovjekovnim fortifikacijskim ruinama

Slavonije.

Erdut se prvi put u povijesnim izvorima

spominje 1359., potom kao posjed potkraj 14. st., a kao

utvrđeno trgovište (oppidum) sredinom 15. st.

O Kuli

Od stare je i velike utvrde malo toga sačuvano. Najbolje je očuvana okrugla trokatna kula s izbočenim gornjim dijelovima na konzolama (u stilu talijanske renesanse), ali je zato 1891. četverokutna kula značajno i nestručno restaurirana te pretvorena u grobnicu. Snižena je za jedan kat i dodano joj je neprimjereno krunište, a u glavno je pročelje ugrađen uresni portal s grbovima obitelji Adamović i Cséh.

Z -4208 Dalj - Zgrada Milanković, Ulica Z. Takača 13 Nepokretno kulturno dobro

•

Milutin Milanković je jedan od najpoznatijih znanstvenika koji su se ikad bavili planetom Zemljom.

NASA ga je uvrstila u 15 najvećih umova svih vremena.

U sferu njegova interesa spadale su: matematika, astronomija, klimatologija i geofizika.

Rođen je 28. svibnja 1879. godine u Dalju, a preminuo je 12. prosinca 1958. godine u Beogradu.

Milutin Milanković –čovjek zagledan u

zvijezde

• 1939. godine je započeo svoje životno djelo u kome je objedinio sva proučavanja koja je zapisivao u knjigama i bilježnicama.

• Naziv je „Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba“. Tri desetljeća istraživanja je opisao u ovom djelu navodeći brojne formule i sheme do kojih je dolazio tokom svog naučnog rada.

1941. godine je dao „Kanon“ na štampanje, ali zbog bombardovanja Njemačke i njenih saveznika, štamparija je uništena. Jedan primjerak djela nije oštećen. Milutin je dao njemačkim oficirima da ga odnesu profesoru Volfgangu Sorgelu koji ga je sačuvao.

• Taj jedini sačuvani tiskani primjerak izložen je u rodnoj kući Milutina Milankovića u Dalju

Bjelobrdskakultura

• naziv je za srednjevjekovnu arheološku kulturu, na prostoru današnje Mađarske, Srbije, Slovačke, Hrvatske i Rumunjske. Nazvana je po arheološkom nalazištu Bijelo Brdo u Hrvatskoj, a u cijelosti je datirana u period između 10. i 12. stoljeća.

• Karakteristična su groblja na redove, bez grobne arhitekture. Od grobnih priloga ističu se nakit (jednostavne karičice, karičice sa završetkom u obliku slova S, grozdolike naušnice, ogrlice, torkvesi, prstenje), željezno oruđe i oružje te keramika.

BJELOBRDSKA KULTURA

Daljski idol – ulomci autoraVIKTORA HOFFILLER iz Zagreba, 1928. g.

Mjesto Dalj na Dunavu, u srezu osječkom, gdje je nekada stajao rimski Teutoburgium, bilo je u prehistorijsko doba gusto naseljeno. Slučajnim nalazima došao je Narodni Muzej u Zagrebu odande u posjed starina iz neolitičkoga i bronsanoga doba, a sistematska iskapanja upoznala su nas sa velikom naseobinom iz hallstattskoga i latenskoga doba. Iz grobova te naseobine sastavio si je Narodni Muzej veliku i krasnu zbirku.

Pred jedno četiri godine došao je gospodin Skiva poslom u Zagreb i ponio sobom donji dio zemljane figurice. Kad mi je taj predmet pokazao, odmah sam znao, da se tu radi о zemljanoj ženskoj figuri iz bronsanoga doba. Nažalost nije bilo nade, da će se naći nešto više od nje, jer se je taj komadić našao sasvim slučajno na mjestu, koje Daljčani zovu Banjkas. Dunav ovdje naglo dere i obala se otkida komad po komad i pada u vodu. U odronjenom komadu zemlje nalazi se katkada po koji lonac ili po koji drugi predmet, a tako je pokupljen iz odronjene zemlje i taj fragmenat figure.

Cijela je figurica danas visoka 230 mm, najveća je širina na dolnjem rubu 145 mm, a u pojasu je figurica široka 70 mm. Debljina je kod vrata 26 mm, a onda figurica postaje prema dolje postepeno deblja, dok na dolnjemrubu ne dosiže debljinu od 85 mm.

Da nam je sačuvana glava, pa da na nju računamo samo visinu od 4 cm, bila bi cijela figura visoka 27 cm, a to je već velika figura. Što se glava nije našla, vanredno je velika šteta, jer je baš taj dio važan za ispoređivanje sa sličnim figurama sa drugih mjesta

PROJEKTNE IDEJE U VISOKOM STUPNJU GOTOVOSTI

• Planetarij ASTRONOMIJA I KULTURA

• Ekološko-edukacijski centar BANJKAS u Dalju

• Obnova i revitalizacija Erdutske kule

PLANETARIJ ASTRONOMIJA I KULTURA

• Projektna ideja je prijavljena nanatječaj IPA INTERREG HRVATSKA –MAĐARSKA

• Planete i cijeli planetarij postavljajuse na postojeću šetnicu dužine oko1500 m koja prati tok rijeke Dunav

Ekološko-edukacijski centar

BANJKAS Dalj

izrada projektne dokumentacije

Program pripreme lokalnih

razvojnih projekata prihvatljivih

za financiranje iz ESI fondova

OBNOVA I REVITALIZACIJA Erdutske kule

Izrada projektne dokumentacijeprijavljena na natječaj proizašao iz ITU mehanizma - Urbana aglomeracijaOsijek

HvalaBojana Orsić

Poduzetničko-razvojni centar općine Erdut lokalna razvojna agecnija d.o.o. Dalj