Naslov knjige:

KURBAN IAKIKApravni propisi

Autormr. Safet Kuduzovia

Serüabkä iecehzüa:- dr. Muharem Stulanovii- mr. Hakta Kanurit

hfz. Dievad Golo!, prol

Lektor i redaktor:- Abdurrahman Kuduzovii, prol- Sumejja Durii, prol

Stampa:AMOS GRAF, Sarajevo

Dizajh koricelHamza l\y'utevelia

Izdavaö:Autor u saradnji sadiematom Hidira - Holandija

DTP:Hajrudin Ahmetoviö, prol

I trazl

1000

CIP - Kalalogizacija u publilecüiNacionalDa i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

2828428-531

KUDUZOVIö, SafetKürban i Akika : prawi propisi / Safet

Kuduzoviö. - Sarajevo : autor, 2010. - 150 str. ;

Bibliografija: srr. l4t-148 ; bibliografske idnge biljeÄk€ uz tekst.

ISBN 978-9958-89r_60-1

coBISS BH-ID 18364678

mr. Safet Kuduzovi6

KURBAN I AKIKApravnl proplsl

Sarajevo,2010.

(4) Jüulan i aßißa - putni p'upiai

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

UzviSeniAllah kaze:

":{ f,yU ;*lu S Äi'4 W4-*:; a:- +* H; *- . F a ^ - . , i t ' - l ' - i , ' t{,- ü#r'._5jr:Lr .n $.4 KiJi

"Svakoj vjerckoj zajednici propisali smo prinoienjekurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja

stoke koju im On daje." (El-HadZdZ, 34)

Enes b. lMalik prenosidaje poslanik, sallallahu alejhivesellem, rekao: "Onoj koje zokloo kurbon prüe (bojram)

nomozo, zokloo je sebi, a koje zoklao poslie nomozo, on jeupotpunio klanje kurbona I postupio premo proksi

muslimorä. " (Muttefekun alejhi)

Imam Malik govorioje: "Klanje kurbana je sunne! i nepredstavlja mi radost da imuani muslimani ostavljaju tu

praksu."(ElBadü u ElMunteko)

Imam Nevevi konstatirao je:'Klanje kurbana je pritvrdenisunnet i veliki simbol islama, koje u moguönostitreba 9a

pftktick ati." (Rev datut to tib in)

Poznati maliküski uienjak Ahmed Zerruk rekaoje: ,'Klanje

kurbanaje obaveznisunnet, kojise mora prakticirati. Ako bise stanovnici jednog podneblja dogovorili da ne kolju

kurban, protiv njih bi se povela borba zbog izbjegavanjakurbana." (El Hatlab u Mevahibul dZetit)

PREDGOVOR IZDAVACA

Sva zahvala pripada Uzviöenom Allahu. Neka je

salavat i selam na sve Njegove vjerovjesnike isve

sljedbenike Istine, do Sudnjega dana.

Naöe skromno znanje o islamu trazi od nas da se

vezemo za prve tri generacie ovog ummeta i svu priznatu

ulemu koja je postojala u svakom stoljeau. I u nasemstoljeiu postoji ulema koja, kao najivriai bedem, brani

Kur'an ihadis, izvore islama koji molda nikad nisu bil i

napadnuti kao öto su napadnuti danas. Zahvaljujuai Allahu,shvatili smo da svoju ulemu moramo uvaZavati i cijeniti,pomagati ibraniti u svakom pogledu, ida ih moramo pitati

i traziti savjet o svim pitanjima, primarnim i sekundarnim:

{ ü -j.i;rjji t'i.r:tlÄl ;.,rü.,+,Jt u I 6,i,"Re.i: 'Zar su isti oni koji znaju i koji ne znaju?' Samo

oni koji pameti imaju pouku primaju!" (Prijevod znatenjaEz Zumer, 9). Allaha Uzviienog molimo da pomogne i

udvrsti sve istamske uöenjake danaSnjice, a naroditouöenjake idaije na Balkanu koji su ponijeli veliko breme i

odgovornost u islamskoj sahvi (budenju) na Balkanu.

öast nam je biti izdavai vrijednog llkhskog djela

KURBAN I AKTKA - pravni Ptopiri, naleg uienjaka,

uvazenog magistra, iejha safeta Kuduzoviaa, Allah ga

saauvao i dugo pozivio Raduje nas ito nam je opet uka6opovjerenje i iast da izdamo joi jedno njegovo nauano

djelo, öiji je naslov obeeavajuöi. Naime, djelo se bavipravnim propisima kurbana i akike. Obiluje jakom

argumentacijom i izvornoöau, na koje smo vei navikli kad

(s)

(7')(6) X{at&an i aftifta. - p'tottri p'topioi

su posrijedi autorova djela, a to istovremeno poveaavavrüednost odredene studUe. Nadamo se da aemo izdavanjem ovog djela ponovo obradovati sve vjernike koji stjeiuii ire ieriatsko znanje.lskreno se nadamo da ie ova knjiga,zbog jedinstvenosti, relevantnosti i nezamjenjivih kvaliteta,bit i toplo prihvaaena od Siroke titalatke publike.

Allaha molimo da obilno nagradi svakog pojedincakoji na bilo koji natin pomaie rad naieg diemata ina tajmu naöin omoguaava uspjelno realiziranje mnogihpro1ekata, od kojih je i izdavanje ovog vrUednog djela:

d. Ü KG 4j'€A111 W btrfi t{i q.u.',"O vjernici, ako Allaha pomognete, iOn ae vamapomodi i korake vaae uövrstiti.,, (prüevod znaöenjaMuhammed. T)

Isto tako, molimo Sveznajuieg Allaha da najüepöomnagradom nagradi autora, izdavaöa isve one koji su na bilokoji natin uzeli uöeiae ipomogli u publiciranju ovog djela.

Clljevi i principi diemata "Hidira" su sljedeti:

r Zalazemo se za izvorni islam, utemeljen na Kur'anuI sunnetu, a protiv smo svake novotarie u vjeri;

. Zalaiemo se da svi l judi, muslimani i nemuslimani,shvate smisao;ivota i bit postojanja na ovom svüetu, dapnstupe izuöavanju prijeko potrebnog, onoga u temu ieistinska sreca i prosperitet cljelog tovjeianstva na obasvrjeta;

. I Pozivamo sve ljude u öisti tevhid, tj. vjerovanje ujednoau UzviSenog Allaha, subhanehu ve te,ala, i i inienieibadeta samo Njemu. odnosno spretavanje sirka, najveCeg

grijeha, koji Allah neae oprostiti onome ko se zbog njegane poKaje;

r Nastojimo sli jediti srednji, umjereni put ehli

sunneta idiemata, a uzor su nam prve, najbol.ie generacije

ovog ummeta;r Srednji, umjereni put nije put obidaja, niti ljudskih

nahodenja ipretpostavki, kao ni sredina izmedu istine i

neistine, kako neki savremenici Zele prikazati;. Takoder, srednji put nije ni kfajnost, bilo da se radi

o popuitanju u vjeri ili pretjerivanju idodavanju onoga 3to

nije od nje;r Slijedimo islamsku ulemu koja svoje stavove zasni-

va na Kur'anu i sunnetu i koja je prepoznatljiva po tome;! Stava smo da je islam vjera koja svojim

plemenitim propisima obuhvata cjelokupni l judski zivot,pojedinca izajednicu, ida nije ograniiena samo na ibadete(obredoslovlja);

r Nastojimo oiivjeti prakticiranje islamskih propisa u

svim segmentima Zivota, i to je nai prioritetni zadatak;r Nastojimo pruiit i pomoa svim pripadnicima

Allahove vjere, islama;r Naia saradnja s muslimanima zasnlva se na

dobroiinstvu i bogoboiaznosti;r Smatramo da se muslimani ne smiju dijelit i na

grupe i partije, vea je duznost svima övßto se prihvatiti za

Allahovo uZe (Kur'an isunnet), ali ne pod bilo kakvim ibilo

iijim principima; zalaiemo se za potiranje razlika medu

muslimanima;. Zalaiemo se za stjecanje i iirenje öerÜatskog

znanja, koje trasira put uspjeha na dunjaluku iahiretu;r Smatramo da su djela irÜeti sastavni dio imana,

(e)(8) J{tutan i aAi&a - pwtni p'ttpiti

koji se, opet, poveaava i smanjuje, shodno djelimasuprotno shvatanju murdZÜa;

r Smatramo da veliki grjeinici - izuzev onih kojiuöine i jrk i l i nevjerstvo i l i se odmetnu od islama nisunevjernici, vei su grjeinici, suprotno turdnjama haridzija;

r Smatramo da svi moramo pomagati muslimanimaiStit it i ih, zalagati se za interese islama imuslimanä, magdje bili, pruziti zaititu slabima i obespravljenima tespreöavati silnike i nepravednike u dinjenju zla;

r Zagovaramo princip da se vracanjem ispravnomslUedenju Kur'ana i sunneta uspostavlja istinsko islamskobratstuo koje je, Allahovom voljom, put ka prosperitetumuSltmana;

r Tvrdimo da je emanet vjere islama najveai emanetkojije öovjek preuzeo na sebe i za koji ae biti pitan.

Stichting HidZra

Re.enzÜa mr. HakÜe Kanuriaä

Zahvala pripada ljzviSenom Allahu, Gospodaru svih

svjetova. Neka je mir i spas na odabranog Allahovog roba i

poslanika Muhammeda, njegovu öasnu porodicu, ashabe i

sve dobre Allahove robove.

Uzviöeni Allah rekao je:

tsits:;:.,i;ct'J:''sli;f't;. jtr:iiy{i\1:t:{;iV;+3t.*

{@ !, -n3ttß'ßt ß\ J'6 -5K:'1

3i"t ispriöaj im priöu o dvojici Ademovih sinova, onako

kako je bilo, kad su njih dvojica irwu prinijeli, pa kad je

od jednog bila primljena a od drugog nÜe, ovai je

rekao:'sigurno au te ubiti! '- 'Allah Prima samo od

bogobojaznih!'. rete onai." (El Maide, 27) Ajet je jasan

dokaz da Svemoguai Allah neae primiti svaku Zrtvu, jer je

odbio Zrtvu jednog od dvojice Ademovih sinova; samo

poznavanjem propisa moguieje ispravno postupiti i bit i od

onih kojima Allah prima ibadete.Muavija, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kome AIIah ieli dobro,

pouti go ujerskim propisrmo " (Buharija, br' 3116, i Muslim'

tr. zajo) fo hoae da bude od onih kojima Allah zeli dobro,

mora se poutiti propisima ove tasne vjere.Djelo "KURBAN I AKKA - pravni propisi" öejha mr'

Safeta Kuduzoviea, Allah ga duvao, daje titaocu jedinstvenu

priliku da se upozna sa detaljima i pojedinostima ovog

velikog ibadeta - prinoienja Zrtve Svemoguiem Allahu

klanjem kurbana i akike

(10) X{taüan i afti&a - puanl p'topiti

U djelu se govori o blagodatima koje je Allah ukazaosinovima Ademovim pottinivii im stoku, od koje imajumnoge koristi, zatim o milosti prema tim stvorenjima nakoju podstiöe ova plemenita vjera, utemeljenosti, vrüednosti i mudrosti prinoSenja ZrWe Uzviöenom Allahu, te brojnimfikhskim propisima koje je nuino poznavati kako bi se ovajveliki ibadet izvßio na ito potpunüi naöin. Sve to proietojekur'anskim ajetima, izrekama onoga ko ne govori po hirusvome, alejhis-salatu ves selam, i miiljenjima najistaknutiihisklamskih autoriteta.

Djelu daje narotitu vrUednost izrazito bogata argumentacüa i posebno interesovanje za poslanjkov, sallallahualejhi ve sellem, sunnet. Iako obimom malo dielo. onosabire predanja vezana za temu, uz ocjene najeminentnijihhadiskih uienjaka. Ukazuje, takotler, na apokrifna predanja ina pogreina shvatanja raiirena u narodu.

Djelo "KURBAN I AKKA - pravni propisi' predstavljastudüu koja kvalitetno inepristrasno upoznaje titaoca sapropisima kurbana i akike, i zbog svojih jedinstvenihkvaliteta i brojnih koristi zasluiuje da joj se posveti paznjaditanjem i izuöavanjem.

Molim Svemoguaeg Allaha da podari blagoslov utrudu koji ulaze uvaZeni Sejh mr. Safet ida njegovimznanjem okoristi titaoce i sve one koji tragaju za uputom.Amin!

mr. HakÜa Kanuria10.8. 1431. h.g. / 22.7 . 2OLO. godine

Jezerski - Bosanska Krupa

( r 1)

Recenzüa kurra hfz. Dievada Goloia, prof.

Zahvata pripada Uzviienom Allahu. Neka je salavat i

selam na posUenjeg Allahovog poslanika Muhammeda.Na3 uvaieni iejh i dragi brat, Safet Kuduzovia,

poiesto nas obraduje i poiasti lijepim poklonom koji dolazi

iz riznice njegovog dugotrajnog rada na poÜu hizmeta

Kur'anu i sunnetu. Svaki je od tih poklona jedinstven, jer

skoro da niko prÜe njega nije napisao zasebno djelo o

odredenoj tematici, ili da 9a je napisao na naiin na kojije

to autor uöinio. svaki Put kada nam se pribliZi Kurbanskibajram, vraiamo se da obnovimo znanje koje je vezano za

tu tematiku. lvledutim, s obzirom na to da malo o tome

imamo napisano, i l i skoro niöta, öesto izgubimo mnogo

vremena da obnovimo spomenutu tematiku Ali, od sada

imamo sva ta pitanja na jednom mjestu, u knjizi koja je

svojom jednostavnoicu dostupna i razumljiva svakome ko

ieli nauiiti te propise. Neiu duljiti, vea au samo skrenutipaznju na sljedete öinjenice:

Kolika je vrijednost prinoienja irtve UzviSenom

Allahu moiemo vidjeti i iz sljedeieg predanja u kojem seprenosi da je Selman el Farisi govorio da su dva iovjekaproala pored naroda koji nÜe dopuitao da iko prode pored

njihovog kipa a da ne prinese Zrtvu Kada su zatrazili od

prvog da kipu prinese kurban, rekao je: "Nemam niöta ito

bih Zrtvovao!" "Prinesi makar muhu", rekoae mu On tako

uiini ioni 9a pusti3e, pa ude u DZehennem. Kada su od

drugog öovjeka zatrazili da isto udini, on rete: '!a irtvu

prinosim samo Allahu", pa 9a ubiie ion ude u DZennet'- Ovaj islamski propis, za koji UzviSeni Allah kaie:

;:)';.r J ö;( J;4i'ö,!54k;üc t\ ial ,

(r2) t{u tan a aAiaa - p4aMt p&pia,

t @'4r;5 ;$w :ß;. J4 .KaJ'f"Svakoj vjeFkoj zajednici propisali smo prinoöenjekurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanjastoke koju im On daje..." (EfHadidi 34), na veliku ialos!zapostavljen je u mnogim naiim sredinama. Zato ovo djelosvima nama mote posluiiti kao prirudnik iz kojeg iemonautiti ove propise, zbog svoje koristi, ali ida bismo toznanje drugima prenosil i.

- Kao i u ranüim knjigama, sigurnost ismiraj daje namkada vidimo mnoitvo literature kojuje koristio uvazeni SejhSafet prilikom ovog kratkog ali itekako korisnog rada. Uovom djelu imamo priliku proiitati standardna pitanjavezana za ovu tematiku: da lije kurban obavezan, kome jeobavezan, kako se dijeli kurbansko meso, starosna dobkurbana, starosna dob akike, kada se akika koüe i sl. Onosto je takoder odlika ovoga, a i svih drugih autorovih djela,jeste upozoravanje na mnoge stvari koje su se vezale zakurban iakiku, a koje nemaju utemeljenja u izvorima5erüata. Koliko je bitno ukazati na osnovne propise koji suvezani za kurban i akiku, isto toliko je bitno ukazati na svestvari koje se dine prilikom klanja kurbana, a koje nemajunikakvo utemeljenje u Kur'anu i sunnetu. Otuda tvrdim daovo djelo ima i misionarski aspekt, ito je joijedan dodatnirazlog da ukaZemo na vainost ovog djela, te da ukaiemona to da svako pisanje o ma kojoj temi mora sadriavatiovaj aspekt. Neka je salavat i selam na posljednjegAllahovoo Poslanika.

hfz. Dievad Goloi, proiMostat 23.7. 2010. godine

(13)

Uvod

Nemoguae je pobrojati Allahove blagodati kojima je

obasuo Svoja stvorenja optenito, a aovjeka posebno.

Uzviöeni Allah kaie:

tr',"t'3:-,A,:,e;:€4tt1;.. jga,q*ieia({si;Äii1'üi1,

"l6ko ne vidite da vam je Allah omoguöio da se

koristite svim onim lto Postoji na neb6ima i na Zemlji ida vas dareiljivo obasipa blagodalima svojim. i

vidljivim i nevidljivim."lU drugom ajetu Plemeniti Allah rekaoje:

o. At i . rr GU .u,\:a)1 3t 3r\t .?:\ti J- Eii Ji d;ri'.i'r I

@ ;ir!i fJ';;; :,;1 ;3i o 3;a- zl:;i /6 ::;i {: $

]a ; s::t:;@ "Qr' "J4t (1 1161f"!t ;A6 ;3i'$ 1t:t

\@ 3cGils';;'ti <.fc'*3* ai tat:::t "t3\';iv ("Allah je Stvoritelj nebesa i Zemlje; on sPuita s neba

kiiu i öini da pomo€u nje railaju plodovi kojima se

hranite; i daje vam da se koristite laalama koje plove

morem voljom Njegovom, i daje vam da se rijekama

koristitg i daje vam da se kotistite Suncem i Mjesecom'

koji se stälno kreau, i daje vam da se koristite noii i

danom. I daje vam od svega onoga ato od Njega traiite,

1Lukman,20.

(r4) Jtrr&aa i a&ifta. - paaMi pupiaa

i ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ihnabrojali, öovjekjq uistinu, neprav€dan i nezahvalan."2

Takoderje rekao:

{.7,;ft,e,<"V'1"Od Allaha je svaka blagodat koju uiivate..."3

Uzviseni Stvoritelj naredio je da se stalno sjeiamoNjegovih blagodati, da bismo uvijek imali na umuneograniöenu Allahovu milost prema stvorenjima idabismo zahvalj ivali na blagodatima:

{ ;,}1 :c1t e 61ij. M qg i i1k 4i zi ßi J$i eE \"O

Uudi, sjetite se blagodati kojom vas Allah obasipa.Postoji li, osim Allaha, ikakav drugi stvoritelj koji vas saneba i iz zemlje opskrbljuje?"4

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allohovo je ruko puno i neumonjuje je nüta, On udjeljuje dononoCno. Zot ne viditekoliko je udijelio ludimo od stvoronjo nebesa i Zemue, i to,opet, nüe umonjilo Njegovo bogatstvo.'6

ledna od velikih blagodati kojima je plemenitiStvoritelj obasuo Svoje robove jeste blagodat stoke, i trebada na tome neprestano zahvaljujemo svome Gospodaru.Sveviinji Allah rekao je:' . r . . , ' . . . ! , . . | r ' / .? iit'; tr; ̂ t a ;j'5i'; v,fr 4i Fz J K +,r; 6Jt; t

' � lbrahim,32 34.' rn ru"ht, s:'Fät i r , 3.5 El Buhari , str 15s6/7411, i Must im, 2681993.

l{utnanianina-pqattnt?aß?ini (15)

'{3'K 6k,r$<'t:ss ,as'V+li 6 |k q} i::., \it1.@s;Kt

"A kamile smo vam uöinil i jednim od Allahovih obr€dahadidia ivi u njima imate dobro, zato sPominjiteAllahovo ime kada budu za klanje pripremljene, stojeais jednom svezanom nogom, a kada padnu na zemlju,jedite ih, a nahranite ionoga koji ne prosi, a ionog kojiprosi; tako smo vam ih Pottinili da biste zahvalni bili"o;

4k' it täci ii'i':. oL,:q i;J;'4; <.'&' t

{(Ü,.J"j"Allah je za vas stvorio stoku, da na nekoj jaaete, a danekejedete. Vi od njih koristi imate ivi na njima tovarenosite - i na njima i na lailama putujete"T;

4' ̂'Kt e. \iLU ri'i'.2 ;:!'Ji <41' t"...i stoku koja se tovari i kolje - jedite od onoga iimevas je Allah opskrbio,.."';

4t'{t-, @ t k-r r*: u't3 r 4 4t'(4 "\i1:-

;:'it't; ) 4 \ ;K j ;!i r\

-r4-i 3 3^i. ., Ü i i; o. " ti <* 5t;

,,,ps'nAi, Jujt J+j Ü L..t,3;4'&i 'I'-f'ii ?

{ÜtiliJ('J'JL;:"l stoku on za vas stvara; njome se od hladnoae atitite,

u Et Had:d;,36.'cafir, go.I E -En'am,142.

tlT

(r6) l{ulan i a&ifta - paaui puptue

a i drugih koristi imatq njome se najviie i hranite. Onavam je ukras kada je sa ispaie vraaate i käda je na paiuizgonite, a nosi vam i terete u mjesta u koja bez velikemuke ne biste stigli - Gospodar je va!. uistinu, blag imilostiv. I konjq i mazge. i magarce - da ih jaöete, i kaoukras i stvara ono ito ne znate."e;

;t tä3. @ i,j{jt; $.it: ,IIrt u K J.tt ';! 1.6.fi ,l: otg \{. e'ir,;;t \tt,{t ':iffi'}.,rfr

"Onaj koji stvara stvorenja svake vlste i daje vam laile istoku da na njima putujete i da se na palubama i naleatima njihovim smjestite i da se, potom, kada sesmjestite na njih. sjetite blagodati Gospodara svoga."1o

Pored spomenutih koristi, ljudi piju ono sto je uutrobi stoke. Uzviieni Allah rekaoje:

|*,jj!-tbjr u.tLA r,; ;j i ;.,$. j(i'ti"i A ;'ii,i it ;b,

{ @"Vi imate pouku i u stoci: Mi vas pojimo onim 5to je uutrobama njihovim. öistim mlijekom koje nastaje odgrizina u buragu iod krvi - ukusno onima koji gapiju"";

(r7)

utrobama njezinim, i vi od nje mnogo koristi imate i vise njome hranite i na njima, i na laalama putujete.'l2

Dakle, raspolaganje stokom velika je Allahova, dzelle

öanuhu, blagodat Prema ljudima, i oni se moraju zahvaliti

StvoriteÜu na tom davanju. A temeljni dio zahvalnostiSveviinjem Allahu, kada se radi o tome, jeste klanje

iivotinje iskljutivo u Allahovo ime.

Ali ja b. Ebu Talib, radÜallahu anhu, prenosi da je

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckao: "AIIoh ie ptokleo

onogo ko prokune svoga oco", a u drugoj verzÜi stoji:"...onogo ko prokune svoje rodite|e, i prokleo ie .o-noga ko

Winese Lrtvu u nettre drugo, a ne u Allahovo ime.""

Ni u kom sluöaju nije dopuiteno prinÜeti Zrtvu neko-

me od stvorenja. Klanje stoke u neiije drugo ime, mimo

Allahova, Sejtanskije postupak i praksa drevnih idolopoklontKa,

Selman el-Farisi, radijallahu anhu, govorio je da su

dva iovjeka pro5la pored jednog naroda koji nije dopuitaoda iko protle pored njihovog kipa a da ne prinese Zrtvu'

Kada su zatrazili od prvog da kipu prinese kurban, rekaoje:"Nemam ni5ta öta bih irtvovao!" "Prinesi makar muhu",

rekoie mu. On tako uaini ioni ga pusti ie, ali on utle u

Diehennem. Kada su od drugog dovjeka zatra:ili da isto

u El lvlu'minun, 21 22.a lvluslim, 13/118/1978.u Udjeti MedZnuul fetova, 17 /4u, lktidaus-sirotilmustekin' 1/s9 i 64'

Hudtdietu ohil boligo, 2/481 , Es-sunenu vel nubtedeot, str' 175, i Et-

Tenhidu Ii ierhi kitobit'tevhid, stt. 739

@638q;",1{'üe.Ka-,ü6,e-K;-Ä'{Ar$gcK'A\\@6J3eßt6qa

"I stoka vam je pouka: Mi vas pojimo onim ito je u

' En-t',taht, s e.b Ez-Zuhtuit213" en-llaht, ee.

n(18) lh an i aAißa, . puani p'topiai

ufini, on rede: "Ja Zrtuu prinosim samo Allahu", pa ga ubilei on ucle u Diennet.ls

Zahvalnost UzviSenom Allahu moze se upotpunitisamo lüepim postupanjem idobroöinstvom prema stoci usvim pril ikama.

Enes b. Malik, radüallahu anhu, govorio je: ,,Kadabismo, putujuai, odsjeli na nekom mjestu, ne bismo klanjalidobrovoljni namaz prjje zbrinjavanja stoke.,,16

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedete: ',Kado budeteputovali po zelenim powilnomo, dopustite devomo do pasu,a kado budete putovoli po neplodnoj zemui, po1uite."7r

Komentirajuai hadis, imam En,Nevevi zapisao je: ,,Uhadisu je poticaj na njeznost prema Zivotinjama i öinjenjeonoga 3to im donosi korist."13

Enes b. Malik prenosidaje Allahov poslanik, sallallahualejhi ve sellem, zabranio da se leda stoke koriste za

tuftan a d&ifta - paaltni p\a?ina (1e)

odmaranje.le U veziji koju prenosi Ebu Hurejre stoji da je

Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Ne koristiteIeda stoke u svrhu minbero! stoku vom ie AIIoh potiinio donjome putujete u doleko miesta u koio bez velike muke nebiste stigllE1 Imam Ali el-Kari hadis je ovako objasnio:"Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeöi: Nekorktite ledo stoke u svrhu minbera!', znate da lezabranjeno zaustaviti jahalicu (i ne sjahati) radi razgo-varanja, kupovine, prodaje isl., tj. treba siai sa iivotinje,obaviti potrebu pa potom ponovo uzjahati."2r

Sehl b. el Hanzalijja, radijallahu anhu, prenosi da je

Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, jednom pril ikomkazaot "Bojte se AIIoha u pogledu ove stoke nerozumne.""

Ibn Omer, radüallahu anhu, prenosi da je Poslanik,sallaflahu alejhi ve sellem, rekao: "Jedno Zeno ie koZnienazbog maike koju je zotvorila toliko dugo do ie uginulo' po iezbog nje uila u Dzehennem. Kodo ju ie zatvorilo, nÜe i:-hronilo ni pojilo niti ju je puitolo do iede insekte po zemlii ""

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Poslanika,sallallahu alejhive sellem, rekao: "Nekiie ioujek putovoo poje joko o?ednio. Pronoiao ie bunor, sßoo u niega i nopio se

ß Ed-Datimi, 2/229/2668, Ibn Huzeime, 4/142/2sM' i tr rabercni'

20/193/431.x Ebu Davud, 3/21/256l,sdobrim lan.em prenosilaca, tvrdi lbn t!'{uflih,

a po rejhu El AlbanÜu, s vjerodostoinim lancem prenosilaca Vidj€ti: El

Adobui-iefijjo, 2/44s, i sohihu suneni Ebi Dovud, 2/11s." Vidjeti: Me*otul nefatih, 1 /423.'Ebti Davud,3/23/2s48, itbrt ^rzel)'r'e, 4/143/2:aS Imam En Nevevi i

iejh El Albani ovo su predanje okarakterizirali dobrim. Vidjeti: Es-

Silsiletus-sahiho, 1/62, i Eehdletun nozün, U2O6'�3 El-8uhari, str.73813482, I Musllm,77 /19A/2242.

ß Ahmed, u djelu Ez zrh d, stt. 32/84, rbn Ebtj iejbe, 6/4tt /33028, i ElHatib, u djelu EtKifoja, stt. 18s. U nekim verzUama ova pr€da.ja sepripisuje Poslaniku, sallallahu atejhive se em. t\.4edutim, ispravno ie dase radi o selmdnovim, radijatlahu dnhu. nieaimä ld koje p;srojimogucnost da su preuzete od lzraetaana. Vtdjeti: El Kavtutnufid,r/224, od Ibn Usejmrna

ü Ebu Davud. 3/24/2551. i E\.rabercnt L dtetr EI-Evsot. 2/jOO/U|'gB.Imam En-Nevevi kaie dä ovo predanje ispunjava Mustimove kritede,El-Hejsemi ilbn l\,4uflih smatraju sa dobrim, a iejh ErAbanivJerodostojnim. vidjeri: Medineuz-zevaid, ro/133, El-Adabui-ierüja.

--2/ 445, M iak o r ul ne so bih, )/ 1 1 46. Be hd ip tu n - na zn i n, 2 DOB." Muslim,73/58/1926." vulet: tt-uinnoaz, n/ss.

(20) Jfu an i di6a . p,uani p'togai Jüt laa a ahiha - p\auni pwpara (21)

koZnjovati somo Gospodor votre.""

Ebu Umame, radüallahu anhu, prenosi da je

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckao: "Ko budemilostiv, mokor se rcdilo o kloniu ptiöice, AUah & mu bitimilostiv na Sudnjem donu."zl

omer b. El-Hattab, radijallahu anhu, udarao je

tovjeka koji je tovario na deve ono ito one ne mogunositi.23

Ibn omer, radijallahu anhu, vidio je pastira kojinapasa stado na neplodnoj zemlji, a u blizini je bilo lUepomjesto za napasanje, pa ga je upozorio: "Te5ko tebi,premjesti stado na ono tamo mjesto! Cuo sam Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, da govori: Svoki ae pastir bitipiton zo svoje stodo.''2e

Omer b. Abdulaziz imao je slugu koji je radio snjegovom mazgom i svaki dan mu donosio dirhem zarade.Jednog je dana donio dirhem i po. Omer mu tada refe:"lzmorio si mazgu, pusti je neka odmara tri dana."{

r Ebu Davud, 3/55/267s. Imam En Nevevi i iejh El Albani ovo predanjesmatfaju vjerodostojnim. Vidjeti Rüodus-solihin,st. 556, i Es-Siisletursahiha, U64-65.

'�7 El Buhari, u zbn€i +Edebul-nufred, srt.15V381lEl Albani), Temmam,u.ljelu El Fevaid, 4/82/ 1293 lErRevdu l-bessa n), Et-T ahetani, VBa/75t3'El-Bejheki, u djelu Suabul'inon, 7/482/IIo7o, i Ed-DÜa, u zbirci A-Muhtoto, 6/263/15614 Kenzul'unno[], s dohrim lancem prenosilacavidietl Es-silsiletus sohiha, UV66.

rlbn sa'd, u d;jelu ft lob ekotulkubro, T /91. Udjeti: Es'silsiletus sahiho,1/67.

"Ahmed, s/273ls869, i El-8eiheki, u djelu Jrrb"limon,T/419/71063' sdobrim lancem prenosilaca. Vidjetl Es-Silsiletus-so h iha, UU68

30 Ebu Nuajm, u djelu Hiqetut evtio,s/260.

vode. Kodo je izaioo iz bunoru, ugldoo je pm koko dahie ijede zemlju od iedi Sßoo je u bunor i nopunio svoju cipeluvodom, o potom je svojlm ustimo däao tu cipelu sve dok nijepopeo, o ondo je napojio psa. Alloh ga je za to nogrodio ioprostio mu g rije he."2a

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uiao jeu jednu medinsku baiöu i u njoj ugledao devu. Kada jedeva vidjela Vjerovjesnika, sallallahu alejhive sellem, poöelaje plakati. Tada ju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,pomilovao po delu i ona je prestala plakati. potom jePoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao vlasniku deve:"Zor se ne bojä Alloho u pogledu ove deve koju ti je Onpodorio! Poäalilo mi se do je optercfujei teikim poslovimo idoje patE glodu.as

Ibn Mes'ud, radUallahu anhu, prenosi da su bili sPoslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na putu pa se onudaljio radi odretlene potrebe. Ashabi su vidjeli ptiiicu sdvoje ptieiia, i uzeli ptidiae. potom je doletjela ptica ipoaela snazno mahati krilima. Kada je to vidio poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao jet "Ko je povrijedio ovupticu? Vratite joj ptiöüa" Isto tako, Vjerovjesnik, sallallahualejhi ve sellem, vidio je spaljen mravinjak pa je upitao koga je spalio. "Mi", odgovorile ashabi, na ito Vjerovjesnik,sallallahu alejhi ve sellem, samo rc(.e:,,Votrom imo pruvo

zEl Buhari, str.498/2363, i Muslim,Ij /tgg/22442'Ebu Davud,3/23/2s4s, tt' t"t , etiijaii, t tn m Et Bejheki, u djetuMo fetus-sunen, 6/130/4183, s ispravnim lancem prenositaca. Vidieti:Sohihu t - te rg i b. 2 /554.

FOGLAVTJBI

KURBAN

Utemeljenost klanja kuöana

Klanje kurbana propisano je druge godine poHidzri, kada i bajram-namaz,3l Prinoienje zrtve utemeljenoje Ku/anom, hadisom ikonsenzusom islamskih uöenjaka.Prema jednom tumaöenju. Allahove rijeai: " '--:lr ;'r ;-, !rj'imaju znaaenje: "...pa klanjaj se svome Gospodaru ikurban kolji..."32 U najvjerodostojnijim hadiskim zbirkamazapisana su predanja u kojima stoji daje Poslanik sallallahualejhive sellem. kurban liöno klao.rr

U jednom predanju stoji da je Abdullah b. omerizjavio: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhive sellem, boravioje u Medini deset godina i (svakeje godine) klao kurban "-

Medu islamskim udenjacima ne postoji razilazenje uvezi s legitimnosti klanja kurbana, tj. svi su jednoglasni umiSljenju da je klanje kurbana p_ropis utemeljen vjerom i daje, ltaviöe, veliki simbol islama."

sveznajuai Allah rekao je:

tL v idjetit EI- F ikhu o Ie l- m e zo h ibil -etu eo, V 15.r EFKevsef, 2.$ El-Buhari, str 359/1712, l,4uslim, 13/100/1966, i neki drugi muhaddisiv Et-rfimizi, 5/6U15o1, Ahmed, 4/426/4955. lmam Et-Tirmizi ovo

predanje smatra dobrim, a iejh El-Albanislabim Vidjetl Doifus'sunen'str. 147.

3'Vidjeti: Efv€sit, 4/228, EI'Mugni,9/345, lhkanul ohkan' srt 695'

Serhuz-Ze*eii, 3/273, Rohnetul'unno, stt. 109' Keüoful-kino' 3/24'

Metkatul-mefotih, 3/5M, Es-SejlutdieffoL 4/73, El-Fikhu olelnezohibil'etbeo, 1n15, Advaul-beion, 5/416, Ei-Serhutnumtio, 7 1452,Fetavel-ledinetid-doino, \1/411 , i feisiruI'Allon, U561

(26) !{utan i aftifra - pwtni pwpiri

;c,ii'i"riu r$ty & ̂ i'J ß4,(56c t\ ht't{@:aPr5'91:ßa.r"AK6F

"Svakoj vjerckoj zajednici propisali smo klanje kurbanada bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stokekoju im On daje..."36 Iz ajeta se zakljutuje da je klanjekurbana bilo propisano u svim vjerozakonima koje jeSveviinji Allah objavio Svojim poslanicima.3T

Odlike kurbana

Klanje kurbana velidanstven je ibadet kojim semusliman pribliiava Allahu, dielle Sanuhu. Takoder, to jebila stalna Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, praksa.Postoji nekoliko hadisa koji ukazuju na odliku klanjakurbana, ali su se hadiski struönjaci kritiöki osvrtali na tehadise i osporavali njihovu autentidnost. Spomenuti hadisisu sljedeii:

,1. Ai3a, radüallahu anha, prenosi da je Vjerovjesni(sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Coujek ne moZeuraditi bolje djelo za Bojrom od klanjo kurbono.Kurbon ie no Sudnji don donijetl svoje rogove, vunu ipapke. Njegovo Ce krv biti ptimljeno kod AIIoho prüe

'u rt-sua;ai:a.3' vidjetl EtDianiu Ii ahkanil'Ku/an, 12/63, Tuhfetul-nevdud, stt. 61,

imamalbnul Kä.jjima, i Ej-krhul nuntio,l/4s3.

)r Aan a dftifta - paanni pupata (21)

nego lto podne no zemlju33, zato dobrovoljnoprinosite Zftvu.Be

Aiia, majka pravovjernih, prenosi da je Resulullah,sallallahu alejhi ve sellem, ptePotutio: "Koliite

kurbone i oeistite njima svoie duie, ier svakom iemuslimonu koji svoju Zrtuu okrene premo kibli, nienakrv, jetrc i vuno biti no vagi niegovih dobtih djelo noSudnjem donu.'a

Alüa, radijallahu anhu, prenosi da je AllahovPoslanik sallallahu alejhi ve sellem, jednom pril ikomrckaot 'o ljudi, koqite kurbone i oeekuite nagrcdu zoprolivenu krv, jer ono prilikom podo no zemliu odlaziu zoitiöeno mjesto kod Alloho.'ar

Zejd b. Erkam, radijallahu anhu, prenosi da suashabi upitali Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:"Allahov Poslaniöe, odakle klanje kurbana?" "To

ie

2.

3.

4 .

s Tj. prilikom klanja.3e Et-rnmizi,2/1us/3126 i 4/83/1493 (sakD, i El-Begavi, u djelu i€rhrs

sunno, 4/342/1124. t'r|am Et-Tirmizi i EfMubarekfuri navedeni hadissmatraju dobrim. [4edutim, imam El-Suhari, Ibn Hibban i Ez Zehebismätraju ga slabim, i to je preferirajuae miiljenje. Vidjeti: El-Musn',1J354 \uz El lhjo), Telhisul-nustedrck, 4/246, Tuhfetul-ohvel, s/41, k'S ils ilet u d - d o ifo, 2 / 1.4, i D o if u l - m etd ie i r- n b ih, str' 761

{Abdurrezzak, 4/388/8161, i Ibn Abdulbert 231193. Imam El-Bejhekiovoje predanje smätrao slabim. Vidjeti: Es sunenul- kubn, 9/419, i ElMedZnu,S/383.

{ Et-Taberani, u djelu fufvr"t, a/216/a319. U lancu prenosilaca ovogpredanja postoje prenosioci Musa b. zekeüja et-Tusted iAmr bHusäjn, a njihova su predanja ni;tavna. vidjeü, EI-Mugni ftd duafa'2/14Ji U43a, I Dalülnetüeti rcbh, tn.16).

(28) l{urran a ahiha - puuni p@pina

pruksa voieg oco lbrohimo", odgovori Poslaniksallallahu alejhive sellem. "A koliku nagradu imamoza njihovo klanje?", ponovo upitaie, na itaVjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori:"Zo svoku vlos njegove vune imat Cete jedno dobtodjelo.'42

5. Hasan b. Alüa, radljallahu anhuma, prenio je sljedeiiPoslanikov sallallahu alejhi ve sellem, hadis:"Kurbon Ce onome ko ga dobtovoljno zokolje,nodojuii se nogradi od Alloho, bitt zoitita odVotre.'43

6. Ibn Abbas, rad'jjallahu anhuma, prenosi da jeResulullah, sallallahu alejhi ve sellem, podsjetiomuslimane: "U ovom donua öoujek ne moie uraditibolje djelo od klonjo kurbona, osim uspostovuonjoprek in ute rod bin ske veze,'as

u lhn Madie,2/1M5/3127, Ahmed,I4/431/Ig1tg, i El Asbehani, u djeluEt Tergib, U242/3S6.lmam El-Buhari ovoje predanje ocüenio stabim,imam El-lvlunziri, El-Eusiri iEz-Zehebi niitavnim, a iejh ElAlbaniapokrif nim. Vidjeti: Es-surenu I kubn, 9/439, Telhisul- n usted rck, 2/ 422,Misbohuz-zudiodlo, 3/223, Doifut-tergib, V337, Es-sitsitetud-doifo,UI4, i Daitul netd2edrnbih,str. 163.

ß Et-Iabetanl 3/a4/2136.Islamski uaenjaci za ovo predanje katu da jeapokrifno- Vidjeti: Medimeuz-zevaid, 4/17, Es-Silsiletud-daifa, 2!tS, iDoifut teryib,1/339.

o'ri raberani, iVzltßgqs. U tancu prenositaca ovog hadisa postojinekoliko nepouzdanih prenosila.a. Vidjeti: MedZmeuz,zevoid, 4/It,Hutasotul-bedilnunir, U386, Es sibiletud-doifo, 2/13-14, Doifut-teryib, 7/331 , i Doiful-metdzetit nbih, srt. 163.

{ Ed-Dejlemi, u zbici Musnedul'lirderß, s/88/12177 (Kenzutunno\' iEd-Düa, u djelu ElMunf€ko, 3/411 lEs'Silsiletud'daifo). Lanac Prenosila'ca ovog hadisa niitavnim su ocUenili sljedeii hadiski eksperti: IbnHad;€r, Es sehavi, El-Adiluni i El-Albani Udieti: Et Telhisul-hobit'4/1484. El-MekosiduLhaseno, stt. 114/108, Keiful'hofo, vlaA, kSunenu vel-nubtedeot. stt. 114, re Es'Silsiletud doifo, 1/173. 3/411 i6/207.

o'El{akirn, 4/241/1524, i El Bezzat, L/481/836 lvuhtesonn zevoöovaj hadis niStavnim smaträ imam Ez-Zehebi i Sejh EFA|bani. VidjetilTelhisul-mustedrck, 4/247, Doifut'tergib, 1/331, i Es'Silsiletud4oifa,

uls-u ElBejheki, 9/476/1916r, i lbn t\,lenia,

Metolibuklio) | 7/18 lthoful hojera),

7.

9.

Jüulan i aftifta - p4aui p'.apini (2e)

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da jeVjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekaosliedeie'. "lzabtite lüepe kutuone jet Cete na niimo

johati p reko sirat eu p rÜ e.a6

Ebu Seid el Hudri, radÜallahu anhu, prenosi da jeResulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Fatimi,radüallahu anha: "ldi i prkustvuj kloniu svogakurbono jer ie ti s prvom kopi krvi biti optoiteniprethodni grüesi." Ona upita: "Allahov Poslaniöe, dali to vrüedi samo za ehli-bejt, tvoju porodicu, ili zasve muslimane?" On odgovori: "Ne somo za moJuporodicu, vei za sve muslimone.'aj

Alüa, radiallahu anhu, prenosi da je Poslani(sallallahu alejhi ve sellem, rekao Fatiml "o Fdtima,prßustuuj klonju kurbano jer s prvom kopi ktvi bit Ceti oproiteni svi grjesi. Tvoj te kurbon biti donesen nosudnji dan o njegovo meso i kN tezi sedomdesetputo väe, po Ce biti stov\en no tvoju vdgu.ß

Musnedu, 6/243 IEIu djelu Ed-Dohojo,Ebu sejh

(30) X{utan i aAifta - pratni pwpiri

10. Abdullah b. Abbas, radijallahu anhuma, prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhive sellem, rekao:"lmetok se ne mo2e uloziti u AIIohu dro2u stvor od2rtue koja se prinese za Bojram.ae

Imam lbnul-Arebi el Maliki zapisao je: "Ne postojivjerodostojan hadis koji ukazuje na posebne odlike kurba-na.5 tim u vezi, prenesena su samo öudna i neispravnapredanja."so lbn Hadier, Es-Sehavi, El-l\4enavi i E3-Sukajrinaveli su ove Ibnul-Arebüeve rüeti i nisu ih komentirali,sl5to nam, uistinu, ukazuje da je vjerodostojnost predmetnihhadisa sporna. I iejh Bekr Ebu Zejd pozvao se na izjavuudenjaka koji kaZu: 'Ne postoji ispravan hadis u vezi sodlikama klanja kurbana."s'�

Pa ipak, Ibn Abdulberr kaZe: "U vezi s odlikamaklanja kurbana prenesena su dobra predanja", te je kaoprimjer naveo navedeno Ibn Abbasovo predanje.53 ImamEn Nevevi, autoritet Safijske pravne 3kole, ostavioje sljedeiizapis: "Naia pravna Skola smatra klanje kurbana boljim od

U354 lEl-Musni El /i/d) i El Asbehani, u djelu Et-Teryib, 7/241/3ss.lmam El-Bejheki navedeni hadis smatra slabim, a iejh El Albäniapokrifnim. Vidjetii Daifut-tersib, 1/338, i Doiful-netdienrnbk, stt.

ae Et-Taberani, 11/r4/Iogg4, Et,Bejheki, 9/438/19014, i Ed Darekutni,4/181/4707. Po islamskim utenjacima, hadis je niitavan. Vidjeti: El-Dievherun neki, 9/438, MedZneuz-zevoid, 4/17, Es Silsiletud-doifo,412 ß, i DoifutnetdZenrrubih, stt. 163.

so vidjeti Aridatul-ohvezi, 4/3.'\ Vidjeti Et-felhisul hobir, 4/1484, E(Mekasidul hosena, stt. 114, Fejdul--Kodit, 1/618, i Es Sunenu vel-mubtedeot, stt. 174.* Vidjeti: f.- Iolrdis, str.109, iejha Sekra Ebu zejda.- Vidieri: Et-Tenhid, 23/192.

t{M&an a qßißa - paaMi pupiaa (31)

sadake udijeljene u protuvrijednosti, navjerodostojnih hadisa koji govore okurbana."s4 A Allah, opet, najbolje zna.

osnovu poznatihodlikama klanja

Mudrost klanja kurbana

Kada je rijeö o mudrosti klanja kurbana, sveznajuaiAllah najbolje zna zbog iega i iz koje je mudrosti propisaoodretlenu vrstu i formu ibadeta, i samo On poznaje njenusuStinu. Ipak polazeai od raspoloiivih dokaza, mozemokazati da su sljedeai razlozijedni od niza razloga i mudrostiklanja kurbana:

1. PribliZavanje Uzviienom Allahu; Plemeniti Gospodaru Svojoj öasnoj Knjizi kaze:

fr a,; < 6 i4ai ::,, 4. ig) dgi 6* a57 iL 3 \t@t#riJ;lbL3;iin-i

"Reci: 'Klanjanje moje i obredi moji, i iivot moj,i smrt moja, doista su posveieni Allahu,cospodaru svjetova, koji nema sudruga; to mi je

narealeno ija sam prvi musliman."55Takoder:

q;t aß :64 üjti ̂ 6. ss \rit' {i üjJ' 6i \Y. i y

s vtdjeti: El-Medznu, 8/4M.5t El En'am, 162-163.

Q2\ fi! tan i a&ina . p&tt!ü ?apha

{2t :"1( itß\ii'<t..ß"Do Allah nete doprijeti meso njihovo i krvnjihova55, ali ae Mu sti6i iskreno uöinjena djelavaaa, tako vam ih je pottinio da biste Allahaveliiali i zato 5to vas je uputio."sT

2. Zahvala na blagodati stoke koju nam je potdinio nasStuoritelj; Allah, dZelle ianuhu, rekaoje:

t* fi ö f,S:ry W lt,Äi #3 J K q!K, 4!j6 \(a.1. .,,..?.2'i|. .rai1 | t if. ,- . ,>. .,,..r- sp -,4e e,, y"*v w y. (ä rt..s Eb Sj:.

{@6;K6!€ßK"A deve smo vam uöinili jednim od obredahadidä i vi u njima irnate dobro. zatospominjite Allahovo ime kada budu zä klanjepripremljeng stojeai s jednom svezanomnogom. a kada padnu na zemlju, jedite ih. anahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga kojiprosi; tako smo vam ih potöinili da biste zahvalnibili."s3

3. O2ivüavanje prakse Allahovog poslanika lbrahima,alejhis selam; SveviSnji Allah kaZe:

Sß Aä nJ zu:ti a- 63 O, U.ta Gai'a; .;ti fft '*

!'r4\iG.ai:,6oL.r+..i3u,1J,1ÄiJ\1:,;:.\ty

]l1. meso i krv deva." ElHadidi, 31 .$ etraa;a:,:0.

Jüutani.aAißa-prauip'o9ioi (33)

'gti itt "3@ t+6gi'^t":'ti{g.g]^ Eir.,ß16'1-tßir.x; @ t $ g*jr J 6 ai@'$:;At 4 dK q

{@/J"et"f kada njih dvojica posluiaie, ion ga aelomprema z€mlji poloii, Mi ga zovnusmo: 'O

Ibrahime, ti si se objavi u snu odazvao - a Miovako nagrailujemo one koji dobra djela öine, toje, zaista, bilo oöito iskuaenje', i kurbanom ga

velikim iskupismo."5e U hadisu koji je (sa slabimlancem prenosilaca) zabiÜeiio imam Ebu Davud odDiabira b. Abdullaha, stoji da je Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, na Kurban-bajram zaklao dvadebela rogata kastrirana ovna, ineposredno predklanje izgovarao: "Okretem lice svoie onome koii iestvo o nebeso i Zem\u, po uzoru no ißtu ujerutbrahimovu, i ja nßam idotopoklonik ^n

Pokazatelj dovjekove bogobojaznosti:

{@ -;ß ii. tif fi "F &,;; 44't"A ko poitiva Allahove Propise - znak je

bogobojaznosti srca.""oliienje dobra koje se vraia onome ko prinese

kurban; UzviSeni Allah rekao je:

4.

5.

s ts saffat, to2 toz.60 Ebu D avud, 3/95/27 95.6! Et-HadZd;32.

(34) ttu la& i dßißa, - p'&tni p4o"ina

' i ' "."1 ? Q fJ ;i rF:1 rt tJ tilit; <,Äi;,

"A deve smo vam uöinili jednim od obredahadidia i vi u njima imate dobro..,"62 Ebu Hazim,poznati udenjak, pozajmio je novac za kurban, ikada je upitan u vezi s tim, samo je odgovorio:"SveviSnji Allah kaie: '...vi u njima imatedobro...'."63

Ostvarenje blagostanja i poticaj na radost iveseljeporodice i komiija na dan Bajrama; Nutejia el-Huzeli prenosi da je Poslani( sallallahu alejhi vesellem, rekao: "Doni teiriko@ jesu doni jelo, plm ispominjonjo AIIoho.6s

Jadanje bratstva i bliskosti medu vjernicima kojizajedniöki uöestvuju u klanju kurbana, kada,naprimjer, sedmerica uiestvuju u irtvovanju jednekrave ili deve, o öemu iemo kasniie oovoriti.

Jüulan. i aAiAa - praani p,topi.ti (3s)

nekoliko uaenjaka, izmetlu ostalih: Ebu Hanife, imam N4alik(po jednoj vezüi), El Lejs b. sa'd, Er-Rebia, El Evzai, nekimalikijski uienjaci i Ibn Tejmiije."'

Ovi uaenjaci obaveznost prinoaenja kurbana dokazuju sljedetim argumentima:

1. Rietima Uzviienog Allaha:

\@3ii"t , r ; ,"...pa klanjaj se svome GosPodaru i kurbankolji..."67

Komentar: komentatori Kur'ana, Allahove, dielleSanuhu, rüeöi: "...i kurban kolji..." tumaie na nekolikonaaina, pa se, shodno tome, razlikuje znaienje ajeta.63Prema tome, ovaj ajet nije jasan argument koji ukazuje naobaveznost klanja kurbana. Imam El Kurtubi smatra dacitirani ajet ima sljedeae znaöenje: "Klanjaj se svomeGospodaru i kurban kolji u ime svoga Gospodara."6s

2. DZundub el-BedZeli, radijallahu anhu, prenosi da je

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckaot "Ko ie

zaklao kurbon priie bojram-nomaza' neka zokoliedrugi, o ko niie, neko sodo zokolje'0

55 Vidjeti: EfM"bsut, 12/8, i EI Minhodi, 13/93, imama En-Nevevua,Medtnuul-fetovo, 23/162, Undetul'kon, 6/211 i 3O5' HilJetuLuleno'3/369, lolaus-sunen, 11/235, i Ei Sehul'nuntio, 7 /454.

6'EFKevser,2.ü vidjeri: zodul-nesn, 4/498, EtMuftin, 5/350' i Ed'Duftut nensur,

6/689.6e Yi.ljeri: zadut nesir,4/498, i sohihu tikhis'sunna,4361-'o El-Buhari,str 1214/5562, i [,1urlim, 13/921960.

6.

7.

Propis klanja kurbana

Prethodno smo spomenuli da islamski udenjaciimaju jednoglasan stav u vezi s legitimnosti prinolenjakurbana, ali se podvajaju u miSljenju da li je to obaveza(vadiib) ili krajnje pohvalno (sunnet). prvo miiljenje zastupa

e rt,Haa:a;, ge.B Viüett: Teßi.ul-^ufanil ozin, 3/2]2.s A ro suJedanäe5ti. dvanae<ri i rnnae(r: ddn rLt hrdtdzera.'5 Musl im,8/15/1141.

(36) J{utan i a6i&a - putai pupiti

Komentar: Iako je izreien u imperativnoj formi,hadis ne objainjava propis klanja kurbana, vei vrijeme ukojem se kurban treba zaklati. Zapovüest za ponovno klanjenakon bajram-namaza ima status rüedi: "Ponovi namaz!",upuaenjh onome ko je klanjao duha-namaz prije izlaskasunca. _

3. Ebu Hurejre, radüallahu anhu, prenosi da jeVjerovjesnik sallallahu alejhi ve sellem, rekaosljede(e: 'Ko bude u moguhosti do zokolje kurbon,pd to ne uöini, neka ne dolozi na musollu.a2

Komentar: Islamski se udenjaci razilaze u vezi s timdopire li ovo predanje do Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, ili su to Ebu Hurejrine rüeöi. Imam Et-Tirmizi, EdDarekutni, Ibn Abdulberr, Et-Tahavi, Ibn Abdulhadi inekidrugi smatraju da su ovo rijeöi ashaba (mevku0.73 povrhsvega, predanje nüe jasan argument da je klanje kurbanaobavezno.Ta Imam lbn HadZer el-Hejtemi smatra daspoljainje znadenje ovoga hadisa ukazuje da je sustezanje

tr vidjeti. Fethul Bon, rc/6.ttlbn vua;", 2/rM4/3123, El{akim, 4/2s' 5h5, i Ed Dar€kutni.

4/189/4717, s lancem prenosilaca oko ;üe vjerodostojnosti postojirazilaienje. Vidjeti: El-Medtnu, 8/354, Mßbohuz zudiod\o, 3/222, isa h ih u I - d ia m io. 2 / 1106.

lt Vidjeti. Es-sunenul kubro, 9/431, Et-Tenhid, 7/17 IFethut Motik,Tenkihut-tahkik, 2/62, inranra Ez zehebija, Tenkihut-tahkik, 2/4s8,imama Ibn Abdulhadüa, Fethul Boi, 10/6, Bulugutmeron, srt. 2gt,sahku fikhis-sunno, 2/368, i Fikhul udhiio, stt. 22.A vidjeti: NosbuHojo, 4/2ot , i Fethul-Ba;i, ß/6.

od klanja kurbana v_eliki grÜeh, mada ne zna da je Uedanuöenjak tako izjavio."

4. Alija, radijallahu anhu, prenosi sljedeee Poslanikove,sallallahu alejhi ve sellem, njeä: "Klonie kurbonoderogirolo je pinolenje svih drugih Zttovo, orcmozonski post ostole vrste posto.d6

Komentar: Nakon Stoje naveo ovo predanje u svomSunenu, imam Ed-Darekutni rekao je: "Predanja El-Muse.ijiba b. Serika su izrazito slaba." lmam lbn Hazm, El-Bejheki, tbnul-DZevzi i lbn Hadier predanje su takotlerocüenil i slabim.T tmam En-Nevevi i5ejh Ei Sinkiti pozivaju

se na konsenzus hadiskih struinjaka u vezi sa slabosti ovogpredanja.Ts

5. Mihnef b. sulejm, radijallahu anhu, prenosi da je

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dokje stajao naArefatu, na oprosnom hadidiu, rekao. "o liudi'svako je domaCinstuo obovezno godßnie zaklotijedon kurbon."le

Komentar: Neki hadiski struinjaci prigovorili suovom predanju, dok ga drugi prihvataju.3o Ebul-Abbas el-

1s vidieü: Ez-zevodü, 7!457 .'6 El Äej heki, 9/439/19019 , i Ed Darckurni, 4/\86/4702.n Vdjeti: Tenkihut-tohkik, 2/63, Nosburrcio, 4/208. undetuLkon' 6/306'

Ed-Dinjo, )/213,i E silsiletud-doifo. U1U 3os7' vidjerlt El Medimu, 8/3s6, i Advoul'bejan, 5/420.Tttbu Davud, 3/93/2788, Et-Ii.mizi, 5/73/1518, i lbn Mad:e,

2/1M5/3125.to Udjteti El Medtmu, S/35s, i El'Minhodi, 13/115, imama En-Nevevua,

El-Mukin, s/3so, Fethul Boti, 10/6, i Tuhfetul ohvel' s/14.

(38) J{ulan i aAiAa - puwni pupiai

Kurtubi i lbn Had:er smatraju da kontekst ovog predanjanije jasan argument kada je rijet o obaveznosti klanjakurbana." Ova tvrdnja dobüa svoje pravo znaienje kadaovo idruga predanja iz kojih se nazire obaveznost klanjakurbana uskladimo s razumijevanjem najbolje generacijemusltmana.

Dakle, argumenti iz kojih se zakljuiuje obaveznostklanja kurbana onome ko je u moguanosti, ili su nejasni, ilisu slabi.

Druga skupina utenjaka klanje kurbana smatrapriturdenim sunnetom. To je stav sljedeiih islamskihautoriteta: Ebu Bekra. Omera, Ibn Mes'uda, Alkame, l\4alika(po odabranoj vezti), Ebu Jusufa iMuhammeda b. Hasanaei-Sejbanüa (Ebu Hanifinih uienika), Ei Safija, Ahmeda,Ishaka, Ebu Sevra, El-Muzenia, El Buharia, Ibnul-Munzira,Ibn Hazma, dakle, stav izrazite veaine islamskih udenjaka.s,

Oni se rukovode sljedeiim argumentima:

1. Ummu Selema, radijallahu anha, prenosi da jePoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ,Ko

htjedne zokloti kurban neka ne uklonjo dlake s tnela,

3t Vd/,jeti. EL-Mukin, S/3SO,i Fethul Bora 10/6.e vidje\it Ettstbkot, s/426, El-Muhallo, 7/3s8, El Hovit-kebt, ßnl,

Bidojetul-nudhehid, 7/42a, El Mugni, 9/345, El,thtijor, 5/411, Ahkamut,Ku'on, 4/423, iniama llrnul Atebiia, EI Muthin, s/348-34s, EI MedZnu,6/354, El Minhod;, 13/175, Serhul Buhoi, 6/5, imama Ibn Bettata,Torhut tes b, 5/192, HilJetutuleno, 3/369, Undetut koi, 2I/144.Fethut Boi,lo/s, Avnulnobud, 1/342, Et Revdatun nedüo,2J468, EI-Mevsuatul frkhiia,4/76, Mesoilul'dtunhu. U4OO, i Fetavet led1netiddoina.1U41,8.

niti ßta s koile u pyih deset donoe3." lJ drugompredanju stoji dodatak: "...i neka ne krati nokte.'e APoslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rtefi: "(o

htjedne zoklati kurbon..." ukazuju na to da klanjekurbana nüe obavezno, vea da je dobrovoljnooJero.-

Komentar: Iz iztaza "ko htiedne" ne mora nuznoproisteii da je klanje kurbana dobrovoljno. To je slianoizjavi: "Ko bude namjeravao obaviti hadid:, neka pripremipoputninu", öto ne ukazuje na to da obavljanje hadzdia nüeobavezno.36

2. Ibn Abbas prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, rekao'. "Kurban

ie meni obovezo, ovomo sunnet.'ßl Kontekst navedenog hadisa jasno

ukazuje na to da kurban nije obavezan.ss

Komentar: Zbog slabog lanca prenosilaca, ovopredanje ne moze se uzeti za argument.

3. Ebu Seriha (Huzejfa b. Usejd el-Giffari) izjavio je:

3'Tj. prvih deset dana zul hid;d:eta.& Mustim, 13/11s/1977.'5 viüeri: Et Tenhid,T /18 19lFethul Malik), Bidajetul'nudztehid'\/429,i

Fejdul-Kodir, V421 .6 Uporcdiri: Medinuul-fetovo, 23/1'63, Fethul-Bai, \o/20, i Merkotut

nefatih,3/51o.t7 Ei Taberani, 111207111614,Ed Datekutni,2/75/1615, sa släbim lancem

prenosilaca. Vidjeti: Tenkihut+ohkik, 1/s03, Ibn Abdulhadija, Sakirove

opaske na El'Musned, 2/502, Es-silsiletud-doifo' 6/493'494' i DoIfulüonia, s!. 336 1228s).

u l)porcdlti: ElHovil kebir, 15/11,.

l(40) Xüt an i a&ißa - p,wni prapiti

"Znam da Ebu Bekr iOmer (ponekad) nisu prinosil ikurban."se

4. Ebu Vail prenosi da je ashab Ebu Mes'ud el Bedriizjavio sljedeae: 'la ponekad ne zakoljem kurbaniako sam u moguanosti, iz razloga da moje komiüene pomisle da mije to obaveza."eo

5. Prenosise da lbn Omer klanje kurbana nije smatraoobaveznim.sr U drugom predanju stoji da je lbnOmer rekao: "Klanje kurbana je sunnet i oblikposluinosti."e2 Imam El Buhari u svome Sohihunaslovioje poglavlje: Ko nje kurbonaje sunnet.ej

Poitoje naveo neka od spomenutih predanja. imamEi Satibi rekao je: "Ovaj se stav prenosi od velikog brojaispravnih prethodnika."sa

"eUaunezzat<, 4/3U/a139, El Bejheki, 9/44a/rsB4, EbLr Bekr elBasdadt, I d)etu Ed-Dahaja ilbn Ebu HaFema, u d.jelu Et roih,4/1496lEt Telhßu!-hobir),Et Iahaui, u djelu Serhul.neoni,4/ 147, Vekta, u djetuAhbaruL-kudo, 3/4142, i lhn Nazn, 7/358. Ovo predanje ispravnimsmatraju sljedeai hadßki struanjaci: Ibn Hazm, En-Nevevt, rbn Had:er iEl Albanl. Vidjeti: +,^4uro o, 1 /19, El M ed inu, 8/356, Ed Dircj o, 2/215,i lntoul-golil,4/355.

eo Ahdunezzak,4/3a3/8I48,8149, i El Bejheki, 9/445/1913:ü. tbr Hazm,Ibn Hadt€r i El-Albani ovo su predanje okarakterizifäti ispravnim.

-.Yldjeti: El Muha o,1/358, Et-Telhisul-habn,4/1,496, i tvout,golil,4/355." El Bejheki, 9/44sl19040 Ibn Hazmje ovo predanje ocijenio ispravnim.vidjerl: Et - M u ho llo, t ßsa.e'�El Buhatl, 21./144 lundetul-korl muatekan. rbn Hadier je ovop ed.te \märräo dob i^ vidte,|: Fpthul Bat:. to/6e3 viüei. aeüut, Buhoti, 6/s, imama rbn Bettata.

e Vidjeti: Etlotisom, 2/332.

flt!^tat a qßiß.r - p&ani pta.pira (4t )

lbn Hazm wrdi: "NÜe potvrdeno da je Uedan ashab

klanje kurbana smatrao obavezom."esImam El-lVaverdi kaie: "Navedena predanja ukazuju

na konsenzus ashaba o tome da klanje kurbana nte

obaveza."e6

Prve su generacije ponekad izbjegavale klanje

kurbana iz bojazni da ljudi tu praksu ne prihvate kao stroguobavezu.eT

Posli je navedenih obostranih dokaza, mozemokonstatirati da je miSljenje veaine uienjaka zasnovano najaiim argumentima i da je klanje kurbana sunnet. Pa ipak,ne bi trebalo da imuini muslimani izostavljaju ovaj ibadet,jer je klanje kurbana veliki simbol islama i praksa

muslimana kroz generacte.

Imam lvlalik govorio je: "Klanje kurbana je sunnet, i

ne predstavlja mi radost da imuini muslimani ostavljaju tupraksu."es

Imam Ahmed (po jednoj veziji) rekao je: "RuZno je

da onaj ko ima moguanosti izostavtja klanje kurbana."ss

Hanefijski uienjaci Ebu Jusut lMuhammed iEt

Tahavi kazu: "Klanje kurbana nije vadiib vea je sunnet; nije

"' vidjeti. Et Muholla,1/3s8.e6 virljetl: EI'Hovil kebiL 75/72.n'vtaj.ti tL uufttm, s/349, lmama Ebul'Abba'a eL Kurtubija, I El

lotison,2/416.es vidjeti) EL Munteko,4/796. s iano tome izjavloje lmam Ei-safi' vldjeti:

EtUnn,3/15Le Vdd)eri: FethutBon,lA/5,I Avnul nobud, T/344

-F

(42\ Jüaü4n i anina - p&t ni pupini

dopu3teno da ga imuöni muslimani izbjegavaju.,, l00

Imam En Nevevi konstatirao je: ,,Klanje kurbanapritvrdeni je sunnet i veliki simbol islama, ko je umoguanosti treba ga prakticirati.,,lot

Ibn Usejmin i Sejj id Sabik rekli su:,,Klanje kurbanapriturdeni je sunnet i ruino ie da qa imu(an muslimanizostavlja."ro2

Neki malikijski utenjaci smatraju da ae se povestiborba protiv stanovnika onog mjesta aiji svi gradaninamjerno zapostave klanje kurbana.103 A Allah najbolje zna.

Sta ne smije iiniti onaj koiefava zaklati kurban

tfutlan i aftifta. - puaai pzopioi (43)

uklanjanju dlaka, otkidanju (malih) dijelova koze iodrezivanju noktÜu onome ko namjerava prinÜeti zrtvu.Islamski uienjaci u vezi s ovim pitanjem imaju razliiitestavove. Seid b. el Nlusejjib, Er Rebia, Ahmed, Ishak, Ibnull\y'unzir i Davud smatraju ove stvari zabranjenim, 5todokazuju spoljainjim znaöenjem hadisa

Imam Malik, pojednoj veEiji; Ei Safi i izrazita veainauienjaka Safljske pravne ikole smatraju da je uklanjanjedlaka s tijela, otkidanje dijelova koze i kraaenje noktUupogrono.

Imam Ebu Hanife i lValik, po drugoj veeij i, smatralisu da to nije problematiino.los

Nedvojbeno je da je prede ne iiniti ono öto je

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio, radilo se opogrdnom il i zabranjenom postupku.

Vlüeme klanja kutbana

Sveznajuai Allah propisao je klanje kurbana u

najboljem danu, öto stoji u Poslanikovom, sallallahu alejhi

ve sellem, hadisu koji prenosi Abdullah b. Kutt: "Naiveai don

u AIIaho jeste don u kojem se prinosi 2rtvo o zotim don

'oe vtdjeri: Meolinus'sunen, 2/1s6, Et Tenhid' l7/Bs Sethus sunne,

4/348, Et'Mugni, 9/346, EI Minhodi, 13/116, EtMedinu' 8/363' El

Mufhin, 5/382, Hilletut ulena,3/371'312, Undetutko'i' 21/158 i

BezLutnedihud,13/72.

Ummu Selema, radijallahu anha, prenosi da jePoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao.. ',Ko htjednezaklatl kutuon neko ne uklonjo dloke s tielo, niti üto s koZeu ptv[h deset dono." U drugom predanju stoji dodatak: ,1..tneko ne odrezuje nokte.aoa

Ovaj je hadis najjasniji argument kada je rijeti o

rM Vidjeli: Et-Tenhid, 23/I8g, El rstukat, 5/421, Et Dzoniu ti ohkanitKu|on, 15/101 ,I Fethu gor.\0/5.

LoL Yidjeti: Revdotut-tatibin, 3/ J,g2.ß'�Vidjeti: Med;nuu tetavo ve rcsoit,2S/tS, re | 22, i rikhus sunna,2/795.

Lo3 Vidjeri: MevohibutDielil, 4/362.e Musl jm, 13/11s/1977.

(44) X{u Aan i a6ibA - ?rami pupita

nakon Kurban bajromo.Aa6

Ukbe b. Amir prenosi da je poslanik, sallallahu alejhive sellem, rekao: "Dan Arefoto, don klonjo kurbono i doniteiriko noii su blogdani.Aor

Sejhul-islam lbn Tejmüe zapisao je: ,NajboÜi dan usedmicijeste petak, po konsenzusu islamskih utenjaka, anajbolji dan u godini jeste Kurban-bajram."10s

lbn Redzeb tvrdi da je Kurban bajram vrednüi odRamazanskog bajrama.los

Islamski se udenjaci razilaze o pitanju vremena ukojem se moze prinieti kurban, ajednoglasni su u miiljenjuda to nüe dopuiteno uöiniti prije zore prvog dana Bajrama,i razilaze se u pitanju kada poiinje vrijeme klanja.llo

DZundub b. Sutan el BedZeli prenosi da je poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko je zoktao kurban prienamoza, neko prinese drugi kutbon, o ko n[je zokloo, neka

Jüu&an i aaiha - paaui pupiti (45)

zokoue u ime Alloho.""'

Enes b. Malik prenio je sljedeie Resulullahove,sallallahu alejhi ve sellem, rijeii: "onoi ko ie zokloo kurbonprije nomozo, zoklao je sebi, o ko je zakloo posliie namozo,on je upotpunio klonje kurbono i postupio prcmo praksi

muslimanö.Ä72

Nesumnjivo je obaveza postupiti prema

Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, hadisu iklanjukurbana pristupiti tek po obavÜenom bajram-namazu, jer

sva mialjenja koja nisu u skladu s Vjerovjesnikovim,sallallahu alejhi ve sellem, rietima, uz obavezu njihovoguvai:avanja, ne smiju biti prihvaiena. Generalno, ovo sumiöljenje odabrali imam Ebu Hanife i Ahmed, te imam Eö-Safi, Ibn Tejmüe i veaina islamskih udenjaka.113 Sejhul-islamsmatra da klanje kurbana prije obavljenog bajram-namazaima status obavljanja namaza prije nastupa njegovogvremena.l14

Taj njihov stav u skladuje s ajetom:

4'@;;r'Jtsg'''koji se, po jednom tumaöenju, prevodi na sljedeti naiin:"...pa klanjaj se svome Gospodaru i kurban kolji...""'Naime, u navedenom je ajetu prvo spomenut namaz pa

s El-guhari, str.1212l5549, i tvluslim, 13l92l1960.1u EFBuhari, str.1211/5546, i Muslim, 13/9411961s Uporediti: EI-Unm, 3/141, El'Mebsut, 12/10, EI-Mugni' 9/358'

MedZmuul fetova, 2t/420, ElFetovel irakiija' 2n98, Hilktut'utena'3/310, Fethul Boti, 10/24, i Nejluleu'tot, 5/147

u vd�jeti. El Fetavetirokijjo, 2/199.11'tt-revser, z.

t6ebu Oavud, 2/153/1765, Ahmed, I4/376/LB916, Ibn Huzeime.4/2t3/)A66, ilbn H:bban. l/5Vt811. s i(pravn'm rdncem preno,iiaca.v \djeti: s o h ih u I - d t a n io, I / 242.

ut Et-Tirmizi, 3/411/773, Ebu Oavud, 2/320/24j,g, i Ed-Darimi,U22/1764. lmam Er-Iimizi, El,Hakim, Et[4unzii, Ez-zehebi i ieih Et,Albani ovo preddnje smarräju ßprävnim. vidjeti: Tuhletul ahvpzt.

,^.3/419, Sohihu mevoridit zon on.r/40t,i trvoutqalil, 4/1. J0-131 .*' vidjeti Medtmuutfetova, 25/288.M vidjeti: Letoifu l-meanf,srt. 482.ffi Ualteti: tt-UZna, str. 28l2S0, imama tbnut Munzna. Et-Temhid.

23/L81i 195, EI-Muha o,5/81, terhus sunno, 4/328, Sehut Buhon.6/25, imamalbn Bettala, iEl Medimu,8/360.

(46) 5üu6an i a&i&a - pxaani pupi.oi

onda klanje kurbana.ll6

Po miiljenju veaine islamskih uienjaka, kurban jedopuiteno zaklati i dva dana poslüe Bajrama (tj. do zalaskasunca dvanaestog zul-hididieta), a po autoritetima öafiskepravne Skole i öejhul islamu lbn Tejmüi, tri dana poslüeBajrama.1l7

N4iSljenje iafüskih uöenjaka utemeljeno je naPoslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, rijet:tma:. ,,Doni

teirika jesu doni predvideni za klanje.Ä1s

Sto se tiöe dokazä veöine islamskih uaenjaka, to suizjave nekih ashaba.lle

Nafia prenosi da je lbn Omer rekao: "Kurban semo:e klati dva dana nakon Bajrama."r20

ü vidjeti: Advout-bejon, s/4r6.n'vidjet| Et-Temhid,7/20 (Fethul Matik), EI MedZnu, 8/360-361.

Te[situL Kufonil azin, L/2s2, Hil'jetututeno, 3/310, Sethu sahihilBuhon, 20/122, imäma El Kirmanüa, Zadrl-neod, 2/319, Undetufkai, 27/114, Fethul-Bori, 10/10, El-tnsof, 4/86 87, Serhuz Zu*oni,3/111, Nejlul ertar, s/748, Iolous-sunen, U/2s4, i Moifetu evkatil-ibodot. 2/256.

1u Ahmed, 13/143/16696, Ed-Darckutni, 4/188/4711-4713, i Et-Beiheki.9/491/1q39. EbJ Hatim eFRa4. El Bejhe(i. Ibn Abdutberr, Ibnutlurkmani, Ibn Had;er, €l,Ajni i neki drugi muhaddisi prigovarati suovom h:disu.Ibnul Kaijim, Ei,sevkani i Et-Atbani ipak smatraiu da iehadi< dobar ,,bog rnojtva lana.ä prenosilaLd kojimä je prene<m.vidjelj: tleluL hodis,3/1s, imama Ibn Ebu Hatima, Et-Tenhid, j/21lFethulMolih, Ettstizka\ s/4s2, EI DZevherun neki, s/4ss, EtMedimu, 8/36L, Zadul neod, 2/319, Fethut-Bori, IO/tt. Et TelhisuLhabiL 4/7492, El-Binojo, \2/21, NejluteetaL 5/149, i Es Stsitefussohiho.5/617.

tre vidjeti: Et Med;nu, 8/360, i undetut koti, 27/148.

fluian a qftifta - puoni pqapiaa (41)

Katada prenosi da je Enes b. Malik izjavio: "Kurban

se kolje nakon Bajramajoi dva dana."1'�1

Sliöna se izjava prenosi od omera, AIije, lbn AbbasaiEbu Hurejre, alisu lancitih predanja diskutabilni.-"

Pored ova dva, postoje i neka druga miöÜenja, ali suneosnovana i nÜe poznato da ih je zastupao neko odashaba, tvrdi imam Ibn Abdulben.l ' �3

Najbolje je zaklati kurban prvog dana Bajrama, i tonakon klanjanja bajram-namaza, tim prije jer su tako tiniliAllahov Poslanik, sallallahu alejhive sellem, i njegoviashabi.Ko, pak, ne zakolje kurban u odabrano vrÜeme, vecinaislamskih uienjaka dozvoljava njegovo klanje do zalaskasunca drugog dana, a neki, opet, to dopuötaju do zalaskasunca treaeg dana te3rika (trinaestog zul-hidZdZeta), aUzvi3eni Allah najbolje zna.

Kada se radi o klanju kurbana noau, Ebu Hanife, EiSafi, Ishak, Ebu sevr i veaina utenjaka to smatraju pokude-nim. Imam lValik to nije dopuitao, dok Ibn Hazm ne pravi

nikakvu razliku u tom pogledu.l2a

u0 Malik, 3/11Vl071,svjerodostojnim lancem prenosilaca.ü1Ibn giiran, u djetu El Emali,434. Preuzeto iz djela: Asorus'sohoba'

3/1106. Ibn Hazm je ovo predanje ocijenio ispravnim Vidietii ElMuhollo, I /311 .

D vidjeri:lbid.,1 /311 .D vidjeti: El-lstizkar,5/452,i Mo fetu evkotil ibodot,2/525-53su vidjeri: EI Muhallo, t/377, El MedZnu, 8/361362' Tebiinuthakaik,

6/418, i NejLuI evtar, 5/149.

(48) l{uean a a&ißa - p,uuni p,.apiia

Zivotinje koje se prinose za kurban

Islamski uöenjaci jednoglasni su u miiljenju da se zakurban mogu prinijeti ietiri vrste iivotinja, odnosno osam uparu: deve, krave, ovce ikoze. Imam lbn Abdulberr, JbnHazm, Ibn Ruid, El-Kurtubi, En-Nevevi, Es Sanani i nekidrugi autoriteti naveli su konsenzus pravnika o ovompitanju.1'�5

UzviSeni Allah rekao je:

{,';{'4 U {t u,g e.tJ: r:6 a lt "s'te:6)"Da bi ime Allahovo spominiali u danima poznatim zatoito ih je opskrbio iivotinjama domatim...,,125

U drugom ajetu Sveviinji Allah ka2e:

\;:\it'r1&l:ü\"Dopuita vam se stokä..."127 Imam Ei-5afi ka2e: ,Niie mipoznato da postoji razilaienje da se pod tim podrazumlevaosam vrsta u paru: deve, krave, koze i ovce: ,I to osamvrsta: par ovaca i par koza', a u sljedeaem ajetu stoji: ,...ipar deva i par krava..."'123

D5 Udjeti: Et-Ienhid, 23/taa, Merctibut-id;no, stt. t6 i ao, Bidajetulnudaehid, 1/430, EtDianiu Ii ohkomi(Kur'on, Is/rol, EI-MinhodZ,13/98, El Med'mu, 8/366, Subulus setan, 4/IB6t, i El-Mevsuotul-tikh0a,a/81.ü tlaaa;a;, zt.

* tt ti4aide, t.u' El En'am, 143-144. Vidjeti: ffunm,3/78, imama Ei 3äfia.

(4e)

Ne postoji vjerodostojno predanje da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, i l i neko od ashaba prinosio

kurban osim od ove ietiri vrste, a Allah najbolje zna 12e

DZabir prenosi da je Poslanih sallallahu alejhi ve

seflem, rekao: 'Zo kurbon koljite musinnu, o oko ie ne

nodete, ondo zakouite ovcu dzezeu.Ä3o

(Musinno Je üvolinia kojoj je izrastao sjekuti' Kada

se radi o starosti deve, ona treba uai u Sestu godinu, krava

u treiu, a sitna stoka u drugu l3l)

(D1ezeo je ovca koja je napunila iest mjeseci, ili

sedam, iliviie od toga, shodno razilaZenju metlu islamskim

uöenjacima. Neki uienjaci kaZu da je to ovca koja je

napunila veöi dio godine. Po miSljenju udenjaka hanefiske i

hanbelüske pravne ikole,-pod dZezeom se smatra ovca Ko,a

je napunila iest mieseci."')

Dakle, za kurban vrijedi deva koja je napunila pet

godina, odnosno krava koja je napunila dvÜe godine i ovca'

* vidjer\t El Hidajo,4/359,i zodulmead U3l24 Muslim,13/98/1963.ß'Udleti,: tt tsti*or, 5/424 425, El'Mukin, 5/355' i Avnul-nobud'

1/352.u, viat"tt tfUuki^, 5/355, EI Kavoninul fikhiijo, srt. 14o, El-Minhad,'

13is8. Iorhut-testib, s/167 Et Tad1u vel ikftl' 4/3u, Ho'ijetu tbn

Abidin,s/533, Advoul bejon,s/426 i Ei iethul'nuntio' 1 /460

tF(s0) X{anlar. a qrtißa - p'tdant paatini

odnosno koza kojaje napunilajednu godinu.

Veaina islamskih utenjaka dopuita da se za kurbanprinese d2ezeo (ovca koja nije napunila godinu dana).1r3

To dokazuju predanjem Ljkbe b. Amira u kojemstoji: "5 Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, Zrtvovalismo ovcu koja nije bila napunila godinu dana.,,I3a

U drugom predanju stoji da je Ukbe b. Amir upitaoPoslanika, sallallahu ale.jhi ve sellem, u verr s ovcom zakurban koja nije napunila godinu dana, na ita jeVjerovjesni( sallallahu alejhj ve sellem, odgovotio: ',Zakoljije, u tome nemo smetnje.Ä3s

Seid b. el-Musejjib prenosi da je majka pravovjernihL,mmu Selema jednom pril ikom izjavila: ,,Da zakoljem zakurban ovcu koja nüe napunila godinu, draie mije nego dazakoljem kozu koja je napunila godinu dana.,,136

Hilal b. Jesaf prenosi da je Ebu Hurejre za kurbanprinosio ovcu koja nije napunila godinu.l37

Slaano se prenosi iod Imrana b. Husajna.r3B

"' vidjeti: Et Minhodt,l3/s8.M En-Nesai, 3/179/4394, i El Be)hekt, 9/452/tgo62 Hafiz ibn Had:er i

iejh E Albaniovaj lanac prenosil.ca smatraju dobrim.vjdjeri: Fethut-. . Boi lA/18 sohthus \unen. , /179, i Es l i ls ptüd do: lo. t l1a}DrAh-pd l1lr5o/1711J Se h. Et Atbdnrovo ie predarje ok..d(re. i7i ,do_-_ dobrim Vidjet fi tls etud daifo,r/rsg" 'El Bejhe'?i g/As\ l tgj tb. i E,4d\ i-1. a/)az/ts4t. , c lobnm ran(em

at lbn Hazm,1/361 362.ts' Ahduffezzak, 4/38s/8I57, sa stabim tancem prenosraca.

Xht&an i ahifta. - puui pwpioi (s1)

Izjave islamskih uienjaka u vezi s kurbanom koji nijenapunio godinu dana:

1. lbn Sehnun upitao je Ibn Kasima da li imam lMalikdopuita za kurban iSta osim tetiri vrste spomenutestarosne dobi, pa je odgovorio: "Ne dopuita niitaosim ovce koja nije napunila godinu dana."13s

2. lmam Ei Safi rekaoje: "Najmanja starosna dob kadaje rijei o kurbanu jeste ovca koja joi nije napunilagodinu dana."1{

3. Imam Et Tirmizi rekao je: "Utenjaci iz reda ashaba igeneracija poslie njih smatraju da .ie dopuatenoprinijeti za kurban ovcu koja nie napunila godinu

dana."tot

4. Nakon 3to je uvjetovao prethodno spomenutustarosnu dob kurbana, imam Es-Serahsi zapisao je:"Ako ovca nije napunila godinu dana, ali je velika i

debela, moie se zaklati za kurban "ra2

5. Ibn Kudame: "lmam Malik, EI Lejs, Ei'Safi, Ebu

Ubejd, Ebu Sevr i uienjaci hanefÜske pravne Skolesmatraju da na ime kurbana vri jedi ovca koja nije

napunila godinu dana.1a3

u" Viall.ri tL Uua.,venetul-kubto,1/546 1 Et Todzu vetiklil,4/364r4 Vidjetl: Motiktus sunen,l /207 , i EtHavil'kebir' 1S/l5ar v idjeri: su nenut -I in bi, 4 /aa.a'� vidjeri: EI t'lebsut, 12/9.14' victeri: El Mugni, 9/348.

(52) Jtu Aan i afuifta - p'qui p'tapila

6. Ibn Hadier: "SpoÜainje znaöenje hadisa (kojiprenosi Diabir) ukazuje da nije dopusteno zaklatiovcu koja nlje napunila godinu dana, osim za onogako nije u moguanosti prinüeti Zrtuu propisanestarosne dobi. Medutim, konsenzus uienjakasuprotan Je tom shvatanju, i stoga je obavezaprethodni hadis protumaöiti na sljedeii natin:spomenuta starosna dob kod ovaca je prioritetnija,ali nüe uvjet ispravnosti."la

Islamski klasicispominju znakove koji ukazuju na tokada se ovca koja nije napunila godinu dana smije prinijetiza kurban, spominjuii da njena vuna treba padati niz tüelo,odnosno ako stoji uspravno, n'!je validna za kurban.la5

LJ hadiskim zbirkama navode se predanja kojaukazuju na to daje za kurban bezuvjetno dopuiteno zaklatikozu koja nüe napunila godinu dana, metlutim, predaniaimaju mahane u lancima prenosilaca, pa ih neiemospomenuti. Sejh Ei-Sinkiti tvrdi da je poslanik, sallallahualejhi ve sellem, s izuzetkom dopustio Ebu Burdi (daidii El-Bera b. Aziba) iUkbi b. Amiru da zakolju kozu koja nijenapunila godinu dana.la6

w Yidje\i: Et-Telhisut-hobit, 4/I4g1.As vidjetit Ethtizkor, s/424, i Ei-serhut-rr,urr,tio, / /460.w Vidjeti Advaut-bejan, 5/432, i ra.,/,ut-tesnb, 5/164. Hadise su

zabiljetili El Euhari, str 1213 (ssss i sss6) i tvustim, 13/94 99 (1961 i196s1.

(s3)

Imam Et-Tirmizi, tbn Abdulberr, Ibn Ruid ikadija

üad naveli su konsenzus uaenjaka da za kurban nÜedopuiteno prinijeti kozu koja nÜe napunila godinu dana.1a7

Hafiz El-kaki tvrdi da je to stav imamä tetiri pravne

ikole.la

Mahane koje utjeau navalidnost kuöana

Buduai da je na5 Plemeniti Gospodar lijep i primasamo lijepo, kurban mora biti eist od odredenih mahana, uprotivnom, nije validan.

El Bera b. Azib prenosi da je Poslanik sallallahualejhi ve sellem, rckao'. "ee ri Zivotinie ne vriede zo kurbon:torovo, s jasno broZenom Aorovostt bolesno, s iosnoizroZenom bolesti iepovo, s josno izrailenom lepavost. imßovo bez mohdine u kostima."\ae

Islamski udenjaci kalu: "U ovom je hadisu dokaz damahane koje nisu jasno izraZene, nisu prepreka kada se radi

ü'Vidieti: sunenut-fbnizi, 4/94, Et Tenhid, 23/18s, Etlsti*ot' 5/424'

Bidojetul nud;tehid, U433, El'Minhadi, 13/9a' El Medznu' 8/366'umdetul koti, 21/145, i Advautbejon, 5/432

w vidjetit lorhut tesrib, 5/164.üeeUu oavud. stt. 652/2802, Ahmed, 141194/18418, Et-Tirmizi,

4/8s/14s1, Er-rajalisi, 2/1rv78s, i Etqakirr' 1/u0/1718 lmarn Et

Timizi, EfHakim, En Nevevi, Ibnul-N4ulekkin i El-Albani predanie

smatraju ispravnim. Udieri: ELMed2nu, 8/372' El talon' 10/183'Sohihu sunenit-Timizi, 2/158, i lr,lautgolil, 4/361

(54) $!at&an a dAiaa. . praani p'tßpit,

o ispravnosti kurbana."lso

lvlßavom iivotinjom smatra se ona koja teökoustaje zbog slabosti i mßavosti, odnosno ona u cijimkostima nestaje mozdina, u protivnom, klasiöna mrSavostne smeta, po konsenzusu islamskih uienjaka.lsl Nekiprenosioci ovog hadisa kaiu da Poslanikove, sallallahualejhi ve sellem, ri1eti. "...i mriovo bez moZdine u kostimo",znaöe: to je potpuni nedostatak loja na Zivotinji.ls'� Obatumaöenja, iako se praktitno razlikuju, ukazuju na izrazitumßavost Zivotinje i njenu slabost.

Sepavom se iivotinjom smatra ona koja zaostaje zastadom i nije ga u stanju pratiti. Neki utenjaci kazu da je toZivotinja koja ne moZe odlaziti na painjak niti se vratati utor, a drugi, opet, smatraju da je to Zivotinja koja ne mo2eotiii do mjesta klanja.ls3

Zivotinja koja je hroma, ali prati stado i ne zaostajeiza njega validnaje za kurban.lsa

Bolesnom iivotinjom smatra se iivotinja iija jebolest otita, ili se primijete jasni simptomi bolesti. lvleso

"o Vtaletl: neatinus:unen, 2/19s, EHstizkor, 5/470, Et Temhid, t/6(Fethul Molik), Eidajetul-nudhehid, I/431, i Sethul-sunna, 4/340.Lst vid)eti: Bidojetutnudhehid, 1/431,, Me*atul nefatih,3/s17, j Serhuz-Zu*ani,3/7O0.

rs'� Vidjeli: Et-Temhid, 2An68, El-tstbkar, S/4IO, Et Muho o, j/35g, Ez. -- zehirc, 3/429, i El ̂ ovonnul-fi^hijja, srt. 141."'Vidjetl: El /sft[of 5/41A, ElMebsu| 4/141. Bpdoiu\.sonoio, 4D14, .

t'Iusni, 9/349, Ez-zehira, 3/428, Et-Muhezzeb, 8/312 (El Medinu),.-. Tebinul hokoik.6/4t9. El Hidojo. 4/J58.i MeRoLul-nefatih 3/516.'- v'die\t El lstitkot.5/470. El.Mugni,9/J49. El Med2nu 8/373, t tl

Hovil-kebit, 1S/a0.

fuaüan a anifta - paaui p,to?ita (ss)

bolesne Zivotinje moZe za raziti tovje ka, paje islam zabranioda se takva Zivotinja prinese za kurban.l5s Bolesna zivotinjaöüa bolest nije oöita ni stanjem ni simptomima - moie sezaklatiza kurban.156

Corava iivotinja koja nije validna za kurban jeste

ona zivotinja tüa je aoravost vidno primjetna.lsT Ako biiivotinja bila iorava ali se ta mahana ne bi primjeiivala nanjenom oku, bila bivalidna za kurban. 'R

Medu islamskim pravnicima nema razilaZenja da seZivotinja koja ima neku od tetiri spomenute mahane nemoie zaklati za kurban.rse

u prethodno spomenutom El Beraovom hadisuspomenute su öetiri mahane, ali se hadis, naravno, proteZe ina druge srodne mahane: sljepilo, nedostatak jednenoge...160

Imam En-Nevevi pozvao se na konsenzus pravnikada slUepa Zivotinja ne vrijediza kurban.rsr

t" vldjeri: El Havitkebi, Is/81, El Musni, 3/296, Sehuz-ze*eii' 3/277 ,ElFevokihud devoni, 1/s82, i Ei Serhutnuntio, l /469

ls6vidjeti: E{-/itzk r, 5/410, Elvebsut, 12/15, EI'Med;nu' 8/373'Me*otul nefotih,3/511, i Ei Sehutmuntio, T /469

1s7 vidjett El-Mugni, 9/349, i Ei-Sehul nuntio, 7 /469.re vidjet\: Ea-Serhul muntia, 1 /469.Le Vidieri: Et-Tenhili, 7/6 lFethul Molik), EI lstizkor, 5/410' El-Mugni,

9/34s, Bidajetul nudZtehid, Va3o, ElMedtnu,s/379, Eltkno' a89s'imdm. Kanana, iEl Fevothud dPvonL t/582

"o viaptL tt tstiz*or, 5/410, El Hovil'kebit, 15/81' EI vesit' 4/229' El'Hidojo, 4/3s8, EI-Mugni, gßsa, Ez'zehira 3/42a' El tnsof 4/1f iKeiioful kina,3/s.

ß' vidjetit El Med;mu, 8/319, i advaul'bejan,slaaa

(56) l{rlt&at aqfuifta - pqaani pupata

Imam El-Hallal i Ibn Abdulberr turde da su islamskiutenjaci jednoglasni u miiljenju da iivotinja kojoj jeodsjeöeno uho ili njegov veti dio - njje validna za kurban.16z

Ovaj konsenzus temelji se na izjavi Alije b. EbuTaliba: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam jeda pregledamo oti iuil kurbana."163

Neki uöenjaci iz kasnüih generacüa dopustili suprinoienje Zivotinje kojoj nedostaje cielo uho ili njegovveöi dio.16a Medutim, izrazita veaina potonjih udenjaka, itoje i stav detiri pravne 3kole, ne dopuita kurban s tom maha-nom.165 lako postoji razilazenje oko autentitnosti hadisakoji se navodi u prilog ovom miöljenju, obaveza je postupati prema njegovom znadenju zbog prethodno spomenutog konsenzusa u vezi sa zabranom klania kurbanakojem nedostaje uho.

U klasidnim fikhskim djelima navedene su i nekedruge mahane koje utjetu na ispravnost kurbana. prematim djelima, Zivotinja nije valjana za kurban ako nema

t6'�vidjeti: Et-Tenhid,7/6 lFethut-Matik), Et-rstukar, s/41r, El-tnsof, 4/7s,i RohmetuI umno, sIt. 1O9.

13 En-Nesäi, 3/178/4388, Ibn Mad:e, 2/1050/3143, Ahmed, 1/486/732,Ed Darimi, 26511951, Ebu )ala, 1./174/328.lmam Er-Tirmizi, AhmedSakir i El-Albani ovu predaju smatraju vjerodostojnom, a IbnAbdulberr dobrom. Imam Ed Darekutni prigovorio je ovoj predaji.vidjeti. Et Tenhid, 7/9 (Fethul Malik), Et-Tethisut hobn, 4/1488 iSahkus su nenin -Nesa i. 3 lfi A.

tA Vdd,jeti. El tu.u. .J/39a. H hsot,4/ tg.i Ei Serhul rrlünrio, t/a71.ßt vioett: Et Kofi, 1/5/6. imama Ibn Abd.rtberra, El Med2mu BltlsBedoius sonaio, 4/274, i El Kovoninulfikhijo,stt. 141.

sjekutiie, ili ako ne daje mlijeko, ili ako nema repa, ili ako susvi njeni zubi poispadali, ili ako je svrnut njen rog, ili ako je

dvospolac, i l i ako je izgubila glas, i l i ako nema nosa...166

U El-Beraovom hadisu spomenute su tetiri mahane,ioko njih su islamski pravnici postigli konsenzus.lsto tako,jednoglasni su u milljenju da:ivotinja koja nema veii diouha ili cüelo uho - ne vrijedi za kurban. sve mimo toga jesu

miiljenja islamskih uöenjaka koja se ne mogu prihvatiti bezvjerodostojnog i jasnog argumenta, jer je osnova da temahane ne utjeöu na ispravnost kurbana.lpah nedvojbenoje da je bolji i preöi onaj kurban kojije iist od spomenutihmahana u pogledu kojih ne postoji jasan i autentiöanargument, a Allah najbolje zna.

Detaljne mahane zabiljeiene uma ih Skola

Haneftsko pravna ikolo

Uöenjaci hanefljske pravne ikole smatraju da za

kurban nije dopuateno zaklati Zivotinju koja je slijepa, ili

iorava, ili izrazito hroma, ili izrazito mriava, ili kojoj jepoispadala vetina zuba, ili koja je rodena bez uha (za

razliku od iivotinje koja je rodena s malim uhom), ili kojoj

su otkinuti vrhovi sisa, ili je njeno vime presu3ilo, ili koja

ß vidieti. El-Muqni, g/35o. Tebjnul hakoi. 6/48) El-Futu 3/398

H;aietu tbn Aiidn.9/\\7. E: ierhul nunrn t/46t'alf i Ethkhut

isloni, 3/619 622.

(58) Xüu&ania6ifta - praui p,topiti

nema loja na straZnjici (vrüedi za bravöe), ili kojoj jeotkinuto viSe od treiina uha, repa, ili kojoj je otkinut nos, ilije dvospolac, ili koja jede nedistotu prije nego ito se odisti(ar. diellala), ili kojoj je potamnio veai dio oka, ili ludaZivotinja, ili ona koja se ne hrani na paSnjaku.

Pokutlenom za kurban smatraju onu Zivotinju kojaima razrezano ili :igosano uho, ili kojoj je otkinut manji diouha, ili koja je oiiSana prte klanja, i razroku Zivotinju.

Sto se, pak, tide Zivotinje kojoj je slomljen rog, ili gauopie nema, ili one koja je kastrirana (tj. odstranjenihtestisa), ili one koja ima debelu koiu (er debljina koie neumanjuje kolidinu mesa, za razliku od mriavosti), ili ludeiivotinje ukoliko se hrani na painjaku, hanefijskije uöenjacidopuitaju za kurban.167

Molikijsko ptuvna lkolo

Udenjaci malikiske pravne ikole za'ranjuju zakurban Zivotinju ako je sljjepa, ili aorava, ili izrazito hroma,ili izrazito mriava, ili luda (stalno ludilo), ili ako joj jeotkinuto nelto od osnovnih i l idodatnih dielova ti jela (osimkastrirane iivotinje), i l iako ima suviSe debelu kozu, i l iakojeizgubila glas (osim ako je gubljenje glasa privremeno), iliako je gluha, ili ako joj izlazi neprijatan miris iz usta, ili akoima suviie male uii, i l i ako nema repa, i l i ako joj je vimepresuiilo, ili ako joj je rog slomljen i nlje zacijelio, ili ako su

ß7 vidjeti: EL Mebsut, 12/rs 16, EtHilojo, 4/3s8-3ss, Tebjinuthokoik,6/480-482, Hoiijetu lbni Abidin, 9/s34 538, EI rikhu oLet mezohibiterbea, T/117 718, i El Fikhul-islani, 3/618-619.

Xütüan i aAifta - puui p,topiai (se)

joj otkinuti vrhovi sisa, ili ako joj je izbijeno dva i viie zubaudarcem, i l i su ispali zbog bolesti, i l i ako je izgubila tetnostu tijelu, ili ako joj je otkinuto viSe od treaine repa ili uha.

Pokuclenom za kurban smatraju livotinju koja imarazrezano uho, ili koja je rodena bez uha i sve drugemahane vezane za u5i, ili kojoj je otkinut manji dio uha, svemahane vezane za rogove, ili kojoj je ispalo nekoliko zubazbog starosti.

Sto se tiöe iivotinje koja je rodena bez rogova, ilione koja ne moie ustajati zbog debljine, ili one kojoj je

izvrnut ro9 u potpunosti ili je slomljen ali je zacijelio,malikijskije uaenjaci smatraju validnom za kurban.t6s

Soflska provno ikola

Uienjaci iafljske pravne Skole ne dopuitaju zakurban iivotinju ako je slijepa, ili 6orava, ili izrazito hroma,ili izrazito mriava, ili koja ima debelu koZu, ili luda koja sene hrani na painjaku pa vidno oslabi zbog toga, ili koja je

uvijek iedna, ili kojoj je otkinut dio uha ili jezika i kojoj je

otkinut lojnati dio na straZnjem dijelu (za razliku od onekojaje rotlena bez ovoga dijela).

Pokudenom za kurban smatraju iivotinju koja imarazrezano ili probijeno uho, ili koja je rodena bez rogova, ili

ko.joj je slomljen rog.

163 Vidjeti: El tstizkor, 5/475, El Kovoninul fikhlo, stt l4l' El-Fevokkuddevoni, 1/582-5A3, Haiiietud-Dusuki, 2/381'388, El'Fikhu olel

nezohibil etbeo,l/118 719,1 ElFikhul isloni 3/619 620

q0) $uiania&i&a-puunipupiti

sto se tiie iivotinje koja je kastrirana, ili koja jerodena bez rogova. ili kojoj je slomljen rog. ili koja vididanju a ne vidi notu, ili koja je izgubila veainu zuba (zarazliku od one koja nema zuba uopee), ili kojoj je rasjedenouho ili probijenq 3afüski pravnici smatraju da klanje takveZivotinje za kurban nüe problematiöno.16e

H a n belüsko pravno ikolo

Utenjaci hanbelijske pravne Skole kaiu da za kurbannüe validna tivotinja koja je sl'ijepa, ili (orava, ili izrazitohroma, ili izrazito mßava, ili bolesna (bolest koja utjeie nanjeno meso), ili ako joj je otkinuto viSe od pola uha, iliotkinuto vise od pola roga, ili odsjedeno viSe od polalojnatog straZnjeg diela, ili akojoj je vime presuiilo. ili akosu joj zubi poispadali.

Pokudenom za kurban smatraju iivotinju koja imarazrezano ili probijeno uho, ili kojoj je otkinut dio uha.

Sto se tide kastrirane tivotinje (osim one kojoj jeotkinut spolni organ prilikom postupka), ili one koja jerottena bez rogova, ili one koja ima izrazito male usi, ilijeroilena bez usüu, ili one kojoj je otkinut rep, ilije rotlenabez repa. ili one kojoj su zjenice oiiju pobüeljele ako idaüe

w Vidjetit EI-Hovil kebir, l5/8O-P/, EI-Vesit, 4/229-232, ElMedinu,aßl 3 -37 7, Re vd atu t -to lib in, 3 / 194 -r97, EI - F i k hu o Ie I- n eza hh it-e rbeo,In 79, i E I- F ikh u t islo n i, 3 / 620 - 621.

(61)

vidi, kao i steone Zivotinje, hanbelijski pravnici smatraju dau takvom kurbanu nema smetnje.uo

Izgled kurbana

Lijepo je da kurbansmatraju wi uaenjaci.lil

ugojen i debeo, i tako

Ljzvileni Allah rekao je:

{@ tfr' iA n 6! Ä1 i6 ;i4 ä a'f )"A ko poitiva Allahove propise - znak je bogo-bojaznosti srca."1z Ibn Abbas, Mudiahid, Es-Safi i nekidrugi ovim su ajetom dokazivali da kurban treba biti lijep iugojen.173

Ebu Hurejre, radÜallahu anhu, prenosi da jePoslanik sallallahu alejhi ve sellem, za kurban kupovao dvavelika debela ovna.17a

ffi udjetit EI-Mugni, sn49, 36s i 366, EI Kafr, Us75 s76,,Keiioful-kko'315-1. El-Fkhu oleLnezahibiLefteo, W20'121, Ei-SehuL-nuntio,7 /4(A -41 6, i Et FikhuLislon i, 3 1621-622.

'o \ndjeri: EL-Mkhodz, 17 /99,1 EI-MedZnu, 8/369,lmama En-NevevÜa.\o ElHadidi, 32.L7' Vtdjerlt El-unn, 3/149 i 152, EtHavil-kebir, 15/79, Et-fenhid' 17 /415'

EI-Mugni, 9ß4a, i Ed-Dutul-nensur, 41647 .rlalbn Madia,2/1M3/3722, Ahmed, 17/497124927. Imam El-Busiri ovo

je predanje ocij€nio dobdm, a rejh ElAlbani vjerodostojnim Vldjeti:Misbohuz-zudZadio, 3/222,Sohihus-sunen, 3/82, 1 lNaulioliL 4/351.

ouqe

(62) X{u&an i afti&a, - pwmi p,topiai

Umama b. Sehl izjavio je: "Goji l i smo kurbane ulVedini i drugi su muslimani isto tako tinil i ."L75 Imam E6Sevkani zapaZa: "U ovom je predanju dokaz da je gojenjekurbana pohvalno, a iz spoljaSnjeg znaöenja zakljuduje seda je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio upoznat snjihovom praksom."176

Koja je vrsta iivotinja vrednüaza kurban

Islamski uöenjaci razilaze se u vezi s pitanjem koja jevrsta Zivotinja vrednija za kurban. Veaina pravnika smatrada su najvrednie deve, pa krave, pa ovce, a potom koze.Ovoje stav udenjaka hanefijske, Safijske, hanbelijske pravneikole i malikijskih autoriteta Eiheba ilbn Sabana.177

Svoj stav ovi utenjaci dokazuju Ebu Hurejrinim,radijallahu anhu, predanjem u kojem stoji da je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckao: "Ko se okupopetkom koo ito se kupa od dZunupluka, po potom pode ud2omijulTa imo stotus onoga ko je Zrtvovoo devu. Ko podenokon togo, ima stotus onogo ko je Zftvovoo krovu. A onojko pode poslüe toga, imo status koo do je Zttvoveo ovcu.'^teA postojejoS nekidokazi na koje se pozivaju ovi utenjaci.

17' EFBuhari, 21l1s0 (€l-Aini).'76 uaieti: Neltut-evtor, sjut.t" Udjet| EI Hovil-kebn, 1s/77, EI-Musni, 3/2s4, Bidojetut-mudZtehid,

U430, EI-MedZnu, 8/36e, Serhu fethil-Kadir, 3/161, Fethut Bori,10/14, Undetul koti, 6/173, i Advaul beian,5/434.

"'1. u prvom vremenu.1" El-Buhari, str.191/881, i Mustim, s/112ls50.

$rr&an a dAiAa - pwali p\apini (63)

Imam Malik iapsolutna veaina uienjaka maliküskepravne Skole smatraju da su ovce najvrednÜe za kurban,potom krave, a naposljetku deve.130

oni se pozivaju na hadis kojije prenio Enes b. Malik,a u kojem stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, za kurban zaklao dviie ovce.r"t

Vi;e kuöana u jednoj irtvi

Vetina islamskih uienjaka dopustila je da u irtvovanju deve ili krave udestvuje sedam osoba. To je stavutenjaka haneftske, iafiske i hanbelüske pravne ikole.L32

Diabir b. Abdullah govorio je: 'U godini Hudejbije,sedmerica bi udestvovala u devi kao kurbanu, ili u kravi kaokurbanu."133

Nakon öto je spomenuo brojna predanja o tome dau devi, odnosno u kravi kao kurbanu mogu udestvovatisedmerica, Ibn Hazm zakljuöio je: "To je potvrtleno od

^ v\djeIi Et Temhid,22/29, Eltstizkot, s/416, i El Kovoninul flkhAa' stt.140.

1t1 El Buhari, str. 1213/5558, i Muslim, 13/100/1966.ß2 viaiet ttnunotu, 7/rs1 1s2, Errenhid, 1/41 (Fethul'Molil4' El

Mebsut, 12/17, EtMuhezzeb, 10/48 lEl MedZnu), Bedoius'sonoio'4/201, El Furu,3/3s1, El-tnsaf, 4/76, Umdetutkoti, 10/48, Ei-serhutnuntia, 1 /462 i Mesoilul d;unhu. U403.

u3 Muslim, g/5711318.

(64) Xüulan i aAiAa - pwni pwpiai

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i tretira sekonsenzusom ashaba."r8a

Imam Malik nije dopuitao da u jednoj Zivotinji (deviili kravi) uiestuuje sedam osoba, osim ako se radi oukuianima.135

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: "Bil i smo sPoslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na putu i nastupiojeKurban-bajram. Sedmerica su uöestvovala u jednoj kravi, adeseterica u devi."136

Nema sumnje da je hadis koji prenosi DZabirispravnti od navedenog Ibn Abbasovog predanja i prede jepostupati prema njemu.

Imam Et-Tahavi zapisao je: "Dokazi jedinstvenoukazuju da krava ideva ne vrüede za vise od sedam osoba.U tome je dokaz da u hadisu koji prenosi lbn Abbas postojigreika, ili je dokinut."137

U lancu prenosilaca prethodnog Ibn Abbasovogpredanja postoji Husejn b. Vakid el Mervezi, koji jegeneralno pouzdan prenosilac, ali neka njegova predanjaodbacio je imam Ahmed, govoreii: "U hadisima koje

* vidjeti: EI Muholla,t/1s2.ü'vidjeti: EI tstbkor, s/441, i El-Munteko,4/186-1s7.!6 Et-Tirmizj, 5/5211501, Ahmed, 3/129/248./, Et Begavi, u djelu jerhus

sunno, 4/355/1132, i E\-Iabercnl11/266/11929.1nam Et Timizi ovoje predanje okarakteriznao dobrim, a iejh Et-Atbani vjerodostojnim.Vidjeti: Aridotul-ahvezi, 4/12, i Mükotut-nesobih, I/462.'1 Vtdjeri Et-Tenhid, 12/160, i El tsti2kor, 5/445.

J{ulani a&i6a" puani propiri (65)

prenosi Husejn b. Vakid postoje dodaci, odakle se pojaviae- ne znam.'lss

lbn Hadzer ugr|Jesr. -'

vezl s njim kaze: "Pouzdan je, ali

Ebu D:afer et-Tahavi i lbn Ruid naveli su konsenzusuienjaka da nije dopuiteno uöestvovanje vise od sedamosoba u jednoj devi ili kravi kada je rteö o kurbanu.leo Paipak poznato je da su Seid b. el Musejjib, lshak bRahavejh, lbn Huzejme i neki drugi islamski autoritetizastupali miiljenje da je dopusteno da deseterica uaestvujuu jednoj devi kao kurbanu.lsl odatle je ispravno kazatiovako: na osnovu jasnih argumenata, veeina islamskihutenjaka iz reda ashaba i kasnljih generacija zabranjuje dau kuibanu deve ili krave utestvuje viöe od sedam osoba.1e2

Prethodno smo konstatirali da je deva vrednija odkrave, a krava od bravieta. I to vrÜedi za sluöaj kada jedna

osoba Drinosi devu ili kravu. Medutim, ako u jednoj devi ilijednoj kravi utestvuje sedam osoba, tada je klanje bravdetabolje, tim prije jer je vrednÜe prinüeti sedam :rtava negoleonu.--

'' vidjeti: Maanul-iotidal, 7/549, i Tehzibut tehzib, 4321ß vidjeri: Takribut-tehzib, llao.N vidjeri: El tsti*ar,5/44s, i NejlulefiaL s/12o.ßrviallet et-uunouo, 1/382, Tefsirul Kur'onil azin' 3/232' Me*atut'

nefatih, 3/509, i Nejlul'evro\ S/12O i 143.ß2 Uporcditi Serhus sunno,A/3ss.et vidietit Etvugni, 9/348, EI MedZnu, aß68' Mugnil nuhtodz' 6/121 , i

Keüaful-kino, 2/619.

T(66) ßunlaL a dfti&q " pqoxnl p4atina

Vrijedi lijedna ovca za cijelu obirelj

AiSa pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, pripremio ovna za kurban i rekao: "Allohu

moj, p mi od Muhommedo i potodice Muhommedove iummeto Muhommedovog", potom ga je zaklao.\Y

Ata b. Jesar upitao je Ebu Ejjuba u vezi s klanjemkurbana za vri jeme Poslanika, saliallahu alejhi ve sellem, naita je Ebu Eijub odgovorio: "öovjek bi klao jedan kurban zasebe i svoju obitelj, jeli bi i druge nahranili mesom. potomsu se ljudi poteli nadmetati u kurbanima, pa je stvar,vidimo, poprimila ovaj karakter."les

Ebu Hurejre zaklao je ovcu, pa su njegovi ukuaanirekli: "l za nas!" "l za vas", odgovorioje.t"o

Abdullah b. HiSam takoderje prinosiojedan kurbanza sebe i za svoju porodicu.leT

A tu su sljedeae izjave nekih islamskih autoriteta uvezi s t im.

Imam El Hattabi: "U Poslanikovim, sallallahu alejhive sellem, rüeiima:'AIIohu moj, primi od Muhommedo I

1s iVuslim, 13/102/1967."'lvaliL 3/109/1069, Ei Tirmizi, 5/56/1s0s, Ibn Madie, 2/1osU3I41, i

El-Bejheki, 9/4s0l190s3. Imam Et Tirmizi i iejh Ej Atbani drie da jeovo predanje ispravno. Vidjeti: sohihu suneni tbni Modte,3/81, ilNoul-qolil,4/355.

ß Abowrc7l.l, Ä/ JU/819' s i5p.cv1;m J1(em preno5rrdLd." 'El Buhan.5tr .1518/7) lo.vdjer i Fpthul-Bon, 17/ ) 1 l

i{u tan, dßi&a - paauni pupia, (67)

potodice Muhommedove i ummeto Muhommedovog' dokazje da jedna ovca vrijedi za cijelu porodicu ma kolikoilanova brojala."1e3

Sejhul islam Ibnul Kajj im: "Poslanikova, sall lallahualejhi ve sellem, praksa ukazuje na to da jedna ovca vrijediza cijelu porodicu ma koliko bila brojna."rqq

Imam Ez zejlei: "Klanje kurbana obaveza je jednoj

osobi, a nüe svakom ölanu odretlenog domaainstva."200

Imam Ei Sevkani: "lspravno je da je dopuitenozaklati jednu ovcu za cÜelu porodicu, makar imala stotinuölanova, i l iviSe od stotinu."' �ol

Pored toga, ne smije se shvatiti da u kurbanu jedne

ovce moie utestvovati viie ljudi. Ne, to je samo olakiicakada se radi ojednoj porodici.2o2

ovaj stav zastupa ve€ina islamskih utenjaka. To Jemisljenje imam Malika, Ei'Safi ja, Ahmeda, El-Lejsa, ElEvzaüa, Ibnul-Mubareka, Ibn Hazma i nekih drugih.' �03

ß3 l,leolinus-sunen, 2/797 .Lee Vi,tjeri: zadutmead, 2/323, i Avnut nabud, 8/3 t 5N vidjeri: Nosbur raja, 4/208.^L vidjeri: Nejlul eftar, s/143, i Es sejlutd;ernt, a/7 8'i'� vtdje\i: EbBinoja, 12/16.z't vidjeti: Et-Tenhid, 12/131 -738, El Muhallo, 7 /38r, El Mugni,9/347 , El

Medinu,8/369'370, El lnsaf,4/1s, Mugnil nuhtodi, 6/126, serhuzzurkoni, 3/110, Avnulmabud, 8/s, Tuhtetutohvezi, 5/56' FÄ Sethulnuntio, 1 /461, i TejsirutAllom, 2/s64.

(68) ltu&an i aftifta - puui p,ttpiri

Naain klanja kurbana

Allah, d2elle !anuhu, rekaoje:'3Vt

tät $ A',fß? e, Kt .it p ; K 6K, <,xjj','€39s 6tj:" Aß'j:tS'{ri Wt $.,k €E ;i3r til

\@tss"A deve smo vam uöinili jednim od obreda hadidia i viu njima imate dobro. zäto spominjite Allahovo imekada budu za klanje pripremljene, stoje6i s jednomsvezanom nogom, a kada padnu na zemlju, jedite ih, anahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi;tako smo vam ih potöinili da biste zahvalni bili.",oa

Sunnetje zaklati devu dokje u stajaiem poloZaju sasputanom nogom. Prednja lijeva noga povüe se u koljenu Ipritegne potkoljenica za natkoljenicu i tako Zivotinja ostanestajati na tri noge. Ako se ne bi ovako postupilo, tada bideva, osjetivii opasnost od klanja, udarila koljenom onogako je Zeli zaklati. Povüanjem lüeve noge deva je potpunoonemoguaena da svojom prednjom desnom nogomnanese bilo kakvu povredu koliatu.2os

'' rt-Hua;a; se.x'Vidleti: fl nudewenetul-kubto, t/480, El Däoniu li ohkomit-Kur'on,

72/67 , El Med;nu, 8/3Pr'', Muhtesoru neolinit-tenzit, srt. 621, Et Kafi,1/582, imama lbn Kudame, Medimuulfetava, 26/136, TefsirutKut'onil-azin, 3/232, Umdetul-kan, 10/21, Fethut-Kodi, str. 1r6j,Me*atul-mefotih, 5/545, Ruhutneani, 9/149 i 153, i E+Serhulmuntio,l/418.

Tako kaie veaina islamskih utenjaka: lValik, Es-Safi,Ahmed, Ishak, Ebu Sevr i neki drugi.'�06 Miöljenje veiineislamskih pravnika savrseno odgovara Poslanikovom,sallallahu alejhive sellem, sunnetu i praksi njegovih ashaba.

(Deva se ne kolje klasiinim presijecanjem vrata kodglave ve( nahrom, presÜecanjem Zdrijela na gornjem dijeluprsa. To je, ustvari, mjesto gdje vrat urasta u prsa. Stogasmrt deve nakon klanja biva bria nego smrt krave ili sitnestoke, zbog blizine srca i mjesta istjecanja krvi.)'�o7

Enes b. Malik prenosi da je Poslanik sallallahu alejhive sellem, u Mekki zaklao sedam deva dok su bile ustajatem poloZaju.'03

Na osnovu ovog predanja imam El Buhari naslovioje poglavlje'. Deva se kolje dok stoii.zas

Diabir b. Abdullah pripovÜedao je: "Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi klali su devepovüajuai im prednju desnu nogu, -a. one su ostajale ustajaaem polozaju na ostale tri noge.""'

Ibn omer vidio je iovjeka koji Zeli zaklati devu u

N uaieti: Se*ureunori, 4/390, imama rbr Be.rrala' El-D'aniu ti

ohkomil Ku'on, 12/6a, El MedZmu, 9/\05-106, Undetulkoti' 10/50' I

Avnul-nobud,5/129.2ot E;-Serhul- n untia, 1 / 419.h3 EI Euhari, str.359/1714.M vidjeti Sethu sohihil Bulrari, 4/389, imama lbn Bettala, i Fethui-Boti,

3/647."tlu Oavua, sv. 412/1767.lmam En Nevevi i iejh El-Albani ovo su

predanje ocüenili ispravnim. Vidjeti: EI Medinu' 9/97, i sohihus'

sunen,l/494.

äf

(70) J{atnan i aftifta - pwtni pupiai

kleietem polozaju, pa mu je rekao: "Kolji je dok stoji isputaj je, to je Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem,praksa.""t

Nafia prenosi da je lbn Omer klao devu dok jestajala.212

Seid b. DZubejr izjavio je: "Vidio sam: Ibn Omerzaklaoje svoju devu s povijenom isvezanom nogom.'213

Allahove, dZelle Sanuhu, rijeti:

{'3t1q;6'4ir;ry"Zato spominjite Allahovo ime kada budu za klanjepripremljene, stojeii s jednom svezanom nogom..." IbnAbbas je ovako komentirao: 'Jedna noga treba da budepovUena isvezana, a da deva stoji na ostale trl. Izgovara se:'U ime Allaha, Allah je najveii! Allahu moj, ovo je od Tebe iTebi.-'la

Amr b. Dinar kaie: "cledao sam kad je lbn Zubejrzaklao devu dokje stajala."'�Ls

Imam Ebu Hanife i Es-Sevri dopustili su klanje devedok kleti na prednjim koljenima.'�16

'�t El Buhai,2/691/1591 (EFRifai), i Mustim, 9/6ulu20'�P u.l:k, z/qsq/ges, s lspravn irn tancem prenositaca.ra seid b ven<ur r dletu L E\ sunen. t/b4t tFpthut Bo )'4t:-+a\i^. a/2b0/t\t1 Imam El trdk'm : Er Zehebi ovo preddnje

smatraju ispravnim, a lbn Hädier wrdi da su njesovi prenosioclporzdar| vidjeli: Ed Dircio, 2/2a6.

"'lakuS l. sutlan el-Fesevi, u djelu Et.rorku vet-norifo, 2/20s, svjerodostojnim lancem prenosilaca. Preuzeto tz djeta Asotus sohobo,3/7096.

(71)

Navodi se da je imam Ebu Hanife rekaot "Jednom

sam pril ikom li ino zaklao devu. Stajala je s povUenom isvezanom prednjom nogom, ali se iznenada trgla i mogla je

ubiti koga od prisutnih. Tada sam rekao da vise neau klatidevu osim dok kledi na koljenima, sa svezanim nogama, i l iae mi pomoai neko kojejaöi od mene."217 Ne smeta zaklatidevu dok kledi, ako ne postoji mogutnost njenog klanjadok se nalazi u stajaaem polozaju, i l i postojiopravdan strahod njene reakcije koja moZe izanlali neZeljene posljedice'�ls

Sto se tite krave isitne stoke, one se kolju poloienena lijevoj strani, okrenute prema kibli. Ako koljai umjestodesne ruke koristi lÜevu, tada te kurban polo2iti na desnustranu, u protivnom ae klanje biti preko ruke kojom koljaödrii glavu Zivotinje, 3to znatno oteiava pristup vratu i klanjekurbana.2le

Glava Zivotinje drZi se lijevom rukom.220

Zivotinja se na zemlju obara na l i jep naöin "1

Imam En-Nevevi, Ibn Tejmiije, Ibn Hadier, Ibnul

1ß vidjeri: ierhul-Buhati, 4/390, imama lbn Benala, El-D;omiu Li

ohkonil Kur'on, 12/68, EL MedZnu, g/1a5 106 Undetutkori, 10/50' i

Avnul nobud,S/I29.2" vidjeti El Mebsut, 4/146, Serhu fethil'Kadir' 3/164-16s i Bedoius

sonaia, 4/221.'�ß Vid)eIi: EL Mugni,3/221, Merkotul nefotih 5/545 i Ei'sehutnuntio,

7/478.2ß Uporcdi\i: EL Minhadi,13/1a2, Etlolam 10/186, Nejlul evtor' 5/144'

subulus selan. 4/1'860, I Ei'Serhul'nuntia' 1 /479 48o.,,r vidiett: Fethut Boti, 10/21.D! viipf]ti: EtKovaninLtl fikhijjo, stt. I38, EtFevokkutl'devon. 1/s81 i Et

Todiu vel ikliL,4/331

(72) lüulan e aßiAa - putni paapiai

Mulekkin i neki drugi uienjaci naveli su konsenzus udenjakada se krave isitna stoka kolju poloieni na lijevom boku.222

Po utenjacima detiri pravne 5kole, Zrtva se prilikomklanja okrete prema kibli, a nekiod njih kaiu da koljat, istotako, dok kolje kurban, treba biti okrenut prema kibli.rr3

U pravnim djelima nisam naiao posebno razilaienjemedu islamskim uienjacima kada se radi o okretanjukurbana prema kibli u trenutku klanja, oni samo razliöitimizjavama ukazuju da je to legitimno. lbn Ruid zapisao je:"Sto se tiöe okretanja Zrtve prema kibli, neki utenjaci tosmatraju pohvalnim, neki dopuötenim, a postoje ioni kojikaiu daje to pokucleno.""a

Nafia prenosi da je lbn Omer okretao iivotinju upfavcu kible prilikom klanja."s

Ovaj isti tabiin pripovijedao je da je tbn Omeru bilomrsko jesti meso iivotinje koja nüe bila okrenuta premakibli pri l ikom klania."6

2 Vidjeti ElMinhoü, 13/1,02, i El Med1mu, g/IO5, imama En-Nevevija,MedZnuul fetovo, 26/310, FethufBori, IO/21, El-tatan, IO/Ia6,Nejlul-evtot, S/r44, i subulus selam, 4/1860."t Vldieti: ts-sunenus-sugro, 2/522, imama ElBejhekija, El tsti2kor,4/520, El Mebsut,l2/3, ElHovil kebi,lS/94, EI Kofr,1/593, EI Mugni,3/221, Bedaius-sonoia, 5/221-222, El-Medinu, 8/383 i g/gj, EtKovoninul-ftkhijja, stt. 138, El-Fevokihud-devoni, I/Sal, Et-IodZu vetiklil,4/33L, Tebjinul hakaik, 6/460, Mugnit nuhtadi, 6/105, t El,lnsof,10/4M.

24 vidjetit Btdojetut nuütehd. r/449."' Mati\, 2/ 454/865. ' i'p.avntm län( em prenositd( d."6lbdurrezzak, 4/48g/a1a5, s ispravnim tancem prenositaca. Vidjeti:

Asorus-sohaba,3/1095.

U jednom hadisu koji prenosi majka pravovjernih

AiSa stoji da se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,pripisuje da je rckao: "KoAite kurbane i oöistite njimo svoieduie, jer svakom ie muslimonu koii svoiu Zttvu okreneprema kibli - njeno krv, ietro i--u_uno biti no vogi niegovihdobtih djelo na Sudniem donu.""'

Adabi prilikom klanja iivotinje

1. VoditiZivotinju do mjesta klanja na lijep natin

lbn sirin kaze da je omer b. El-Hattab vidio tovjeka

kojivude ovcu za nogu do mjesta na kojem aejezaklati, pa

gaje ukorio: "Teiko ti se, vodije na lijep naöin.""3

Islamski udenjaci u fikhskim djelima spominju da je

od adabä prilikom klanja dovesti Zivotinju na mjesto klanja

na liiep naiin.22s oni kazu da Zivotinju ne treba vufi za

rogove, noge, vunu, niti udarati, vea je treba na najljepii

möou6i natin dovesti na miesto klanja.'�rn

27 Abdorrczzak,4/3ss/8167, ilbn Abdulb€a 231193.Imäm.je El Bejheki

ovo predanje okarakterizirao slabim. Vidjetii Fesu'enul-kubrc' 9 /419

i El-Medinu,8/38320 abdurrezzak, 4/4g3/a615, i ElBejheki, 9/41u19L43, s prekinutim

lancem prenosilaca. Vdjeti: Doifut-teryib' 2/93'l Gojetul-menm' str'

40.3 vidieti. E!-Mebsut, 11/227 , ElMed;nu' 9/92, Revdotut-talibk' 3/201 '

ElHidojo, 4/3so, Tebjkul-hokoik' 6/460' Mugnil nuhtodi' 6/10s' i

Hoiijetu tbn i Abid in, 9 /494.so Upoiediti; A DZoniu ti ohkanil udhijo, str 44, iejha Nidaa Ebu

wAll fiiL'tlan i qftirta - plawi prarini

Staviie, neki utenjaci Safiske pravne ökole smatrajupohvalnim da se Zivotinja prj je klanja ponudivodom.23r

2. Izgovoriti tekbir

Enes b. Malik prenosi da je poslanik, sallallahu alejhive sellem, zaklao dva ovna stavivii noqu na vrat svakog odnjih, izgovarajuai Allahovo ime (bismill;) itekbir.r3,

Islamski uienjaci smatraju da je pohvalno uzspominjanje Allahovog imena (bismille) izgovorit i tekbir(Allahu ekber). 'r3

3. Klati oitrim noiem

Islam je vjera milosti i saialjenja, kako premaljudima tako i prema Zivotinjama, öak iu trenutkuoduzimanja Zivota.

Kurra b. üas prenosi da je neki iovjek rekaoPoslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: ,,Allahov poslaniie, jasam milostiv iprema ovci koju koüeml,,Na to mu poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, samo reöe: ',Ako si milostiv premoovci, i tebi ie se AIIah smilovoti.a3a

Seddad b. Evs prenosi da je poslanik, sallallahu

'�31videt' El Modzmu g/a).i Mugnit mtthtod).a/;,u," 'El Buhari , str . t21l l5558'�st Uidlteti: Fethut-\oti, ro/27, Undetut kori, 2t/rss, I Et roLom, rc/ß6,

rmäma IbnuJ-Mulekkina.'�4 Ahned,lS/1g4/2O242, Et Taberani, u d.jetima E{-Ke bit, tg/24/4:/,I Es-

soqn, U709, ElHakim, 3/6j6/6482, s ispravnim lancem prenositaca.VldjetirFs Sl/sileirs soriho, 1/65.

Jült&an a akika ' p&ni pupiai (7s)

alejhi ve sellem, rekao sljedeae: "AIIoh je prcpisoo

dobroiinstvo u svim stvorimo. Kodo ubijote, ub|oite no lÜep

no1in; kado koljete, koljite no lijep noiin, neko ioujek dobro

nao;tri noi i neko olokia smtt ZivotiniL""'

4. Ne oitriti noi pred iivotinjom

lbn omer je govorio: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi

ve sellem, naredivao je da se noz naoatri i da se sakrije od

Zivotinje."'�36

lbn Abbas je pripovijedao da je neki iovjek poloiio

ovcu za klanje iostrio noz. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi

ve sellem, ukorio ga 1e: "Zelii Ii ie usmttiti vüe puto! Zoito

nisi nooitrio noi pitje nego ito sije poLoZio no zemliu?''l1

U jednom predanju stoji da je Omer vidio nekog

öovjeka da oitri noz pred iivotinjom koju ieli zaklati, pa gaje udario svojim itapom irekao:^"Zaito patiS njenu duiu i

zaöto to nisi uöinio prije klanja!""'

Nema zapreke u tome da öovjek zatraii pomoi od

drugih l judi ako nije kadar sam zaklati kurban Jednom Jepril ikom Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,poloZio kurban na zemUu da ga kolje, pa je rekao jednom

a5 N,1us|]m, 13/89/1955."'tln vaa;e, 2/7osg/3172, i Et Taberani, 12/224/13144 tei)h ie El'

Albäni ovo predanje ocijenlo ßpravnim Vidjeti: Es silsile"s sdhiho'

1 /356, i So hih ut te ryib, 1/631ts1 El{aki,r, 4/251/1563, i 4/260/1510 lmatt\ El Hakim' Ez-z€hebi iEl

A banl ovo su predanje ociLienili ispravn im Vidieti: Es'silsiletus'sohiho

1/63, i So hih ul - d to m io, stt. 84."' El Be)h"kl, 9 / 41 I/19142.

(76)

ashabu: 'Pomozi mi oko klonjo kurbono', i on mu jepomogao."'

5. Ne klati pred drugom Zivotinjom

Ako je zabranjeno oltriti noZ pred Zivotinjom, tadaJe, nesumnjivo, zabranjeno klati iivotinje jedne preddrugima. U nekim predanjima navodi se daje Omer udaraoonog öovjeka koji ko[e iivotinjejedne pred drugima.ra

6. Ne odsüecati meso s tüela 2ivotinje prije njenogklanja

Ebu Vakid el Lejsi prenosi daje Resulullah, sallallahualejhi ve sellem, rckao: "Sve ito se otkine od hivotinje dok jeZiva, smotro se struinorn zal Islamski uienjacijednoglasni iu

: ti:t:"j" da je haram jesti meso koje se odsüede s tieta

zvolnJe,prre nego <to se ta ista iivotinja propisnozakolje.2a2

.. Ako bi otkinuo dio tüela Zivotinje nakon klanja aprije nego öto Zivotinja u potpunosti izdahne, poreduainjenog priestupa, meso bi bilo halal, po miiljenjuuöenjaka tetiri pravne ikole.2a3

4 Ahrf|ed, 1,6/544/23061, s ispravnim lancem prenosrta.a. Vidjetii Erredzlija, str. 40.

N,vidje\t: Mugn -nuhtodi 6lros.*Ebu Davud. 3/ 012858. Er Tirmr/i. 5/)3n4a1. i Ed Darekurnr,4/195/4748 Nej(i islamsti uaenja(i prigovor;t, su ovom hadisu. osrm<ro qa Je rmam Er-Tirm|lr okäraheriz,rao dobrim. a iejh Et AtbanivJerodostojnim. Vidje\t luhfetutahveA, S/24, i Sahihu suneni EbiDavud,2/203.

'�a vidieti: Et- tk na, 2/s63.4 Vidjeti: EtMugni, 9/320, i EL Medinu, g/t(/.-ros.

7. Ne podinjati s guÜenjem koZe prÜe nego ötoiivotinja umre

Islamski uöenjaci smatraju da je zabranjeno guliti

koiu Zivotinje prÜe nego ito u potpunosti umre, jer je to

dodatna patnja za Zivotinju.'a

Prenosi se da je Omer zabranio poiurivanje saguljenjem Zivotinje prije nego 5to ona ispusti duöu'�as

Imam El-Maverdi kaie da glede ovog omerovogpredanja postoje tri tumaienja: prvo, to se odnosi na

otkidanje mesa sa Zivotinje prije nego ito ispusti duöu(zbog pozurivanja pripreme hrane, 5to su iinili pagani);

drugo, to se odnosi na pozurivanje guljenja koZe pr0e negoöto iivotinja ispusti duSu; i, treae, da se odnosi na tvrstodrianje Zivotinje nakon klanja, da bi joj, navodno, ito prije

izaila duia, kao ato dine Zidovi. Najpogrdnije je otkidanjemesa prÜe smrti Zivotinje, potom guljenje, a zatim drianjeZivotinje, mada svi ti prÜestupi ne utjeiu na dopuitenostkonzumiranja njenog mesa.2a6

\bpg!!e!4 Pohvalno je da se koZa guli rukom. Ebu

seid el-Hudri prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, prolao pored nekog djedaka koji je gulio bravte i

rekao mu: "Skloni se ustronu do ti pokoZem koko se to ölni "

24 vidjeti El Hidoja, 4/3s0, El-Muhezzeb, 9/9s IEI Medinul' El'Dioniu Ii

ahkonil Kur'on, 12/6s, Tebiinulhakoik, 6/460' Ed Durul-nuhtar'

9/495 lEtHo<ial, I Bezlul ned2hud 1l/45z5 nbdunezzak, 4/495/8614, i El-Bejheki' 9/467119124, s ispEvnrm

lancem prenosilaca, tvrdiimam En Nevevi.Vidjeti: d MedZnu'9/962& V idierit Et H ov il, ke b t, IS / 90.

Potom je Vjerovjesnik sallallahu alejhi ve sellem, do pazuha

l:';::":'rt gureai koiu, te je rekao: "ovoko se suti

Uvjeti ispravnosti klanja kurbana

J{ttüan i aftißo - pwni p,ttpiti (7e\

Nüe dopuöteno jesti meso iivotinje koju je zaklaovatropoklonik nusajrija, duruzija, otpadnik od islama,ateista i mnogoboiac.2so Isto tako, nije dopuiteno meso

Zivotinje koju zakolje budista, komunista, oboiavalac raznihZivotinja, sazvÜeida, oboiavalac kabura i njima slitni.

Druoi uvjet jeste donosenje nÜeta, ako je osoba

koja kolje musliman.'�5r Ako.ie, pa( sljedbenik Knjige, tada

ie vlasnik kurbana zanÜetiti ovaj ibadet prilikom predavan1a

kurbana, ili prilikom klanja.'�s'�lmam El Kasani kaze: "Kurban

ne vrÜedi bez nijjeta, utoliko ito klanj_e moie biti samo radi

mesa, a za ibadetje potreban nÜet.""'

Treei uviet jeste da osoba bude pametna i prisebna,

tj. da nije luda niti pijana. Po miiljenju utenjaka hanefijske,malikijske i hanbelijske pravne ikole, nüe dopuöteno jesti

meso Zivotinje koju zakolje luda ili pijana osoba lmam Ei

Safl smatra da je konzumiranje takvog mesa pokutleno, onga ne zabranjuje kategoridki.'s4

Cetvrti uviet jeste izgovaranje Allahovog imena(bismilla) pri l ikom klanja. Islamski udenjaci jednoglasni su u

15o vid)eri: Nevadnulfukaho, str.76/67, D;oniut-beian ' 6/136' EI tsti*or'

s/Ä60, Et-Mebsut, 12/Ia, MedZnuul:fetava' 2a/474 i 3s/154' 161 i

21a, EtDZaniu li ohkonil Kur'on,6/80'i El Medinu' 9/8s' 89'902'r Udjeri: El-Muhollo, 1 /316, Bidojetutnudhehid' U449, Et'Musni'

sta61,. Ez-zehiro, 3/478, El Medimu, 8/1'81 i 381, Tuhfetul'nevdud'

stt. 66, Mevohibul DZelil, 4/312, i ElMevsuatul'ftkhijjo ' 4/892t2 Vidje\i: El Vesit, 4/233, Ez Zehira, 3/431 ' El'Medtnu' 8/18f i ELlnsol'

4/83.'�s' vidjeti. Beda ius'so no io, 4/2082A vidietit EI Unn, 3/196, ELHovil-kebir, 15/93, Bedoius-sanoio' 4/164,

Mivahibul Dielil, 4/412, i El'tnsof \0/389

Prvi uviet jeste da osoba koja kolje kurban budemusliman, i l i pripadnik nebeske religüe (kßaanin l l i Zjdov),iako je pokutleno da oni kolju kurbane muslimanima, zarazliku od klanja Zivotinja koje nisu kurban, ito nijepokudeno.

Iz Kur'ana, hadisa ikonsenzusa islamskih udeniakajasno se zakljuauje da je dopuiteno konzumiranie mesa.Zivotinje koju zakolju kricani iti iidovi.ra8

- Ipak, preie je da Zivotinju zakolje musliman. ImamEi Safi kaze: "Draze mije da klanie preuzme Zenska osobakoja se nalazi u mjeseönom ciklusu ili dijete (koje razaznajepojave) nego iidov ili kßianin, iako nam ie doouitenokonzumiranje mesa koje oni zakolju.,,zae

u' Ebu Davud, i,/41/18s,3/438/1163, s ispravnimEbi Davud,l/59.

tbn Madie, 2/1061,/3119, i rbn Hibban,lancem prenosilaca. vidjeti: sahihu suneni

'* Vlajeli: tt Unm, Z/LSS, EI td,no, srt. tg/2;t-258, Nevodnuqukoho,str.15/59, EHstbkar, 5/460, EtMuholla, 1I/I39, EtMugni,9/311, k-Zehin,3/437, EL-DZaniu li ohkonilKuton, 6/79, Et Medilnu, g/gg90, EI Minhad,, 72/A3, Med:nuut-fetova, 4/27, 2V103, 35/16, 272 i

_.^ 2)2. Ahkonu phliz-Anno 1,/548. tt-tkno, 2/956."' Vidjeri. El.Umn. 3/194.

(8Ol Jtulani afüßa. prauijupui

misljenju da je izgovaranje bismille prilikom klanjaIegitiman postupak,ss medutim, razilaze se u vezi spropisom na pet misljenja. Mi Cemo ovdje spomenuti trinajpoznatüa:

1. Izgovaranje bismille uvjet je ispravnosti klanja usvim situacüama, i bez ikakve iznimke, Ovo ie stavsüedetih autoriteta: Ibn Omera, Abdullaha b. Zeidael-Hatmüa, Es-Sabija, Ibn Sirina, Ebu Sevra iuöenjaka zahirijske (bukvalistidke) pravne ikole. Toje mi!üenje imama Malika, i Ahmeda, po jednojve.zlil a-za njega se opredijelio i iejhul-islam lbnTejm üje.""

Ovi udenjaci svoj stav dokazuju süedeiim argumenI IMA;

a) Sveviinji Allah rekao je:

< !:.1 xV r+ A s $ fi ,tbu,r, \"Ne jedite ono pri öijem klanju nüe spomenutoAllahovo ime; to je uistinu, grüeh.',rsi Ajetjasno ukazujena to da je zabranjeno jesti meso pri dijem klanju nijespomenuto Allahovo ime. Imam El-Alusi kaie: .,Spoljalnjeznaöenje ajeta ukazuje na zabranjenost konzumirania mesaZivotinje pri öüem klanju nüe spomenuto Allahovo ime, bilonamjerno ili iz zaborava."2s8

'�$, Vidßt t: El - Mnhodi, 13/ 63, i EI-ta k n, IO/ 1A6, ||l'ama rbnut_[,1utekkina."'udjeti. El-MuhoLo, 7/412. Bidoietu!-nudilehid, VtaB, Et Dioniu tiohkonit-Ku,on, 1 n6-77, Medimuulfetovo, 35/239. feßirulKw,onil

_._ azin, U175, Hit ietul-ulena. 3/42j. I Ruhut,neoni, 4/260" 'El-En'am,121.2' Udjeti: Ruhut meani, 4/260.

!fuüani, aAiha - pwni pupiri (81)

b) UzviSeni Allah kaze:

7 @ #. t"tta lt e ;i ?sß Y,k \"Zato jedite ono pri öijem je klanju sPomenutoAllahovo ime."25e

c) Rafia b. HadidZ prenosi da je Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, rckaot "Jedi ono pri tüem ie kldniu obilnopotekla kry i spomenuto Allohovo ime.a60 Shodno principusuprotnog razumoevanja (ar. mefhumul muhalefa), iz ajeta ihadisa zakljutujemo da nÜe dopuiteno jesti meso oneZivotinje pri aüem klanju nÜe spomenuto Allahovo ime.

d) Diundub b. suüan elBedteli prenosi da je

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, rckao'. "Ko ie zakloo

kurbon prije namozo, neko-prinese drugi" o ko n|e zoklqo,nekd zokoqe u ime AIIaho.""'

ovaj hadis izreöen je u imperativnoj formi i ima zarezultat obavezu spominjanja Allahovog imena prilikomklanja.

e) Adi b. Hatim prenosi da je Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ako poio|ei obutenogpso i spomenei Allohovo ime, jedl'462 l) drugoj vezÜi ovogahadisa stoji da je Adi upitao Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, u vezi s tim ako nade drugog psa sa svojim, na ötamu je odgovorio: "Ne jedi, ti si spomenuo Allohovo ime

'�e EfEn'am,118.m EFBuhad, str. 51712488, i Muslim, 13/103/1968m El-Buhari, str.121215:49, i Muslim, 13/9219606'� El-Buhari, str. 1199/5483.

(82'�)

kodo si poslao svogo pso, a nisi kodo je poslon drugl pas.,263Ebu Saleba el-Huieni prenosi da je poslani( sallallahualejhi ve sellem, rekao: "Konzumiroj meso 2ivotinje kojuulovli svojom strüelom i pritom spomenei Allohovo ime, ikonzumiroj meso Zivotinje koju ulovi tvoj obueeni posprilikom iüeg puitanja spomenei Allohovo Ime.'26a

Ovi hadisi ukazuju na to da je dopuiteno jestiulovljenu Zivotinju ukoliko se prilikom puitanja psaspomene Allahovo ime, a posljednje predanje jasnozabranjuje konzumiranje mesa ako se ne spomeneAllahovo ime.

2. Izgova?nje bismille uvjetje ispravnosti klanja, osimu slutaju zaborava. Ovo je stav imama l\4alika, iAhmeda, po drugoj vezüi, Ebu Hanife, Es Sevrüa,Muhammeda, Ebu Jusufa, Ishaka, t j. vetine islamskihucenJaKa.---Onise pozivaju na s|jedeae argumente:

a) UzviieniAllah kaZe:

tr"fittJ-s'3rfc+ri*ci,"'Gospodaru na5, ne uzmi nam u grijeh ako zaboravimoili nehotice pogrijeiimo..."':55

X{M&an a ahi&a - piaui paap-ua (E3)

b) Ebu Zerr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhive seflem, rekao: "AIIah je oprostio mome ummetu ono itopogtijele, zoborove ili pod prisilom uiine.'261

Navedeni ajet iEbu Zerrov hadis, smatra ovaskupina pravnika, ukazuju da zaborav za sobom ne povlaöigr'1jeh. Prema tome, meso zivotinje pri öijem se klanjuzaboravi spomenuti Allahovo ime, nije zabranjeno konzu-mirati.

Komentar: Ajet i hadis ovdje negiraju grÜeh onogakojizaboravi izgovorit i Allahovo ime, ali niu kom slutaju neukazuju na to da je dopuiteno konzumiranje takvog mesa.Kada bi öovjek namjerno izostavio bismillu prilikom klanja,tada bi bio grjeöan zbog uniStavanja imetka, ali, akozaboravi, nüe grjeaan, dok status mesa ostaje isti. Ovo semoie uporediti sa iovjekom koji zaboravi uzeti abdest iklanja bez abdesta. U tom sluaaju nema grijeha, ali moraponoviti namaz nakon sto se sjeti, jer je abdest uvjetvaljanosti namaza kao itoje bismilla uvjet ispravnosti mesa,a uvjeti s obaveznika ne spadaju zaboravom: zaboravnegira samo grijeh podiniocu, ali ne potvrduje ispravnostuöinjenog djela.'53

b) Svevi<nji Allah rekaoje:

{ a ßr, 4, ß t1'9, I L6Lu'i i y

rTIbn vad;e, v659/2a43, i El Hakim, 2/276/2801' s dobrim lancemprenosilaca. Vidjeti: Dioniül uluni vel hikem' stt. 490' EtLu tu'ul'nasnuo, stt. 117 i 383, Sohihul dianio, s|ü]. 358' \ lNoul'galil' u723

'�6'uporediti; El Muhallo, t/413, Ei'Sekul nuntio' 1/482, i Medznuu

fetova ve resoil, 2s/s1 -s8.

6 El'Buhari, str 55/175.' �4 EJ 8uhan. srr . I I98-t tc9/5r78, i [ ,4ust im. ] l /b/ / t ql0."'Vidj.\i Et Temhtd.T/s1 \Fprhul-Malikl. Bidoßtut nudAehid L/448, Et

Dtoniu li ohkonil Kut'on, 1/16 7t, El-Medinu, 8/387, El-Hidoja,aß41, Teßnul-Kut'onil-ozim, 2/I7s, Hitjetul ulena, 3/423, i Ruhut-neoni,4/260.

6 El Bekare, 286.

(84) lt atan i a&i&a - p'@'rri p'@pi.i

"Ne jedite ono pri öijem klanju nüe spomenutoAllahovo ime; to je, uistinu, 9rüeh."26e Ajet ukazuje na toda je izostavljanje bismille prilikom klanja grijeh, dokizostavüanje iz zaborava nüe grüeh. Tako, svako meso pridüem klanju nüe spomenuto Allahovo ime iz zaborava, neulazi u zabranu spomenutu u ovom ajetu. Takotler. tovjekkoji zaboravi izgovoriti Allahovo ime, smatraju ovi uöenjacinie u potpunosti ostavio njegovo spominjanje, jermusliman Allaha spominje kako jezikom, tako i srcem.Uzvileni kaZe:

{$;"{i6titü'gi$\'l sluiaj öü.

"e E!En'am,121.'�70 Et-Kehi 28.nr Vidjen: Bedoius-nnaio. 4/168.

-l ne slusaj onoga aije smo srce da Nas spominjenehajnim uüinili."zo öovjek koji zaboravi spomenutiAllahovo imejezikom, spomenuo gaje srcem.27r

d) Ebu Hurejre prenosi da je poslanik, sallallahualejhi ve sellem, upitan u vezi s dovjekom koji zakoljeiivotinju i zaboravi spomenuti Allahovo img pa jeodgovorio: "Allohovoje ime u srcu svdkog muslimano, stogojed(

Na hadis se pozivaju uöenjaci hanefrjske, iafijske ihanbelüske pravne ökole u fikhskim knjigama. t\4ettutim,niJ'e mi poznato da je zabiljeZen u klasidnim hadiskimzbirkama, a Allah najbolje zna. tmam ElBejheki zabiljeiio jepredanje sa slidnim kontekstom i oc'ijenio ga izuzetno

da

Itulan iaAi&a . p'auni pwpiai (8s)

slabim.272 Spomenuvsi ovo predanje, imam En-Nevevi rekaoje: "ovo je bezvr'ijedan hadis, utenjaci su jednoglasni umilljenju da je slab. Naveo ga je imam El-Bejheki i ukazaona njegovu niÄtavnost."273 Sejh El-Albani ovo je predanje,takoder, kategoriöki odbacio.'�Ta

e) Prenosi se da je lbn Abbas, radijallahu anhuma, upogledu onoga ko zaboravi spomenuti Allahovo imeprilikom klanja, rekao; "U srcu muslimana nalazi se Allahovoime, iako ga ne izgovori."27s Imam ElBuhari zabiljeiio jesljedeau Ibn Abbasovu izjavu: "Nema smetnje ako aovjekzaboravi (izgovoriti bismillu)."'�76

Veeina islamskih uöenjaka smatra da se hadisi kojiobavezuju na spominjanje Allahovog imena prilikom klanja,odnosno pultanja obuöenog psa, odnosno u lovu oruijemodnose na onoga ko se sjeti, ne na onoga ko zaboraviizgovoriti bismillu.

3. Izgovaranje bismille pohvalnoje (mustehab). ovojestav imama Ei-Safüa, i po jednoj verzÜi, imamaAhmeda. Prenosi se od lbn Abbasa i pripisuje seEbu Hurejri i Atau.'�' Po uöenjacima Safijske pravne

m UdjetL fj-Sunenul-kubra, 9/403 (188941.nt vidjerit EI-MedZmu, 8/386.na vidjetl: tvoul-solil, 8/169.ttSeid b. v"n.ur, u djelu Es-sunno, 5/81, s isPravnim lancem

prenosilaca, po lbnus-S€kenu, Ibn Hadieru, El-AjnÜu i El-Albaniju.Vidjeti. Fethul Boti. 9/539, Bulugul'nemm, stt. 290, Et-Telhisul-hobir'4/14a2, Undetul-kon,2U\\1, i lNouljau, 8/\1O

n' Udjeti: Feüul-Bari, 9/538.2n Udjeti El-Mugni, 9/293, EtMedZmu, 8/3U, 381 | 9/9a, Hiljetul-ulena'

3/ 422, i EI- l nsof , lo/399.

(86) Jtuian i aßift& - p'&ani p\opAi

5kole, namjerno izostavljanje bismille jako jepokudeno, ali to ne utjeöe na dopultenostkonzumiranja mesa.273

Ovi uöenjaci svoje miiljenje dokazuju sljedeiimargumentimai

a) Aiöa je pripovijedala da su se neki ljudi pozaliliPoslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na to da im se donosimeso a oni ne znaju je l i spomenuto Allahovo ime pril ikomnjegovog klanja, na lta je PoslaniL sallallahu alejhi vesellem. samo rekao: Spomenile Allohovo ime ijedite.2-"

Ovi islamski uöenjaci kaZu da je ovaj hadis jasandokaz da izgovaranje bismille pri l ikom klanja nüe obaveza.

Komentar: U nastavku ovog predanja koje jezablljezio El Buhari, Aiia, radijallahu anha, rekla je da sumeso donosil i od novajl i ja u islamu. Dakle, jasno je da seradilo o muslimanima. Islamski uöenjaci kaiu: "lz hadisazakljuöujemo da je sve 3to zakolje musliman dopujtenokonzumirati, makar ne znali pouzdano je l i pri l ikom klanjaspomenuo Allahovo ime. Treba smatrati da ga jespomenuo, jer o muslimanu moramo imati l i jepo miil jenje.,,231 Imam Ei Sevkani ka2e: "U ovom je hadisu dokaz da su

'�13 vldjeti: El Medtnu,8/384.'�7'El Buhari, str. 1204 (5507).'�8o Vid)et:: Et-Tenhid,7/SO lrethut-Molik), EtHoviL kebir,I'/tr, j fethul

Bori,9/551.'�3r Vidjeri: Et-Temhid,22/29s, Es.Sejtul d;enor, 4/68, Avnut nabud,B/22,

i Ei sehutnuntio, 7/482.

X{uüan i aftifta - p'tuni p'ttpioi (87)

postupci idjela ispravni sve dok se ne dokaie njihovaneispravnost."232

otuda postoji velika razlika izmedu mesa:ivotinjekoju zakolje musliman ipri dijem klanju sigurno nijeizgovodo Allahovo ime, i mesa gdje postoji sumnja (tj. kadapotroiai ne zna pouzdano da li je prilikom klanja izgovorena bismilla i l i nije). Prvo je zabranjeno jesti, a drugo jedopu3teno, jer naöelno vri jedi da je halal sve öto zakoljemusliman, osim ako se doka2e suprotno tome, a Allahnajbolje zna.

b) Ralid b. Sa'd el-Himsi prenosi da je Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem rckao. "Meso zivotinje koju zokoljemusliman dopuiteno je mokor i ne spomenuo Allahovoime.'233

c) Es Salt es Sedusi prenosi daje Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, rekao: Teio Zivotinje koju zokoljemusliman dopulteno je svejedno spomenuo Allahovo ime ili

Preferiojutu mßljenje

Nakon razmatranja navedenih argumenata i komen-

'"' viaiet: NeituL-ewr, t/tst -tsz.'�33 Haris b. Ebu Usama, u EtMusnedu, 6/318/257\ lEl'MetolibuL o[jo)

ovoje predänje mußel, ipreno' i lac koi i prenosl od Rai ida zove seEl-Ahves b. Hakim, a on je lmao slabo pamaenje. Vidjeri: El tuuhoUo'1/41.3, i lyoul goLiL,a/ß9.

'�& Ebu Davud, u djelu fi',^,lercsil, srt.278/318. ova)hadisie mußel, a EsSaltje nepouzdan prenostla...vidjetl: EL Muhallo,1laß Nosburrojo'4/1a3, Undetul kori, 13/49, i lyoutgolil, 8/11 0.

(E8) fiutßen i anino - p'tatt ti pwpbi

tarä, uoöljivoje da je prvo miiljenje zasnovano na najjaiim inajjasniim dokazima. Nakon njega slijedi drugo mi3ljenje,koje ima svoje mjesto imoguanost ispravnosti, a potomtreae miSljenje, i ono ima najslabije argumente, a Allahnajbolje zna.

Dokaz viie jeste predanje u kojem lbn lVes'udpripovjjeda da su dzinni upitali Poslanika, sallallahu alejhive sellem, u vezi sa svojom hranom, na öta im je odgovorio:"Vomo pripodo kost svoke iivotinje pri öijem je klanjuspome n uto AIIo h ovo im e. a3e

Ako Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, njje dopustio d2innima vjernicima konzumiranje onoga pri iemu njjespomenuto Allahovo ime, kakav je onda sluaaj s l judima?!

Peti uvjet jeste presiecanje vratnih iila, ili jedne odnjih, duinika ijednjaka.237 5 tim u vezi, ne postoji razilaZenjemedu islamskim uöenjacima da se najpotpunije klanjeostvaruje presüecanjem jednjaka, duinika i vratnih 2ila.'33

Rafia b. Hadidz prenosi da je Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, rckao: "Jedi ono pri tijen je klonju obilno

'�3! M uslim, 4/14V450.zs6 vidieti: tt-tediliia. str. ls.'' vtil.tL tt xo1i,'Vsa:, i.unr, Ibn Abdutberra, Lt-Mebsut, r2/3,

Hiljetul uleno, 3/423, El'Hidojo, 4ß4a, Undetut-kai, 21/722, i Et-lnsof,70/392.

'"" vtapt tt unn, 3/184, se'flus-sunna, :�1,/221, El Musni, s/316, EIMe d2n u, 9 /95, i EI-l kna, 2/952.

filutan a aftifta - p&ni p,ltpiaa (Ee)

Dotekla kN i spomenuto Allahovo ime.'2gs A krv obilno izlazi

samo ako se presijeku vratne Zile ilijedna od njih

Da lije kurbansko mesodozvolieno

Buduöi da je klanje kurbana ibadet kojim se tovjekpribli:ava svome Gospodaru, nije dopuöteno prodavati

kurbansko meso il i ma koji dio prinesene:rtve Allah, dZelle:anuhu, rekaoje:

\Ü '2+"\ J:9i\;-+va\klgri t 4ui3;'1it''

"--.zato 5to ih je opskrbio iivotinjama domaaim. Jeditemeso njihovo, a nahranite i silomaha ubogog-"2so ImamEl-Maverdi kaZe: "Navedeni ajet ukazuje na to da se

kurbansko meso konzumira ida se njime hrane drugi, iziega se razumije da ga je zabranjeno prodavati. ')er Imamlbn Abdulberr i Ebul Abbas el Kurtubi naveli su konsenzusutenjaka da je zabranjeno prodavanje kurbanskog mesa.2s2

Alija b. Ebu Talib kaZe da mu je Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, naredio da zakolje devu, iskomada je cUelu:

meso, koZu i pokrovac, te da kasapinu ne daje -nijedan dio

Zrtve. Rekao je: "Dot Cemo mu noknodu od nas """

'�r' El Euhari, str. 51712488, i Muslim, 13/103/1968."o Et-Hudid:,28.at vtdje\i: El Havil-kebir, 1s/119.'�e'� vnjeri. ErTenhid.1)/156. i El Mufh'm. )/416,,3 El,Buhari,str.360/1717, L4uslim, 9/s5/1317.

(90) JttuAan i aßirt.a - p'atni pß?ini

Allahov Poslani( sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:"Onoj ko troZi nozod ono ito je poklonio slieon je psu kojipovrati po pojede ono ito je povrotio.'2eo

Ako nije dopuöteno traziti stvar poklonjenustuorenju, kako moZe biti dopuiteno vratiti ili ponovoprodati ono ötoje prineseno kao pokornost Stvoritelju svihsvjetova!

Nie dopuöteno prodati koiu kurbana, na osnovuPoslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, rüedi: "Onaj koprodo koZu kurbono koo do nlje ni zokloo kurbon.aes

Po miSljenju veaine islamskih uöenjaka: Ebu Hanife,Ei Saflja, Ahmeda, Ibn Hazma i nekih drugih, njjedopuöteno dati kozu i l i bilo koji drugi dio kurbana mesaruili kasapinu kao naknadu za njegov rad.2e6 A SveznajuaiAllah najbolje zna.

Konzumiranje, diieljenje iraniivanje kurbanskoq mesa

UzviSeniAllah kaze:

'�s El-Buhäri, str. 538/2589 , i Musti':| 11/54/1622.n'El Hakim,2/422, i Et}ejheki, 9/496. rmam Et Hakim predanje smatra

lspravnim, a iejh Ei-Albani okarakterizirao ga je dobrim. Vidjeti:Sohkul-d Zo n io, 2/7055.

"t6 V:aletl: A nuhoUo, 1/385, El Mebsut, 12/14, Et Mugni, 7r/IU,, EtMuhin, 3/416, MedZnuul fetova, 26/163, Revdatut-totibin, 3/22s, iEi Serhutnuntio, 1 /512 514.

J{ulan i aftifta - puui p,ttpiri (el)

".-.zato ito ih je opskrbio iivotinjama domaaim. Jeditemeso njihovo, a nahranite isiromaha ubogog.":r'-

lJ drugom ajetu Allah kaze:"3v1t1+;(\A$::ryW

*ii t11 nK6'13, <'ixt','13 -K 6k {;<'ixS'9,'VJt A W (; ii:, \iF

{@6'33"A deve smo vam uainili jednim od ob.eda hadidia i viu njima imate dobro, zato spominjite Allahovo imekada budu za klanje pripremljene, stojefi s jednom

svezanom nogom, a kada Padnu na zem|ju, jedite ih, anahranite ionoga koji ne prosi, a ionoga koji prosi;tako smo vam ih potöinili da biste zahvalni bili"''s3

Selema b. el Ekva prenosi da je Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, rckao: "Ko zokolie kurbon, neko u niegovojkuAi nokon tri dano ne ostone nßto od Zrtve." sliedeae sugodine ashabi upitali: 'Allahov Poslaniie, hoaemo lipostupiti kao proSle godine?" Poslanik sallallahu alejhi vesellem, odgovori: "Jedite, druge hronite i ostovite zo sebe,ono je bilo teika godino, po sam htio da se pomogneIjudimo.aee L.J drugoj verzüi stoji. "zobronio som vom zbogtelke situocije3M, o sodo jedite, hronite druge i diielitemeso.'BAL

x7 Et Hadidi,2e.M Et Hadid:,36.,,, El Buhari, str. 121sl5569, i Muslim,13/171/1974.'00 Tj . nekih l judikoj isu doi l iu Naedinu.301 N4uslim, 13/109/1971.

kÄ J;y:!W\ $tk"*ts -t:.+ U r;ti c e\

(e2) X{uüan i aßiAa, - puuni pztpi.oi

Dakle, zabranjenost pohranjivanja kurbanskog mesakoja je izreöena devete hidiretske godine bila je srazlogom. Stoga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,sljedeie godine dopustio pohranjivanje kurbanskog mesa.302

Ibn Abdulberr kaie: "Ne znam da postoji razilaienjemedu islamskim udenjacima o pitanju je l i dopuitenokonzumiranje kurbanskog mesa tri dana poslije klanjakurbana kao i prüe toga, jer je hadis koji to zabranjujederogiran."303

Ako nastupe teika vremena u odrealenom podneblju, kao 5to se desilo devete godine po Hidiri, tada zabranapohranjivanja mesa viSe od tri dana ponovo stupa nasnagu, mada postoji moguanost da je spomenuta zabranadokinuta zauvije[ sto je stav veiine uöenjaka.3oa A AllahnajboÜe zna.

Kada se radi o nadinu podjele kurbanskog mesa,islamski utenjaci imaju nekoliko miil jenja.

Prvo, da jede (i ostavi) od jedne treaine, poklonidrugu treainu, a preostalu treainu udüeli kao milostinju.Ovo je Ebu Hanifino i Ahmedovo miöljenje, te prvotni stav

4' Uporedi\i: Fethul ßan, rc/28.3B Vidjeti: Et-Tenhid, 7 /26 (Fethuf\otik).3qVidjeti: Er Rlsolo, str. 239-240, imama Ei-Safia, Et Muho o, t/383, Et-

renhid, 1/2s (Fethul MoLik), El tuukin, s/31s, Et Minhodi, t3/ro8,En nosihu veL mensuh, str. 66, od imama Ebu Hämida erRazuä,Tothut-tesib, S/110, i El-l4enohi: ;efüo, 3/r3t .

Jüuüan i aftifta - puuni p'ttpiri (eJ)

rmama E5->arua.--

Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi veseflem, rekao: "Neka tretinom nohroni svoju porodicu,tre1inom siromohe i komiije, o treiinom prosjoke.Äo5 ielhEl-Albani kaze da u hadiskim zbirkama nije mogao nafilanac prenosilaca ovog hadisa.307

Prenosi se da je Ibn N4es'ud rekao: "Resulullah,

sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam je da pojedemotreöinu kurbana, da podijelimo tretinu kao sadaku, atreainom da nahranimo komiije."303

Drugo, da pojede pola, a podieli pola. ovo je

preferirajuie miiljenje kod imama Ei Saf1ja.30e

Treae, da jede i dijeli, bez koliöinskog preciziranja,kako kaZe lJzviieni:':,,::i

nAi, 5y q"- ":i3 ;}; t!),ir;"ti ?,€i Ä ö i ßi,

\Wgs!ۧ'K(;;kA:K"Zato spominjite Allahovo ime kada budu za klanje

-'Yidjeti: El Havil-kebn, 4/ßa, El'Musni,9/3ss, Bedoius sonoio' U388'El Hidojo, 4/36a, Tarhut-tesib, s/112, Hiuetul uleno, 3/376' Et

Medznu,8/3s2, El-Insof, 4/105, 1 E Serhul nuntia,1/s22.306 rbu vusa el Asbehani, t dielu El'vezoif lhn Kudame naveo je ovo

predanje u djelu EL-Musni,9/3ss, bez lanca prenosiaca i tvrdi da je

w vidjeri: tNoul-solil, 4/314.''tbn ttazm, I C\etu El Muho o,7/3u, sdje ka;e da je predanje

3oe vidjeti: El-Hovil kebir, 4/7aa, EL Minhodi, 13/1oo, Is/172.

(94) Jüulan i ahiäa - pwtni pupi.oi

pripremljene, stojedi sjednom vezanom nogom, a kadapadnu na zemlju. jedite ih, a nahranite onoga koji neprosi, a i onoga koji prosi; tako smo vam ih potöinili dabiste zahvalni bili."310 I to je stav imama N4alika.311

Cetvrto, obligatna je duZnost jesti kurbansko meso,makar jedan zalogaj, jedan dio podljeliti kao sadaku, adopusteno je nahraniti i imuine. Ovo je stav imama lbnHazma.3r2

Peto, dozvoüeno je vlasniku kurbana podüeliti svemeso, iako je pohvalno da pojede jedan dio, a pokudenoga je svega zadriati za sebe. Ovo miiljenje imam IbnAbdulberr i imam En-Nevevi pripisuju nekoliciniutenjaka.313

Ako se potvrdi ispravnost hadisa koji prenosi IbnAbbas, tada bi prvo miiljenje bez imalo sumnje biloprioritetnüe. U njemu bi se objedinili svi dokazi koji se bavepitanjem podjele kurbana. U ku/anskom ajetu spomenutesu tri kategorije koje imaju pravo na konzumiranjekurbanskog mesa:

r : : - i t , , - , . -n t , i l . ,r ,ue e@.,_o,,,,iK G }+ t; u t:,; g

"A kada padnu na zemlju, jcdlle rih, a nahranite onogakqiilcllqgl a i onoga koji prosi."31a A Allah najbolje zna.

" Et-Hadidi, 36.'r vidjeri: Et-Temhid, 3/21a, Ez zehiro,3/43s, i EtKovoninur-ftkhao, stt.

142.'' vidie* *nunouo, t paz.'B Vidjeri: Et-Ienhid, 3/21A, i EtMedinu, 8/393"a Et Hudid:,36.

Po miSljenju izrazite veiine islamskih uienjaka,pohvalnojejesti meso-vlastitog kurbana, a neki su utenjacito smatrali obavezom."'

Klanje kurbana za mrtvu osobu

Nerijetko se deiava da muslimani, iz dobrotinstvaprema svojim roditeljima, rodacima ili prijateljima, poslijenjihove smrti, prinose kurban na njihovo ime. Kadaje rijeö oklanju kurbana na ime mejjita, islamski uöenjaci imajunekoliko miiljenja.

Prvo, dopuiteno je na ime mrtve osobe zaklatikurban. Za ovo se mi3ljenje opredijello Sejhul-islam lbnTejmijje.3L6 Abdullah b. El l\,ubarek izjavio je: "Draze mi je

da se podijeli sadaka na ime mejjita, a da se ne koljekurban. Ako se, pak, zakolje, neka se u cijelosti podÜeli.""'Izmedu 3afüskih uöenjaka ovo miiljenje odabrao je EbulHasan el Abadi.313 Imam Es serhasi kaze da, po milljenjuhanefüske pravne Skole a shodno analogij i (ar. kÜäs), nledopuiteno klanje kurbana za mTtvu osobu, dok je to

"'vidjerit El-Muhallo,t/3si, Serhul-Buhoti, 6/32, inama lbn Bettal4 El-Dtoniu Ii ohkonil Kul'on, 12/6s, Et Minhadz, 13/1L0' EtMedinu8/391 1 396, Iorhut tesrib, 5/112, Etlnsof,4/103, i Ei'Sethutnuntia,7 /523.

3ß vidjeri Medinuul-fetova, 26/306, EtFutu, 3/406' i Avnul-nabud'1/344.

317 vi<l)ett: Dzoniut-T im ai, 4 / 8s.3a virt)eri: El Medtmu, 8/382.

(es)

(e7)

dopuiteno po principu pravnitkog preferiranja (ar.istihsän).3le Za ovo se misljenje takotler opredijelio Stalnikolegij za naudno istraZivanje.3'0

Oni svoj stav dokazuju sljedeaim argumentima:

1. Hanei b. Rebia (Ebul-Mu'temer el Kinani) vidioje daje Alüa zaklao dva kurbana, pa ga je upitao ita toaini, na 3ta je Alija odgovorio: "Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, oporutio mije da zakoljem kurbanza njega, pa ga evo koljem.,,321Komentar: Zbog slabosti lanca prenosilaca,

navedenl hadis ne moze se uzeti za argument a Allahnajbolje zna.

2. AiSa prenosi da je poslanik, sallallahu alejhi vesellem, poloiio kurban na zemlju i rckao:',tJ imeAlloho! Allohu moj, primi od Muhommeda i porodiceMuhommedove i ummeto Muhommedovog,,, potomga je zaklao.32z

Hadis ukazuje na to da je poslanik, sallallahu alejhive sellem, klao kurban za sebe, svoju porodicu i ummet. Odnjegove porodice iummeta ima onih kojisu Zivi i mrtvi, ito

3ß vidjetl El'Mebsut, I2/r2.'20 Vidjeti: Fetavettedinetid-daima, rr/4u -41a.*1tbu Oavud, sIt.649/2790, i Ahmed, 2/732/r2a5, sa stabim tancem

prenosilaca Vidjeti: Hulasotut-bedtit-nuni, 2/146, Tuhfetu!-ohvezi,5/45-46, Daifu sunenit Timizi, str. I44,i Doifu suneni Ebi Dovud, srt.275.

"'� Muslim, ß/1A2/ß61.

ukazuje na to da je dopuiteno klanje kurbana na imem rh/ih.323

Drugo, klanje kurbana na ime mejiita mekruh je.

Ovo je stav imama l\,lalika i utenjaka malikijske pravneökole.32a

Oni su prezirali klanje kurbana za mrtvu osobu jer

takvo nesto nije preneseno od Poslanika, sallallahu alejhivesellem, nit i od odabranih generacija.32s

Treae, klanje kurbana na ime mrtve osobe zabranje-noje, osim ako on to oporuöi. Ovo je preferirajuee miiljenjeu lafijskoj pravnoj Skoli i stav imama Ebu Jusufa, po jednoj

vetztlt.^'

Ovi islamski autoriteti pozivaju se na sljedeaeooKaze:

1. sveviSnjiAllah rekaoje:

{@dt(iltiriJ;Ü }"...i da je iovjekovo samo ono 3to sam uradi..."327 ImamEa Safi ovim je ajetom dokazivao da nagrada od udenjaKur'ana ne stiie mrtvima, za razliku od miSljenja veiineislamskih udenjaka.3'�3

3a vidieti: Guniietul ebnei, stt. 164.lA vi,jtet: Mev;hibul D;elil, 4/311 , i Serhuz zurkoni alo nuhtesoti Holil,

4/1r."' vidjeti: Mevahibul- o2elil, 4/311 .'x vidjetit El MebsuL12/12,i Mugni! muhtad:,4/111s tn-t'tedz m, 39.""viajett tefsirut'xutonit ozin, 4/276 umdetul'kon, 3/119' Neilut'

eßot, 4/113, i Merkotul'nefatih, 4/174

(98) J{uian i a&ißa - pwtai p'apiai

Komentar: Ajet ne mo2e nezavisno posluiit i kaoargument jer postoje mnoga djela od kojih mejj it imanagfadu mada ih nije l iöno uradio.32s

2. Klanje kurbana na ime mrtve osobe, ka:u, jesteibadet Uzviienom Allahu, inije ga dopuiteno iinit iosim ako postoji argument u Kur'anu ili vjerodostojnom sunnetu, a to u ovom sluiaju ne postoji.

Imam El Ny'ubarekfuri zapisao je: "Nisam pronaiaoautentitan hadis kojigovori o klanju kurbana izrit i to na imemrtve osobe."330

Pa ipak, ako neko zakolje kurban na ime mrtveosobe, ni u kom sluöaju neae se tretirati novotarom, utolikojer je spomenuto pitanje podloino raspravljanju i ulazi uokvir dopuitenog razllaienja po ehli-sunnetu, a Allah naj-bolje zna.

Medutim, dopuitenoje da musliman zakolje kurbanza sebe iölanove svoje porodice, : ive imrtve. Na ovudinjenicu ukazuje prethodno navedeni hadis koji prenosiAiia. U njemu stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,poloiio kurban na zemlju i rekao: "U ime Alloho! AIIohumoj, primi od Muhommedo i porodice Muhammedove iummeta Muhommedovog", potom ga je zaklao.IL

Tako je klanje kurbana za Zive osobe prvenstueno,za mrtve usputno.332

Drugi propisi vezani za kurban

Mnoga rodbina Allahovog Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, preseli la je na ahiret za vri jemenjegovog Zivota: majka pravovjernih Hatidia,amidza Hamza, k(erke Rukajja iUmmu Kulsum,sinovi El-Kasim, Abdullah i Ibrahim, ali nüepreneseno aak ni u slaboj vezij i da je Poslani(sallallahu alejhi ve sellem, zaklao kurban izrit i tonekome od njih.

Nüe preneseno da su ashabi klali kurbane za mrtveosobe, nit i je iko od njih oporuiio da mu se zakoljekurban poslie njegove smrti, a bil i su najbriznlj i uprakticiranju sunneta, koji su uzeli izravno odPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

P refe r iraj u te m i: Ij enj e

Nakon iznesenih argumenata, smatram da klanjekurbana na ime mrtve osobe nie legitimnojer taj postupaknije prenesen od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nit iod odabranih generacija.

4 .

3.

1. Dopuiteno je dazakolju kurban,

:ena i dijete (koje razaznaje)po mi6ljenju apsolutne vealne

33o vidjeri: Tuhfetul ohvezi, 5/46.331 Muslim, 13/102/1967."l Vidleti. Ei Serhul nuntio, l/455'456 i 520, Fetovo lbni UseJnin

2/661i, Meünuu fetova ve rcsoil, 25/70 11, 23, 25, 27 28 111'112172 i 19s, iejha lbn Usejmlrß,|El Bideu vetnuhdesat' 3rt 2Al3'�s vidjeri: MedZnuu! fetavo, 24/312, i ierhul akidetit tohavijjo, 2!669 610.

!9ol J{u$an z a&ißa - pwni pupi^ri

islamskih utenjaka, a neki se tak pozivaju nakonsenzus u vezi stim.333

2. Ispravnoje da muslimanka zakolje kurban, bilo dajeu distom periodu, ili u mjesednom ciklusu, ili upostporodajnom periodu.'s

N4eso koje zakolje dzunup halalje, po konsenzusuislamskih udenjaka.33s

Po konsenzusu islamskih udenjaka, ispravno je danijema osoba zakolje kurban.335

Pohvalno je l iöno zaklati kurban, bilo da se radi omuökarcu ili Zeni, ako je u moguanosti. Ovo je stavimamä aetiri pravne Skole i lbn Hazma, jednog odosnivata zahirijskog mezheba.337 Buduöi da'je klanjekurbana ibadet, najpreie je da klanje preuzmevlasnik kurbana.333

ilaüan i a6iAa - p4aut ptapi.ta (101)

6.

7.

8.

9 .

Islamski uienjaci jednoglasni su u miiljenju da jedopuiteno opunomoaiti drugu osobu da zakoljekurban.33e

Ako musliman nije u moguanosti l iöno zaklatikurban, najbolje je da opunomoai dobrog vjernika,3to su ljudi iinili u davna vremena.34o

Kada se radi o klanju kurbana, najbolje jeopunomociti udenog muslimana koji poznajepropise vezane za kurban i naiin isptavnogklanja.3al

Bismilla se izgovara kada se noz Zeli povuai prekovrata Zivotinje, ili prilikom samog pokreta ruke.v2

10. Nte dopuiteno praviti prekid, ni duZi ni kraii, vetklanje treba biti jednodijelno, bez prekidanja.3a3

11. Ako se Zivotinji u potpunosti odsijeöe glava prilikomklanja, njeno je meso dopuiteno konzumirati.3a

12. Ako se Zivotinja zakolje s potiljka i bude pokazivalaznakove Uivota prije presÜecanja onoga ito je

t" vidjeti: Bidajetut nudäehid, 1/438, ElMedzmu, 8/382s, i Fethul-goti,10/21.

* udjeti' Ez-zehin, 3/436.u' vdd,jeti. El-Medtmu, 8/380, i Ettolon, ro/18s.w vidjeti. Elllnsof,Io/399, i Ei Serhutnuntio,l /48s.* vid)eti: Bidojetulmudkehll, V446.4 vid)eti: EL Unn, 3/189, El Muholk, 1 /444 445, El'Hovil kebir' 15/98'

El Mugni, 9/320, El lkna, 21952, Umdetul kori' 21/722, Fethul'Ban'9/556 551 , Et Mufessol, 3/30, i Asorus'sahobo ' 3/1094

5.

3 .

4 .

"'Vi{eti: El tümo, stt. 19, EI Muhollo, t/453, Et Temhid, 16/128, EtHavil kebir,15/92, Serhul Buhori,5/412, ima-Ila lbn Be}l.ala, Et Mugni,9/320, El-thtijor, 5/462, EI MedZnu,9/86, El tolon,10/18s, El tkno,2/955 i 958, FethutBari, 9/632, j Undetul ko.i, 12/733.

* Ual.ti a nunotU, 7/4s3, EtHovit kebn, 1s/s2, Et tolon, to/\Bs,Mevohibul-DZelil, 4/313, i El tkno, 2/9s8.

"s vidjett Et M ed inu,s/ 8s."" Ualetl: a nZno, stlj. 78/253, El-Mugni, s/322, EI Med;nu, s/Bt, El

lkna,A9S8,i El lnsof, 1O/4OO."'ualet: A nunoUo, t/280, EtHavil kebn, 4/188, El Mebsut, t2/18, EI

Vesit, 4/233, Bedaius-sonoio, 4/22L, EtKati, 1/514, Ellolon, 10/185,Hitletul-uleno, 3/374, Ihkanul-ahkon, stt. 69s, El tnsof, 4/83,Mevohibul-Dtelil, 4/372 373, Fikhus sunno, 2/198, i Asotus-sahobo,3/1101.

t'3 Vld]eri: El-Mugni, 9/361.

F

(102) Xüulan i ahiAa - puuni p,topiti

obaveza presjeai, njeno je meso halal.3a5 l\,ledutim,poiinitelj je greian zbog toga, po konsenzusuislamskih uienjaka.3as

13. Islamski su uöenjaci jednoglasni u miil jenju da jedopusteno za kurban prinijeti kako muzjaka, takoZenku, ali se razilaze ita je vrednije.3aT

14. Uaenjaci su jednoglasni u miöljenju da je mesokrave ili sitne stoke koja se zakolje ubodom u donjidio vrata, kao öto se aini s devom - ispravno zakonzumiranje, i da je meso deve koja se zakoljepresijecanjem vrata ispod donje vilice, kao ito sekolje stoka ispravno za konzumiranje.3a

15. NUe dopusteno prodavanje bilo kojeg dijelakurbana.le

16. Ne postoji vjerodostojan dokaz da je lomljenjekostüu nakon klanja kurbana zabranjeno. Hadis kojise navodi s tim u vezi nije autentitan.3sa

-'U]Jiaietl: tt Uo,it-t<etir, 15/gg, El-Mebsut, I2/3, Et-Meümu, g/1M,Hilletul uLeno, 3/424, El lnsof, 10/39s, i Hai|etu tbni Abilin, g/4e4.

w vtdje\i: Er I k no, 2/s60.a1 vidieri: EI MedZnu,8/36s, Ez zehirc,3/426, Medinuut-fetovo,2s/t s, i

Advoul-bejon, s/438.w uaiett: rt-uunoUo, t /us, EI Hovitkebir, 4 /3tt , Sehul Buhori, s/421

422, imama lbn Be ala, E(Mugni, 9/318, EL Med;nu, 9/702-1A3,HiLjetul ulema,3/424, EL-lkna,2/95A,i Fethul Ba ,9/s56.a' Vidjeti: EI Mudewenetutkubro, 1/54a, Ez-Zehiro,3/438, EtKofi, 1/S:nt ,i El t\4e na hii -ier' iia, 3 ̂4a.'so Vidjetl: El-l4uho o, 1/528, Ez Zehira, 3/441, EtMetlinu, 8/410,Mevohibul D;elil, 4/393, Ei-Sethul nuntio, 1 /546, tNouL-golil, 4/409,i FetoveL led;netid-doimo, 11/429 430.

Xüulan i a&iha - graui pwpiai (r03)

17. Pohvalno je na dan Kurban bajrama jesti tek nakonnamaza.ssl

18. Lüepo je da vlasnik kurbana pojede dio kurbana,naprimjerjetru, ier se brzo priprema."z

19. Kurbansko je meso dopuiteno dijelit i i bogatimmuslimanima.3sl

20. Ako kurban, pak, bude zaklan iskljutivo na imemrtue osobe, tada 6e cijeli kurban biti podijeljensiromasima, tvrdi Ibnul Mubarek.3ta

21. Ako osoba oporuii da joj se zakolje kurban poslijenjene smrti, oporuka se mora ispoitovati.355

22. Po konsenzusu uöenjaka, dopuitenoje opunomofit imuslimana kada se radi o klanju kurbana.356 Poveiini pravnika, kurban mogu zaklati kriaanin iiidov jer pripadaju kategoriji ljudi kod ko.ie jedozvoljeno jesti meso Zivotinje koju zakolju, iako jepokudeno da sljedbenik Knjige zakolje kurbanumjesto muslimana.lmam lvlalik smatra da se takva:ivotinja ne moie smatrati kurbanom, vei obiönom

"lVidjeti: Es sunenul kubro, 3/4aL imama El Bejhekia, El Hovil kebit,2/488, i E(lsti*ot,3/24 26.

ttz Vldjeti: El-lstizkor, 3/23, Ez Zehin, 3/439, El lnsof, 4 /107 , Et'IadZu veLikliL, 4 / 31 3, Keäafut' kino, 2/92 i 3 / 2t, i Ei'Se hul' 'j'Lt ntio' 1 / s23's24

3s3 vid)etl: Et Havitkebn, 1s/1s, El Med;nu, 8/392, EL'D;oniu Li ohkanilKufon, 5/193, Bedoius'so noio, 2/388, I Undetul'kari lo/58.

3a vidjeti: Tuht'etul ohvezi, 5/46.3's viclerl: Medimuu fetova ve rcsail, 25/Lr, 26, 41 48' 116 t 1963n vidjetl: Et Tenhid, 2/101 , i EI Meünu, 8/382

(r04) fttaüan i aAi&a, - p\armi p4apiai

Zrtvom aije je meso, naravno,konzumirati.35T

dopuiteno

23.Imam Hasan el-Basri, Ebu Hanife, Ebu Sevl uöenjacihanbelijske pravne Skole i lbn Hazm smatraju da jedopuiteno pokloniti kurbansko meso Zidovima ikriöanima.353 Imam En Nevevi, öaftski pravni( kaie:"Nisam proiitao da je neko od naiih utenjakagovorio o ovom pitanju. Shodno mezhebskimpostavkama, bilo bi dopugteno dati kurbanskomeso krSaanima i :idovima, ako se radi odobrovoljnom kurbanu, za razliku od obaveznog."3seIzmedu savremenih uaenjaka, miiljenje o dopuite-nosti davanja kurbanskog mesa sljedbenicimaKnjige odabrali su lbn Baz, Ibn usejmin i Stalnikolegü za nautno istraZivanje.r6o El Lejs b. sa'dsmatrao je da je davanje kurbanskog mesa sljedbe,nicima Knjige pokudeno, ali je dopuitao da ga onijedu s muslimanima."t N4alikiski uöenjaci smatrajuda je pokudeno poklanjati kurbansko mesosljedbenicima Knjige.362 Imam Eö-Safi zabranjivao je

351 Vid)eti: El HaviL kebn,1s/97-92, EI Mebsut, t2/78, Et Medimu,8/382,EI-Musni,9/360, EL Hidajo,4/367, El talan,l0/78s, i Hiuetul uleno,3/314.

"" viaiet n nunoUo, 1/3a3, EtDiamiu li ohkanil Ku/an, 5/1s3, EIMeün u, 8/ 404, Keiioful- k ino, 3 / 26.

'e vidjeri: EI- M edZnu, 8/ 4u.'5o FetoveL-ledZnetid daino, 1V424, Fetova islonijjo, 2/5 i 114, i Fetavo

tbni Usejnin,2/6U.36\ vidjeti: EL t"ledtnu,8/4M.'62 viai.t tz-zenira,3/439, El Kovaninul fikhijo, srt. 142, i sehu

nuhtesoti Holil,3/69, od imama Ez-Zurkanüa

ftaalan a a&ifta - pqaani paapina (r0s)

da se kurbansko meso dijeli ikome osim muslimantma.---

24. Po miiljenju imamä öetiri pravne ikole, vrednije jezaklati kurban nego dati sadaku u istojvri jednosti. '64 iejhul-islam Ibnul Kajj im Tapisao je:"Kada bi tovjek podijelio sadaku koja vrijedi mnogo,mnogo vise od vrÜednosti kurbana, ona mu nemoie zamijeniti kurban."36s

25. Po mi3ljenju veiine uöenjaka, pohvalno je da putnikzakolje kurban kao ionaj koji se nalazi u mjestuooravKa,

26. Bolje je da putnik opunomoai nekoga za klanjekurbana u mjestu prebivali5ta svoje porodice negoda on kolje na putu, premda neki uienjaci smatrajuda je preöe da dovjek zakolje kurban tamo gdje gazatekne Kurban-bajram.367

27. Ako porodica kolje kurban za putnika, tada se uzimau obzir obavljeni bajram namaz u m1estu pre

* vidj"ri Tobekotu+iof,Ae l kubra,3/Ios.s Vkijeril El'Mudewenetul-kubro, 1/547, EtTenhid, 7 /11-78, lFethut

MoUn, EL Mebsut, 12/13, El D^aniu li ahkomilKut'on 15/106' Ez

zehno, 3/423, EI MedZnu, 8/4M, Medimüul fetavo, 26/3(A ' Tebiinulhakakik, 6/487, El lnsaf, a/1O5, Fetovefbdinetid'daimo' 1V41'9 i

Fetovo isknüo,46.s' fuhfetul nevdud, stt.61.'66 Yldjeri: El Mudewenetut kubro,1/5sO, Et'Tenhid' 1/21 lFethul MaIk)'

El-Muho\o, 1/315, El Medimu, 8/405, Undetul'kori 2U146 i

M esa ilu I d ;unhu. 1/406.367 Vidjeti: El MedZnu, s/403, i Med;nuu fetovo ve resail' 25/77

(106) X{u lah a q&ifta - p,tattai pupiaa

bivaliöta porodice, ne zemlje u kojoj se nalazi putnikna dije se ime kolje kurban.363

28. Zabranjenost odredenih radnji u prvih deset danamjeseca zul-hididie odnosi se iskljuöivo na vlasnikakurbana, a ne na ilanove njegove porodice.36s

29. Ko poöetkom mjeseca zul hid2die skrati kosu ilinokte pa potom odluti zaklati kurban, neie sesmatrati prijestupnikom, utoliko prüe ito se namjeraklanja kurbana pojavila nakon skraaivanja kose inoktiu.3To

30. Zabranjenost uklanjanja dlaka, noktiju i nedega sko;e traje sve do zavrietka klanja kurbana.37l

31. Dopuiteno je kupiti kurban i zaklati ga pa ga platit itek nakon odredenog vremena.372

32. Bolje je zaklati jedan ugojen kurban nego dvamrsava - -

33. Po konsenzusu islamskih utenjaka, dopulteno je zakurban prinUeti kastriranu iivotinju.3Ta

34. Veiina islamskih uöenjaka dopuita podjelu kurbanau cijelosti, jer iovjek nüe obavezan jesti kurbansko

Jüulan i a&ifta - praani p'ttpiri (r07)

meso.379

35. Za kurban vrednije je printeti ovcu nego devu ilikravu u kojoj utestvuje sedam osoba, po jednoglasnom stavu islamskih uienjaka.376

36. Islamski uöenjaci razilaze se je l i za kurban validnaZivotinja kojoj je ispalo nekoliko zuba, ali su jednoglasni u miil jenju da ispadanje zuba u gornjoj vil icine utjeöe na ispravnost kurbana.377

37. Ako se kupljenoj Zivotinji za kurban desi neöto itose smatra mahanom u kurbanu (lom noge, izbijanjeoka isl.), ali ne dovjekovim uzrokom, ta mahananeae utjecati na ispravnost kurbana. Ovo je stavimama Malika, Ei Sairja, Ahmeda, Es-sevrija, Ishaka inekih drugih.373

38. Ko zakolje kurban i nakon toga ga neko ukrade iliukrade jedan njegov dio, vlasnik kurbana ne morazaklati drugi kurban, makar se radilo o obaveznom,naprimjer, zavjetnom kurbanu.3Te

39. Ko kupi Zivotinju za kurban pa potom umre prijenego 3to je zakolje, nasljednicima nije dopuitenoprodati Zivotinju i naslijediti taj imetaK vef se mora

'1r vidjerit EfHovil kebir,4/188, SerhutBuhori, 6/33, imama lbn Bettala,El Med2mu.a/\g1i Mpso ul diunhu., /405

'16 vtdjeti: Et Med tn u, 8 /368.!" vidJeti M e d Z n u u I- t eto v o, 26 / 308."" viai"tL tt unn, 3/755, El Mugni, 9/351, MedinuüI fetovo' 26/3u'

Rohnetutunno, stt. ß9, Eltnsof,4/98, Es sejlul dierrct' 4/83 i 8s'Ei Serhul muntio,T/515,i El Fikhul isloni,3/622.

'"' v;,iett: tz zet-,i,o, z/azz.t6t Vialetl: Ue&nuu letavo ve resail, 2s/r4l-142, t4S-I4l i rg3.37o via;;eti: iuia, :s7rso.r'1 vidjeti: ibid, 2sl1s2."'� Vidjeri: Fetovel led2netid-daimo, IJ,/411.313 Yidjeti: Fethul-Bari, 5/777 .374 Vic4eti: tolous-sunen, 17 /276.

(r08) l{u4an, q&ißa - p,@at t paqini

zaklati kao kurban na njegovo ime. Ovo je stavimam Ahmeda, Ebu Sevra i El Evzaija. N4etlutim,imam El-Evzai dopuita da se ta :ivotinja proda akoje vlasnik kurbana ostavio nevraaen dug a nemadrugog imetka za njegovo vraaanje.33o Hanefüski imaliküski uöenjaci smatraju da kurban u tom sluöajupripada nasljednicima.33l

40. Pogrdno je da musliman svojevoljno daje prodavcukurbana viie od traiene cüene, jer je u tomehvalisanje, suprotstavljanje obitajnim pravima, teoteZavanje obiönim muslimanima koji nisu umoguanosti preplatiti kurban.33'�

41. Ako jedna osoba opunomoöi drugu da umjesto njezakolje kurban, propis zabranjenosti uklanjanjadlaka i rezanja nokti ju odnosi se opunomoiitelja, ane na opunomotenika.3s3

42. Hasan el-Basri, l\y'uhammed b. Sirin, i imam Ahmed,pojednoj veziji, smatraju da klanje kurbana mijenjaakiku ako se podudari njihovo vrUeme. l\itedutim,ispravno je da su kurban i akika dva zasebnaibadeta cil jana sama po sebi, i da jedno drugo ne

iüutan i a&lAa - pwnai pspiÄa (r09)

mogu zamijeniti. A to je miSljenje imama Ahmeda,po drugoj verzij i , i odabrala ga je veaina hanbelUskihuöenjaka, te misljenje malikijskih i öafijskihpravnika.33a

43. Dopuiteno je za kurban zaklati steonu iivotinju.Kianje Zivotinje ujedno je i klanje njenog mladun-ieta, öüe je meso dopuiteno konzumirati. Nekiuienjaci u pogledu ovog pitanja pozivaju se nakonsenzus ashaba-335

44. Ako Zivotinja namijenjena za kurban rodi mladunöeprije klanja, mladunie takoder treba zaklati zajednos majkom, jer ima status zivotinje namUenjene zakurr,an.---

45. Ako musliman, ne poznavajuti propis, zakoljekurban prije bajram-namaza, njegov kurban nÜeispravan.'"7

46. Po miiljenju apsolutne veiine uienjaka ietiri pravneökole, ako bi se desilo da musliman prihvati kröian

'uvialett:Se*u' sunno, 11/26l,Iuhfetul nevdud, s\t. 79 80, Iokrirutkovoid' 1/1s6, lmama Ibn Redieba, Tashihul furu' 3/412' EL tnsaf,4/111, ElFetavel fikhijjetiLkubro, 4/256, lmama lbn Hadtera elH.jte"n.ia. I Muhtp<otu ohkonl-udhiio. \rt. )3

38'vldjeri: EI Havilkebir, 15/149 15O, El-Mugn. 9/319 32A, MedinuuL

fetovo,26/301 , i Er-Revdatun nedÜo,2/413 414."6 vidjeti: Et Hovil kebn,15/Ios 1a6, El Mugni,9/352,i Fetova ve nesoiLi

lbni Soloh,2/714.t37 vidjeti: Med;nuut fetova, 11/126127 i 27/419, EL'Fetovel itokÜo,

2/1s8, zodul neod, 2/311, ErRevdotun nedÜo' 2/410' i Et'TedZIio'

str 21, iejhäJahje b. A ije el Hadtuzija

'7e Vdi.tl: rt-Unn, 3/155, El Mugni, g/3s2, Et tnsof, 4/s3, MevahibutDZelil, 4/382, 1 EL Mesoitul-fikhijjo, U4s8.3@ vldjeti: El Mugni, s/3s4, ElDzoniu li ohkanil Kur'an, 6/44,i Et tnsof,4/101.

3't vidjeti: E! Mebsut,4/144,i EL Dianiu li ohkanitKufon, 6/44.3" Vidjetl: Ell4unteko, 4/791, imama El-Badtiia."'vid;eti: retono tbni Usejnin, 2/662-663, t Med1nuu fetavo ve rcsoil,

251153 15s i161.

(1r0) J{ualan i a6i&a . pzatuti paapi.oi

stuo ilijudaizam, meso koje kao takav zakolje bilo bizabranjeno konzumirati.3s3

47. Dopuiteno je da u kurbanu krave ili deve uöestvujusedmerica, bez obzita bili iz jedne porodice ili ne,bez obzira bilo klanje kurbana za neke od njihobavezno (kao, naprimjer, zavjetni kurban) a zadruge dobrovoljno, bez obzira klali jedni od njihradi ibadeta, a drugi zbog prehrane, ne kao kurban,jer svaki od njih ima svoj udio i ne smeta mu ni.ijetdrugih suuöesnika.33s

48. Ako bi dvojica ljudi nehotice zamijenili kurbane isvaki od njih zaklao kurban onog drugog na svojeime, njihovo prinoienje 2rtve bilo bi ispravno i ne bitrebali jedan drugom dati nadoknadu.3s0

49. Ako bi iovjek zaklao tudi kurban bez dopuitenja ana njegovo ime, ne bi mu to morao nadoknaditi.3el

50. Ako dovjek ima dvije iene, dovoljno je da zakoljejedan kurban, buduii da se one tretiraju jednomporodicom.3e'

51. Ako u jednoj kuii Zive dva brata, odnosno sin i otac,svako sa svojom suprugom idjecom ihrane se s

(ul)

jedne sofre, tada ae biti dovoljan jedan kurban zasve njih. Ako su, pak, odvojeni i hrane se zasebno,tada ie svaka obitelj za sebe klati kurban.3e3

52. Prilikom klanja nije dovoljno spomenuti Allahovoime na bilo koji naöin, vei se mora spomenuti uformi bismille, t j. mora se reai:"Bismillah!"3e4

53. Po miil jenju veaine islamskih uienjaka, dopuitenoje kupljeni kurban zamijeniti za bolj i to'

54. Kurban se ne kolje na ime ploda u majöinojutrobi.3s6

55. N,4eso Zivotinje koju je zaklala kriaanka ima statusmesa Zivotinje koju je zaklao krlaanin.3e7

56. Po mi!l jenju veöine islamskih uienjaka, legitimno jeda iovjek za vrijeme had2dZa zakolje kurban, zarazliku od malikijskih uöenjaka i Ibn Tejmijje, kojismatraju da hadZija kolje samo hedj (hadiskikurban).3e3

57. Ako had:ija opunomo.i nekoga da umjesto njega (i

r9 vrdjet i : ib id,2sl36-38 i40 43.tü vidjeti: Et red;tio, stt. 31 .'"'vidj"ri EI Muholla, 1/31s, Ez-zehiro, 3/433, Medinuul fetovo'

31/240-242, Mevahibul D:elil, 4/319, i El-tnsaf, 4/89.'"" vtaletl: rfu"aewenetul kubto, U550, El-unn, 3/156, i El Mugni'

9/362.u7 vidjeti: Etumm,Ig5, El tüma, srt.80, i Ez-zehirc,3/408.3e3 vidjeri: El Muholla, 1/315, i Hid;d;etulvedo, str 219, imama lbn

Hazma, Ez-Zehiro, 3/423, Taktuutkovoid, 1/L56 imama lbn Redteba,Advaut'bejon,5/4T'a24,i Medinuu fetovo ve resoil,2s/r9 i 24

'"" Viaiet tt U-^, a/ß0, El-Mugni,9/22, Bedoius sanoia, 4/1€r'', Ez-Zehirc, 3/410, i Mevohibul-DZelil, 4/313.

* vidjeri: El-Havil-kebir, 7s/723, El Mu7ni, s/347, El MinhodZ, 8/r2s, tNejtul-evtar, s/121.

'er vidjeti: El-Mebsut, 12/18, EL lnsof, 4/s8, i El Mesoilutfikhüo, 1/4ss.3er Vidjeti: El-l4ugni,9/367, Revdotut tolibin,2/482 483, i Et-tnsaf,4/gB."2 vidjeti: Med1nuu fetovo ve remil, 2s/43.

( | | 2) 1h^tan i ahihq - praani pßpiÄi

njegove porodice) zakolje kurban, prvih deset danazul hididie neie otkidati nUedan dio koZe, rezatinokte ni uklanjati dlake sa svoga tijela, osim ito teskratiti kosu nakon 'umre.3ee

58. Pohvalno je, prilikom klanja, noz pritisnuti rukomkako biZivotinja ito prüe bila zaklana.aoo

59. Ako musliman ieli zaklati kurban ali nije u moguinosti, moie pozajmiti sredstva za kupovinu kurbana.lMedutim, ako nije zaposlen niti oiekuje priliv bilokakvog imetka, tada nüe pohvalno da pozajminovac za kupovinu kurbana.4l

60.lsto tako, osoba koja je zaduzena neae pozajmitinovac za kupovinu kurbana, osim ako je vraianjeduga ograniieno na odredeni vremenski period ivjeruje da nakon vraaanja duga moie vratiti novacpozajmljen za kupovinu kurbana.a02

Neutemeüeni postupci uvezi s kurbanom

1. Klanjanje dva rekata prije klanja kurbana. Ovajpostupak, koliko mije poznato, nema utemeljenja u

r" vtalett: luia., zsTo:, tr:,141,144 i 154 1ss.4-o vdd,ieri El M"dzmu.8/ taJ. i Mugnl-nuhrcd2.6/105*'Udjeti. Mpdznuul lptova. )6/ j05.i Med2nuufptovo ve.e\o;t. )5/1Og

110.*'� viqe|: r6id., 2s/r2l r2B.

(113)

Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu.

Posebno uzimanje abdesta za klanje kurbana.a03

Neki islamski uöenjaci smatraju da je prilikom klanjapohvalno donijeti salavat na Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, poslÜe bismille. Ni ovo nema

utemeljenja u sunnetu, pa stoga treba izbjegavati

spominjanje imena Allahovog Poslanika, sallallahu

alejhi ve sellem, pri l ikom klanjaloa

Izgovaranje posebnog ni.ijeta za klanje kurbana nije

utemeljeno u sunnetu. Dovoljno je izgovoritibismillu i donijeti tekibir.ao'�

Mazanje iela krvlju kurbana.oou

2.

3.

5.

isplavni hadisi u vezi s kurbanom

I. "Ne dÜelite nuiticimo kurbonsko meso.'oa1

2. "L)goji kurbon jer te zbog svakog niegovog düelo

4' v idjeti: F eto v e l - l e d i neti d' d o in o, IU 433* vtil"tl' tt u.^, 3/1s3, El Dioniu ti ohkonil'Kur'an' 12/72' i

Merkatul - n efatih, 3 / 506.as U porcditi: Fetovel' ledinetid'do ino 77/416&6 vidjeri: Fetovel led;netid doino,11/433{? ereaanjeje naveo imam Et Katat:r, t) djetu Ez,zehito,3/440, bez tzvota.

sliano t;me zabiljetio je lbn Adi, 9/18s/2s613 Kenzul'unmo\' i

imam El-Bejheki, u qetu Suobut inon, 1/a3 84/ss6o' te sa

okarakterizirao slabim.

(114 ) Xtaa&an a q&ifta - p,wni p&pina

AUoh osloboditi dlelove tvogo tijelo od Votre.'aag

3. "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio jeklanje kurbana noöu."aoe

4. "Neko voie kurbone kolje somo öist.Ä1o

ots)

bivo öist kao no don rodenjo.al3

8. "Nojboljo ;ivotinjo zo kuhon jeste rogoti ovan.ara

9. Predanje u kojem stoji da je Resulullah, sallallahualejhive sellem. ajet:

{ü iiti ;itt.Ü f )siÜ ;:;t\"Tako mi zore i deset noai i parnog i neparnog"ats, protumaöio rekavii: ?esef noA odnosi se nodeset dana zul hididie, neporno se odnosi no donArefato, o parno no Kurban bojrom.'"'o

10. Predanje u kojem stoji da je neki öovjek Poslaniku,sallallahu alejhi ve sellem, rekao da je obavezanzaklati devu i da je to u moguanosti, ali niko neprodaje deve, pa mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhive sellem, naredio da kupi sedam ovaca izakoljeih.417

o" lbn Madia,2/916/2925, s izuzetno slabim lancem prenosllaca. vidjeti:Doifut-tergib, 1/356.

au Ebu Davud, 3/196/3156, Ibn Madia, 2/1U6/3130, i El-asbehani, udjetu Et'Tersib, L/243/3s9, sa slabim lanc€m prenosilaca, po ocjeniiejha El-Albania. U lancu prenosilaca ovog predanja postojl Hatim bEbi Nasr kojije anonimne biosralie kod hadiskih strufnjaka. ImamEl käki i El Ajni ovo predanje smatraju ispf.vnim. vidieli: Tarhut'tesib, 3/162, Umdetul'kon, 6/113, Daifut'tergib, 1/339' MEkotutnesobih, 1/s19, i Doifu suneni Ebi Dovud, s! 2s2

a" E!Fed:r, 1-3.4ß Ahmed, II/410/14448, sa s ablm lancem prenosilaca. Vidjeti: fs

s ilsiletud - do ifo, 8/408 449.{'7Un vaa;a, 2/1Ma/3736, sa släblm lancem prenosilaca Vidjeti:

Mßbohuz-zudiadio, 3/255,i I aul goLil, 4/2sS

'Vjerovjesnik sallallahu alejhi ve sellem, zabranio jekonzumiranje mesa koje je prineseno d2innima."a1t"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selem,zabranio je iejtanski rez"a 7, a to je prestecdnjesamo koze, ne vratne iile, pa Zivotinja tako umre."Nemo nUednog ioujeko koji zokolje kurban dokje uihramimo i donosi telbiju do zolosko sunca, o donjegovim zaloskom ne zodu svi njegovi grijesi i toko

&r Bez izvora naveli su ga imanln E -cazali, u djelu EI vesit,4/228, i EIKarafi, u djelu Ez-Zehin, 3/424. Ibn Salah llbn Hadiertvrde da hädisu navedenoj forml nisu pronaili u hadiskim zbirkama. Vidjeri, Ef-Ielhisul-habit, 4/148s, i HuLosotul bedriL-nuni, 2ßa6

4' Et-Taberani, 11/152/1145a, s niltävnim lancem prenosilaca. Vidjeti:Medzneuz zevoid, 4/23, i Hulosotul-beditnunir, 2/384.

a1o Naveli su ga lmam El N,4averdi, u qetu El-Hovil kebit, rs/92, i lbnKudama, u djelu Fl-Mugri, 9/360. Hadis nisam pronaiao u hadiskimzbirkama, a Allah najbolje zna.

a11El Eelheki, 9/521/79352, i lbnul-D:evzi, u Ci)etu EI Mevluot,3/367/1184. Ibnul D;evzl i iejh El Albani ovo predanje smarrajuäpokrifnim. Vidjetl: TeftibuL-nevduot, srt. 215/t2t, Hutosotufbed -nuni, 2/388, Et Telhisul hobn, 4/1496, i Es-Silsiletud doifo, l/413.o" tbu Oavud, 3/102/2826, sa slabim lancem prenostlaca. Vidjeti: fssejtutd|errar, 4/66, ErRevdotun-neduo, 2/4u, trvoul golil, 8/166, 1Doitus-sunen, sid]..218.

6.

7.

5 .

(1r6) X{ua&ani. aAifta. puani pwpbi

11. Predanje u kojem stoji da je AiSa upitala Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, hote Ii pozajmiti novacradi kupovine kurbana, na sta je odgovorio: ?o, toje dug tije je vrotonje öoujeku olokiano.Ars

12. Predanje u kojem stoji da je neki iovjek upitaoAllahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,moie li prinüeti Zenku za kurban ako ne natlemutjaka. Na to mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhive sellem, odgovorio: Ne, ve. skroti kosu, nokte,brkove i ukloni dlaiice sq stdnog mjesto, to tl jepotpun kurbon kod lJzvilenog Alloho.ats

13. Predanje u kojem se zabranjuje zamjena kurbana.ar

14. Habib b. Mihnef el-Anberi prenosi da je Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Svoko domodn-stvo treba zaklatt ovcu svakoo rediebo.'A2l

4- Ed -Darekutni, 4/188/4710, s niitavnim lancem prenositaca. Vidjeti:Ess ik ile tud - d o ifa, 9 / 168 169.

19 Ebu D^!ud, 3/s3/2789, a Ed-Oatekutni, 4/187 /4704, sa slabim lancemprenosifaca. Vidjeti: Doifu suneni Ebi Dovud, stt. 215, i Doifu sunenin-Nesoi str 143.

40 Ebo Oavud, 2/15V1156, i El-Beiheki, 5/395/10243, sa slabim lancemprenosilaca. Mdjeti: Drifus sunen, stt. 13a-139, Et Tedilia, stt. 51, iIohndZu ehadisittndhil kebir. 2/923.

{1 Ahmed, 1sl303/20608, Abduffezzab 4/3478001 i Et-Tabefani,201311140, sa slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: Med2neuz-zevoid,an8, iopaske iejha iuajb a na E(Musned, 34/330.

FOGT.AVTJBü

g{ueat , üiAa - puant prolha

Uvod

Jedna od najvetih Allahovih, dZelle Sanuhu, blago-dati prema ljudima jeste potomstvo, kojejejamac opstankaljudske vrste na Zemlji. ovu blagodat Uzviieni daje komeZeli, a uskraduje kome Zeli:

{4 ;1 C6 GsL{4 $ 44-'{4Y !E-'6lti, r{31 J-V ß- )t @ % t& :Äiw 4'. 6 \Awr|(ffi #t J @ K3\l

"Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji. On stvara itahoie. Kome ieli daruje iensku djecu, a kome ielimuiku, lli im daje i muiku i iensku djecu, a koga ho6euöini nerodnim."a22 Plemeniti Allah utinio je potomstvoukrasom ovog prolaznog svüeta. UzviSeni stvoriteü kaze:

4V:$ti;t\qi,;J;rJ(ä>"Imetak i sinovi ukräs sü u iivotu na ovom wüetu...-423Kada spominje blagodat djeteta, Svevisnji Allah spominjemultuluk. u vezi s lbrahimom i lsmailom, alejhimus-selam.UÄ/iseniAllah kaie:

4@*&,tt;:*>"Mi smo ga obradovali djeüakom blage naravi."424 LJdrugom ajetu kaze:

(@+&u33iYe E;-surä,49-50€ Et-Keht46.* Es-saffat 101.

(r20) !ürrian a q&i&a - p4aa i paapi.a

"I obradovaie ga djeaakom koji de biti uien."a25 U vezisa Zekerij jaom iJahjaom, alejhimus selam, kaZe:

tr@ V ß - Ä ü ;t al,ts a6"lj$tYi:.u, j- \"'o zekeriija, javljamo ti radosnu vü€st da ae ti sedjeaak roditi, ime ie mu biti Jahja, nikoga prie njegatim imenom nismo n aaßli.'-426U drugom ajetu kaie:

\ i;:,,"r-i;"^i6 ')Gi.i a &4{S'it'K431xtri' \"Meleki ga, dok je bio u namazu, pozvaie i rekoge:'Af fah te raduje Ja hj aom...-'427

Jedan od naaina zahvaljivanja Uzviienom Allahu nablagodati potomstua jeste klanje akike. Akika je, ustvari,irtva koja se prinosi na ime novoroalenöeta, bilo da se radio djetaku ili djevojöici.4'3 Akika je, kako tvrde neki udenjaci,bila poznata kod Arapa u predislamsko vrijeme, pa je islamolegitimio ovaj lijepi obitaj.a"

Buduii da se za akiku veiu brojni propisi koji su upotpunosti sl idni propisima kurbana, ogranitit aemo se narazmatranje onih propisa koji se odnose na akiku. (Podpojmom propsi okike podrazumijevamo iskljudivo klanje

es Etzatijat, 28.a6 Merjem, 7.4'�7 alu Imran,39.4s vidjeti EI lstizkot, 5/548, Sekus-sunna, 11/263, Tarhut-tesib, 5/711,

Hilletul-uleno, 3/383, Me*atul nefotih, 8/74, EÄ Sethul nuntia,7 /534, Fikhus sunna, 3/198, i Fetovelbdinetid -daina, 11/440.

4' vidjeti: Hudtdtetullahil baliga, 2/383.

(121)

kurbana na ime novorodenöeta, a ne ostale propise koji setitu novorodenaeta.)

Mudrost klanja akike

Mudrost odretlenih propisa moze biti pojainjenaierüatskim argumentima il i se moie dokuiit i pukimrazumom, dok mudrost nekih propisa ili mudrost njihovekakvoae nüe moguae obrazloiiti osim pukim nagadanjem,ito, svakako, nije dozvoljeno. Kada govore o mudrostiklanja akike, islamski uienjaci navode nekoliko moguaihrazloqa:

Akika se tretira obredom, kao kurban. Abdullah b.Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, rekao: 'Ko doble novorodenöe i bude zonjego htio prinieti okiku, neko uiini.'aro

Upoznavanje sredine sa novoroalenöetom i powrdaoainstva da se zatvore sva vrata sumnjama,optuzbama i glasinama koje öesto kruie meduljudima kadaje u pitanju oöinstvo.a31

Zahvala Uzviienom Allahu na blagodati potomstva432, koje se tretira primarnim ciljem braöne veze.

T

J

1.

2.

3.

40 Ebu Davud, 3/107/2842, abdwrczzak, 4/330/7961 i Ahmed, 38/211212//23134, sa ispravnim lancem prenosila.a Vidjeti: fs sibiretursohko, 4/213 i aaknove opaske na El-nusned, 6/324.

4L l)porcdiri:i H udZdZetullahil ba ligo, 2/383.4' Upatediri: Me*otulnefotih, a/71 .

(r22) itulat i dAiAa - p&aaa p@pini

Neki utenjaci smatraju da prinogenje irtve Allahu,neposredno nakon rodenja djeteta, ukazuje na toda roditelj Zeli irtvovati svoje dijete na Allahovomputu (tj. da ga udini slugom islama) kao ato jeIbrahim, alejhis selam, :tvovao svoga sina Ismaila(na poseban nadin).433

Klanjem akike djelimitno se rjeiava socijalniproblem druitua, jer u njenom klanju najveau koristvide siromasi i nevoljnici.a3a

öuvanje dijeteta od raznih nedaaa i nevolja.a3s

(r23)

Ebu Sevr, Ishak i Et Taberi smatraju da je akika vrstasunneta koju imuaan musliman ni u kom sluöaju ne trebazapostaviti.a3T

Ibnul l\y'unzir navodi da je imam Ei Safi rekao:"Akika je obavezni sunnet."a33

lmam El Hattabi tvrdi: "Akika je sunnet koji nijedopuiteno za postaviti."a3s

Hasan el Basri, Ebu Zinad, neki hanbeli jski izahiri jskiuienjaci, smatraju da je akika obaveza.aao Ovaj stav zastupaiimam El Lejs b. sa'd, osim ito on obaveznost akike ogra-niaava iskljueivo na prvih sedam dana.4

Uienjaci hanefijske pravne ikole smatraju da jeakika bila legitimna u prvo vri jeme islama i da je klanjekurbana dokinulo ovaj propis, pa ko Zeli mo:e gaprakticirati, a mo:e i ostaviti. Dakle, klanje akike, pohanefijskoj pravnoj 5koli, mubah je.4'� Neki utenjaciprenose da je Ebu Hanife akiku smatrao novotarijom443,medutim, imam El Ajni oitro je osudio tu njihovu tvrdnju iporekao njenu autentitnost.4

1" vidjeti: Etlstizkor, s/551,1 undetul kari,2V83.4ts vidjeti: El-lstizkor, s/ss9, i Tuhfetul nevdud, stc�.12.ate vidjeri: Meolimus-sunen, 4 /263.* vidj"ri El Muhallo, 1/523, ft-remhid, 4/311, El lstizkor, 5/551,,

Eidojetul nudttehid, 1/462, El-insof, 4 /770 i Mesoilul dtumhuL 1/408.4r vidletit Et-Ten hll, 4/311.a'� vidjeti: Bedoiuesonoia, 4/2a3, i Hoitetu tbni Abidin, 9/s4o.I vidjeti: rothut testib, 5/111 .4 Vid)etl Undetul kon,21/83.

4.

5.

6 .

Propis akike

Kada je ri jet o propisu akike, islamski uöenjaci imajupodijeljene stavove. Utenjaci maliktske, iafüske. hanbelüske pravne 3kole, Ebu Sevr, Ishak Es Sevri, Ibn Tejmijje, E3-Sevkani ive6ina islamskih uöenjaka opaenito akiku smatrajusunnetom.ar6

Uienjaci navode da imam Malik, E3-Safl, Ahmed,

83 t-)porcdlti: Hud;dZetu ahil botiqo, 2/3g4.e Vidjeti: El Mufossol, sIt 45 46,;d HusamLrddjna Arane.a" vidj"ti, EtMedhoL,3/2s4. od rbn Hädid:a.o'u Vtaletl: tL-nA*or, 5/551, Et Hovilkebit, 1,5/126, Seku*sunno,

11,/263, Eitiojetul nud4ehid, 1/462, EtMugni, 9/363, ElMedimu,8/449 i 43O, t\4edZnuulfetovo, 32/206, HiAetuL uLemo, 3/383, Tarhut-tesrib, S/111, Es SejluL &effor,4/91, El-Fikhul ßlanL3/631 I tlesaituldtunhuLl/407.

(r24) Xürrlan i qhifta - pwani p@pina

Imam Es-Safi rekao je: "Dvüe kategorije ljudizastranile su kada se radi o propisu akike: jedna koja tvrdidaje akika obavezna, i druga koja kaie daje novotarija."as

Dokidanje klanja akike neki islamski udenjacipotkrepljuju Alijinim, radijallahu anhu, predanjem u kojemstoji daje Poslanik, sallallahu alejhive sellem, rekao. "Klonje

kurbono derogiralo je prinoienje svih dtugih ?tavo, aromozonski post ostale vrste posto.'46 Imam En Nevevi iiejh E5-Sinkiti pozivaju se na konsenzus hadiskih struinjakau vezi slabosti ovog predanja.aT Sejh El Albani nakon Stojekonstatirao niötavnost ovog hadisa, kaie: "Od negativnihposljedica ove predaje jeste ostavljanje sunneta (tj. akike)koji je potvrcten brojnim vjerodostojnim hadisima."4

Ibn Abdulberr kaze: "Mnoge izjave ashaba, tabiina iislamskih uienjaka ukazuju na pohvalnost klanja akike injenu pritvrdenost, a neosnovano je miiljenje da je akikaderogirana kurbanom."4e

Postoji i öetvrto miiljenje: akika je sunnet samo zamuiku djecu.aso Ovaj stav jasno oponira vjerodostojnimhadisima.

U Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu

-'Vialetl: tt nea;nu, 8/430, Tothut rcsnb, S/r7t j Mesaitutdiunhut,u4o8.

* El Bejheki, 9/43 9/1901s, i Ed-Darckutni, 4/786/4to2.4l Vidje : n.Med2nrL al I'b. Nosbu! lojp,4/2AStAdvaul bpjon 5/4204 Vidjett: Es-Sitt etus-sahtho, 2/305.4 vidjett Et -Tenhid, 4/313.1so vidjeri: ßidojetutnuütehid, V463, Serhu sohihil Buhoti, 5/316, i

Undetufkori,2l/83.

(12s)

navode se brojni hadisi koji ukazuju na legitimnost akike,ito potvrduje ispravnost miiljenja veaine pravnika s tim uvezi. Hadise temo spomenuti prilikom objainjavanjapropisa akike.

Za akiku je zaduzen otac, odnosno osoba koja jeobavezna izdriavati dijete.asl

sta se kolje za akiku

Po miiljenju veiine islamskih udenjaka, za muiko sedijete kolju dvüe ovce, a za ienskojedna.as?

Ummu Kurz el N.4ekijja, radijallahu anha, upitala jePoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi s akikom, na itaje odgovorio: "Za djetoko - dvije jednoke ovce, o zodjevojeku - jedno, bez razlike rodilo se o muijocimo iliZenkomo.as3

Ai3a, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, naredio da se za djedaka zakolju

1'rvidjeti: El-Harilkebir, 1s/72s, subulus-selom, 4/1874, Ei Sethul'numtia, T /536, 1 EtMevsuotutf*hAo, 30/211 -218.

ae2uaietl: ueotnus sunen, 4/263, El lsti*ar, 5/555-556, Et Temhid,4/314, Serhus-sL1nna,11/265, EI Mugni,9/362 363, Ez-Zehiro, 3/446,El Medimu. 8/431, i Zodul neod, 2/329.

'53 En-Nesai, 7/164-165 (Es-Sindi), Et-Tilmizi, S/7A/1514, It'n Madie,2/1056/3162,Ibn Ebu Asim, u d)etu EI Ahodu vel nesoni, 6/68/3219Imam Et Tirmiziovo predänje ocjenjuje vjerodostojnim.

(126) X{u lan, a&ißa,. p4aMi paapiri

dvijejednake ovce, a za djevojiicu jedna.asa

Ipak, neki islamski uöenjaci smatraju da se izamu3ko dijete moZe zaklati samo jedna ovca. Svoj stavdokazuju tbn Abbasovom izjavom: "Vjerovjesnik je,sallallahu alejhi ve sellem, za akiku zaklao po bravfe zaHasana i Husejna."ass

Ibn HadZer turdi da ovo predanje ne vazi kaoargument4s6 jer ga je imam En Nesai zabiljezio u drugojformi u kojoj stoji: 'Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,zaklao je akiku Hasanu i Husejnu, i to po dva bravteta zasvakog od njih."as7

Ibn Hadzer to ovako obrazlaie: "Ako Ebu Davudovopredanje (zaklao je po bravie za Hasana i Husejna)prihvatimo kao autentidno, ono ne pobija brojna predanjau kojima se spominju dvije irtve za muiko dijete. Najvilena öta ukazuje ovo predanje jeste da je dopu3teno prinüeti

aqEt Tirmizi, 5/6711513, i Ahmed, 6/3U24O14. Imam Et-Timizi, IbnHibban, El Hakim iiejh El-Albaniovo predanje smatraju autentitnim.vidjeti: Hulasatutbedril-nunir, A39o, i tNoul-saliL 4/389.

a"lbu oavud, 3/1o6/2u7, i Ibnul Diarud, str 354 (911). Imam lbnBettal, Abdulhakk el libili,Ibn Dekik En Nevevi, Et Tehaneviiiejh El-Albani ovu predäju okarakreriTirali su vjerodo(rojnom. Vidjen: Jerhüsohihil-Buhari, 5/376, El Medtnu, 8/407, tt Telhkul hobir, 4/1499,lolaus-sunen, 11/116, i lwoulgolil, 4/393.

4s6 vid)eri: Fethutßai, g/5a6.457 En Nesai, 3/139/4230, I Ebu Sejh el-Asbehani, u djelu EtEdohi, s/115

(Torhut-tesrib), s ispravnim lancem prenosilaca. Videjti: sdhihrrsu nen, 3 / 139, i lryo ulgo lil, 4 / 379 -38O i 384.

l{ulan a.rAifte - p,rowt ?rß?ini (r27)

jednu irtuu za muSko dijete, jer broj irtvi nüe obavezan veeje pohvalan."a53

Vidimo da je lbn Abbasovo predanje preneseno udvije opreöne ali vjerodostojne forme, i da ih nije moguieuskladiti osim da kaiemo: verzija u kojoj je navedeno da jeVjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklao po dvabravteta sadrzi i objedinjuje verziju u kojoj se spominje daje zaklao po jedno bravie. l\4etlutim, ovakav natinusklaalivanja hadisä izvjeitaien je, nüe praktidan. Stoga jeprede ibolje dr:ati se predaja koje su svojim brojem ivjerodostojnosau jaöe od iznimne verzije u kojoj sespominje klanje jednog bravieta za Hasana i jednog zaHusejna, a Allah najbolje zna.

Imam E5-Sevkani veli: "Klanje akike obiljezje jeislama, i smatra se potpunim samo ako se se za muikozakolju dvije, a za 2ensko dijetejedna ovca."ase

Sto se tiie klanja deve i krave za akiku, metluislamskim uöenjacima postoje razliiita miiljenja. Veainaislamskih uöenjaka na stanoviitu je da krupna stoka vrijediza akiku, mada se medusobno razilaze o pitanju uie5aa viSeakika u jednoj zrtvi. Safiski pravnici to dopuStaju, analognokurbanu, a malikijski i hanbelijski uöenjaci smatraju da deva,odnosno krava vrüedi samo kao jedna akika. Imam IbnHazm, i Ebu Ishak b.Saban, od malikijskih utenjaka, sma

4et vidjeri: Fethußan, s/So6-5jl .ae vidjeri: Es sejlul-d:effar, 4/91.

I

(r28) Jüulani aAifta - puaai p'opbi

traju da za akiku vrijedi samo sitna stoka.a60 U jednomhadisu koji prenosi Enes b. Malik, Poslanih sallallahu alejhive sellem, kaie: "Kome se rodi djetok, neko za okiku zakoljedevu, krovu ili brovie.a6r

Za akikuje vrednie zaklati ovcu nego devu ili kravu,kako tvrdi imam N4alik, jerje klanje sitne stoke potvrtlenood Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, najvjerodostojnüimputevima, usmeno ipraktiönoas2, a Allah najbolje zna.Potvrdu tome nalazimo u predanju u kojem Ibn Ebulvulejka kaZe daje Abdurrahman b. Ebu Bekr dobio sina, paje reöeno majki pravovjernih Aiii (Abdurrahmanovoj sestri)da mu za akiku zakolje devu, na 5ta je ona osudila tajprljedlog: "Satuvaj BoZe! Treba postupiti samo onako kakoje rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:'Dvie jednokeovce."a63

4o uaietj: a nunotU,l/s23, EI-MedZnu, a/4og i 431, Tuhfetul-mevdud,stt. 75, Tothut tesib, 5/179, Fethul Bori, 9/507, i Eö-Serhul-nuntia,t/546'547.

slEi Taberani, u djelu Es Sogir,l/4a. U lan-.u prenosiläca ovog hadisapostoji prenosilac po im€nu lvlisadeh b. El'jesea, koji je bio la:ov.Udjeti: MedZmeuz-zevaid, 4/58. Hafiz Ellraki, medutim, tvrdi da jeovo predanie zabiljeiio Ebu Sejh u djelu ElEdohi s dobrim lancemprenosilaca. Vidjeti: Iorhut-tes b,5/119.

4'� vdjeti: Tuhfetul nevdud,str. 76.{3 Et Tahavi, u djelu 3e/hrl nuikit,6/428/4s16lTuhfetukhjal s dobin

lancem prenosilaca. Vidjeti: lNoulgolil, 4/390, i Sohihu fikhis-sunna,2/383_

Jhatan i aAiha - pratni gwpiai (12e)

Vrijeme klanja akike

Po miiljenju vetine islamskih utenjaka, akika sekolje sedmi dan po rodenju djeteta.a# lvudrost u öekanjusedmog dana, po miiljenju nekih uöenjaka, jeste da semajka oporavi od poroda ida porodica djeteta ne trpi dvatereta istovremeno: teret brige o majci i njenom djetetu, iteret ugoöaivanja svÜeta. Isto tako, u mealuvremenustaratelj djeteta ima dovoljno vremena za kupovinu akike,

ito nüe sluöaj kada bi propis bio vezan za dan rodenja.a5s

semura b. Dzundub prenosi da je Poslanik,

salfallahu alejhi ve seflem, rekao: 'Dneteie zotog svoie okike;Zttvo se p nosi sedmi dan, dietetu se nodneva ime i b ieglovo.'a66

Postoje razlidita tumatenja Poslanikovih, sallallahualejhi ve sellem, rijeti: "Dijete

ie zolog svoie okike..." lslamsklutenjaci uglavnom navode komentar imama Ahmeda, koji

smatra da je zalog u smislu da dijete neae biti zagovorniksvojim roditeljima na Sudnjem danu ukoliko mu ne zakoljuakiku.'o' Isto ovo tumaienje prenosi se od Ataa el-

Harasanüa iMuhammeda b. Mutarrifa, koji su Zivjeli pri je

& v idjen: B id oj et u l' n u d ke h id, 1. / 4u.6' vidjeti: tu Revdotun'nedijjo, 2/486.6 tt-timizi, s/lllIszz, tbu Davud, 3/105/2838, i Ed'Datimi' 2ß9/1969

Imam Et'Tinnizi i iejh EFA|bani ovo predanje smatraju vjerodostol-nim. Yidieti: t a uko nL 4ßas.

*'viaj"t uorif"w in"n, 1/23s, Serhus'sunna, \1/268, Fethul Bori,

9/5O8, umdetul'kon, 2VA8, i fuhfetutahven, 5/77

^

(1301 fllaüanaanifui - ptlat'rui paapiti

imama Ahmeda.a6s Sejhul islam lbnul-Kajj im nije prihvatioovo tumaöenje, veaje pojasnjo njegovu slabost.a6'� lmam Aliel-Kari smatra da je spomenuti zo1o9, ustvari, naöin tuvanjadjeteta od faznih nedaaa il i da je poput hipotekirane stvarikoja se ne moie koristiti osim nakon poniStavanjahipoteke.aTo

Imam Et-Tirmizi kaie; "lslamski uienjaci postupajuprema navedenom hadisu: smatraju da je klanje akikesedmi dan pohvalno; ako se to ne mogne uöinit i sedmi,onda aetrnaesti, a ako ne öetrnaesti, onda dvadeset prvidan po rodenju djeteta."a71 lbn Had:er nte prihvatio ovuEt Tirmizüevu izjavu, suprotstavio joj se rekavöi: "Ne znamda ijedan utenjak zastupa ovaj stav, osim Ebu Abdullaha elBuöendzüa i navodi ga Salih b. Ahmed od imamaAhmeda."a72

Miil jenje ko.je je imam Et-Tirmizi pripisao islamskimuienjacima prenosi se od Ai!e473, Ibn Vehba ilshaka b.Rahaveja.aTa Zastupaju ga utenjaci hanbeli jske pravne jkole,a imam lbn Abdulberr iEl-Begavi pripisuju ga islamskimuienjacima bez navodenja njihovih imena.aTs

*' El B.jh"ki u El Kub.a 9 /503/19266. Vidle|: Subutus-selo|/', 4/187 4 .4s Vid)et:: TuhfetuL nevdud, sl|..6t 69.47o vid)ett: Metkatut nefotih, A/71att vidjeti. Aridarut ohvezi, 4/24.41'� Vldjeri: Fethul Bari, g/5}g, I Tuhfetul nevdud, srt. SB.o7' tl Hutim, 4/266/1595. rmam Et Hakjm i Ez Zehebi ovu predaju

ocjenjuju ßpravnonr.474 viüe|: Et Tenhid,4/312, EI tstizkar, s/SS2 SS3, i Torhut tesrib, 5/IBO.o" Viai.t, tUstAfor, 5/55s, Serhus sunno, It/26g, EL-t4ugni, 9/364, i

Ta hut-tesrLb, Sllaa.

(13r)

Imam Et Taberani iEl Bejheki zabil jezil i su predanjeu kojem Burejda, radijallahu anhu, kaZe da je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckao: "Akiko se koljesedmi ili aetrnoesti ili dvodeset pni don.'at6

u jednoj verziji stoli: "Akiko se kolje sedmi, ili deveti,ili dvodeset prvi don.a11

Prenosi se da je Aiia izjavila: "Akika se kolje sedmidan, a ako se ne zakolje tada, onda ietrnaesti, u protivnomdvadeset i prvi dan."a73

ukoliko staratelj nije zaklao akiku sedmi dan, netesmetati da to uöini kasnije jer hadis u kojem se kaomjerodavan spominje sedmi dan, nije ogranitio klanje akikena to vrteme, vea ukazuje na posebnu odliku. ovo mi6ljenjezastupaju Aiia, radijallahu anha, Ata, Muhammed b Sirin,Ei-iafi i Ishak b. Rahavej,aTs a Allah najbolje zna. Akostaratelj djeteta, pak, ne zakolje akiku do njegove puno

a" lt-t"l,"ranl, u djelima El Evsar, 5/243/4aa2, I Es'Sogir, I/256, I EtBejh€ki,9/510/19293. Na njegovu t labost ukazal i su imam Et-Taberani, El Hejsemi, Ibn Hadier i El-Albani Vidjeu: Med.;meuzzevo id, 4 / 59, Feth ul' Bo ti, 9 / Sa9, i I rua u I I a LiL, 4 /39 s

o77ruu 3ql, u djelu Et EdahL s/180 lTorhut-testib) Navedenu verzijunisam pronalao u meni dostupnim hadiskim zblrkama, nl t i samprlml jet io da ju je lko spom€nuo, oslm lmama El l raki ja, a Alahnajbo!je zna.

473 E -Hakim, 4/266/7595. Imam El Hakim I Ez zehebi ovo predanjeokarakrerizira i su ispravnim f,,4eduum, iejh El A bani nÜe se saqlasios ovom tvrdnjom vet ie objasnio da predanje ima dvije ,labostiVid)eti. | tuo u tgo lil, 4 / 396.

o1e vialetL a ueaZ.u, 8/411, Tahut tesrib, 5/779 I Mesailül dZunhur'7/408.

U jednom hadisu navedeno je dasallallahu alejhive sellem, zaklao za sebe akikudobio Objavu.a3o

Muhammed b. Sirin rekao je: "Kada bihnije zaklana akika, sam bih to uöinio.a31

(r32) ßtaüan a ahiße . pqauni paipini

ljetnosti, tada, po miiljenju Safjskih udenjaka, prestaje njenpropis, a osoba ima pravo izbora da sama sebi zakoljeakiku.

mahana, kao kurban, smatra izrazita veaina islamskihuienjaka.a3lmam Ibn Hazm i Ei-Sevkani dopusti l isu klanjezivotinje za akiku makar imala vidne mahane koje suzabranjene kada je r|et o kurbanu.aa Sejh El-Albanitakoder je odabrao ovo miiljenje.4s Ovi uöenjaci nisuuvjetovali izgled Zivotinje, jer, jednostavno, ne postojiargument koji aludira da Zivotinja mora biti tista odmahana kada je u pitanju akika, za razliku od kurbana.Nema sumnje da je miiljenje veöine islamskih uienjakasigurnUe i prete.

Pored lijepog izgleda, treba da Zivotinja napuniodgovarajueu starosnu dob, öto je prethodilo kada smorazmatrali orooise vezane za kurban.46

Pripremanje hrane

Po miöljenju nekih islamskih udenjaka, pohvalno jepripremiti meso akike i pozvati ljude na gotovu hranu. Timeje musliman olaGao siromasima i komSüama, ito se ujednosmatra dodatnim dobrotinstvom.aT Ibnul-Kaiiim tvrdi da na

4'Udjeti El-ßtizkor, 5/559, Serhus sunno, 11/267, Ez zehiro,3/446, El-MedZnu, a/4O9, Torhut-tes b, 5/719, Iuhfetul nevdud, stt, 68 iMesailuld Zu nhu. 7/407.

M Viaiet: tt-uunaUo, t /s23, i Nejtutee'to. 5/r$.a5 Posluiati: sikiletul hudo ven-nut, (208)."" vidjerit tl-Medhot,3/2s1, i Ei lerhul nuntio,T /s46.e Vidjeri: Revdatut talibin, 2/499, El-Medinu, 8/4]'O, El Futu, 3/412,

Tuhletul npvdud. .\t. 69- lo. I Ei-Se.hul numtio, I /s47 .

je Poslanik,nakon ito je

znao da ml

Hasan el-Basri smatra da ie osoba sama sebizaklatiakiku ako to nije uöinio njegov staratelj.47

Izgled iivotinje

UzviSenineophodno da

Allah lijep je i prima samo lijepo, stoga jeirtva namüenjena za akiku bude bez

s0 nUunezzat<, 4/32s/7s60, ft-rahMj, u djetu ierhut-nuikit,6/435/4s2e (uhfetul ahjor), Et-Taberani, u djelu EtEvsot, r/36s/ssa,i ibn Hazm, 1/528. Hafiz El Iraki i iejh El-Atbani predanje suokaräkte zirali dob m. Vidjeti: forhut testib, 5/180, i Ej-S/sitetur-sahko, 6/502-506. Medorim, brojni hadiski struinjaci, kao naprimjer,imam Ahmed, El-Bejheki, ibn Abdutbeff, En-Nevevi, rbn Hadier, Et-N4ubarekfuri i neki drugi, smatraju da navedena verzUa nüevlerodostojna. Vidjeti. El-lstizkor, 5/554, El-Medinu, 8/412. Tothuttesrib, 5 /180, Za dul- nead, 4332, Fethut- Bo ri, 9 /509, Et-Tel\but-hobn,4/7498, subulus-selan, 4ne72, i Tuhfetut-ahvezi, slts.*'Ibn Ebu Sejba, s/111/24226. Sejh Et,Atbanismatra daje ovo predanjedobro. Vidieti: E! S/ri/etut -ta hiha. 6/506.a'�lUn la,'m. u dqlu Et Muhotlo.7/528. Sejh U-Arbani predanje jeoc!jenio dobrirn. Vidjeti: Es -silsiletu s- sa h iho, 6/so6.

/

(r34) Xür lar a aftifta - p,@ni pwpina

svakoj gozbi uprilitenoj radi zahvale Allahu na nekojblagodati, hrana treba biti pripremljena. Tako, hrana sepriprema za goste (ar. kira), hrana na svadbi (ar. velima),hrana nakon obrezivanja (ar. gadira), hrana za povratnika sputa (ar. nekia), hrana koja se priprema nakon zavrgetkagradnje (ar. vekida) itd.a33 Imam Ahmed jednom je prilikomrekao: "Akika se kolje sedmi dan." Neko upita: "Da li sepriprema meso za ljude?" "Da", odgovori. Neko, opet, reöe:"Veliko nam je optereaenje kuhati meso i priprematihranu." "Strpite se i podnesite teret kuhanja", odgovoriimam Ahmed.as Ovo miiljenje zastupaju utenjaci malikiskei iafljske pravne 5kole, a odabrao 9a je i iejhul islam lbnul-Kajjim.a'�o

Ako kaiemo da je jedan od ciljeva akikeobznanjivanje rodenja djeteta i potvrda potomstva, tada je,nedvojbeno, bolje pozvati ljude na objedovanje, jer je tonajlaKi naiin da svtet sazna ko je öiji potomak i da seiskljuöi mogutnost sumnje u oöinstvo.

Neki su udenjaci dopuitali podjelu mesa akike kao imesa kurbana.4er Sejh ElAlbani tvrdi da ne postoji dokazkoji obavezuje muslimana da priprema hranu od zaklaneakike, kako god postupio s mesom, ispravno je postupio,

M vidjeri: Tuhfetul-nevdud,stt. 1o.4e vtdjeti MesoiLul-inomi Ahned, s!.

sitlüstarija, i Ettnsaf, 4/114.

jer ierijat ga obavezuje samo na klanje irtve.as2 tstomiSljenje zastupa i Stalni kolegij za nautno istraiivanje.as3

Drugi propisivezani za akiku

T

I . Ne smeta pozajmiti novac za akiku (ako postojiobjektivna mogutnost vraianja duga), jer je akikasimbol islama, a onaj ko je zakolje smatra se daoZivljava Resulullahov, sallallahu alejhi ve sellem,sunner. "

Islamski uienjaci imaju podijeljena miSljenja opitanju ubraja li se dan rodenja u sedam dana,poslije kojih se kolje akika. Jedni ga ubrajaju, drugine, a postoje i oni koji prave razliku izmedu djetetakoje je rodeno prije zore, odnosno poslije nje: uprvom sludaju ubrajaju taj dan, a u drugom neubrajaju. Ispravno je da se dan rotlenja ubraja usvakom sluiaju. Naprimjet ako je dijete rodeno usubotu, akika ae biti u sljedeöi petak.ass

Klanje akike vrednije je od davanja sadake uprotuvrtednosti, kao kod kurbana i hedja (hadiskog

2.

3.

342, imama Ebu Dävuda er-

4eo vidjeti: Et'Tenhid, 4/32t, El-Muhalla, 1/s2s, El Med;nu, a/421,Tuhfetul nevdud, str.69 70, Musnitmuhtoü, 4/294, i Et-Tod:u velkLit,3/2s7.

4L Vi,ljeIi: E!'Havil kebir, 15/129, ElMugni, 9/366, El Med;mu, 8/413, iIuhfetul nevdud,s|d.77.

4'� Posluiari: silsiletul hudo ven nv (2o8).43 Udjeti: Fetovel led;nend-daimo, 17/443-444.M vidjeti Et-Mugni,9/363, Etnedhol, 3/2s5, i luhfetutmevdud, str.54,

6 0 i 6 5 .*'uaptt: tt nunatu, 7/s30, El-Medznu, 8/411, rothut-testib, sllat,

FethurBori, 9/so9, Tuhfetutohvezi, 5/11 , i Serhul nuntia, 7 /s3a'539.

I

(136) Iütt&an i aAifta - puui prupiai

kurbana).4s5

4. Neispravno je kupiti gotovo meso za akiku, veatreba zaklati dva bravteta za muöko, odnosnojednobravie za iensko djjete.aeT

5. Neispravno je akiku zaklati prije rodenja djeteta, toje klasiino prinoienje irtve.ae3

6. Ako se rode blizanci, za svako od njih kolje se akika,ito bez nzilaienja medu islamskim udenjacima.ase

7. Ako Zena pobaci plod prije udahnuöa duie, tada seakika ne kolje.soo

8. Ako dijete preseli na ahiret prije sedmog dana,nema smetnje u tome da mu roditelji zakolju akiku,jer su hadisi opaeniti i ne izuzimaju dijete koje umreprije toga vremena.sol

9. Ako dijete umre poslüe sedmog dana a nije muzaklana akika, zaklat ae se nakon njegove smrti.so2

10. Prilikom klanja akike lijepo je reii: "Bismillohi,

vollohu ekber! Allohumme leke ve ilejke hazihi

4e6 vldjeti: El MedZnu, s/414, Tuhfetutnevdud, stt. 60-6r, Untletul kori,2V83, FetoverbdZnetid doimo, 11/44a, i sohihu fikhis sunno, 2/3833U.

&7 Vid)et:: FetaveL-ledinetid -doino, 11/440.4es vidjeti: EL-Medtnu, 8/4u.4ee Vidjeti. Et Tenhid,4/313, i El tstbkor, s/553.soo Ei Sehul nuntio,T/s36.*rua|"t tt-uea:nu, 8/432, Ei-Sehut numtio, t/53s, i Fetovel

leünetid doino, 11/444-445 i 447 .so'� viqett: El-MedZnu, a/412, I Er ierhut-numtio, t /s4o.

(137)

akkotu.,'843, te imenovati diete kojem se koljeakika.

11. Nema smetnje u lomljenju kostiju akike.soa

12. Neispravnoje prodati dio mesa il i koiu akike.sos

13. Akika se odnosi samo na imuane muslimane, njomese ne obavezuje siromah.so6

14. Po mill jenju veaine islamskih uienjaka, klanjekurbana ne moie zamijeniti akiku.50?

15. Nije dozvoljeno zaklati devu ili kravu umjestosedam akika, za razliku od kurbana.s03

16. Ovca za akiku bolja je od krupne stoke (krava ilideva).soe

*' Ebu ) ala, 4/113/54u, i El B ejheki, 9/510/19294. Inr am En- Nevevi ovopredanje smatra dobrim. Vidjeti: EI'Med;nu, 8/401, i Tuhfebrtnevdud,srt.85 86.

'* vidjeti: Et-Muhollo, 1/528, El tstizkor, s/ssg, Bidaietulmudztehid,1/4u, Revdotut talibin, 2/soo, ErRevdotun-nedvo, U485, Tuhktulohvezi, s/11 , Iryoutgolil, 4/39s 396, i sohihu fikhis sunno ' 2/3u

'o' Vidjeti El-tsti*ar, 5/5s9, Bidojetutnudnehid, 1/464, i Tuhfetulnevdud,stt.82 85.

w vidjeri: E; Sekut muntio,l/s36.eot vtdleti: lerhus-sunna, 11/267, Tuhfetul'mevdud, stt. t9-8o' Iokirut

kovaid, 1/1s6, iorama lbn Redteba, Toshihutfuru, 3/412' El'tnsof'4/1r\1, EI Fetovel fikhiijetitkubn, 4/2s6, imama Ibn Had:era el'Hejtemija.

so' vidjeri: Tuhfetul'nevdud, stt.ls, El-insaf, 4/1L3, i E: lerhul nuntia'1/541.

se vidjert: Iuhfetulmevdud, stt.16'11 , i El insof, 4/111

-T(t38) Jb^lan i artirtA - p'Luqi p'topba

Neutemeueni postupci uvezi s akikom

Mazanje glave novorodenaeta krvlju bravöeta.s10

Zakopavanje kostiju akike.s11

Neispravni hadisi u vezi s akikom

4. ".)edite meso akike, nohronite druge i ne lomite njenekosti.'616

5. Navodi se da je AiSa izjavila: "Sunnet je da seakike ne lome."5r7

Ovim zavröavamo ovo skromno djelo u kojem supodrobno razmatrani propisi kurbana i akike. ono ito je unjemu ispravnojeste od Uzviienog Allaha:

4' i;';t -i-;...jV' aÄ:\'r,a$!i'i! j-- J ;! f"'Ja samo ielim da uöinim dobro koliko mogu, a uspjehje moj od Allaha..." 'sr8 A ono 3toje pogreino od meneje iod iejtana, Allah iNjegov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, i isti su od toga."" I molim Ny'i lostivog Gospodara damtopros t r :

t'i; *. i t'itd-!t :,u! .it: i, i s';1 u ; r"'Ja ne pravdam sebe, zaista duia navodi na zlo, osimone kojoj se Gospodar moj smiluje'..""

'

""tbu Oavua, o djetu EI Merasil, stt 218/379, sa slabim lancem

"'El1aktm, 4/266/1s9s, sa slabim ancem prenosilaca vidjetl: El'

Muhollo, 1/528, Tuhfetul ohvezi, 5/11, IyoutgoliL 4/395 396' Ea'

serhuL nuntia, 1 /546, i Sohihu fikhis sunno, 2/384." 'Hud,88.51'ovim se rijetima ogradio lbn Mes ud odsovarajuai na pitanje u vezi s

vjenianinr darom iene koja se udala bez preciziranja vrsne

vjenaanos dara. A predanje s tlm u vezi zabilje;io je Ebu Davud'

2/244/2176, s vjerodostojnim lancem prenosilaca Vidjeti sdhih'

suneni Ebi Dovud, U59a5'�o.lusut, s:.

1 .

2 .

2.

3.

1 . "Akiko se kolje seclmi, ili aetrnoesti, ili dvodeset i pryidon.'ßr2"Aku:erki (bobici) pokloni nogu okike.6r'

"lJmjesto hotükosla, u okike je krv.'6r5

sto vidjeti. Meoli|nuvsunen, 4/26s, EI-tstizkor, 5/5s1 , Eidojetul-nudZtehid,V464, Revdotut tolibin, 2/5OO, El MedZnu, 8/413, 431, Hiljetul'ulena,3/384 i MesaiLul diunhur, U4a9.

slr vidjeti: ErRevdatun ned üo, 2/485.5u Et Taberani, u dtelu El Evsot, S/2$/4aa2, t El Bejheki,9/510/19291, sa

slabim lancem prenosilaca Vidjeti: Med;neuz zevoid, 4/s9, FethulBoti, 9/509, i lr\toul goLiL, 4/395.

'' El Hakim, 3/19714828, i E Bejheki, 9/stt/19298, ra stabim tancemprenosilaca. Vidjeti: TekisuL nustedrek, 3/191 , 1 E*silsiLetud-daifa,8/341'348i 11/171.

514 Halnkje vßta miska.5'5lrn eai, r a;etu a romil, 1/234, s izuzetno slablm lancem prenosllaca,

u kojenr se nalaziAbdulazlz b.Inrran, aovjek kojes su hadlskl ekspertiokarakterizirali kao ni;tavnog prenosioca. Vldjeti: Tokribut tehzib,7/474.

(r39)

(140) l{uian, ö aÄiAa - praui pw2bi

Naia posljednja dova glasi:

4 <4J!513"3Ä:,Ji6y"Hvala Allahu, Gospodaru svih wjetovat"s'l

tiit'

@ e e

sr. tunus,10.

Bibliografija

! El-Ku/anül-k rlm.z. Ahkamu ehliz-zimma. S€msuddin b. lvuhammed b. el-Käjjim f/sr).

Demam rl41$.r. Advsutbehn.Muhari,ned b. Emin €i-Sinkiti (1393). 8ejrut (1421).4. Ahbarul-kuda. Muhanned b. Hal€f b. Hajjan b. Vekia (305). Bejrut C--)t. Ahkamul.Kufan. Muhanm€d b. Abdullah b. el-Arebi (543). 8ejrut (1421).5. Atuatul-ohvezL Muhanmed b. Abdulläh b. el-Arebi (543). Bejrut G4rs).7, Atotus-sohaba.zekeflja b. Gulam b. Kädir el-Eakistani. Bejrut (1421).8. Avnul-rrabod Muhammed Ebu Tajib AbadiC----).8ejrut (1419.e. Bedoius-sanaia. Alatlddin b. Naesud €l-kasani (587). 8€jrut (1419).10. Eehdzetun-naztin.EbuUsama S€lim b.ld el-Hilali. Kairo [419)tL Bqonu zegolil-ilmi v€f-toieb. Mrhammed b. Ahmed €z-z€hebi O48).

Dimeik 0347).12- Beztul-nedthud. Halil b. Ahm€d es-Seharentud (1340. Kairo (1408).ß- BdajetuI-tnudiehid. Muhammed b. Ahmed b. Ruld el-Kudubi (s9t.

s€jrut C--).11 Bulugul-nemn. tlriiied b. Ali b. Hadier el-Askalani (854. Kairo (1414).ts- Doiful! edieihnbih. Abdulmu'min b. Halef ed-Dimjäti. O05) Dt€dda

(1422).16- Doilu tuneni föi Dovud Muhämmed b. Nuh

(1419).a7- Dailu suneni rbni Modta. Nluhammed b. Nuh

(1417).

el-Albani (1420). Rüad

el-Albani (14m). Rijäd

18. Dod./ sunerin'N€soi Muhammed b. Nuh el-Albäni (1420). Rüad (1419).t9- Dailu sunenit-Iimizi. Muhammed b. Nuh el-Albani (1420). Rijad (1420).20- Daifut-Etsibit-terhib. Muhammed b. Nuh el-Albani (1420). Rijad (1421).z!- DioniuLbejan.Muham'n€d b. Die r et-Tabe (310).8€jrut (1421).22. Dromiul-ulumi vel-hkem. Zejnuddin b. Redieb el-Hanb€li O9s). Kuvajt

(141s).23. DZamiut-Tmizi (uz djelo Et-Iuäta). Muhammed b. Sevra et-Timizi (279)

B€jrut (1411.z+ Dioniut-fimizL Muhanm€d b. sewa et-Iimizi (279). (Sakir) Kairo (-).2s. Ed-Dim.ietu fi ohnd2il-hiddJ:o. Ahmed b. Ali b. Hadier €l-Askalani (854

B€jrut C--).25. Ecl-DuflLnensut. Di€laluddin Abduffähman es-sujuti (911) Bejrut

tr421).

(r42) ßu lan i dftifte - ?aanii pttopini

27. El Adobu;-;et'Aa. Muhammed b. Muflih el N-lakdisi O52). Kuvajt (1420).

28. El Binojetu iethul hidaja. Bed1ddin b. l/ahmud el-Ajni (8ss). Bejrut(7420\.

29. El-Bideu vel muhdgt.lbn Baz, Usejmin, El-Fe\zän i El Ledinetud-daimaRijad (1419)

30. Ed Durrurnuhtat (uz Haiijetu tbni Abidk). w)hanned el-Häsk€n G088).8ejrut (1420).

31. El-D:aniu li ahkomit-Kutan- N4uhammed b. Ahmed €l Kurlubi (671)

Bejrut (1416).32. tl Dioniu Ii ohkomil-udhüa. Nida Ebu Ahm€d (Elektronskä veaÜa)33. El-DZevherun-neki (vz Es Sune,?"lkubm). Ibnut Turkmani [-4ekka (1414)

34. Elretovel-iraküo. Iekijjrddin b. Ahmed b. rejmDa 028) Bejrut (142s).

!5. El-Fevokihud-devoni. Ahmed b. sälim en-Nefravi (112s). Bejrut (1415).

3'6. EI-Fikhu aletnezdhibit-erbeo. Abdurfahman el-D;ezeri. Bejrut C---)37- EtrikhuLßIomL vehba ez Zuhajli. Bejrut (1414.3& ElFuru. Muhammed b. Muflih €lMakdisiO62). Bejrut (1418).

39. fi Hovil-*ebir Alib.lvluhammed €l-N4ävedi (4s0). Bejrut (1419).q. El-Hidojetu iethul-bidoja. Ali b. Ebu Eekr el Merginani (s93). Bejrut ( ).4L fi lolon. Omer b. Ali b. Mul€kkin el-Ensa . (804). Rijäd G4r4.42. Ei-lrtsdm. Ibrahim b. Musa Garnätid-Satibi C/90). B€hrejni (1420).

43. fl /dino. lvluhammed b. lblahim b. el-Nlunzn en Nejsabui (318).

Ammän {1420).4 Etthtijat Ii talilit:nuhtat. Abdullah b.lvlahmud el-lvusili (683). Bejrut( )45. El tknou fi nNiIiLAZmo. Alib. Kattan el-Fa si (628). Dim€ik (1423).

46. Eliniol Aläuddin b. Ali el-N.{edavi (88s). Bejrut \ /.47. El-ßtizkar )usrf b. Abdulbeii elEndelusi (463). Dubai(1423).48. Fl i(o/?. Abdulläh b. N4uhammed b. Kudama elMakdisi {620). 8eirut

1421\.t9- ElKovoninuLfkhiia. Mtham m ed b. Ahmed el'Kelbi O41). Bejrut (1418).

so. ElKavlul nuful. Muhanmed b. salih Usejmin (1421). Rüad (1410.5L ELKilqjetu f ilttirrivaja. Ahmed b. Ali el Hatib el-Bägdädi (462). lvledina

52- ElLu lu ul:nosnuo. Muhammed b- lußan er-R€mli. Demam (1417)

s3. El Mebsut. Ebu Bekf N4uhammed b. Ahmed es-serhäsi (490). B€jrut(1414).

54 EtMedzmu ierhutnuhezzeb. Jähjä b. Sercf en Nevevi (675). Bejrul(1415).

55. El-Mekosidul-hosena. Muham m ed b- Abduiiahmän es-Sehavi (902). 8ejrut(1405).

56. EL-Menahß ietüerifi sahkß-sunnetin-nebevijh. setim b. rd etHitati. Kairo11419t_

57- El MetailutfrkhAa. btahim b. DZalu Nluhammed. Riad (1419)58. El Metolibul-alijo. Ahned b. Ali b. Hadier el-Askalani (8s2). t\-4ekkä (141s).59. Et-Mev.tuoL Abdunahnan b. Ali b. el-Dievzi (597). Emirati (1423).60- Et-Mevsuatul-fikhüa. tslamska zajednica Kuvajt. Kuvajt (1410).6L El-Mkhadi. )ahja b. Setef DimeSki en-Nevevi (576). Bejrul (141s).52. EtMuffiemuLevsot. Sulejman b. Ahmed et-Täberani (360). Kairo (141s).63. El-Mu'dZemutkebiL Sulejnän b. Ahmed et Taberani (360). Sagdad

{1404\.6+ El Mud2emus sogit.sulejman b. Ahmed et-Taberäni (360). Bejrut C J.55- El-Mudewenetul kubrc.Malik b. En€s el M€dini(I79). Bejrut C--).56. EtMufessalu fi ohkamil-met'eti w bejtiLmuttin. Abdulkerim Zejdan.

Bejrut (1420).67- El-Mufhim. EbulAbbäs Ahm€d b. om€r €fKurtubi (650-

(1420).6& fl-Mlgri. Abdullah b. lvluhammed b. Kudama el-[4akdisi (620]. Bejrut

(140s).69- El-Mugni (uz Elthja). Ebu Fadl b. Huse.in el-haki (805). 8ejrut (1420).7o. ElMugni frd-duato. Muham m ed b. Ahmed e2-zehebiC/48). Bejrut (1418).7L El Muhezzeb Qz A-Medinu). lbEhim b. Ali b. Jusuf el-Sejläzi C--).

Bejrut (141s).72- EI-MuhalIa. Ali b. Ahmed b. Hazm el-Endelusi (456). S€jrut C..-).73. El Munteko. Abduttah b. Ali b. D;arud en-Nejsabui (307). Bejrut (1408).74. El-Munteko ierhul-nuvetta. sulejman b. Häl€f elBadii (494). Bejrut

lr42o).75. El Mustedrek. Äruhammed b. Abdullah el-Hakim en-Nejsabu (405).

Bejtut (14u).76. Et-Muvetta (uz komentar Ez-zurkanüa). lvalik b. Enes el-lvledini (179).

Bejrut (1417).n. Elumm. f,4uhammed b.ldis b. Abbas e5'Safi (204). Bejrut (1422).78. fl yes.t |\ruhämmed b.l,luhämmed el-Gazali(505). Käiro (1417).79. En-Nosihu velventuh. Ahmed b. N4uhämmed eFRarl(531). Kano (142s).ü. EpRevdatun-nedüa. siddik b. Hasan b. Han. Kairo (1420).aL ErRevdut bessan. Diasim b. Sulejman b- Fehd ed-Devse . Bejrut (1408).82. ErR6dlo. N4uhämmed b.ldris b. Abbäs d-lafi Go4 (SakD. Bez mjenä

izdanja C--).a3. Es sejlut d:ercr. Muhanmed b. Alieö-Sevkani (12s0). Bejrut ( --).

?4 Es-salsiletud-ddfa. Nasiruddin l\4uhammed b. Nuh el Albani (1420) RÜad(1392).

(r44) lttulan a ahiha - pulai, p&piti

8s. &-Silsil€rus rohrra. Nasiruddin Muhammed b. Nuh elAlbani (1420).Rtad (1404).

86. Es srnenui kubro. Ahmed b. Husejn el-Sejheki (4s8). N4ekka (1414).a7. R-Sunenu vet-nubtedeat. I4uhammed b. Ahmed el-Havandi ei-Sukäji.

Egipat C--).tß. Ei-Sethul-kebb (uz

Bejrut (1423).ae. E;-Serhul-kebt (uz

B€jrut (1404).eo. Ei-Sehul mumtia. Muhammed b. salih Usejmin (1421). Rijad (1416).9L Et-Tobekotul-kubn. Muhammed b. Sad el Easri (230). B€jrut C--).e2. Et-Todiu vel-iklil. Muhanm€d b. lusuf el-Abde (894. Bejrut (1398).93. ft lobdrr- Bek b. Abdullah Ebu Zejd (1429). Riad (1412).ea Etredilüetu li ahkanil-udhio. Jahja b. Ali el-Hadiuzi. Kano (1427).95. Et Telhisul-hobt. Ahned b-Alib. Hadier el-Askalani (852)- Mekka (1417).e6. Et-Tenhid. )usuf b. Atrdulben efEndelusi (463). Alii.(1387).97. ErTenhidu li;erhi küobit-tevhid. salih b. Abdulaziz Alu Sejh. Rijäd Ga2a).9a. Et-Tergibu vetterh[b.lsmail b. N4uhamed el Asbehani (535). Kano G414).99. Ez Zehim. Ahned b.ldtis b. Abdur€hman el-Karafi (684'). Bej1t (1422:).1oo, Ez ZevadZit Ahned b. tlluhammed b. Hadter el-Hejtemi (974). Bejrut

(14191.loL Ez-Zuhd. Ahnedb-Hanbel #Sejbani (241). 8ejrut (1423)Lo2. Fejdut-Kodit. Abdu er f elt,{enavi (1031). Egipat (13s6).Lo3. Fetava tbni Urejnin. Mu ham med b. salih Usejmin (1421). Rijad (1414).Lo{ Fetova ßLomüa. tbn Baa lbn Usejmin,lbn Dtib n. Bejrut (1408)los. Fetovo ve netoiLi tbni salon. osman b. el Mufti elt{usiti (643). Bejrut

(1400.1o5. FetovoL-ledinetid-doind. Ahmed b. Abduiiezzak ed ouveji. Rijad

(1415).

107. Fet ul-Brn. Ahmed b. Ali b. Had;er el Askäläni (852). Kairo (1407).10& Fethul Kadrr. I4uhammed b. Aliei-Sevkani (12s0). Bejrut (1421).LOg. Fethul-Mdlk bitebvibü-,enhid. tvtusrafa Samneh. Bejrut (1418).Llo. rikhul-udhio. Ebu Ahd urahman elAllavi. Dreddä (1419.tLt Fikhut tunna Sejjid sabrk (1422). Bejrut (r4r9).1L2. Gajetul-nenn. Mllhammed b. Nuh el-Albani (1420). Bejrut (1414).1t3- Hoaietud-Dusuki. Muhammed b. Ahmed b. Arcfa ed-Dusuki 0230).

Bejrut (1424).L14 Hoiletu iöri Abidin. N4uhammed b. Emin b. Abidin (12s2). Bejrut

1138ö.lLs. Hidzdietul veda . Ali b. Ahmed b. Hazm et-Endetusi (4s6). Bejrut (1421).

fd ouruk0. Ahmed b. Muhammed el-Adevi (1201).

tl-Mugnl. Ebu fercdz b. Ahmed el l4akdisi (582).

(r4s)

116.117.11&

119.120.

Hit'jetul evlija. Ebr Nuajn elAsb€hani (430). Beirut (140s).

Hil'jetul uleno. sejfuddia b. Ahmed el-Kaffäl (s07) Amman (1408).

HudidZetultahil baliso. Ahm€d b. Abdurahman ed Dehl€vi (1170.

8ejrut (1413).Hutatotul bedrit-nunh. oner b. Alib. ellvlulekkin (8o4)- Rüad (1410).

lalous-tunen. zalet b. Ahmed b osman et-Tehanevi (13%). Bejrut(1418).

123.

L24,12s.12a

LzL tktidausjimtilmustekim. T€kiiuddin b. Ahm€d b TejmDä O28) RÜäd(1,42\)./lelurhadis. Abdurrahm an b. Ebu Hätim er-Razi(327) Kairo (1423)

lddui golal. Nasiruddin l4uhämmed b Nuh el-Albani (1420) Amman

(140s).tthaful hojerctil neheto. Ahmed b. Ismail el-Busni (840). RÜad (1419)'

thkargj,ut ahkan.Muhanned b Alib- Dekik €l-ld O02). Kairo (14181

Kenzul-unnot. Ala$ddin b. Hassanuddin el-Hindi (97s). B€jrut (1409)'

t27. Keaijaful kina. Mensur b.lunus elEehuti(10sr) Sejrur (1420)

128. (eiful-hofa. Ism ail b. Muhammed el-Ad;luni (1152) Bejrut (140s)

12s. Letoitutneai..Tejnuddin b Redieb elHanbeli O95) Damask (1421)

Lto- MoÄleru evkotil-ibador Halid b- Ali el lvuöejkih. Rrad (1418)

L3L Motiktuesunen Ahned b. Husejn el-Eejheki (458) Bejrut (1422)'

132. Mealirj,us-sunen. Haned b. Muhämmed el-Hattabi elBusti (388)'

(1416).L.3. Medzneuz zevaid. Nuruddin b Ebu Bek el Hejsemi (807)

(1402).

Bejrut

Bejrut

134135.

137.ß4.139.

Medirruu f€tovo. Muhammed b Salih Usejmin (1421). Unejza (1429)

Med;nuut+tovo.Iekijuddin b.Ahm€d b TejmÜa 028) Rijad G--)Memtibut idzma. Ali b. Ahn€d b. Hazm el-End€lusi (4s5). B€jrut (1419)'

Me*otul-nefatih. M\lhanned b Ali elKai (1014) Bejrut (1422)

Mesoilut-dZunhur Muhann€d b. Neim b. Häni sai. Kano G426)Mevohibul-D;elil. Mühalnrned b. Abdunahman elHattab (954) Bejrut(1398).

!tß. Mitbohuz-zudZad;a. Ahm ed b. Ism ail el-Busi (840). Bejrut (1403)

L4L Mükatulrr.5abih. Muhämmed b. Abdullah el-Harib C .--) (EfAlbani)

Bejrul (1405)142. Mizonul ittdot.Muhammed b Ahmed €z-zehebi 048) Bejrut (141s)

!4r. Musnit-nuhtadZ Muhamm€d Hatib e(-Serbini C---). B€jrut (141s)

L44. Muhtesaru neotinit'tenzil Abdulläh b- Ahmed ez Zejd. Riad C --)'

$5. Muhtesoru zevaidit.Bezzar Ahmed b. Ali b. Had)er el-Askalani (8s2)

Bejrut (1412).

146. Mukaddimotu lbni Ru;d Ebu Velid b. Ruid el Kurtubi (s20) Bejnri (-J

(r46) Xtulan i ahi&o - pumi p,topiri

147. Musonnefu Abdirezzok. Abdunezzak b. Hammäm es-Sanani (211).8ejrut (1403).

L48. Musonnetu tbni Ebi lejbo. Abdullah b. Muhammed el-Kun (23s). Bejrut(1416).

L4a. Musnedu tbi Ja la. Ahned b. Ali €l T€m im i (307). Bejrut (1418).L!o. Musnedul-inoni Ahmed. Ahmed b- Hanbel eisejbani (241). Kairo C--

-).

15L Musne(ht-inami Ahned. Ahmed b. Hänbel €<-iejbani €a1). 6akid.Kairo (1414)

ts2. Musnedut Tajalisi. Ebu Dawd b. Diarud et Tajalisi (2U). Egipat (1420).153. Nasbü-rajo. Diemaluddin Abdullah b. Jusuf ez-Zejlei 062). Kairo C--).1s4. N€Jlui-evfor lvluhämmed b. Aliei Sevkani (12s0). Kairo (1413).ts5. Nevodirul-fukaha. l,4uhammed b. Hasan el-Didhei. (3s0). Bejrut

(1414).ts5. Rohmetul unno. Muhammed b. Abdirrahman ed Dimerki C ..). Kairo

L57. Revdatuttolibin. Jahja b. Se.ef en Nevevi ed Dim€iki (676). 8ejrut(1423).

158. Ruhul m€oni. Sihabuddin b. [,4ahm!d elAlusi (1270). Bejrut (141s).Lse. sohihu fikhisaunno. Kem al b. Si.ijed Salim. Egipat( ).r@. Sahihu lbni Hiöäon. N4uhammed b. Hibban €t-Iemimi (3s4). Bejrut

{1408).15L sahku tbni Huzejma. Muhammed b. Ishak b. Huzejma (311). Amman

lL4r2).162. Sohihu nevondA-zam'rr. ̂ ruhamm€d b. Nuh el Albani (1420). Rüad

(1422).16t, Sohihu Mutlin (ElMinhadl. Musli'r' b. el-Had)diäd; (261). Bejrut

(141s).L64. sahihuL Buha .Muhammed b. Ismail el-Buha (2s6). 8ejrut (1416).L65- sahihuL-Buha . lvluhämmed b. Ismail el-Euhari (256) (Rifai). 8ejrut

(1418).L66" SohihuL-d:onio. Muham m ed b. Nuh efAlbani {1420). Am m an (1408).1.67- sahihus suneni Ebi Dovud. Muhammed b. Nuh €l Albani (1420). Rüäd

(r419).L68- Sohihus sunentnmbi N4uhammed b. Nuh elAlbäni (1420). Rijäd

(1420).L59. soh[huttergibitlerhib. lvluhammed b Nuh el-Albani (1420). Rijad

(1421).170. &0t irs-selom. lvluhämmed b. kmäil es-Sananj(1182). B€jrut (1415).171. Sunenud-Dorekutni. Ali b. Omer €d-Darekutnj (385). Bejrut (1417).

TI

5{r.ttan i aßi&a - p,sani oaoDini f l4:-\

172.17t.174L75.

175.

177.

178.179.180.18!LA2.

183.

184.

186.

147,188.la9.190.

19!192.

193.19d

195.

t97.$4.

suner{] Föi Doy"d. Sulejmen b. Ei,as es-Sidiistani (275). Kairc (1408).Sunenu tbni Mad;a- Muhan.med b. Jezid et Kadini (275). Kairo (1414)Sunenun-Neroi (Srndi). Ahmed b. iuajb en.Nesär (jol) Käiro 0407).Serhu fethitKadn. Muhamned b. Abdutvdhid elsejvasi(68r). Bejrut C_-J.lethul-akidetit rahovijjo. Ali b. Ali b. Ebul-rz ed-Dimeiki O93). Bejrur(1419).serhu m@ntL-osor. Ahmed b. Muhammed et-Tahavi (321). Bejrut(1399).Sethu sohkil BuharL Ati b. Hal€f b. Bettäl (449). Riad (1420).sehu sahihiL'Euhai.sensuddin el Knmani. Bejrut (1401).se.h,r5urro. Husejn b. f,4esud el-Begavi (510. Bejrut (1403).serhuz-ze*eii. Muhanned b. Abdullah ez-zerkeii (772). Rijad C-. ).Serhuz ZutkanL l,,luhammed b. Abdulbäki ez-Zu*ani (1r2a. 8ejrut(14\7j.kthuz-Zu*ani alo Hotit. Abdulbaki b. Jusuf ez-zurkani (1099). Bejrut(1422).Suabui rrnan. Ahm€d b. Hus€jn el-Bejheki (458). Bejrut (1410).robekotu! iafrljje -kubto. Tadtuddin Abdutvehhab es subki C.' )Egipal C--)Tahndzut-toihil kebiL N4uhammed b. Abduike m b. Ubejd. Riäd(1420).Takribut-tehz[b. Ahned b. Ali b. Hadier et-Askatani (8s2). Bejrut (1417).rakitüt-kavaid. Zejnuddin b. Redi€b el Hanbeti O95). Kato (1419)_Iorh!.les b. Abduiiahman b. Husejn €l Iraki (805). Bejrut (1421).Toshihut-turu \uz EL rutu). Ali b. sulejman el Merdavi (885). Bejrut{1418).Tebjinul'hokok. Fahruddin Osmän b. Ali ez Zejtei O43). Bejrut (1420).TefsirutKu/anit-ain. tsma

b. Kesk et-Kureli ed-Dimeöki O74). Rijad(1413).Teßnul-A am. Abdullah b. Abdirrahman Bessam. Kuvajt (1419)Tenkihut-tohkk. N4uhammed b. Ahmed b_ Abdulhädi O44). Bejrut(1419).I€r*ihut rohkrk lvluhämmed b. Ahmed ez-Zehebi O48). Rüad (1421).rertibutnevduot. lvluhammed b. Ahmed €z Z€hebi O48). Bejrut(14rs).Tuhfetut-ohjo.. Ebu Hus4n Halid b. lvlahmud er Rebat Riad (1420).Tuhfetut-ahvqi. l!4uhammed b. Abdunahman et l4ubarekfu (13s3).Bejrut (141s).

A

(148) f{tunan I dliÄo ;2 utttlyallt

200.20L202.

Tuhfuul-nevdud. N4uhammed b. el-Kä.ijim ed-Dimeiki O51). Bejrut(r421t.Umdeftll*d,l: Bedruddin b. Mahmud el-Ajni (855).8ejrut C----).Zadul-nead.Muhanned b. el-Käjjim €d-Dim€3ki O5r). 8ejrut (1404.zadul-nesit Abdütahn'an b. Ali b. el-Dieuu i (597). Bejrut (1422).

X{uhniaAiha,. proul

sadräj

Utemeljenost klänia kurbana 25

Odlike kurbana.... . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . .Mudrost klänja kurbana .......... . .. . .31

Propis klanja kurbana... . . . . . . . . . . . , . , . . . . . .34

sta ne smüe öiniti onaj ko namiefava zaklati kurban.............42

Vrüeme klanja kurbana ....................43

Zivotinje koie se prinose za kurban..................-------.......48

Starosna dob:ivotinie. ....'.'.........'....49

Mahane koje utieöu na validnost kurbana.... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53

Oetaljne mahane zabiljetene u dielima pravnih Jko|a...........57

Honefiskd Wovna lkold ................57

Molikijsko wovno;kolo ................58

Sdfrjska Wovno ikolo .....

..............26

Hdnbell jsko provno ökoio... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , , , , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60

lzgled kurbana.... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51

Koja jevrsta i ivotinia vrednija za kurban.... . . . . . . . . . . . . . . , , . . . , , . . .62

ViSe kurbana u iednoi irwi.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63

Vriiediliiedna ovca za ciielu obite|j..................-.-.-.. .........66

Näöin klanja kurbana.... . . . . . . . . . . . . . , . .58

(ls0) $tu&ab i rßihs, - ?aantü p4api.l