1

Kulturni, sportski i socijalni turizam izazovi i prilike, 19. 10. 2016.

Potpore MINT-a - STRUKOVNE UDRUGE

2016.

(14) 2,8 mln

2015.

(14) 2,8 mln

2014.

(17) 3,4 mln

2013.

(16) 3,0 mln

2012.

(36) 2,9 mln

Javni pozivi: http://www.mint.hr/default.aspx?id=370

95.919,97

Društvene mreže u razvoju kulturnog, sportskog i socijalnog turizma

2

JAVNI POZIV srednjim strukovnim školama

za PROMOCIJU I JAČANJE KOMPETENCIJA STRUKOVNIH

ZANIMANJA ZA TURIZAM 2015.

• Pula - Ekonomska škola/Strukovna škola: „Mirisni kažuni Istre“

• Pula - Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna/Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu: „Veli Jože - art & gourmet experience“

Društvene mreže u razvoju kulturnog, sportskog i socijalnog turizma

+ 1,6 milijuna građana - Facebook + 50.000 Twitter računa 2/3 korisnika online + sat vremena top 3 : Facebook, Twitter,YouTube

Instrumentarij - alati

- komunikacija - dvosmjerno, interaktivno, blog - pripovijedanje – brbljanje, ocjene (TripAdvisor)

- Facebook - knjiga faca - Twitter - zvižduk

- Instagram , Pinterest - strategije - manipulacije

- Snapchat - stvaran stoljećima, nestaje u trenu - Hachtag (#LoveCroatia/#ShareCroatia)

3

http://akcija.com.hr/ebook-kako-koristiti-drustvene-mreze-u-turizmu/

http://sightsmap.com/

4

Glas Istre, 5. 12. 2014.

Top 10 foto atrakcije/pozicije

2013./2014. Hotspot Croatia – više od 3 mln kn 2013. - više od 270 točaka 2014. - 242 nove - nadogradnja 51 + 49 wi-fi interpretacija

Ukupno: više od 550 točaka u RH

5

6

Misija

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske stvara preduvjete za konkurentnost ukupnog hrvatskog turističkog sektora razvojem cjelovite i kvalitetne turističke ponude na načelima održivosti i učinkovitim tržišnim promicanjem hrvatskog turizma, a time i Republike Hrvatske u cijelosti.

Vizija

Hrvatska je turistička destinacija koja, otvaranjem novih radnih mjesta, održivim upravljanjem, njegujući kulturu kvalitete i brigu o gostu, gostoljubivošću, sigurnošću i jedinstvenošću autentičnih sadržaja i doživljaja postaje prepoznatljivo i konkurentno odredište na međunarodnom turističkom tržištu.

Strateški plan za razdoblje 2016.-2018.

RAZVOJNA NAČELA HRVATSKOG TURIZMA DO 2020.

7

SUSTAV VRIJEDNOSTI NOVE VIZIJE HRVATSKOG TURIZMA

VIZIJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA 2020.

8

Akcijski planovi http://www.mint.hr/default.aspx?id=27419 • Akcijski plan razvoja zelenog turizma • Akcijski plan razvoja kulturnog turizma • Akcijski plan razvoja cikloturizma • Akcijski plan razvoja nautičkog turizma • Akcijski plan razvoja zdravstenog turizma • Nacionalni program upravljanja i uređenja morskih plaža • Nacionalni program razvoja malog i srednjeg poduzetništva u

turizmu • Nacionalni program razvoja malog obiteljskog hotelijerstva • Nacionalni program razvoja socijalnog turizma - Turizam za sve • Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja • Program jačanja konkurentnosti ljudskih potencijala u turizmu

Nacionalni program razvoja socijalnog turizma - Turizam za sve http://www.mint.hr/UserDocsImages/151014_akcijski_socijalni.pdf

Snage i slabosti socijalnog turizma u RH

Snage Slabosti

Postojanje volje i želje za razvojem

ovog oblika turizma

Iskustvo potencijalnih dionika razvoja

u bavljenju socijalnim turizmom

Uhodane i dobro organizirane

socijalne organizacije

Postojanje niza objekata u državnom

vlasništvu koji se mogu prenamijeniti

za potrebe socijalnog turizma

Nedostatni i neprilagođeni smještajni

kapaciteti

Nedefinirana zakonska regulativa

Administrativne prepreke za organiziranje

putovanja i pružanje ugostiteljskih usluga

Manjak subvencija za ovaj oblik turizma

Nepostojanje zajedničkog prodajno-

komunikacijskog kanala

Nedovoljna suradnja između potencijalnih

dionika razvoja

Nedostatak kvalitetnih obrazovnih

programa

9

Nacionalni program razvoja socijalnog turizma - Turizam za sve http://www.mint.hr/UserDocsImages/151014_akcijski_socijalni.pdf

Prilike i prijetnje razvoja socijalnog turizma u RH Prilike Prijetnje

Porast svijesti o socijalnom turizmu u EU

Ekonomska situacija u EU i RH koja utječe

na povećanje potencijalnih korisnika

socijalnog turizma

Mogućnost korištenja EU fondova

Mogućnost otvaranja novih radnih mjesta

Produženje turističke sezone

Socio-ekonomska revitalizacija pasivnih

krajeva

Mogućnost zaposlenja društveno

ugroženih skupina (osobe s invaliditetom,

ekonomski obespravljene osobe i sl.)

Pojedine zemlje EU imaju

izuzetno visok stupanj

razvijenosti ovog oblika

turizma

Nerazumijevanje lokalnih

zajednica za razvoj socijalnog

turizma

Nerazumijevanje između

korisnika socijalnog turizma i

drugih skupina posjetitelja

Moguća neispunjenja

očekivanja ciljne skupine

turista

Nacionalni program razvoja socijalnog turizma - Turizam za sve

Ključni projekti u razvoju ponude socijalnog turizma u RH

1. RAZVOJ MREŽE SMJEŠTAJNIH OBJEKATA ZA SOCIJALNI TURIZAM

2. IZRADA BAZE SMJEŠTAJNIH OBJEKATA ZA SOCIJALNI TURIZAM

3. IZRADA MREŽNOG PRODAJNO-KOMUNIKACIJSKOG KANALA S INFORMACIJAMA O PONUDI

SOCIJALNOG TURIZMA

4. EDUKACIJA KROZ TURIZAM - Turizam za djecu (7-17 godina)

5. MOBILNOST BEZ GRANICA – Turizam za mlade (18-25 godina)

6. AKTIVNO STARENJE - Turizam za seniore (55 + godina)

7. TURIZAM OSLOBOĐEN PREPREKA – Diversifikacija turističke ponude i povećanje dostupnosti za

osobe s invaliditetom

8. TURIZAM OSLOBOĐEN PREPREKA – Dostupnost turizma osobama s invaliditetom

9. TURIZAM OSLOBOĐEN PREPREKA – Pružanje usluga u turizmu osobama s invaliditetom

10. PODIZANJE JAVNE SVIJESTI O ZNAČAJU SOCIJALNOG TURIZMA

11. SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO ZA SOCIJALNI TURIZAM - Poticanje zapošljivosti društveno ugroženih

skupina kroz pružanje usluga u socijalnom turizmu

10

Svjetski kongres socijalnog turizma organiziraju Međunarodna organizacija socijalnog turizma ISTO u suradnji s hrvatskim

partnerima, među kojima su Grad Zagreb, ministarstva turizma te socijalne politike i mladih, Hrvatska gospodarska komora (HGK),

Hrvatska turistička zajednica (HTZ), Hrvatski ferijalni i hostelski savez (HFHS) te mnogi drugi.

Za organizaciju kongresa u Hrvatskoj najzaslužnija je Vanda Šagovac, predsjednica udruge Svijet tišine

AKCIJSKI PLAN RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA

11

AKCIJSKI PLAN RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA

AKCIJSKI PLAN RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA

12

13

14

15

Eurostat 65+ ostvaruju 20 posto svih noćenja EU turista

65+

EU = 20% (troše 52,6 €/dan)

RH = 13% (troše 20,0 €/dan)

16

17

18

19

putovanje

20

http://hrvatskaizzraka.com

www.davorrostuhar.com http://kek.hr

www.facebook.com/Hrvatskaizzraka

http://www.mint.hr/default.aspx?id=16376

http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/yuyine-fotke-zagreba-prate-

tisuce-ljudi-1025102

21

http://dubrovacki.hr/clanak/79833/a-dreamlike-city-

framed-with-enormous-walls

https://instagram.com/esejapan/ https://twitter.com/esejapan

https://www.facebook.com/EseJapan

22

a srce ljepotom povede do istine

23

‘Beskrajnu radost osjeti čovjek u onom času kad shvati da ima netko na tom svijetu koji je spreman njega primiti onakvim kakav jest; dapače, i da ga prima onakvim kakav bi on želio biti’ (Ivan Cvitanović, Odnosi – osoba i zajedništvo)

“…svaki čovjek i njegova životna situacija jest atrakcija i kulturna činjenica od posebnog značenja

jer, naprosto, drugog takvog čovjeka nema i sve što će vam on ili ona ispričati u njihovoj maloj

vali ili podno brda, tijekom boravka u njihovom apartmanu ili vikendici,

jest dio posve autentične priče kakve nema nigdje…„

(dr. sc. Feđa Vukić, Iskustveni turizam i dijaspora značenja, Privredni vjesnik, 3489, 9. 7. 2007.)

24

Sveto pismo puno je putnika: Abraham je putovao u Kanan, Josip u Egipat, Mojsije u pustinju, Jona u Taršiš i Ninivu, Tobija u Rages, Pavao u Damask, Isus u Jeruzalem, učenici u Emaus ... Pablo Neruda napisao je čudesno lijepu i jednostavnu pjesmu: „… Lagano umire onaj koji ne putuje, onaj koji ne čita, onaj koji ne sluša muziku, onaj koji ne nalazi zadovoljstvo u sebi…“

“Naš je život put”, rekao je papa Franjo na prvoj misi koju je služio nakon konklava. “Pa ako prestanemo putovati, to je kao da ne živimo,” rekao je.

25

www.mint.hr ; bosiljko.domazet@mint.hr +385 1 6169 009 ; +385 99 2330 548

H V A L A