KULTURNO-POVIJESNI SPOMENICI

  • View
    291

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

KULTURNO POVIJESNI SPOMENICI U MOSTARU

KULTURNO POVIJESNI SPOMENICI U MOSTARU

1. STAMBENI OBJEKTI

1447.godine u Mostaru je bilo 19 kua. Stare stambene zgrade u Mostaru su prizemne ili na jedan sprat.

Prizemlje : kuhinja (mutvak), ostava (iler), banjica (hamamdik), magaza i hodnik (hajat).Na spratu su obino dvije ili tri sobe sa predsobljem (divanhanom), esto sa doksatom (okom ) ka ulici. Vrata, musandere(ormari ili plakari), dolafi (ormarii u zidu) i stropovi (ie) ukraeni su, u bogatijim kuama, rezbarijama, to predstavlja jedno od obiljeja stare stambene arhitekture.

Svaka kua ima dvorite (avliju) sa zahodom (enifa). Dvorita su ograena sa visokom zidom i zasaena su cvijeem i vinovom lozom (odrina). Okrenute su prema istoku i zato sve imaju dovoljno svjetlosti.

Mnoge stare imunije kue imale su uza sebe i tzv. predaharluke (gostinske sobe), posebna vea prostorija sa prozorom na ulicu da bi se vidilo tko dolazi u kuu i tu je sjedio domain i doekivao goste (musafire) pa su se ove prostorije zvale i musafirhane.

U tim prostorijama se sjelilo, pila se kafa (kao jedan ritual) i razgovaralo, to je bilo muko odjeljenje.

Objekti koje posjeujemo:

KAJTAZOVA KUA

Ulica Gae Ilia

BIEVIA KUA

Bievia ulica

MUZEJ

SPOMEN KUA DEMAL BIJEDI tj Muzej HercegovineDepadans Muzeja Hercegovine- Muzej Stari Most (smjeten u kuli Tari)

2. BOGOMOLJE

Na podruju Mostara i njegove blie okoline ivjeli su u doba turske vladavine pripadnici etiri konfesije od kojih su svi osim Jevreja imali svoje bogomolje.Katolici, pravoslavci i muslimani se spominju od prvih dana turske vladavine, dok se za Jevreje zna da su se nastanili tek u 19 stoljeu.

Do 1878 god. u Mostaru je sagraeno 37 damija, tri tekije, dvije pravoslavne i jedna katolika crkva.

2.1. DAMIJESve mostarske damije graene su od kamena, preteno od miljevine zvana tenelija podesne za izradu i ornamentisanje.

Tri su pod kupolama dok su ostale pokrivene etverostrenim krovom pod ploom, s etvrtastom bazom. 2005. god u Mostaru postoji 17 damija.

- HADI MEHMED - BEGA KARAOZA DAMIJA (KARAOZBEGOVA )

- KOSKI MEHMED PAINA DAMIJA - HADI KURTOVA ili TABAICA DAMIJA

Ova tri objekta su otvorena za posjetioce i o njima e biti govora u daljnjem tekstu.

NESUH AGE VUJAKOVIA DAMIJA

Poznatija pod nazivom damija pod lipom

Na uglu ulice Marala Tita i BraeBajata ulice, uz stepenice ka Muzeju

Ovo je trea podkupolna damija .

Natpis iznad ulaznih vrata govori da je sagraena 935.god po Hidri (1528 /29.god)

O osnivau se zna da je bio dizdar ljubuke tvrave. Nakon rata poporavljena 1998.godine.

EJVAN EHAJINA DAMIJA

- poznata pod nazivom inat damija

Neposredno uz Stari most na lijevoj obali, na glavnoj ulici

Sagraena 960.god po Hidri ( 1552 /53. god)

Munara joj je sagraena uz lijevi zid od ulaza u damiju i prvobitno je bila etvrtasta u obliku tornja, 1885. god joj je mijenjan krov i tada je munara sruena iznad visine damijskog krova i dozidana s oktogonalnom osnovom. U isto vrijeme je sruen i njen vanjski mahfil (=balkon)

Osniva ove damije je emin ejvan, nosioc velikih dravnih zvanja, sekretar bosanskog vilajeta i povjerenik za popis posjeda u Hercegovini, sahranjen je u haremu ove damije. Nakon rata obnovljena je 1997.god.

SULTAN SELIMA JAVUZA MESDID

Nalazi se uz sami Stari most na lijevoj obali Neretve.

Napravljen je gdje su udareni prvi temelji Mostaru i sluio prvenstveno kao bogomolja vojnicima koji su straarili u kulama oko mosta.

Ne zna se tano kad je izgraen ali je vie puta obnavljan, i znaajan jer je sluio kao damija a most mu je bio kao munara sa ijeg vrha se uio ezan. Putopisac Evlija elebija navodi da ga je sagradio sultan Sulejman. Mesdid i jeste sagraen za vrijeme vladavine sultana Selima I. Stradao je u posljednjem ratu, a poslije obnovljen 2004.god i slui kao izlobeni prostor. ejvan - ehajin hamam

Vanu komponentu u osmanlijeskom graditeljskom naslijeu na naim prostorima predstavljaju javni objekti u sklopu kojih su bili: mostovi, karavn saraji, sebilji (esme) i hamami (javna kupatila-banje).

Po dolasku Osmanlija na ovim prostorima kao i irem prostoru Europe nisu postojala kupatila i njihova gradnja je produkt istinjake kulture i obiaja.

Podizani su po cijeloj carevini, a gradili su ih najmoniji vakifi i ostavljali na koirst narodu. S njima su se mogli sluiti svi bez obzira na vjeroispovijest.

Hamami su kod nas klasificirani u dvije grupe: jednostruke i dvostruke. Primjer dvostrukog hamama je Gazi Husref-begov u Sarajevu, gdje su se mogli u isto vrijeme kupati i mukarci i ene, jer je imao odvojene ulaze i fiziki odvojene prostorije. Isti je imao i posebne prostorije za Jevreje zbog razliitog postupka kupanja.

Mostarki ejvan-ehajin hamam je lociran u Prijekoj ariji kod Tabhane i damije Tabaice. Pripadao je ejvan-ehajinom vakufu, koji se jo sastojao od damije s muvekithanom i mektebom, nizovima duana i jednim hanom u blizini. U njegovoj vakufnami stoji da je on polovinom XVI.st. podigao svoje zadubine meu kojima i hamam.

Hamam je graen iz sredstava vakufa, a gradnja datira u iri vremenski period poslije 1558.g., a prije 1664.g. U uporabi je bio do druge polovice XIX.st. kada je prestao vriti svoju funkciju. Tada je zatvoren i kasnije koriten kao skladite.

Ne raunajui stotine malih hamamdika po stambenim orijentalnim kuama u Mostaru su u vrmeneu osmanlijske vladavine sagraena dva javna kupatila- hamama. Pored ejvan-ehajinog hamama postojao je jo jedan na Mejdanu u blizini Atik damije a u sklopu Sinan-painog vakufa. Taj hamam je krajem XIX.st sruen i potuno uklonjen.

Inae, u blioj okolini Mostara postojalo je nekoliko hamama, i to Karadoz-begov u Blagaju koji je danas u ruevnom stanju i po jedan u Stocu i Poitelju.

ejvan-ehajin hamam je sazidan od grubo lomljenog kamena povezan krenjakim malterom s kamenim temeljima. Sve kupole i svodovi graeni su od kamena sadre. Pokrov na objektu su inili olovni lim i kamene ploe.

Hamam je osvijetljen prirodnom svjetlou s gornje strane kroz kupole nizom malenih zastakljenih esterokrakih zvjezdastih otvora rasporeenih po svim svodnim povrinama. Ovakav nain osvjetljavanja je bio uobiajen za takve vrste objekata jer se nisu ostavljali prozori na zidovima.

Glavni ulaz u haham je bio s june strane odakle se ilo prema ostalim hamamskim prostorijama. Sljedee prostorije su bile prostorije za prijem gostiju i druga ajvjerovatnije brijanica, dva kapaluka koja su se koristila za presvlaenje. U slijedee dvije prostorije tzv.halvati, vrio se in samog kupanja. Centralna prostorija se zvala adrvan po malom vodoskoku u kojoj se nakon kupanja sjedilo, pila kafa, aj i razgovaralo.

Sa sjeverne strane hamama su takoer dvije prostorije, i to kotlovnica gdje se u kotlu grijala voda za potrebe cijelog objekta i prostorija gdje se uvao ogrijev. Voda je cirkulirala zemljanim cijevima provedenim roz zidove. Postojale su dvije cijevi postavljene jedna iznad druge, i to jedna za toplu; a druga za hladnu vodu.

U halvatima gdje se vrio sam in kupanja postojala su dva ispusna mjesta za vodu, to daje pretpostavku da se u jednom halvatu moglo kupati etiri osobe, znai u hamamu istovremeno osam osoba.

Nakon obavljenog ina kupanja dio vrmena se provodio u tzv. adrvanu. Sam in dolaska i boravka u hamamu predstavljao je pravo zadovoljstvo, pa zato nije udno to su hahami opjevani u sevdalinki kao mjesta okupljanja i drutvenog ivljenja.

ejvan-ehajin haham kao vrijedan spomenik osmanlijskog nepokretnog nasljea kao znaajan spomenik kulture toga vremena u iroj regiji trebamo sauvati i rekonstrurati.

Poslije rata 20001. i 20002.g. je na objektu uz pomo meunarodne zajednice izvreno ienje od otpada i zatvaranje istog, a na junoj strani su uraene sondane jame s ciljem sagledavanja stanja objekta.

Avdo Kezman, dip.ing graevine.

BIEVIA OAK

Stambena graditeljska cjelina Bievi Laki u Mostaru proglaena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine maj 2004.Historijski podaci

Jedan od najreprezentativnijih stambenih objekata iz perioda otomanske uprave u gradu Mostaru svakako je Bievi-Laki stambeni kompleks.

Bievi Laki stambeni kompleks datira s kraja 18. i poetka 19. stoljea, iako je lokacija kompleksa za stanovanje, najvjerovatnije,koritena jo i poetkom 17. stoljea (Amir Pai, Reclaiming historic Mostar, opportunities for revitalization). Cijeli stambeni kompleks je, prvobitno, pripadao Bieviima, uglednoj mostarskoj porodici. U drugoj polovini 19. stoljea, sa uveanjem porodice, dolo je do neophodnosti podjele kompleksa na tri zasebne cjeline.

Centralni dio parcele, Bievia kua, i danas pripada porodici Bievi, odnosno nasljednicima, s tim da je kua pretvorena u privatni muzej tradicionalne kue iz otomanskog perioda. Juniji dio parcele, koji pripada porodici Laki, se i danas koristi za stanovanje.

Bievii su stara muslimanska porodica iji lanovi ive u Mostaru od poetka 17. stoljea. Dva sokaka u Mostaru, jedan na Carini i drugi u Donjoj mahali, nose po njima svoje nazive od 1867. godine.

Vezan za porodicu Bievi je i kapetan Halebija Bievi (ivio u Mostaru krajem 17. stoljea i na Karaoz-begovoj medresi predavao islamsko pravno djelo Halebiju, po emu je i dobio nadimak). Po kapetanu Halebiji je kula na desnoj strani (zapadna strana) Starog mosta dobila naziv Halebinovka, kao i vrelo, neposredno uz desnu obalu Neretve, oko stotinjak metara uzvodno od Starog mosta. Kapetan je iznad ovog vrela imao svoj oak koji je davno sruen.

U vlasnitvu porodice Bievi, pored atraktivnog Bievia ok