Dječji vrtić „En ten tini“

Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 8

Zagreb, Sesvete

KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA „EN TEN TINI“

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015./2016.

Rujan 2015.

1

Na temelju članka 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i članka 42. Statuta

Dječjeg vrtića „En ten tini“, Upravno vijeće Dječjeg vrtića „En ten tini“ je na 27. sjednici

održanoj 29.09.2015. godine, na prijedlog ravnateljice, donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića „En

ten tini“ za pedagošku godinu 2015./2016.

KLASA: 601-02/15-04/01

UR. BROJ: 251-607-01-15-1

Zagreb, Sesvete 29.09.2015.

2

Sadržaj:

1. OSOBNA KARTA VRTIĆA 3

2. MISIJA I VIZIJA RADA VRTIĆA 3

3. PROGRAMI 6

3.1. Primarni desetsatni program 6

3.2. Program predškole dječjeg vrtića „En ten tini“

3.3. Posebni programi 10

3.3.1. Cjelodnevni posebni programi 10

3.3.1.1. Poseban 10 - satni program odgojno obrazovnog rada u dječjem vrtiću s engleskim jezikom

10

3.3.2. Kraći programi 16

3.3.2.1. Kraći program metodika obuke neplivača 16

3.3.2.2. Kraći program ranog učenja engleskog jezika 18

3.3.2.3. Kraći program „Dječje folklorno stvaralaštvo i njegova scenska primjena“ 21

3.3.2.4. Kraći program za potencijalno darovitu djecu predškolske dobi 23

3. 4. Programi kojima obogaćujemo primarni desetsatni program 27

3.4.1. Međunarodni program odgoja i obrazovanja za okoliš 27

3.4.2. Izvedbeni program „Djeca u prirodi“ Grad mladih – Granešina za djecu u šestoj godini života

30

3.4.3. PATHS - RASTEM program 33

3.4.4. CAP program- Program prevencije zlostavljanja djece 37

3.4.5. Program radionica s roditeljima „Rastimo zajedno“ 42

4. OSIGURANJE KVALITETE 45

5. PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA VRTIĆA 47

6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 50

3

1. OSOBNA KARTA VRTIĆA

Dječji vrtić „En ten tini“ je javna ustanova predškolskog i ranog odgoja i obrazovanja

osnovana 2009. godine. Odgojno - obrazovni proces Dječjeg vrtića „En ten tini“ održava se u

centralnom objektu (Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 8) koji ima kapacitet 20 odgojnih

skupina: 6 jasličkih i 14 vrtićkih skupina, te u područnom objektu (Ulica 144. brigade

Hrvatske vojske 2) s kapacitetom od 9 odgojnih skupina: 3 jasličke i 6 vrtićkih. Oba objekta

suvremeno su arhitektonski dizajnirana i opremljena. Matični objekt ima dvije polivalentne

dvorane - jednu za djecu od 1.- 3. godine starosti, a drugu za djecu od 3.-7. godine starosti;

bazen, igralište, likovni atelje, istraživački atelje, dva prostora za istraživanje svjetla i sjene,

sportsku terasu, terasu za istraživanja i stvaranje, eko terasu dok područni objekt ima

dvoranu za motoričke aktivnosti, igralište, prostor za aktivnosti stvaranja i izražavanja te, od

prošle pedagoške godine, informatičku igraonicu. U Dječji vrtić „En ten tini“ u pedagoškoj

godini 2015./2016. upisano je 725 djece. Ukupan broj radnika je 120 što uključuje 69+6

odgajatelja, administrativno, tehničko i pomoćno osoblje i kompletnu stručno razvojnu

službu (pedagoga, psihologa, logopeda, rehabilitatora, višu medicinsku sestru te kineziologa).

Predškolski odgoj i obrazovanje čini prvu razinu u strukturi Nacionalnoga okvirnoga

kurikuluma. Dječji vrtić „En ten tini“ provodi djelatnost ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja u dva ciklusa:

a) od navršene prve do navršene treće godine djetetova života (podrazumijeva

uključenost djece u mlađe, starije i mješovite jasličke skupine)

b) od navršene treće godine djetetova života do polaska u osnovnu školu

(podrazumijeva uključenost djece u mlađe, srednje, starije i mješovite vrtićke

skupine)

U vrtiću se provode programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i

socijalne skrbi djece predškolske dobi koji su prilagođeni interesima, pravima, razvojnim

potrebama djece, te njihovim mogućnostima.

4

2. MISIJA I VIZIJA RADA VRTIĆA

Dječji vrtić „En ten tini“ u tekućoj pedagoškoj godini ustrojava i provodi odgojno obrazovni

rad s djecom predškolske dobi sukladno važećim propisima za predškolske ustanove. Vrtić

kroz planirane programe ostvaruje djelatnost njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene

zaštite, pravilne prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni

razvojnim i aktualnim potrebama djeteta, njegovim interesima i potencijalima. Istodobno se

održava visoki standard poštivanja prava djeteta i njegove obitelji kao i prava radnika Vrtića.

Nadalje, kroz timsko djelovanje želimo doći na što kvalitetniju razinu suradničkih odnosa.

Želimo postati organizacija koja uči, koja je u stalnom mijenjanju i istraživanju osobne

prakse. Naša želja da determiniramo i izgradimo osobnu kulturu, a kojom želimo postići

autentičnost u pristupu odgojno – obrazovnoj praksi ujedno je i poticaj da promišljamo o

svim dimenzijama stvaranja organizacije koja uči.

Naša vizija razvoja kurikuluma temeljno se naslanjati na sve dimenzije zajedničkog

oblikovanja i prilagodbu službenoj programskoj koncepciji, koja je temelj našeg rasta i

razvoja k zajednici koja uči.

U tom kontekstu, jedna od bitnih zadaća i dalje će biti jačanje kulture ustanove kroz

primjenu razvojnog plana temeljenog na Samovrednovanju i vrednovanju svih struktura

vrtića (NCVVO).

Cilj djelovanja u ovoj pedagoškoj godini je stvaranje optimalnih vremenskih uvjeta za

življenje, razvoj, odgoj i učenje djece rane i predškolske dobi i odraslih kroz fleksibilnu

organizaciju rada predškolske ustanove koja uvažava i poštuje aktualne potrebe,

preferencije, potencijale i prava djeteta.

Djelovanje će se odnositi na stvaranje uvjeta za kvalitetniju participaciju svakog pojedinca u

smislu stvaranja i provođenja fleksibilne organizacije rada.

Na temelju upisa djece i izraženog interesa roditelja u ovoj pedagoškoj godini planiramo

organizirati i provoditi sljedeće programe koji će obogaćivati primarni 10 – satni prihvat

djece.

Posebni programi:

5

1.1. Program engleskog jezika (rano učenje stranog jezika – 1 odg.skupina)

1.2. Kraći programi – izvan redovitog programa

- Plivanje – poduka

-Dječje folklorno stvaralaštvo i njegova scenska primjena

-Rano učenje engleskog jezika

-Rad s potencijalno nadarenom djecom

Pored navedenih programa u našem Vrtiću posebnu pozornost fokusirat ćemo na

promišljanje, obogaćivanje i provedbu sljedećih programa:

-„Preventivni program mjera unapređivanja sigurnosti i zaštite djece u dječjem vrtiću „En ten

tini“

-Program „Djeca u prirodi“ u Gradu mladih Granešina

-Program „Paths – Rastem“ u suradnji s Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom

-Program “Međunarodni program odgoja i obrazovanja za okoliš“ u suradnji s Udrugom

„Lijepa naša“

-Program “Samoprocjena ustanova za rani i predškolski odgoj“ u suradnji s Nacionalnim

centrom za vanjsko vrednovanje

-Program “Igrom do škole“ u suradnji s Udrugom „Djeca prva“

-Program “Prevencija zlostavljanja djece“u suradnji s Udrugom roditelja „Korak po korak“-

CAP program

6

3. PROGRAMI

3.1. PRIMARNI DESETOSATNI PROGRAM

Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno - primjerenom

kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja,

što znači: osigurati pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajnu materijalnu sredinu

koja doprinosi razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu, poštivati zakonitosti rasta i

razvoja djeteta u skladu s čim stručni djelatnici planiraju svoj rad, omogućiti učenje kao

interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, kao i čitavo društveno okruženje, poticati

partnerske odnose s roditeljima kao najviši oblik suradnje u ostvarivanju zajedničkog cilja –

optimalnog razvoja djeteta, poticanja tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve

djece (poticati uključivanje i socijalizaciju djece s teškoćama u razvoju u život i rad ustanove),

kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne kompetencije za rad i

stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za primjenu suvremenih oblika rada

s djecom predškolske dobi.

Kontinuirano nastojanje stručno razvojne službe dječjeg vrtića jest uključivanje što većeg

broja djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju, pri čemu se posebna pažnja

posvećuje kvaliteti samog procesu inkluzije / integracije. Sama priprema konteksta za

navedene procese započinje mnogo prije nego li se dijete uključi u proces, a s daljnjih

tijekom procesa još se intenzivnije nastavlja. Integracijom i inkluzijom djece s posebnim

potrebama i teškoćama u razvoju djeci bez teškoća omogućava se rast u okolini u kojoj je

različitost norma, a ne iznimka. Elementi uključivanja, koji se mogu koristiti kako bi

prepoznali visoko kvalitetni program i usluge za rano djetinjstvo, su pristup širokom spektru

prilika za učenje, sudjelovanje i potpora. Inkluzija / integracija daje djeci priliku da razvijaju

socijalne i komunikacijske vještine, osamostaljuju se, nauče prihvaćati sebe i svoje

posebnosti. Ostala djeca uključena u program uče nove socijalne vještine interakcije s

djecom različitih sposobnosti, čime postaju osjetljivija prema potrebama drugih općenito,

bolje razumiju različitosti i prema njima postanu tolerantnija. Ovogodišnja zadaća u tom

smislu jest sustavno, kroz odgojno - obrazovne sadržaje i opću informiranost, djelovati na

formiranje svijesti i izgradnju pozitivnih stavova i prihvaćanja djece s teškoćama u razvoju i

7

posebnih potreba, kako bi se zadovoljila prava i mogućnosti svakog djeteta. Misija odgojnih

radnika i članova stručnog tima je omogućiti svoj djeci, a naročito djetetu s teškoćama u

razvoju, kroz svakodnevne situacije i planirane situacije, učenje i razvoj osobnih

kompetencija.

Specifičnost primarnog desetsatnog programa DV „En ten tini“ jest i provođenje integriranog

kurikuluma otvorenih vrata, čije je provođenje zamišljeno i omogućeno samom arhitekturom

i opremljenošću prostora pomičnim pregradnim stijenama. Koncepcija se temelji na

poticanju suvremenih procesa učenja djece, poticanju suradnje, timskog rada i kvalitete

interakcije na svim razinama te adekvatnog prostornog, materijalnog i vremenskog

okruženja koje zadovoljava potrebe i interese djece te potiče djecu na suradnju, igru i

učenje. Koncepcija integriranog kurikuluma otvorenih vrata predstavlja djetetovo prirodno

okruženje za rast, razvoj i odgoj. Otvorena vrata između skupina u kojima su ponuđeni

različiti poticaji nastali su kao produkt zajedničkog planiranja i omogućavaju slobodno

kretanje djece i biranje prostora za igru te potiču suradnički dijalog među svim sudionicima

odgojno - obrazovnog procesa. Postizanje kvalitete zajedničkog življenja djece i odgajatelja

smatramo našom osnovnom zadaćom. Nastojimo to ostvariti živeći integrirani kurikulum

otvorenih vrata. To je termin koji govori o načinu rada koji podrazumijeva višestruku

mogućnost izbora za svako dijete i poštivanje interesa i potreba svakog djeteta: organizacija

prostornog, materijalnog i vremenskog konteksta u našem vrtiću, te naša promišljanja o ulozi

odraslih u odgojno - obrazovnom radu polaze upravo od ovih postavki.

CILJEVI PROGRAMA

Stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova

odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života te osiguravanje takvih uvjeta koji

jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci

kroz:

8

• zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta

• stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje) zainteresiran,

nedirektivni stav odgojitelja

• usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom okruženju

NAMJENA PROGRAMA

Primarni desetsatni program provodi se za djecu od jedne godine do polaska u osnovnu

školu. Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta u tzv. jasličke skupine (djeca od 1. do

3. godine) i vrtićke skupne (djeca od 3. do 7. godine).

NOSITELJI

U realizaciju odgojno - obrazovnog dijela programa uključeno je 40 odgojitelja u centralnom i

18 odgojitelja u područnom objektu te šest odgojitelja „pomagača“.

NAČIN REALIZACIJE

Primarni program Vrtića provodi se u vremenu od (5:30) 6 – 17,30 sati. Provođenje aktivnosti

u vrtiću vremenski je usklađeno s zadovoljavanjem osnovnih dječjih potreba za jelom i

popodnevnim odmorom te je u službi djeteta, njegovih potreba i preferencija. Glavni

sudionici provođenja programa su dijete, odgojitelj i roditelj te u odnosu na njihove potrebe

planiramo realizaciju programa, inovacije i promjene u provođenju programa.

Provođenje redovitog programa realizira se kroz:

individualizirani pristup

rad s djecom u manjim grupama

rad s cijelom skupnom jedinicom

9

situacijski rad s djecom

različite oblike suradnje s roditeljima (roditeljski sastanci, individualne konzultacije,

radionice, priredbe i različita događanja)

različite oblike rada s odgajateljima (stručna usavršavanja, rad u timu, radni sastanci)

suradnju s užom i širom lokalnom zajednicom

VREMENIK

Vrijeme (h): Aktivnost:

5:30 / 06: 00- 06:30 Ranojutarnje okupljanje: prostor mlađe skupine

06:45-07:00 Zajutrak

07:00-08:00 Aktivnosti okupljanja, individualne aktivnosti odgojitelja s

djecom u sobama dnevnog boravka

07:00-08:30 Doručak (sve dobne skupine)

09:30-10:30 Voćna užina (sve dobne skupine)

09:00 – 10:00 10:30 / 11:45 Provedba različitih aktivnosti

11:00 - 12:00 Ručak (intervali od 15 minuta); prema dobnim skupinama -

od najmlađih ka najstarijima)

12:00-14:00 Popodnevni odmor

12:00-14:00 Mirne aktivnosti u vrtićkim skupinama, za djecu koja

nemaju potrebu za popodnevnim odmorom

14:00-15:30 Popodnevna užina (sve dobne skupine)

15:30 / 16:00 – 17:30 Poslijepodnevno okupljanje (odlazak djece kući)

NAČIN VREDNOVANJA

dokumentacija koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno - obrazovnog rada i

uspješnost svakog djeteta (pisani zapisi o događanjima, video i foto zapisi, izričaji i

uratci djeteta i sl.).

10

instrumentariji za procjenu različitih segmenata odgojno - obrazovnog rada: protokoli

za samoprocjenu postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete

kontekstualnog kurikuluma, protokoli za procjenu postupaka odgojitelja u

aktivnostima djece

skale za procjenu dobrobiti i aktiviteta djeteta - protokol za procjenu cjelovitog

razvoja djeteta

upitnici za roditelje – procjena kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili

odgojne skupine; procjena kvalitete programa, procjena zadovoljstva programom /

vrtićem

Zajedničke analize kvalitete različitih segmenata odgojno - obrazovnog rada

odgajatelja i stručno razvojne službe

3.2. PROGRAM PREDŠKOLE DV „EN TEN TINI“

Program predškole je obavezni program odgojno-obrazovnoga rada za svu djecu u godini

prije polaska u školu, a za djecu s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska u školu.

Program predškole za djecu uključenu u redovni program odvija se svakodnevno u okviru

odgojno – obrazovnog rada. S obzirom na to da broj djece koja nisu uključena u redoviti 10-

satni program bilo vrlo malen, program predškole za njih se organizirao u koordinaciji s

drugim vrtićima u lokalnoj zajednici. Program predškole počiva načelu poticanja cjelovitog

razvoja, odgoja i učenja djece. Odgojno-obrazovni proces ostvaruje se kroz individualizirani

pristup svakom djetetu te se učenju pristupa kao nestandardiziranom procesu koji se događa

u svrhovitome kontekstu. Stoga je naglasak stavljen na stvaranje primjerenog konteksta za

spontano bogaćenje rječnika, kvalitetnu komunikaciju, razvijanje predčitačkih i

grafomotoričkih vještina, za uočavanje odnosa među predmetima i pojavama, poticanje

istraživačkih interesa djece za matematičko-logičke i prirodoslovne aktivnosti. Pri tome se

polazi od samog interesa djeteta i potiče se samoinicirano učenje djece kako bi se stvorili

preduvjeti za upravljanje vlastitim procesom učenja. Djecu se potiče na razvoj kritičkog

mišljenja, kreativnog izražavanja u raznim umjetničkim područjima te poštovanja vlastite

kulturne i povijesne baštine. Posebna pozornost pridaje se razvoju socijalnih kompetencija,

odnosa s vršnjacima, suradničkog učenja, nenasilnog rješavanje sukoba, timskog rada...

11

CILJEVI PROGRAMA

S obzirom na aktivnu, integriranu i istraživačku prirodu učenja djece te razvojne, integrirane,

humanističke i sukonstruktivistički orijentirane značajke programa, cilj je stvoriti takve

kontekstualne uvjete za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje

raznovrsnih iskustava djece u svrhu razvijanja i unaprjeđivanja tjelesnih, emocionalnih,

socijalnih i spoznajnih potencijala djeteta te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za

nove oblike učenja.

NAMJENA PROGRAMA

Program predškole u okviru redovnog programa namijenjen je za djecu u godini pred polazak

u osnovnu školu, a za djecu s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska u školu. Ove

pedagoške godine to su djeca iz sljedećih odgojnih skupina: Mišići, Pčelice, Medvjedići,

Lavići, Ribice, Tintilinići, Tratinčice, Kaktusi, Jaglaci.

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa su odgojitelji starijih vrtićkih skupina koji rade u neposrednom radu s

djecom koji su u godini pred polazak u osnovnu školu: Marija Kučko, Josipa Živkušić, Danijela

Barać, Ana Laušin, Iva Pavić, Danijela Zbodulja, Andrea Ćapin, Andrea Ančić, Iva Račić, Maja

Devaldt, Ana Topić, Jelena Koutnik, Ivana Krizmanić, Matea Pavletić, Ivona Zovkić, Mirjana

Žilić, Teodora Selak. Odgojitelji će program održavati u suradnji s djelatnicima stručne službe

vrtića: psihologinjom Martinom Vrbat Milas, logopedinjom Marijom Birer Perlić,

pedagoginjom Veselom Osmak, rehabilitatorom Ivanom Topolovec.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Organizacija programa predškole je fleksibilna i prilagođava se potrebama djece i roditelja. U

neposrednom radu s djecom kombinirat ćemo i primjenjivati različite metode i oblike rada,

bazirane na humanističko – razvojnoj koncepciji našega programa odgoja i obrazovanja

predškolske djece: verbalne metode, metode otkrivanja, metode istraživanja, problemske

metode, metode promatranja, metoda demonstracije, igra, metode pokazivanja kroz

12

zajednički rad u skupini, rad u manjim skupinama, rad u parovima, individualni rad. Rad

ćemo organizirati tako da se izmjenjuju dinamične i statične aktivnosti djeteta, vodeći brigu,

prije svega, o zadovoljavanju općih i posebnih potreba djeteta. U svrhu realizacije

postavljenih ciljeva sadržaji i aktivnosti će se provoditi tako da se ono što se uči prilagođava

djetetovim interesima, da se uvode raznolikosti i inovacije u igru, učenje i rad, da dijete

aktivno sudjeluje u programu i dolazi do brze povratne informacije, da se kod djeteta njeguje

njegova prirodna radoznalost i da se sadržaji i aktivnosti povezuju sa stvarnim životom.

VREMENIK AKTIVNOSTI PROGRAMA

Program će se provoditi od 1. listopada 2015. do 31. svibnja 2016. svaki dan u tjedu u

kontinuitetu kako je navedeno u tablici.

NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA

Za osiguranje kvalitete potrebno je sustavno i kontinuirano evaluirati ishode i proces

provođenja programa predškole. Stoga će se tijekom provedbe programa koristiti uobičajeni

oblici dokumentiranja i vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska i video dokumentacija,

izjave djece, dječji uratci...), samorefleksije i kritičke refleksije voditelja programa kako bi se

osigurao kontinuitet vrednovanja tijekom provedbe programa.

Osim toga, koristit će se skale, upitnici i protokoli kao što su: protokol za samoprocjenu postupaka

odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog kurikuluma, protokoli za procjenu

postupaka odgojitelja u aktivnostima djece, skale i protokoli za procjenu dobrobiti i aktiviteta

Dani u

tjednu

Dnevno

vrijeme

provođenja

(sati)

Dan u

tjednu

vrijeme

provođenja

(sati)

tjedno

(sati)

(sati)

Druge aktivnosti

izvan vrtića

(sati)

godišnje

(sati)

mjese

čno

godi

šnje

mjese

čno

godišn

je

Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

Četvrtak

1,5 petak 1 7 28 224 3,25 26 250

13

djeteta. Psihologijski instrumenti i tehnike koristit će se za evaluaciju ishoda, odnosno

učinkovitosti programa u užem smislu- u odnosu na postavljene ciljeve za skupinu djece i za

svako dijete ponaosob (npr. sociometrijsko ispitivanje za utvrđivanje socijalnog statusa djece

u odgojnoj skupini, skale procjene općeg psihomotornog razvoja djeteta, Test spremnosti za

školu, Upitnik fonološke svjesnosti i ostali testovi i upitnicu u skladu s razvojnim ciljevima

pojedinog djeteta). Koristit ćemo i upitnike za roditelje za procjenu kvalitete sudjelovanja

roditelja u aktivnostima djece ili odgojne skupine, za procjenu kvalitete Programa i ostalo –

prema potrebama i razvojnom tijeku programa).

3.3. POSEBNI PROGRAMI

3.3.1. CJELODNEVNI POSEBNI PROGRAM

3.3.1.1. POSEBNI 10 – SATNI PROGRAM ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA U DJEČJEM

VRTIĆU S ENGLESKIM JEZIKOM

U današnjem suvremenom društvu smatra se uobičajenim poznavanje stranog jezika pa se

tako javlja i potreba za ranim učenjem stranih jezika. Ovladavanjem komunikacijom na

materinskom jeziku i njenoj osnovi dijete već u ranoj predškolskoj dobi ima povoljne uvjete

za usvajanje stranog jezika.

Razvijanjem senzibiliteta za strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebno na

jezično - govorne sposobnosti i percepciju. Uz to, učenje stranog jezika u predškolskoj dobi

može biti dodatno sredstvo stimuliranja kore velikog mozga, odnosno promišljenog

obogaćivanja djeteta.

Većina istraživanja pokazala je da je najbolji period za učenje stranog jezika od djetetove

navršene treće godine života i da djeca koja tada počnu učiti strani jezik iskoriste

najpovoljnije razdoblje za usvajanje izgovora, bolje razumiju svoj vlastiti jezik (jer postaju

svjesna postojanja jezika kao fenomena) te da je etnocentrizam mnogo manje prisutan (jer

poznaju kulturu i običaje drugog naroda i na taj način shvaćaju da biti drugačiji ne znači biti

lošiji).

14

Program ranog učenja engleskog jezika je namijenjen djeci koja vladaju bazom materinskog

jezika pa se u poticajnim i bogatim kontekstualnim uvjetima očekuje interes i pozitivan stav

prema stranom jeziku. U tom smislu, rano usvajanje stranih jezika u predškolskoj dobi treba

biti u funkciji razvoja osjećaja sigurnosti, samopouzdanja, spontanosti i spremnosti za učenje

drugih stranih jezika.

CILJEVI PROGRAMA

Razvijanje radoznalosti i senzibiliziranje djeteta za engleski jezik te upoznavanje i

približavanje engleske kulture i običaja

Poticanje sposobnosti slušanja stranog fonološkog sustava - razvijanje slušne

osjetljivosti, stvaranje navike slušanja i razumijevanja drugog jezika te sposobnosti

oponašanje zvukova i tonova glasa.

Poticati na usvajanje osnovnog jezičnog rječnika, jezične strukture i jezične funkcije

putem komunikacijskih sadržaja primjerenih dječjem uzrastu,

Njegovanje kod djeteta ispravnog izgovora, ritma i intonacije

Kroz svakodnevne životne situacije: poticanje djece da se koriste i izražavaju

engleskim jezikom, spontano, jednostavnim rečenicama i frazama

Razvijanje kognitivnih sposobnosti logičnog i brzog zaključivanja te mogućnosti

vizualnog i situacionog pamćenja riječi, rečenica i fraza na engleskom jeziku

Ostvarivanje i razvijanje bliskosti, osjetljivost jednih za druge, empatije, altruizma,

sposobnosti na suživot, pozitivne emocionalne klime, slobodne komunikacije, aktivno

sudjelovanje svakog djeteta u različitim aktivnostima te situacijsko učenje.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci od 3,5 – 7 godina života, a provodit će se u jednoj odgojnoj

skupini u koju je upisano 26 djece.

15

NOSITELJI PROGRAMA

Skupina Nositelji (odgojitelji)

MEDVJEDIĆI Ćapin, Ančić

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Usvajanje stranog jezika integrirano je u odgojno - obrazovni proces uz uvažavanje razvojnih i

aktualnih potreba djeteta i područjima njegova tjelesnog razvoja i očuvanja zdravlja,

emocionalnog i socijalnog razvoja i komunikacije.

Oblici rada pri usvajanju stranog jezika:

grupne aktivnosti

manje grupe

individualno

situacijski

U svakodnevnim aktivnostima dijete situacijski usvaja strani jezik kroz komunikaciju i

uporabu fraza na hrvatskom i engleskom jeziku.

Metodološki načini ranog učenje engleskog jezika:

vježba u tri stupnja; slušanje, pokazivanje, imenovanje

slušanje, promatranje, ponavljanje imitiranje, objašnjavanje, razgovor, pripovijedanje

uz pomoć audio - vizualnih sredstava, ispravljanje

situacijski pristup / metoda učenja stranog jezika

VREMENIK

Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 01.09.2015. do 30.06.2016.

Program je cjelodnevni i to u trajanju od 7 – 10 sati dnevno, u prostoru odgojnih skupina,

ateljeima (istraživalački, likovni), i u vremenu između 7 i 17 sati.

16

NAČIN VREDNOVANJA

dokumentacija koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno - obrazovnog rada i

uspješnost svakog djeteta ponaosob (pisani zapisi o događanjima, video i foto zapisi,

izričaji i uratci djeteta i sl.)

instrumentariji za procjenu različitih segmenata odgojno obrazovnog rada - protokoli

za samoprocjenu postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete

kontekstualnog kurikuluma, protokoli za procjenu postupaka odgojitelja u

aktivnostima djece,

indikatori razine usvojenosti engleskog jezika (motiviranost za učenje, izgovor,

bogatstvo rječnika, razumijevanje riječi i izraza, kvaliteta izgovora, kvaliteta

komunikacije na engleskom jeziku),

skale za procjenu dobrobiti i aktiviteta djeteta - protokol za procjenu cjelovitog

razvoja djeteta

upitnici za roditelje – procjena kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili

odgojne skupine; procjena kvalitete programa

vrednovanje i interpretacija rezultata.

3. 3. 2. KRAĆI PROGRAMI

3. 3. 2. 1. KRAĆI PROGRAM „METODIKA OBUKE NEPLIVAČA“

Program obuke neplivača sastoji se od obuke plivanja, a predviđen je za djecu predškolske dobi

od 5- 7 godina koja su polaznici našeg vrtića. Program obuke neplivača odvija se kontinuirano 5

godina u našem vrtiću. Plivanje je jedan od sportova koji razvija cjelokupni organizam, a posebno

kardiovaskularne i respiratorne organe. Karakteristika i kvaliteta ovog programa su male grupe

(6-8 djece), poznato okruženje u vrtiću, prijatelji iz skupine, te metodički pravilno osmišljeno

vođenje programa.

CILJEVI PROGRAMA

Ciljevi programa obuke neplivača su navikavanje djece na medij vode kroz igru i razonodu,

usvajanje bazične plivačke motorike, upoznavanje s tehnikama plivanja i osposobljavanje za

samostalan boravak u vodi. Dugoročni cilj programa je poticanje i podržavanje cjelovitog

17

psihofizičkog razvoja motoričkih sposobnosti (razvoj opće motorike s posebnim naglaskom

na razvoj koordinacije, snage ruku i nogu) te razvoja funkcionalnih sposobnosti organizma

(krvožilnog, koštanog i plućnog aparata). Kompleksnim pokretima velikih mišićnih skupina

osnažiti organizam bez velikog napora i mogućnosti povrede, očuvati i unaprijediti zdravlje,

razviti kreativnost i samostalnost kroz pokret, razviti pozitivnu sliku o sebi, ojačati

samopouzdanje djeteta te razviti ostale osobine ličnosti.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci predškolske dobi od 5. do 7. godine, polaznicima našeg vrtića.

NAČIN REALIZACIJE PROGRAMA

Program se realizira kroz 20 sati obuke plivanja koja se provodi 2 puta tjedno u periodu od

15 do 20 sati. Grupe se izmjenjuju svaki sat vremena s time da efektivni boravak djece u vodi

iznosi 30-40 minuta, a ostali dio se odnosi na svlačenje, oblačenje i tuširanje.

Obuka neplivača podijeljena je u 11 programskih cjelina:

1.Vježbe navikavanja na vodu

2. Vježbe disanja

3. Vježbe ronjenja i gledanja u vodi

4. Vježbe plutanja

5. Vježbe klizanja

6. Vježbe kretanja u vodi

7. Plivanje svojom tehnikom

8. Vježbe za skokove u vodu

9 . Vježbe sigurnosti

10. Vježbe na suhom

11. Provjera usvojenog znanja

U programu se koristi individualni rad, rad s manjim skupinama djece, rad s cijelom

skupinom djece (6 - 8) djece u skupini. Rad s malim brojem djece omogućava

individualizirani pristup radu. Mali broj djece u grupi za vrijeme obuke plivanja omogućava

18

kvalitetniji rad, a samim time donosi bolju realizaciju, odnosno, uspjeh u usvajanju bazične

plivačke motorike znanja i kretanja u vodi.

NOSITELJ PROGRAMA

Nositelj programa je kineziolog vrtića.

VREMENIK

Program obuke neplivača sastoji se od 20 sati nastave plivanja koja će se provoditi u 2 ciklusa

u toku ove pedagoške godine 2015. / 2016.

Prvi ciklus će se odvijati u periodu od listopada 2015. do veljače 2016. godine, a drugi ciklus

obuke neplivača u periodu od veljače 2016. do lipnja 2016. godine. Na temelju

prošlogodišnjih iskustava vezano uz želje i potrebe roditelja za programom obuke neplivača,

pretpostavljamo da bi ovom programu pristupilo oko 200 djece u oba ciklusa obuke plivanja.

NAČIN VREDNOVANJA

Vrednovanje programa provodi se nakon završene obuke plivanja sa završnom

prezentacijom prema modelu usvajanja znanja plivanja.

Redovito praćenje i evaluaciju rada programa provodi se na sljedeći način:

inicijalno testiranje

tranzitivno testiranje

finalno testiranje

etnografski prikazi (foto- dokumentacija, video- dokumentacija i slično)

vrednovanjem učinkovitosti programskih cjelina na cjelovit razvoj djeteta predškolske

dobi

19

3. 3. 2. 2. KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

Djeca uče jezik na spontan, opušten način u kreativnoj atmosferi. Velika pozornost pridaje se

potrebama djece za igrom i učenjem kroz različite aktivnosti primjerene sposobnostima i

dobi djeteta. Istraživanja pokazuju da mlađa djeca lakše oponašaju izvorni govor te tako brže

i bolje usvajaju fonološke jezične razine i razvijaju povoljne stavove o stranom jeziku i kulturi.

Etnocentrizam je mnogo manje prisutan u djece koja poznaju kulturu i običaje nekog drugog

naroda i koja na taj način shvate da biti drukčiji ne znači biti lošiji. (Postignuća u teoriji i

praksi predškolskog odgoja, zbornik radova, Opatija, 2003.). Razvijanjem senzibilnosti za

strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebice na jezično - govorne

sposobnosti i percepciju.

CILJEVI PROGRAMA

Poticanje formiranja pozitivne slike djeteta o sebi, samopouzdanja i osjećaja

kompetentnosti

Podržavanje spremnosti i želje za komuniciranjem, hrabriti na otvorenost i slobodu u

izražavanju

Razvijanje slušne osjetljivosti

Spontano usvajanje jezične funkcije u situacijama koje su bliske interesima i iskustvu

predškolskog djeteta

osposobljavanje djeteta za govorne i druge oblike sporazumijevanja, izražavanja i

stvaranja na stranom jeziku

Razvijanje sposobnosti razumijevanja drugih

Bogaćenje govorne komunikacije uz govor tijela, mimike, pokreta

Upoznavanje kulture drugog naroda

Omogućavanje doživljaja uspjeha

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci u dobi od 4 do 7 godine ovisno o iskazanom interesu djece i

roditelja u područnom objektu.

20

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Usvajanje stranog jezika integrirano je u odgojno - obrazovni proces uz uvažavanje razvojnih i

aktualnih potreba djeteta i područjima njegova tjelesnog razvoja i očuvanja zdravlja,

emocionalnog i socijalnog razvoja i komunikacije.

Oblici rada pri usvajanju stranog jezika:

grupne aktivnosti

manje grupe

individualno

situacijski

U svakodnevnim aktivnostima dijete situacijski usvaja strani jezik kroz komunikaciju i

uporabu fraza na hrvatskom i engleskom jeziku.

Metodološki načini ranog učenje engleskog jezika:

vježba u tri stupnja; slušanje, pokazivanje, imenovanje

slušanje, promatranje, ponavljanje imitiranje, objašnjavanje, razgovor, pripovijedanje

uz pomoć audio - vizualnih sredstava, ispravljanje

situacijski pristup / metoda učenja stranog jezika

NOSITELJI PROGRAMA

Voditelji programa su odgojitelji sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad

na području ranog učenja engleskog jezika.

VREMENIK

Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 01.10.2015. do 30.06.2016.

Program se odvija dva puta tjedno po sat vremena, u posebno predviđenom prostoru.

VREDNOVANJE PROGRAMA

procjena inicijalnog stanja, praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta i procjena

uspješnosti

procjena zadovoljstva djeteta sudjelovanjem u programu

procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu

21

dokumentiranje djetetovog stvaralaštva

stvaranje mapa (portfolio) djetetovih aktivnosti i praćenje linije razvoja i

napredovanja

samoprocjena odgajatelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost…)

procjena rada odgajatelja

3. 3. 2. 3. KRAĆI PROGRAM “DJEČJE FOLKLORNO STVARALAŠTVO I NJEGOVA SCENSKA

PRIMJENA”

„ Kak' su živjeli naši stari“

Doživljaje iz djetinjstva ljudi pamte cijeli život. Iz ranog doba u sjećanju ostaju mnogi zvukovi,

mirisi, ugođaji... Vrijeme nedvojbeno pokazuje što je vrijedno. Zato djeci predstavljamo

glazbu, pokret, običaje kojima je vrijeme potvrdilo svoju vrijednost. Bogateći dječje doživljaje

sudjelovanjem u narodnim običajima, poticanjem na aktivno sudjelovanje u življenju tih

običaja razvijamo ljubav i pozitivne stavova prema kulturnoj baštini naše zemlje.

Glazba je sredstvo za izražavanje širokog raspona ljudskih osjećaja, ljubavi, tuge i osjećaja

pripadnosti koje ljudi ponekad teško iskazuju riječima

Budući da potiče osjećaje, zaokuplja pažnju i angažira cijelo biće; potiče na pokret i

individualnost te razvija osjećaj za govor, sluh, ritam i dakako, kulturu uopće, važno je

upoznati i približiti glazbu djetetu od najranije dobi osobito ukoliko prepoznamo da dijete

pokazuje interes

CILJEVI PROGRAMA

doprinjeti da dijete izraste u odraslu osobu koja voli, poznaje i čuva svoju kulturu i

tradiciju identiteta, te koja s radošću upoznaje i poštuje tradiciju drugih.

bogatiti dječje doživljaje sudjelovanjem u narodnim običajima, razvijati ljubav i

pozitivne stavove prema njima i poticati na aktivno sudjelovanje u življenju tih običaja

otkrivati i upoznavati tradicijsku kulturu vlastite obitelji, tradiciju kraja u kojem živimo

i obilježja drugih kultura

istraživati obilježja i posebnosti drugih kultura

22

razvijati osjećaj pripadnosti i ljubavi prema folklornoj baštini

osvještavati djetetovo pravo na različitost i zaštićivati od mogućih izražavanja

netrpeljivosti ili neprimjerenih reagiranja

koristiti ples za usklađivanje i estetsko oblikovanje pokreta, koordinaciju ritmičkih i

plesnih potencijala i poticati kreativno izražavanje

stvarati ozračje tolerancije i međusobnog uvažavanja kod djece

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci u dobi od 4 do 7 godine ovisno o iskazanom interesu djece i

roditelja.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Polazište odgojno obrazovnog rada ovog programa je u razvojnim potrebama djece, u

potrebama svojstvenim dobi djece, ali uz uvažavanje specifičnih individualnih potreba

djeteta. Ovisno od psihofizičkih osobina i interesa djeteta, ali i o vrsti djelatnosti, karaktera

aktivnosti, sadržaja rada, program će se ostvarivati :

- u malim skupinama

- u individualnim aktivnostima

- u zajedničkim aktivnostima

NOSITELJI PROGRAMA

Voditelji programa su odgojitelji sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad

na području folklornog stvaralaštva.

VREMENIK

Program će se provoditi kontinuirano kroz pedagošku godinu od 01.10.2015. do 30.06.2016.

i odvijati se dva puta tjedno po sat vremena u prostoru sobe i prostorima dvorana za

vježbanje.

VREDNOVANJE PROGRAMA

procjena inicijalnog stanja, praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta i procjena

uspješnosti

procjena zadovoljstva djeteta sudjelovanjem u programu

23

procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu

dokumentiranje djetetovog stvaralaštva

stvaranje mapa (portfolio) djetetovih aktivnosti i praćenje linije razvoja i

napredovanja

samoprocjena odgajatelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost…)

procjena rada odgajatelja

3. 3. 2. 4. KRAĆI PROGRAM ZA POTENCIJALNO DAROVITU DJECU PREDŠKOLSKE DOBI

Kraći program za potencijalno darovitu djecu predškolske dobi odvija se kao posebni

program s visokim stupnjem poštivanja načela individualizacije i diferencijacije. S obzirom na

posebne potrebe darovite djece (akceleriran spoznajni razvoj, potreba za kreativnošću,

specifičan emocionalni razvoj sa znakovima preosjetljivosti) u ovom programu naglasak će

se stavljati na rad vlastitim tempom, obogaćivanje informacijama, većem osjećaju

prilagođenosti djeteta u homogenoj grupi, radu na razini prilagođenoj znanju i sposobnosti

darovitih, partnerstvu i dijalogu s vršnjacima na istoj mentalnoj i kronološkoj dobi. Posebna

će se pažnja posvetiti osjećaju sigurnosti, prihvaćenosti i ugode u igri i učenju unutar vrtića.

S obzirom na to da je nadarenima potreban bogat, sadržajan i metodički raznolik program

učenja, koji bi poticao razvoj nadarenosti nastojat ćemo osigurati program koji bi bio

fleksibilan i individualan, osnovan na višim misaonim procesima kao što su divergentno

mišljenje i zaključivanje, usmjeren na razvijanje kreativnosti, ali i kreativan u isto vrijeme, te

orijentiran prema budućnosti.

CILJEVI PROGRAMA

Cilj programa jest poticanje cjelovitog razvoja potencijalno darovite djece posebno

organiziranim i osmišljenim programom koji kroz individualiziran pristup zadovoljava njihove

posebne odgojno – obrazovne potrebe i potiče razvoj njihovih potencijala. Osnovne zadaće

su: razvoj pozitivne slike o sebi, razvoj socio- emocionalnih kompetencija, razvoj osnovnih i

viših razina misaonih procesa te povećanje znanja i vještina u svrhu budućeg razumijevanja

svijeta i pojava u njemu.

24

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen identificiranoj darovitoj djece od 4. do 7. godine. U obzir će biti uzeta

šira definicija potencijalne darovitosti koja uključuje gornjih 5-10% populacije i koristi blaži

„cut off“ skor na testovima, s mogućnošću uključivanja pojedinog darovitog djeteta u

program i tijekom godine slijedeći načelo kontinuiranog prijema.

NOSITELJI

Nositelji programa su odgojiteljica Jelena Korbar i psihologinja Martina Vrbat Milas koje su

prošli stručnu edukaciju za rad s darovitom djecom u organizaciji Centra za poticaje

darovitosti djeteta „Bistrić“ iz Zagreba pod stručnim vodstvom Jasne Cvetković Lay,

savjetnice i specijalistice za obrazovanje darovitih.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Program za potencijalno darovitu djecu ostvarivat će se kroz aktivnosti koje potiču aktivno

učenje, kreativno mišljenje i višu razinu misaonih procesa kroz rad u malim grupama,

individualno i situacijski. Posebna pozornost će se posvetiti tome da se aktivnosti odvijaju u

poticajnom i kvalitetno strukturiranom prostoru. Naglasak će biti na sljedećim metodama i

aktivnostima:

logičko-kombinatoričke aktivnosti („mozgalice“, pitalice, povezivanje, kategorizacije),

istraživačke igre i pokusi,

igre i vježbe za poticanje kreativnog mišljenja i divergentnu produkciju,

raznovrsne stvaralačke igre

edukativne igre na računalu

igre za poticanje pred-čitalačkih i matematičkih vještina

zahtjevne stolne didaktičke igre i perceptivne igre

projektni rad koji počiva na specifičnim interesima darovitog djeteta i iste produbljuje

te omogućuje širenje znanja i stjecanje novih spoznaja

25

VREMENIK

RADNJE VRIJEME REALIZACIJE NOSITELJI

prepoznavanje darovite djece kroz

popunjavanje lista za opažanje

ponašanja svojstvenih bistrom djetetu

od strane odgojitelja svih skupina

djece u dobi od 4- 7 godina

rujan, listopad odgojitelji srednjih i

starijih vrtićkih skupina

utvrđivanje prepoznate darovite djece listopad psiholog, odgojitelji, ostali

stručni suradnici

Radionica za roditelje listopad odgojiteljica J. Korbar i

psihologinja M. Vrbat

Milas

primjena upitnika za roditelje listopad psihologinja M. Vrbat

Milas

povezivanje sa značajnim čimbenicima

izvan ustanove (Centar za poticanje

darovitosti djece „Bistrić“, Dječji vrtić

„Mali Princ“, Dječji vrtić „Vjeverica“)

tijekom pedagoške

godine

odgojiteljica J. Korbar i

psihologinja M. Vrbat

Milas

timski rad na planiranju

diferenciranog programa koji sadrži

obogaćene aktivnosti i projekte

rujan, listopad i

tijekom pedagoške

godine kontinuirano

odgojiteljica J. Korbar i

psihologinja M. Vrbat

Milas

obogaćivanje okruženja i aktivnosti u

svim odgojnim skupinama u cilju

zadovoljavanja aktualnih i specifičnih

potreba potencijalno darovitog

djeteta

tijekom pedagoške

godine kontinuirano

odgojitelji vrtićkih skupina

u suradnji sa stručnim

timom

uključivanje elemenata obogaćenog

programa u sve odgojne skupine djece

u dobi od 4- 7 godina putem rada u

timu

tijekom pedagoške

godine kontinuirano

odgojitelji vrtićkih skupina

u suradnji sa stručnim

timom

provedba diferenciranog programa u

igraonici za identificiranu darovitu

djecu

od listopada 2015. do

svibnja 2016. godine

odgojiteljica J. Korbar i

psihologinja M. Vrbat

Milas

provjera ranije ostvarene dijagnostike tijekom pedagoške psiholog, pedagog,

26

tijekom edukativnih postupaka godine kontinuirano odgojitelji

kontinuirano procjenjivanje

potencijalno darovite djece tijekom

provedbe obogaćenog programa

od listopada 2015. do

svibnja 2016. godine

odgojitelji nadarene djece

i stručni suradnici

timsko vrednovanje pojedinih etapa

provedbe programa

tijekom pedagoške

godine kontinuirano

odgojitelji nadarene djece

i stručni suradnici

senzibiliziranje drugih odgojitelja

putem prijenosa iskustava s

edukacije- Radionica

svibanj 2016. godine odgojiteljica J. Korbar i

psihologinja M. Vrbat

Milas

Provedba upitnika za roditelje svibnja 2016. godine psihologinja M. Vrbat

Milas

NAČIN VREDNOVANJA

Provoditelji programa ostvarivat će procjenu u kontekstu skupine koristeći različitu dokumentaciju

koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojni- obrazovnog rada i razvoj svakog djeteta ponaosob

(pisani zapisi o događajima, foto i video zapisi, izričaji i uradci djece i sl.). Isto tako, koristit će se

različiti instrumenti za za procjenu različitih segmenata odgojno- obrazovnog rada, npr. protokoli za

samoprocjenu voditelja programa, ispitivanje samopoimanja djeteta, upitnici i ankete za roditelje...

Kontinuirano će se timski vrednovati realizirani sadržaj te planirati i prilagođavati razvojne zadaće

djetetovom napredovanju u čemu će sudjelovati svi članovi stručnog tima, ali prvenstveno psiholog,

koji je jedan od konstruktora i provoditelja programa. U procjeni kvalitete postignuća sudjelovat će

svi sukonstruktori ovog Programa – dijete, odgojitelji, roditelji i stručni suradnici vrtića.

27

3. 4. PROGRAMI KOJIMA OBOGAĆUJEMO PRIMARNI DESETSATNI PROGRAM

3. 4. 1. MEĐUNARODNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ

Djetetova ekološka svijest razvijena je onoliko koliko i u odraslih osoba koje ga okružuju jer

ono uči po modelu - ako vidi odrasloga kako poštuje prirodu i ono će se željeti tako ponašati.

CILJ PROGRAMA

Osnovni cilj programa je razvoj osjetljivosti i razumijevanja djece ( i odraslih) za prirodne

procese i njihovu uzajamnu ovisnost, izgradnja pozitivnih stavova i pozitivnog odnosa prema

okolišu u praksi, akciji i življenju.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen svoj djeci i radnicima DV „En ten tini“.

NOSITELJI PROGRAMA

Odgajatelji DV „En ten tini“, stručni tim, Eko-odbor.

NAČIN REALIZACIJE PROGRAMA

Ekologija je način života i trudimo se da u našem vrtiću kroz svakodnevne aktivnosti i rad s

djecom stalno bude prisutna svijest o tome što možemo učiniti za našu planetu i živi svijet

oko nas. Prihvatili smo sugestije UNESCO-a koje govore o tome da djeca moraju doći u

neposredan i osoban dodir s ljepotom i raznolikošću prirode te da je ljubav prema prirodi

ono što će od djece učiniti odgovorne građane. Nastojimo osvijestiti kod djece i odraslih da

«otpad nije smeće» i da ga možemo i dalje koristiti reciklirajući ga, da se stvarima koje bismo

možda bacili u smeće možemo igrati i iskoristiti ih na razne kreativne načine, pa tako

konstantno zbrinjavamo otpad na ekološki prihvatljiv način na razini ustanove, skupina i

pojedinaca. Također na sličan način pristupamo problematici iskorištavanja vodnih

bogatstava i energije. Smatramo važnim i sudjelovanje u promicanju naše kulturne baštine i

stjecanja znanja o tome kako su živjeli naši stari.

28

Tematske cjeline kojima ćemo se baviti ove pedagoške godine su:

Otpad

Voda

Energija

Zdrav život

Promet

Program ćemo realizirati kroz projektnu metodu rada s djecom. Projektni pristup

oblikovanja odgojno-obrazovnog procesa, u literaturi je relativno često opisivan. Iako

postoje različita određenja i tumačenja tog koncepta, pod radom na projektu uobičajeno se

podrazumijeva sklop aktivnosti u kojima jedno ili više djece proučava neku temu ili problem,

uz primjerenu podršku odgajatelja. Jedan od oblika integriranog kurikuluma u kojem djeca,

uz primjerenu podršku odgajatelja, prema vlastitim interesima i mogućnostima, poduzimaju

različite istraživačke i druge aktivnosti u kojima aktivno stječu iskustva i znanja, te

“primjenjuju svoje vještine, donose odluke i uče preuzimati odgovornost”. Kako je priroda

učenja djece rane dobi integrirana, projektni pristup u oblikovanju kurikuluma ranog odgoja

smatra se posebno vrijednim.

Projektni pristup, doprinosi ostvarivanju većine odgojnih ciljeva u procesu odgoja i

obrazovanja: stjecanja i primjene praktično-upotrebljivih znanja djece; razvoja šireg okvira

njihovih intelektualnih, akademskih, motoričkih i socijalnih vještina, osnaživanju

organizacijskih sposobnosti djece te pomaže djeci da sama sebe doživljavaju kao uspješne

učenike koji doprinose zajedničkim nastojanjima. Radeći na projektima djeca imaju priliku

postavljati pitanja, imaju pravo na izbor, generirati vlastite teorije i pretpostavke u svezi

mogućih odgovora, tražiti odgovore na svoja pitanja, razgovarati s osobama relevantnim za

saznavanje o problemu kojim se bave i kojeg istražuju te sudjelovati u ostalim aktivnostima

koje će doprinositi razvoju njihovih intelektualnih, ali i socijalnih, emocionalnih, kreativnih i

drugih potencijala.

29

VREMENIK

RADNJE VRIJEME NOSITELJI

Plan djelovanja DV „En ten tini“ za pedagošku

godinu 2015./2016.

Rujan 2015. Eko odbor

Sastanak Eko odbora Listopad 2015. Eko odbor

Protokol za praćenje vrijednosti, iskustava i

spoznaja odgajatelja o ovom načinu rada

Rujan 2015. i Svibanj

2016.)

Odgojitelji

Etnografska analiza– određivanje kvalitativne

razine u skupinama

Prosinac 2015. Pedagog

Odgojitelji

Dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i

odgojitelja...

Pedagoška godina

2015./2016.

Eko odbor

Odgojitelji

Rasprava ili diskursi svih sudionika istraživanja o

načinu i tijeku provođenja projekata u odgojnim

skupinama, analiza općeg ozračja postignutog na

razini odgojne skupine, zajedničko učenje

sudionika kroz zajedničke diskurse, procjene i

samoprocjene – kvantitativna i kvalitativna

analiza

Prosinac i svibanj

2015./2016.

Eko odbor

Odgojitelji

Analiza i procjena razine kvalitete dimenzija

konteksta (važnost prostornog i materijalnog

okruženja za smanjivanje razdoblja prilagodbe,

utjecaj okruženja na aktivno konstruiranje znanja,

socijalni odnosi i komunikacija, timski rad i

rješavanje problema, refleksivni praktičar, uloga i

educiranje roditelja o samom provođenju

projekta i njihova participacija u životu i radu

vrtića

Pedagoška godina

2015./2016.

Pedagog

Odgojitelji

30

NAČIN VREDNOVANJA

protokol za praćenje stavova odgajatelja o ovom načinu rada i ometajućim faktorima

etnografska analiza –kvalitativna razina pri praćenju i dokumentiranju projekta

dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i odgojitelja kao dio dokumentacije

projekta – kvalitetna implementacija

zajednička analiza razine kvalitete dokumentiranja procesa- dokumentacija u funkciji

boljeg i kvalitetnijeg razumijevanja djeteta, njegovih potreba, sposobnosti i

preferencija

rasprava ili diskursi svih sudionika o problemima provođenja projekata u odgojnim

skupinama tj. analiza općeg ozračja postignutog na razini odgojne skupine

analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i

materijalnog okruženja pri provedbi projekata, utjecaj okruženja na aktivno

konstruiranje znanja, socijalni odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje problema,

refleksivni praktičar, uloga i educiranje roditelja o samom provođenju projekta i

njihova participacija u životu i radu vrtića)

evaluacija rada : procjena uspješnosti provođenja projekta

3. 4. 2. IZVEDBENI PROGRAM „DJECA U PRIRODI“ GRAD MLADIH - GRANEŠINA ZA

DJECU U ŠESTOJ GODINI ŽIVOTA

Suvremeni način života, uz sve prednosti i blagodati, obiluje i negativnim posljedicama koje

se odnose na područje zdravog odrastanja djeteta. Pri tome mislimo na:

nedovoljni boravak djeteta na čistom zraku,

skromne mogućnosti neposrednog kontakta djeteta s prirodom,

nedostatak čistih i uređenih površina za sigurnu igru djece,

previše vremena koje dijete provede u zatvorenom prostoru uz TV ili računalo,

skromno bavljenje djeteta športsko-rekreativnim aktivnostima i sl

Imajući na umu da je predškolsko doba vrijeme najintenzivnijeg razvoja djeteta u kojem se

stvaraju temeljne vrijednosti cjelokupnog života, lako je procijeniti značaj ovog programa za

cjelokupni razvoj djeteta, posebno njegovih stavova znanja, razumijevanja i odnosa prema

okolišu kao i sposobnosti da donosi odluke o sebi, drugima i okolišu. Grad mladih u Granešini

31

pruža kvalitetne uvjete za višednevni organizirani boravak djece iz vrtića u prirodnom,

zdravom i sigurnom okruženju. Program „Djeca u prirodi“ koncipiran je na način da djeca u

neposrednom kontaktu s prirodom, aktivnim istraživanjem i učenjem u suradnji s drugom

djecom i odraslima, steknu vrijedna iskustva, znanja i vještine, razviju pozitivne emocije i

stavove usmjerene na etički i ekološki način ponašanja i življenja u zajednici.

CILJ PROGRAMA

Zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djeteta, cjelovitog pristupa djetetu kao

osobi, te ostvarivanja njegovih prava na aktivnu participaciju i sudjelovanje u

sigurnom, poticajnom okruženju, koje mu omogućava ugodno, proaktivno i zabavno

učenje i stjecanje pozitivnih iskustava.

Jačanje i unapređenje zdravlja djece kroz boravak i kretanje u prirodi i izloženost

utjecaju čistog zraka i umjerenog sunca.

Razvoj psihomotornih sposobnosti u prirodnim oblicima kretanja i opće psihofizičke

spremnosti djece te stvaranje navika zdravog življenja kroz šetnje, igre u šumi,

aktivnosti na otvorenim športskim terenima i u dvorani.

Osamostaljivanje djece - životno-praktične aktivnosti usmjerene na brigu o sebi i

zalaganje za sebe i druge,

Razvoju emocionalne inteligencije - razumijevanje vlastitih i uvažavanje emocija

drugih, kontrola impulzivnog i rizičnog ponašanja i socijalne kompetencije - vještine

nenasilne komunikacije, pridržavanje pravila, dogovaranje, suradnja.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen svoj djeci školskim obveznicima u datoj pedagoškoj godini.

NOSITELJI PROGRAMA

Odgojitelji skupina koji idu u Grad mladih.

NAČIN REALIZACIJE PROGRAMA

Program „Djeca u prirodi“ realizira se u petodnevnim vremenskim intervalima (od

ponedjeljka do petka) u unaprijed dogovorenim terminima s Gradskim uredom za

obrazovanje, kulturu i šport, a uz suglasnost roditelja s organiziranim prijevozom iz Dječjeg

32

vrtića „En ten tini“ i povratkom u Dječji vrtić „En ten tini“. Dnevni ritam uključuje

zadovoljavanje djetetovih bazičnih potreba za jelom, odmorom, higijenom, spontanu igru,

ciljane aktivnosti istraživanja u okviru odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj, športsko

- rekreativne i društveno - zabavne aktivnosti.

Boravak djece i odgojitelja organiziran je u paviljonima, koji uz prostore za boravak djece

imaju i sobu za odgojitelje.

Aktivnosti i sadržaji su u okviru odgoja i obrazovanja djece za okoliš i održivi razvoj a

konkretiziraju se i prilagođavaju potrebama i interesima djece, uvažavajući spontane

situacijske poticaje djece, interese djece, kalendar događanja i godišnje doba.

VREMENIK

DATUM POLASKA BROJ PAVILJONA BROJ DJECE

5.10. – 9.10.2015. 2 50

1.2. – 5.2. 2016. 2 50

11.4. – 15.4. 2016. 1 25

NAČIN VREDNOVANJA

analiza boravka Gradu mladih u smislu zajedničke refleksije odgajatelja I pedagoga s

ciljem boljeg zadovoljavanja potreba i interesa djeteta, korištenja suvremenih oblika i

metoda rada s djecom s naglaskom na slobodu i uključivanje svakog djeteta i

zajedničko učenje.

evaluacijski listić procjene kvalitete uvjeta programa u svim aspektima za odgojitelje

koji se provodi u Gradu mladih

liste pitanja za djecu

raznolika dokumentacija koja će se prikupljati tijekom godine: plakati dječjih

projekata, foto i video - zapisi, dnevnici boravka djece, poruke u sobi uspomena i dr.)

33

3. 4. 3. PROGRAM PATHS RASTEM

PATHS program čiji se akronim Promoting Alternative Thinking Strategies odnosi na

Razvijanje Alternativnih Strategija Mišljenja razvili su M. Greenberg i C. Kusché ranih 80-tih

godina 20. stoljeća, motivirani potrebom za sveobuhvatnim razvojno utemeljenim

kurikulumom univerzalne prevencije koji će pomoći u preveniranju ponašajnih i

emocionalnih problema djece. Iako je namijenjen provedbi u predškolskom i školskom

okruženju, naše iskustvo u provedbi ovog programa nam govori da je program moguće i

korisno provoditi i s djecom nešto mlađe dobi (od 3,5 godina nadalje), uz manje prilagodbe

sadržaja programa.

Generalni cilj PATHS programa je smanjivanje agresije i problema u ponašanju. Kao što je već

naglašeno, aktivnosti programa odnose se na popularno zvanu emocionalnu inteligenciju, a

specifični zaštitni čimbenici na koje se nastoji djelovati su samokontrola, svjesnost o vlastitim

emocijama, pozitivno samopoštovanje, dobri odnosi s drugima i interpersonalno rješavanje

problema. Brojna su istraživanja pokazala da ove vještine omogućuju bolje funkcioniranje

djece među vršnjacima, utječu na povećanje akademskog uspjeha te imaju veliki utjecaj na

razrednu klimu te tako olakšavaju procese učenja.

CILJEVI PROGRAMA

povećanje samokontrole: sposobnosti da se stane, razmisli i umiri prije nekog

postupka; posebno kada je dijete uznemireno,

razvijanje emocionalne regulacije: razvoj razumijevanja, korištenje vokabulara o

emocijama, povećanje sposobnosti da dijete prepozna i interpretira svoje i osjećaje

drugih, promicanje empatije i razumijevanja kako naše ponašanje utječe na druge u

našoj okolini,

poznavanje koraka rješavanja problema te povećanje sposobnosti za njihovu

primjenu: prevencija sukoba ili njihovo lakše razrješavanje, razvoj kritičkog mišljenja u

akademskom okruženju,

promoviranje pozitivnih vrijednosti i zdravih odnosa: kroz pozitivnu atmosferu u

razredu i kvalitetnijim interakcijama učenik-učiteljica razvijaju se odgovorni i pozitivni

stavovi prema školi, zajednici i životu općenito.

34

NAMJENA PROGRAMA

Iako je program namijenjen djeci predškolskog uzrasta, naše iskustvo tijekom tri godine

provođenja programa govori da se vrlo uspješno može primijeniti i na nešto mlađu djecu u

dobi od 3,5 godine do polaska u školu. Ove pedagoške godine nastavljamo rad programa

Paths - Rastem te ćemo uključiti odgajatelje s licencom za provođenje programa: Ivanu

Kušenić, Petru Koledić, Martinu Barić, Koraljku Klemen Kovačić i Nikolinu Saili kao nositeljice

programa i djecu skupina: „Dupini“, „Patkice“, Suncokreti“, „Žabice“ i „Pužići“. Suradnica u

provođenju programa biti će pedagoginja Vesela Osmak.

NOSITELJI PROGRAMA

Odgajatelji s licencom za provođenje programa: Ivana Kušenić, Petra Koledić, Martina Barić,

Koraljka Klemen Kovačić i Nikolina Saili kao nositeljice programa i pedagoginja Vesela Osmak

kao suradnica u provođenju programa.

NAČIN REALIZACIJE

Program provode prethodno educirane odgojiteljice kao redovni program u odgojnim

skupinama dva puta tjedno po 30 minuta. Provođenje programa određeno je lekcijama

unutar kojih su glavni likovi životinje, u provedbi lutke – kornjača Grga, jež Helena, pas Duje i

patka Dora, s kojima se djeca lako poistovjećuju i vrlo brzo se uz njih vežu. Integracija Paths

programa kroz cjelodnevni život djece u vrtiću provodit će se kroz pripremu i kreiranje

materijalnog okruženja koje podržava program i omogućuje stalnu povezanost djece i likova i

stalno podsjeća na ono što su djeca čula, doživjela i naučila kroz lekcije. Time potiče da se

naučeno i primjeni u situacijama sukoba ili neslaganja među djecom i to na način da se

razgovara o osjećajima – svojim i tuđim, prepoznaju vlastiti i osjećaji drugih, uvažavaju

osjećaji drugih i stvara svijest da su i negativni osjećaji OK i da se oni mogu kontrolirati.

Važnost uključivanja odraslih tijekom provođenja programa je također vrlo velika jer time

djeca dobivaju dodatnu potvrdu i podršku osvještavajući pritom da je njihovo znanje a time i

ponašanje vrijedno, dobro i značajno.

35

PATHS - RASTEM program se u cijelosti bavi pitanjima prijateljstva i odnosa među vršnjacima

kroz razumijevanje osjećaja (npr. ljutnje, straha itd.) i kroz igranje uloga te razmišljanje o

načinima rješavanja problema s kojima se djeca suočavaju u odnosima s prijateljima.

Za uspješnost provođenja programa (u smislu konkretne upotrebe i primjene naučenog) od

velike važnosti tri faktora:

Integracija PATHS – programa u svakodnevni život i učenje djece u vrtiću kroz

cijeli dan, a ne samo tijekom provođenja lekcija

Uključivanje svih odraslih ljudi koji žive i rade u vrtiću a svakodnevno se susreću s

djecom (stručna služba, spremačice, kuhinja), kao i obitelji

Konstanta u radu na programu – i kada su lekcije završene, i iduće godine, a

idealna bi bila poveznica sa školom u koju će djeca krenuti

VREMENIK

RADNJE VRIJEME

REALIZACIJE

NOSITELJI

Priprema programskih sadržaja listopad Odgajatelji skupina „Dupini“,

„Patkice“, Suncokreti“, „Žabice“

i „Pužići“i pedagog

Radni sastanak za odgajatelje

odgojnih skupina analiza provođenja

programa uz etnografske prikaze i

analiza uključenosti roditelja u

program

prosinac pedagog i odgajatelji skupina

„Dupini“, „Patkice“,

Suncokreti“, „Žabice“ i „Pužići“

Upinik o uključenosti roditelja u

provođenje programa

prosinac Pedagog i odgajatelji

Upitnik za odgajatelje i roditelje o

uspješnosti provođenja programa u

prosinac pedagog

36

odnosu na ciljeve programa

Radni sastanak za odgajatelje

odgojnih skupima analiza provođenja

programa uz procjenu odgojnog

djelovanja na djecu

ožujak Pedagog i odgajatelji skupina

„Dupini“, „Patkice“,

Suncokreti“, „Žabice“ i „Pužići“

Radni sastanak za odgajatelje

odgojnih skupima evaluacija

provođenja programa

svibanj Pedagog i odgajatelji skupina

„Dupini“, „Patkice“,

Suncokreti“, „Žabice“ i „Pužići

VREDNOVANJE PROGRAMA

- protokol za praćenje stavova odgajatelja o ovom načinu rada i ometajućim faktorima

- etnografska analiza – kvalitativna razina pri praćenju i dokumentiranju projekta

- dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i odgojitelja kao dio dokumentacije

projekta – kvalitetna implementacija

- zajednička analiza razine kvalitete dokumentiranja procesa- dokumentacija u funkciji

boljeg i kvalitetnijeg razumijevanja djeteta, njegovih potreba, sposobnosti i

preferencija

- analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i

materijalnog okruženja pri provedbi programa, utjecaj okruženja na aktivno

konstruiranje znanja, socijalni odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje problema,

uloga i educiranje roditelja o samom provođenju programa i njihova participacija u

životu i radu vrtića)

- evaluacija i interpretacija rezultata rada

37

3. 4. 4. CAP (Child assault prevention) program- Program prevencije zlostavljanja djece

CAP program je program primarne prevencije zlostavljanja koji osnažuje djecu u sprječavanju

napada od strane vršnjaka, napada nepoznate osobe i napada od strane poznate odrasle

osobe. CAP program nastoji integrirati izvore pomoći u zajednici kako bi se smanjila ranjivost

djece na verbalno, fizičko i seksualno zlostavljanje. CAP program nastao je u SAD-u 1978. od

kada je doživio određene izmjene. U Hrvatskoj se CAP program primjenjuje na inicijativu

Udruge roditelja „Korak po korak“ koja je educirala djelatnike naše ustanove i s kojom

kontinuirano surađujemo prilikom provođenja projekta.

CILJEVI PROGRAMA

Smanjiti ranjivost djece i njihovu izloženost različitim oblicima zlostavljanja

kvalitetnim informiranjem i poučavanjem učinkovitim prevencijskim strategijama

Potaknuti lokalnu zajednicu na sprečavanje nasilja među ljudima, a posebno

zlostavljanja djece, prepozna kao svoj važan cilj i nastojanje

Potaknuti stručnjake i obrazovne institucije na sustavan pristup prevenciji

zlostavljanja djece

NAMJENA PROGRAMA

Predškolski CAP je program prevencije zlostavljanja djece namijenjen djeci predškolske dobi,

stoga su ciljna skupina djeca koja će u sljedećoj pedagoškoj, odnosno školskoj godini

2016./2017. biti školski obveznici. Ciljevi programa ostvaruju se kroz pružanje kvalitetnih

informacija, poučavanje učinkovitim prevencijskim strategijama djece, ali i osnaživanje njima

važnih odraslih, roditelja i zaposlenika vrtića, da im pruže kvalitetniju podršku.

NOSITELJI

Nositelji programa su četiri CAP pomagača: psihologinja M. Vrbat Milas, logopedinja M. Birer

Perlić, odgojiteljica I. Kolak i odgojiteljica N. Brkić. Voditelji su posebno educirani i

certificirani od strane Udruge roditelja „Korak po korak“. Oni su voditelji radionica za djecu i

predavanja za roditelje. Osim tog jednog CAP tima, ove pedagoške godine u planu je u

suradnji s Udrugom roditelja „Korak po korak“ educirati još jedan CAP tim. Pripremne

38

aktivnosti i aktivnosti nakon provedenih radionica provodit će matični odgajatelji u odgojnim

skupinama.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Prvi korak: Predavanje za osoblje vrtića

Drugi korak: Predavanje za roditelje

Treći korak: Radionice za djecu i razgovor s djecom nakon provedenih radionica

U prva dva koraka provođenja programa provodi se obučavanje odraslih: zaposlenika vrtića

koji rade s djecom i roditelja. Oni se upoznaju s prevencijskim i osnažujućim strategijama

koje će djeca učiti na svojim radionicama i kako najučinkovitije te strategije podržati u vrtiću,

kod kuće i u zajednici. Predavanje za osoblje vrtića namijenjeno je svim zaposlenicima u

ustanovi, jer svi trebaju biti temeljito upoznati s problemom zlostavljanja djece i kako im

pomoći da sačuvaju svoju sigurnost. Predavanje uključuje: prikaz problema i aktualne

statistike o zlostavljanju, najčešća kriva tumačenja o zlostavljanju, pitanje o tome tko i zašto

zlostavlja djecu, prikaz vještina komunikacije s djecom koja su možda zlostavljana, osvrt na

zakonske odredbe u pogledu prijavljivanja zlostavljanja i zanemarivanja djece, upoznaju se s

izvorima pomoći u zajednici za slučaj potrebe te su im detaljno objašnjenje radionice za

djecu. Roditelji dobivaju brošure za korištenje kod kuće s djecom.

Prije provođenja radionica za djecu odgojitelji provode prethodnu pripremu djece kroz

različite igrovne aktivnosti s ciljem bogaćenja rječnika, kako bi djeca dobro razumjela sve

ključne pojmove o kojima će biti riječi na radionicama.

Radionice za djecu bave se situacijama u kojima su povrijeđena dječja osobna prava. Kroz

vođenu grupnu raspravu, priče i igranje uloga, djeca uče strategije kojima će se zaštiti i ostati

sigurni, jaki i slobodni poput zalaganja za sebe, traženja podrške vršnjaka te povjeravanja

odrasloj osobi. Radionice za djecu provode se kroz 3 uzastopna dana u trajanju po 45 minuta

do sat vremena. Nakon uvodne rasprave o ‘pravima’ slijedi igrokaz, a nakon igrokaza

rasprava. Ova 3 igrokaza predstavljaju najčešća iskustva napada koja djeca mogu susresti:

dijete protiv djeteta (nasilničko ponašanje), odrasla nepoznata osoba protiv djeteta i napad

koji uključuje odraslu osobu koju dijete pozna. Igrokazi se koriste kako bi se djeci pružile

39

situacije u kojima mogu razmotriti različite uspješne strategije. Svaki se igrokaz igra dva puta.

Prvi puta dijete je prikazano kao žrtva. Nakon rasprave („brainstorming“), igrokaz se igra

ponovno, ovaj puta kao ‘uspješna priča’ u koju se uključuju sve pozitivne prevencijske

strategije do kojih se došlo. Djeci se daje prilika da sudjeluju u podržavajućim ulogama kako

bi vježbala pozitivno ponašanje.

Nakon radionica slijedi vrijeme za individualni razgovor s CAP pomagačicama gdje se

utvrđuju naučene strategije i djeca iznose svoja iskustva. Ponavljanje CAP strategija

odgajateljice uključuju u različite svakodnevne aktivnosti odgojnih skupina.

VREMENIK

RADNJE VRIJEME REALIZACIJE NOSITELJI

Priprema tima, koordinacija

voditelja i Udruge roditelja

Korak po korak

studeni CAP tim 1: psihologinja M.

Vrbat Milas i odgajateljice

voditeljice radionica I. Kolak i N.

Brkić

Radionica za odgajatelje prosinac psihologinja M. Vrbat Milas

Roditeljski sastanak za odgojne

skupine: Tratinčice, Tintilinići,

Jaglaci, Kaktusi

prosinac CAP tim 1: psihologinja M.

Vrbat Milas i odgajateljice

voditeljice radionica I. Kolak i N.

Brkić

Pripremne aktivnosti za

provođenje CAP programa

studeni, prosinac i

siječanj

odgajatelji odgojnih skupina

Tratinčice, Tintilinići, Jaglaci,

Kaktusi

Provođenje radionica u

odgojnim skupinama

Tratinčice, Tintilinići, Jaglaci,

Kaktusi

prosinac i siječanj CAP tim 1: psihologinja M.

Vrbat Milas i odgajateljice

voditeljice radionica I. Kolak i N.

Brkić

Konzultativni rad s

odgajateljima područnog

objekta u svrhu kvalitetnog

provođenja radionica

studeni, prosinac psihologinja M. Vrbat Milas

Edukacija novog CAP tima siječanj, veljača Udruga roditelja Korak po korak

uz koordinaciju s ravnateljicom i

40

stručnim suradnicima

Roditeljski sastanak za odgojne

skupine: Pčelice, Ribice,

Medvjedići, Lavići, Mišići

veljača CAP tim 1: psihologinja M.

Vrbat Milas i odgajateljice

voditeljice radionica I. Kolak i N.

Brkić i CAP tim 2 na čelu s

logopedinjom M. Birer Perlić

Pripremne aktivnosti za

provođenje CAP programa

veljača, ožujak odgajatelji odgojnih skupina

Pčelice, Ribice, Medvjedići,

Lavići, Mišići

Provođenje radionica u

odgojnim skupinama Pčelice,

Ribice, Medvjedići, Lavići,

Mišići

veljača, ožujak, travanj CAP tim 2: logopedinja M. Birer

Perlić i educirani odgojitelji

Konzultativni rad s

odgajateljima centralnog

objekta u svrhu kvalitetnog

provođenja radionica

veljača, ožujak psihologinja M. Vrbat Milas i

logopedinja M. Birer Perlić

Diseminacijske aktivnosti i

suradnja s udrugom Korak po

korak

svibanj i lipanj psihologinja M. Vrbat Milas i

logopedinja M. Birer Perlić

NAČIN VREDNOVANJA

Program će se vrednovati unaprijed postojećim evaluacijskim upitnicima koje je priredila

Udruga roditelja „Korak po korak“ i koje uz njihovu dozvolu koristimo: evaluacijski upitnici za

predavanja za roditelje i odgajatelje te evaluacijski upitnici koje ispunjavaju odgojitelji nakon

provedenih radionica za djecu. Osim toga, koristit će se uobičajeni oblici dokumentiranja i

vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska i video - dokumentacija, izjave djece, dječji

uraci i izričaji), samorefleksije i kritičke refleksije odgajatelja i stručnih suradnika koji

sudjeluju u provođenju programa. Za vrednovanje ciljeva ostvarenosti programa koristit će

se i spoznaje dobivene kroz individualne razgovore CAP pomagača s djecom nakon radionica.

41

Naposljetku, vršit će se i analize prisutnosti roditelja i odgojitelja na predavanjima te

postotak obuhvata djece programom.

3. 4. 5. PROGRAM RADIONICA S RODITELJIMA „RASTIMO ZAJEDNO“

Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” nastao je kao dio Programa za rani razvoj

djece i poticajno roditeljstvo “Prve 3 su najvažnije!”, koji je Ured UNICEF-a u Hrvatskoj

započeo 2006. godine, a dalje je Program razvijen je uz potporu Agencije za odgoj i

obrazovanje Republike Hrvatske.

Program je utemeljen i na najnovijim znanstvenim i stručnim spoznajama koje govore o

roditeljstvu koje poštuje i promiče prava djeteta u obitelji te relacijskom shvaćanju

socijalizacije, te na postavkama o optimalnome roditeljskom kontekstu koje nudi teorija

samoodređenja te postavke o poželjnim obilježjima odnosa roditelja prema djetetu. Svrha

programa radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” jest omogućiti protok informacija,

znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih

odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja, tako i djeteta. Tako jača odnos roditelja

i djeteta koji podržava razvoj djeteta, a i slabe čimbenici koji mogu voditi u zanemarivanje ili

zlostavljanje djeteta. Na radionicama se preispituju vrijednosti na kojima roditeljstvo počiva,

uči se o potrebama djece i roditelja te o načinima njihova zadovoljavanja, vježbaju se

komunikacijske vještine i odgovara na druga pitanja za koja roditelji izraze interes.

CILJEVI PROGRAMA

Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu roditelji s

voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje

roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; upoznaju bolje sebe kao

roditelja te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se

upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o

roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja).

NAMJENA PROGRAMA

Program radionica s roditeljima "Rastimo zajedno" namijenjen je roditeljima najmlađe djece

u dobi od prve do četvrte godine života koji se uključuju u program dobrovoljno. U Program

42

se mogu uključiti roditelji čija djeca polaze, kao i oni čija djeca ne polaze Dječji vrtić „En ten

tini“. Program je za roditelje besplatan. Radionice se odvijaju s grupom od 10 do 12 roditelja

jer takva veličina grupe omogućuje kvalitetnu provedbu aktivnosti, veći angažman svakog

pojedinog roditelja, razvoj međusobnog povjerenja članova...

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa su pedagoginja Vesela Osmak, psihologinja Martina Vrbat Milas,

odgojiteljice Ana Kuljak i Jelena Korbar koje su završile edukacijski seminar i uključene su u

Mrežu voditeljica „Rastimo zajedno“. Navedeni nositelji Program ostvaruju u suradnji s

Agencijom za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, uredom UNICEF-a u Hrvatskoj i

Centrom za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” podijeljen je u jedanaest tema, jedanaest

radionica. Iako je svaka od tema cjelina je za sebe one se sadržajno prožimaju, nadopunjuju

te slijede jedna drugu te se nijedna radionica ne može se održati samostalno. Stoga je

preporuka da roditelji, članovi grupe sudjeluju u svim radionicama ciklusa.

1. Roditelji 21. stoljeća

2. Četiri stupa roditeljstva

3. Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta

4. Sva naša djeca i kao ih volimo

5. Slušanje – važna vještina roditeljstva

6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe

7. Granice: zašto i kako?

8. Kreiramo i biramo rješenja

9. Roditeljske odgovornosti i još poneka pitanja

10. Biti roditelj: utjecaji i izbori

11. Završetak i novi početak

Svaka radionica traje 2 sata i održava se u popodnevnim terminima 11 tjedana za redom.

Metode rada s roditeljima su sljedeće:

43

a) početna vježba koja služi kao uvod u temu i služi za opuštanje i stvaranje poticajnog

okruženja,

b) središnji dio koji ovisno o temi uključuje kratka stručna izlaganja, diskusije uz

prikazivanje edukativnih video snimki, refleksija i razgovori o određenim temama,

razmjena iskustva kao razgovor s cijelom grupom ili u manjim grupama (par, trojka,

četvorka...)

c) opuštajuće aktivnosti za rasterećenje između zahtjevnijih aktivnosti i za završavanje i

opuštanje pred rastanak koje imaju smislenu povezanost s temom susreta, a koje

potiču zbližavanje članova grupe te mogu biti inspiracija za igranje s djetetom

d) domaća zadaća koja služi provjeravanju novostečenih uvida i znanja u vlastitoj obitelji

te isprobavanju ili uvježbavanju novih vještina.

VREMENIK AKTIVNOSTI PROGRAMA

RADNJE VRIJEME

REALIZACIJE

NOSITELJI

Koordinacija voditelja programa mrežom

voditeljica „Rastimo zajedno“, suradnja s

Agencijom za odgoj i obrazovanje

Republike Hrvatske, uredom UNICEF-a u

Hrvatskoj i Centrom za podršku

roditeljstvu „Rastimo zajedno“

kontinuirano

tijekom

pedagoške

godine

pedagog V. Osmak, psiholog M.

Vrbat Milas, odgojiteljice A.

Kuljak i J. Korbar

Radni dogovor za animiranje roditelja na

radionice „Rastimo zajedno“

siječanj pedagog V. Osmak, psiholog M.

Vrbat Milas, odgojiteljice A.

Kuljak i J. Korbar s odgojiteljima

jasličkih skupina

Obavještavanje roditelja o početku

provedbe ciklusa radionica „Rastimo

zajedno“ na internet stranici, kutićima za

roditelje i ulaznim vratima

siječanj pedagog V. Osmak, psiholog M.

Vrbat Milas, odgojiteljice A.

Kuljak i J. Korbar s odgojiteljima

jasličkih skupina

Provedba ciklusa od 11 radionica

„Rastimo zajedno“

siječanj,

veljača, ožujak,

travanj

pedagog V. Osmak, psiholog M.

Vrbat Milas, odgojiteljice A.

Kuljak i J. Korbar

Diseminacijske aktivnosti u vrtiću i izvan kontinuirano pedagog V. Osmak, psiholog M.

44

vrtića tijekom

ped.godine

Vrbat Milas, odgojiteljice A.

Kuljak i J. Korbar

NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA

Za osiguranje kvalitete potrebno je sustavno i kontinuirano evaluirati ishode i proces

provođenja Programa, odnosno saznati kako sudjelovanje u radionicama djeluje na

određene roditeljske misli, osjećaje, uvjerenja, ponašanje i pretpostavke. Stoga se evaluacija

se provodi putem primjene Upitnika za roditelje koje roditelji ispunjavaju na prvoj i zadnjoj

radionici, a kojim se dobivaju kvantitativni podatci te se mjeri učinak programa usporedbom

početnog i završnog stanja. Osim toga, spomenuti kvantitativni podaci nadopunjuju se

kvalitativnim podatcima o zadovoljstvu roditelja i korisnosti radionica koji se prikupljaju

Upitnikom za evaluaciju programa radionica “Rastimo zajedno” na kraju Programa.

Naposljetku, osim interne evaluacije na razini vrtića rezultati upitnika dostavljaju se

voditeljicama projekta zbog obrade na razini Republike Hrvatske te se vrše usporedne

analize na evaluacijskim seminarima.

Uz navedeni proces vrednovanja koristit će se uobičajeni oblici dokumentiranja i

vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska dokumentacija, izjave roditelja), samorefleksije

i kritičke refleksije voditelja programa kako bi se osigurao kontinuitet vrednovanja tijekom

procesa vođenja radionica

45

4. OSIGURANJE KVALITETE

Jedno od temeljnih obilježja kvalitete je njezin stalni rast, pa u DV „En ten tini“ stalno

promišljamo, diskutiratiramo i evaluiramo kvalitetu odgojno-obrazovne prakse i djelujemo u

smjeru njezina stalnog unapređivanja.

U našemu Vrtiću kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa sustavno unapređujemo unutarnjom

i vanjskom procjenom kvalitete.

a) UNUTARNJA PROCJENA KVALITETE

ČIMBENICI VREDNOVANJA : INDIKATORI KVALITETE

Odgojitelji

Stručno razvojna služba

Refleksije

Samorefleksije

analize postignuća i zajedničke rasprave i disusije

informacije s individualnih savjetodavnih sastanaka s

roditeljima i s odgojiteljima

diskusije i zapisnici s radnih dogovora

razmjena informacija i zapisnici s odgojiteljskih vijeća

analize čestine održavanja roditeljskih sastanaka,

odaziva roditelja, raznolikosti ponuđenih tema...

analize i zapisi sa sastanaka stručnog tima

praćenje i procjena razvoja djece

Djeca etnografski prikazi (različiti dječji urad

ci , izjave djece, fotografije i video zapisi)

praćenje i procjena razvoja djece

Roditelji zapisi s individualnih savjetodavnih sastanaka s

odgojiteljima i članovima stručno razvojne službe

dokumentiranje roditeljskih sastanaa i radionica za

roditelje

evaluacije odgojno-obrazovnog procesa od strane

roditelja putem anketa

46

b) VANJSKA PROCJENA KVALITETE

ČIMBENICI VREDNOVANJA INDIKATORI KVALITETE

Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja

Rezultati anketa, Povratne informacije na Izvješće o

samovrednovanju i razvojni plan i ostali dokumenti proizašli

iz Procesa samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja

Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta

Unaprijed određeni kriteriji

Agencija za odgoj i

obrazovanje

Unaprijed određeni kriteriji

Gradski ured za obrazovanje,

kulturu i sport grada Zagreba

Unaprijed određeni kriteriji

47

5. PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA VRTIĆA

Kontinuirano profesionalno usavršavanje odgojitelja i drugih stručnih djelatnika našeg vrtića

nezaobilazna je pretpostavka za osiguranje i unapređenje kvalitete našeg odgojno-

obrazovnog procesa. Profesionalni razvoj odgojitelja treba rezultirati ne samo pomacima u

znanju, nego i promjenama u njegovim uvjerenjima i djelovanju. Praksa je pokazala da je u

radu s odgojiteljima primjereniji onaj oblik profesionalnog usavršavanja koji ima

transformacijski potencijal, odnosno istraživačko obilježje te mogućnost propitivanja

uvjerenja, iskustava i svakodnevne prakse. Razlog je tome što uvjerenja filtriraju znanje i

upravljaju ponašanjem odgojitelja, pa se unapređenje prakse neće dogoditi ako nije

povezano s propitivanjem i mijenjanjem tih uvjerenja i cjelokupne odgojne filozofije

odgojitelja.

Kako bi se mogla ostvarivati i razvijati kvalitetna praksa vrtića, odgojiteljima i drugim

stručnim djelatnicima potrebno je osigurati primjereno kontinuirano profesionalno učenje i

razvoj. U DV „En ten tini“ tu misiju ispunjavamo stručnim usavršavanjem djelatnika u dva

aspekta : stručno usavršavanje u ustanovi i izvan ustanove.

a) Stručno usavršavanje djelatnika u ustanovi

1. RADNI DOGOVORI I RAD U TIMU KOJI OMOGUĆUJE KONTINUIRANE

REFLEKSIJE I SAMOREFLEKSIJE, DISKUSIJE

2. STRUČNE RADIONICE ZA ODGOJITELJE

3. AKCIJSKA ISTRAŽIVANJA I PROGRAMI ZA UNAPREĐIVANJE ODGOJNO-

OBRAZOVNOG PROCESA

4. ODGOJITELJSKA VIJEĆA

b) Stručno usavršavanje djelatnika izvan ustanove

1. KONGRESI

2. PREDAVANJA

3. SEMINARI I RADIONICE

4. PROJEKTNI DANI / DANI OTVORENIH VRATA DRUGIH VRTIĆA

48

U DV „En ten tini“ svake pedagoške godine, ovisno o prepoznatim potrebama procesa iz

proteklih godina i uočenim slabostima u odgojno-obrazovnom procesu kreiramo akcijska

istraživanja i stručne radionice. Teme akcijskih istraživanja uvijek povezujemo s temama

individualnog i kolektivnog stručnog usavršavanja odgojitelja. Na taj način osiguravamo

kontinuirani rast kvalitete odgojno-obrazovnog rada propitujući i analizirajući promjene u

uvjerenjima i stavovima odgojitelja, te konačno u samoj praksi. Odgojitelj tada zaista postaje

refleksivni praktičar, odnosno prepoznaje samoga sebe kao krucijalnu kariku u unapređenju

odgojno-obrazovne prakse.

Ove pedagoške godine centar interesa akcijskih istraživanja jest rani razvoj djece. Provodit

ćemo četiri akcijska istraživanja, pod nazivima : 1. „Otkrivanje i podržavanje preferiranih

stilova učenja djece u funkciji poticanja cjelokupnog razvoja djece“; 2. „Poticanje tolerancije i

prosocijalnih ponašanja“ ; 3. „Poticanje senzorne integracije djece u dobi od 1. do 3. godine

života“ i 4. „Kako komuniciraju djeca“, a teme kolektivnih stručnih usavršavanja povezanih s

njima su : 1. Organizacija obogaćivanja odgojno obrazovnog procesa, 2. Rad s djecom s

govorno jezičnim teškoćama: uloga odgajatelja i suradnja s roditeljima i SRS, 3. Govorno

jezični razvoj djece s TUR, 4. Višestruke teškoće, 5. Senzorna integracija- primjeri iz prakse,

6. Razvoj pragmatičkih sposobnosti djece i njihov utjecaj na cjelokupan razvoj, 7. Prikaz rada

akcijskog istraživanja „Otkrivanje i podržavanje preferiranih stilova učenja djece u funkciji

poticanja cjelokupnog razvoja djece“, 8. "Poticanje razvoja socio-emocionalnih

kompetencija", 9. Evaluacija rada s djecom s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama i

10. Prikaz akcijskog istraživanja „Kako komuniciraju djeca“.

Osim nevedenog, provodimo programe za unapređivanje odgojno-obrazovnog rada, poput:

CAP programa i program PATHS – RASTEM u okviru kojih kontinuirano osiguravamo

prisustvovanje odgojitelja i stručnih suradnika edukacijama u svrhu dobivanja licence za

provođenje ovih programa.

Nadalje, u sklopu provođenja programa za roditelje „Rastimo zajedno“ odgojitelji i stručni

suradnici prolaze edukacije i superviziju u suradnji sa Centrom Rastimo zajedno.

Odgojiteljska vijeća također predstavljaju platformu za kontinuirano stručno usavršavanje

svih pedagoških djelatnika vrtića. U suradnji s vanjskim suradnicima koncipiraju se teme u

49

skladu s potrebama procesa, a pojedine stručne teme prezentiraju i članovi stručnoga tima

vrtića.

Sustavnim poticanjem i informiranjem odgojitelja i stručnih suradnika o održavanju edukacija

i radionica za individualno stručno usavršavanje dodatno i se potiče na aktivitet i rad na

osobnom i profesionalnom rastu i razvoju.

50

6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Na temelju članka 39. Stavka 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne

novine br. 10/97, 107/07 i 94/13) i članka 42. Statuta Dječjeg vrtića „En ten tini“, Upravno

vijeće je na 27. sjednici održanoj 29.09.2015. raspravljalo i utvrdilo Kurikulum Dječjeg vrtića

„En ten tini“ za pedagošku godinu 2015./2016.

Sesvete, 29.09.2015.

Ravnateljica Predsjednica Upravnog vijeća

_________________________ ___________________________

/Mirjana Čuljak,dipl. pedagog/ /Nada Jambrek, mag. pharm./