KURIKULUM - vrtic-maksimir.zagreb.hr

DJEČJI VRTIĆ ¨MAKSIMIR¨

Aleja A. Augustinčića 4, Zagreb

Tel: 2314-976, Fax: 2315-712

e-mail: [email protected]

KURIKULUM

DJEČJEG VRTIĆA ¨MAKSIMIR¨

za pedagošku godinu 2020./2021.

Zagreb, rujan 2020. godine

mailto:[email protected]

2

Na temelju članka 43. Statuta Dječjeg vrtića ¨Maksimir¨, Aleja A. Augustinčića

4., članka, te članka 7., stavka 4 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o

predškolskom odgoju i obrazovanju, na sjednici Odgojiteljskog vijeća održanoj

29.09.2020.g. razmatran je, a na sjednici Upravnog vijeća održanoj

30.09.2020.g. donesen je

KURIKULUM

DJEČJEG VRTIĆA ¨MAKSIMIR¨

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2020./2021.

U Zagrebu, rujan 2020.g.

KLASA: 601-02/20-02/10.

URBROJ: 251-577-04-20-01.

Ravnatelj:

Silvana Bagarić

___________________

Predsjednik Upravnog vijeća:

Mirela Kunštek Divjak

___________________

3

SADRŽAJ

1. Uvod................................................................................................................................4

2. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje...................................5

2.1. Načela i vrijednosti Nacionalnog kurikuluma........................................................6

3. Kurikulum Dječjeg vrtića Maksimir...............................................................................7

3.1. Ciljevi kurikuluma...................................................................................................8

4. Programi........................................................................................................................11

4.1. Redoviti programi..................................................................................................11

4.2. Posebni programi...................................................................................................14

4.2.1. Programi ranog učenja stranog jezika....................................................14

4.2.1.1. Cjelodnevni program ranog učenja Engleskog jezika..............15

4.2.1.2. Cjelodnevni program ranog učenja Talijanskog jezika...........16

4.3. Alternativni programi.............................................................................................16

4.3.1. Cjelodnevni MONTESSORI program......................................................16

4.4. Program predškole.................................................................................................18

4.5. Kraći programi.......................................................................................................19

4.5.1. Kraći program rada s potencijalno darovitom i darovitom djecom.......19

4.5.2. Program prevencije zlostavljanja djece – CAP.......................................21

4.5.3. Program ¨Djeca u prirodi¨......................................................................23

4.5.4. Programi ljetovanja i zimovanja.............................................................24

4.6. Programi za roditelje..............................................................................................24

4.6.1. Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨ i

¨Rastimo zajedno Plus¨.............................................................................24

4

1. UVOD

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci dio su sustava odgoja i obrazovanja

Republike Hrvatske, namijenjenoga djeci u dobi od navršenih šest mjeseci do polaska u

osnovnu školu. Godina prije polaska u školu je obvezna godina predškolskog odgoja i

obrazovanja za svu djecu u Republici Hrvatskoj.

Važnost rane i predškolske dobi, te kako ono što dijete u toj dobi doživljava, iskusi i nauči

ima značajnu ulogu u njegovom razvoju, ali i životu općenito, vrijednost je koja usmjerava

odgojno-obrazovno djelovanje. Upravo zato dječji vrtić mora biti mjesto u kojem će se

svakom djetetu pružiti prilika za optimalan i cjelovit razvoj i zadovoljavanje njegovih potreba

i prava. Stoga bi suvremeni vrtić, osim poticajne sredine, trebao nuditi i raznolikost u

programima, oblicima i načinima rada s djecom. Budući da vrtić predstavlja institucijski rani

i predškolski odgoj i obrazovanje, te skrb o djeci, smatra ga se dopunom obiteljskom odgoju,

što nameće obvezu partnerskog odnosa s roditeljima i širom društvenom zajednicom. U

skladu s time, osim redovitih cjelodnevnih programa, bogatstvo našeg vrtića čini veliki izbor

posebnih programa, igraonica za djecu, te radionica za roditelje.

Vrtići imaju specifične prostorne i materijalne uvjete, te stručne radnike s različitim

profesionalnim kompetencijama kao i autentični sastav djece i roditelja, koji sačinjavaju

jedinstveno ozračje ustanove, kao i njezinu kulturu. Na temeljima vlastite kulture, svaki vrtić

razvija vlastiti kurikulum u okvirima nacionalnog kurikuluma koji je propisan i zajednički na

razini države. Stoga je potrebno istraživati, vrednovati i postupno podizati kvalitetu odgojno-

obrazovne prakse našeg vrtića i u tom smislu razvijati specifični vlastiti kurikulum. U skladu

s time, nastojeći osigurati otvoren i fleksibilan program izradili smo kurikulum našeg vrtića

kao polazište u odgojno-obrazovnom radu s djecom rane i predškolske dobi.

5

2. NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I

OBRAZOVANJE

S ciljem unapređivanja i obogaćivanja odgojno-obrazovnog procesa, i kurikuluma svakog

vrtića, tj. sustava ranog i predškolskog odgoja u cjelini, na razini Republike Hrvatske izrađen

je Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. U njemu su sadržana

polazišta, vrijednosti, načela i ciljevi, proizašli iz višegodišnjih iskustava razvoja odgojno-

obrazovne prakse i kurikuluma vrtića u Republici Hrvatskoj i dosega hrvatskih i

međunarodnih znanstvenika u području teorije ranog i predškolskog odgoja. Obveza vrtića je

da se kontinuirano usklađuje s Nacionalnim kurikulumom, koji će mu služiti kao okosnica za

izradu vlastitog Vrtićkog kurikuluma. Razvoj odgojno-obrazovnog procesa i Vrtićkog

kurikuluma kontinuirani je proces, koji uključuje neprestano mijenjanje, organiziranje i

transformiranje vlastite odgojno-obrazovne prakse.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje izrađen je na postojećim

dokumentima, primjerima dobre odgojno-obrazovne prakse u Republici Hrvatskoj i svijetu te

znanstvenim studijama u području institucijskoga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Nacionalni kurikulum prihvaća postignuća u području institucijskog ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja, kao i dosege u području profesionalnog razvoja odgojitelja i drugih

stručnih djelatnika vrtića, pri tom izdvajajući studiju Nove paradigme djetinjstva koja je

sažeta u nekoliko temeljnih postavki1:

Dijete je osobnost već od rođenja i treba ga ozbiljno shvaćati i poštovati.

Dijete nije objekt u odgojnom procesu, već je socijalni subjekt koji participira,

konstruira i, u velikoj mjeri, određuje svoj vlastiti život i razvoj.

Djetinjstvo nije samo pripremna faza za budući život, već je životno razdoblje koje

ima svoje vrijednosti i svoju kulturu.

Djetinjstvo je proces socijalne konstrukcije, koji djeca i odrasli zajednički izgrađuju.

Djetinjstvo je proces koji se kontekstualizira uvijek u relaciji s određenim prostorom,

vremenom i kulturom (sociokonstruktivizam) te varira s obzirom na različitost uvjeta

i kulture u kojima se događa. Stoga, kao što ne postoji univerzalno dijete, ne postoji ni

univerzalno djetinjstvo.

__________________

1Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, 2014., Ministarstvo znanosti i obrazovanja

6

2.1. Načela i vrijednosti Nacionalnog kurikuluma

Uporište za uspješno ostvarivanje vrtićkih kurikuluma, odnosno partnerstva između

svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa u izradi i provedbi kurikuluma su bitna načela:

Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa vrtića

Partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom

Osiguravanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju

Otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unapređivanje prakse

Vrijednosti su orijentacija u kreiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva kako

bi se osigurala individualna i društvena dobrobit. Temeljne vrijednosti Nacionalnog

kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje proizlaze iz opredijeljenosti hrvatske

obrazovne politike za cjeloviti osobni razvoj djeteta, za čuvanje i razvijanje nacionalne,

duhovne, materijalne i prirodne baštine Republike Hrvatske, za europski suživot te za

stvaranje društva znanja i vrijednosti koje će omogućiti napredak i održivi razvoj.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje promiče planiranje i

djelovanje odgoja i obrazovanja utemeljenog na vrijednostima koje bi iz perspektive povijesti,

kulture, suvremenih događaja i projekcija budućnosti trebale unaprjeđivati intelektualni,

društveni, moralni i duhovni razvoj djece, a to su2:

znanje

humanizam i tolerancija

identitet

odgovornost

autonomija

kreativnost.

__________________

2 Priručnik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, 2012., Nacionalni centar

za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

7

3. KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA MAKSIMIR

Tražeći smjer razvoja našeg vrtića već nekoliko godina radimo na razvoju vlastitog

kurikuluma, temeljenim na vrijednostima i načelima proizašlim iz Programskog usmjerenja

odgoja i obrazovanja predškolske djece (1991.g.), a koja su u skladu s Nacionalnim

kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Osnovno polazište u našem odgojnom-obrazovnom procesu i kurikulumu je

humanističko razvojna koncepcija, prema kojoj je dijete aktivan subjekt u vlastitom učenju,

odgoju i razvoju, koje ima svoje mišljenje, emocije, potrebe i želje. Osim toga, dijete je i

znatiželjno i kompetentno, s raznovrsnim interesima, mogućnostima i znanjima, te je u

interakciji sa socijalnom i materijalnom okolinom. Shvaćanje djeteta polazište je za

oblikovanje svih segmenata odgojno-obrazovnog procesa3. Prema tome, kurikulum polazi od

djeteta i njegovih interesa, potreba, prava i mogućnosti, te je otvoren, dinamičan, promjenjiv i

razvojan3.

Kurikulum je holističke, tj. integrirane prirode, jer podrazumijeva cjelovit odgoj i

obrazovanje djece rane i predškolske dobi. Kurikulum se mijenja na temelju učenja,

istraživanja i suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. U vrtiću, instituciji koja

provodi odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi, sadržaji djetetova učenja su

orjentacijski – nisu strogo propisani, tako da se poučavanje zamjenjuje učenjem čineći kroz

doživljaje i iskustvo. Poticaji se nude na temelju praćenja i podržavanja dječjih interesa i

inicijative, te se pritom kontinuirano obogaćuje materijalna sredina i vodi računa o kvalitetnoj

i ravnopravnoj komunikaciji odrasli-dijete, dijete-djeca. Kako bi se djeci omogućilo

otkrivanje i rješavanje problema potrebno je osim raznovrsne ponude materijala osigurati mu i

situacije za učenje. Dijete je u svojoj interakciji s materijalnom i socijalnom okolinom

samostalno, vođeno vlastitim interesima, dakle slobodno bira sadržaje i aktivnosti, istražuje,

igra se i uči, samo ili u suradnji s drugima (suradničko učenje).

Pažljivim promatranjem i slušanjem djece, te dokumentiranjem njihovih aktivnosti

oblikujemo naš kurikulum. Humanistička i razvojno primjerena orijentacija kurikuluma

usmjerena je na cjelovit razvoj svakog djeteta i njegovu osobnost.

__________________

3 Priručnik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, 2012., Nacionalni centar

za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

8

Jedna od značajki Kurikuluma našeg vrtića je poštivanje i prihvaćanje različitosti

djece (dob, posebne potrebe i prava, nacionalnost...). U skladu s time otvoreni smo za prijem i

integraciju djece s posebnim potrebama, uključujući i djecu s teškoćama u razvoju u redovite

programe odgoja i obrazovanja. Unaprijedili smo ovo područje rada izradivši

individualizirane programe za rad s djecom s teškoćama u razvoju, program rada s darovitom

djecom, potičemo individualizirani pristup u radu, te smo osigurali treće odgojitelje i

pomagače u skupinama gdje borave ta djeca.

Odgojno-obrazovno djelovanje zahtjeva visoku razinu osobnih i profesionalnih

kompetencija stručnih radnika, što iziskuje kontinuirano stručno usavršavanje. Time se

nameće koncept cjeloživotnog učenja kao temeljno načelo Kurikuluma našeg vrtića.

Misija dječjeg vrtića Maksimir je stvaranje kvalitetnijih uvjeta za razvoj, odgoj i

učenje djece. Pritom kao viziju imamo bogato socijalno i materijalno okruženje koje je u

skladu sa suvremenim spoznajama o razvoju i učenju djece. Kako bismo postigli navedeno

potrebno je raditi i na senzibiliziranju i zajedničkom kontinuiranom djelovanju svih sudionika

u odgojno-obrazovnom procesu u cilju ostvarivanja kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja djece.

Dakle, zajednička vizija pokreće naše akcije i stvara obvezu suradnje svih djelatnika, a i

roditelja u kreiranju zajedničkih vrijednosnih sustava radi podizanja kvalitete rada.

3.1. Ciljevi kurikuluma

U skladu s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje naš

Kurikulum usmjeren je prema osiguranju dobrobiti za dijete, što podrazumijeva usmjerenost

planiranja odgojno-obrazovnog procesa na dijete i na njegovu dobrobit. Razumijevanje

dobrobiti i njezinih dimenzija proizlazi iz znanja i očekivanja odgojitelja te njegovih

shvaćanja djeteta, djetinjstva, socijalizacije, odgoja i obrazovanja, što znači da je psihološki,

pedagoški i didaktički utemeljeno4.

__________________

4Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, 2014., Ministarstvo znanosti i obrazovanja

9

Dobrobiti za dijete:

sigurnost

sreća i zadovoljstvo

zadovoljavanje potreba

življenje i učenje prava

samopoštovanje i samopouzdanje

razvoj identiteta djeteta (osobnog i socijalnog)

prihvaćanje sebe, svojih emocija i mišljenja

prihvaćanje drugih, njegovih emocija, mišljenja i drugih različitosti

razvoj samostalnosti mišljenja i djelovanja, te prihvaćanje odgovornosti

uspješno funkcioniranje i razvijanje osobnih potencijala

istraživanje i razvijanje kompetencija

radoznalost i inicijativnost djeteta

osvještavanje procesa vlastitog učenja (upravljanje, preuzimanje odgovornosti,

samoprocjena)

izrada i vođenje projekata na djetetovu i/ili odgojiteljevu inicijativu

razvoj kreativnosti u mišljenju i izražavanju

učenje socijalno prihvatljivih oblika ponašanja i usklađivanje s pravilima odgojno-

obrazovne skupine

uspostavljanje i održavanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima

nenasilno rješavanje problema i sukoba, te donošenje odluka

Kako bismo osigurali dobrobit djeci posebno radimo na partnerstvu s

roditeljima/skrbnicima i usklađivanju očekivanja i postupaka prema svakom djetetu.

Razmjenom informacija o razvoju i učenju djece saznajemo njihove interese, potrebe, te jake i

slabe strane. Pružamo podršku roditeljima u ostvarivanju njihovih roditeljskih odgovornosti i

uloga kroz individualna savjetovanja (psiholog, pedagog, logoped), individualne razgovore,

roditeljske sastanke s raznim tematikama, te kroz Program radionica za roditelje ¨Rastimo

zajedno¨ i ¨Rastimo zajedno Plus¨. Međusobnu suradnju ostvarujemo i putem roditeljskih

kutića, letaka, brošura, internet stranice i sl.

10

Za ostvarivanje navedenih dobrobiti djece potrebna je visoka razina osobnih i

profesionalnih kompetencija, na čijem osnaživanju kontinuirano radimo. Radom u timu

refleksivnih praktičara svaki pojedinac ima mogućnost vrednovanja i samovrednovanja

odgojno-obrazovne prakse, te istraživanja iste. Pri tom njegujemo timski rad i radimo na

razvijanju osobne i profesionalne odgovornosti svih stručnih radnika i ostalih radnika u

dječjem vrtiću.

Unapređivanjem uvjeta za kontinuitet u osiguranju dobrobiti djece ostvarujemo

suradnju sa širom i užom društvenom zajednicom, kroz stručna usavršavanja, razmjenu

informacija i iskustava te pružanjem i dobivanjem podrške u radu s djecom.

Vrtićki kurikulum razrađen je po odgojno-obrazovnim programima.

11

4. PROGRAMI

4.1. Redoviti programi

Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na integriranom, razvojno-

primjerenom, fleksibilnom i inkluzivnom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističko-

razvojnu koncepciju, odnosno na razvoj cjelovite osobnosti djeteta. To je cjelovit razvojni

program usmjeren na brigu o sigurnosti i zdravlju te na optimalno zadovoljavanje djetetovih

potreba i prava, na poticanje rasta, razvoja, odgoja i učenja u skladu s individualnim

mogućnostima djeteta.

Ostvarivanje kvalitetnih programa našeg vrtića podrazumijeva ciljeve:

planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada u skladu sa suvremenim spoznajama

o razvoju i učenju djece

zadovoljavanje potreba, mogućnosti i prava djeteta uz princip individualizacije

njega i briga o zdravim stilovima života

igra kao najefikasnija metoda učenja

bogata materijalna sredina, koja potiče djecu na istraživanje, otkrivanje i aktivno učenje

bogata socijalna sredina koja omogućuje slobodan izbor aktivnosti i partnera u procesu

učenja

prihvaćanje različitosti i međusobno poštivanje

akcijska istraživanja u odgojno-obrazovnom radu s djecom

partnerski odnos s roditeljima

stručno usavršavanje stručnih suradnika i odgojitelja u vrtiću - organizaciji koja uči,

razvija se i mijenja

kontinuirano praćenje i vrednovanje rada uz prilagođavanje i fleksibilnost usklađivanja s

promjenama

12

Redoviti 10-satni programi

Centralni objekt:

NAZIV NOSITELJI -

ODGOJITELJI

POSEBNOSTI VREMENIK

1.

Štrumpfovi

Željka Pleteš

Marijana

Marjakaj

Period prilagodbe

7.15 – 16.30

2.

Žabice

Ana Jareš

Jelena Dujmović

Period prilagodbe

7.15 – 16.30

3.

Pčelice

Jelena Cvjetičanin

i Jasenka

Matijević

Poticajna sredina u

funkciji

samostalnosti

6.45 – 17.45

4.

Ribice

Mirela K. Divjak i

Nikolina

Kuprešan

Razvoj govora u

ranoj dobi

7.00 – 16.30

5.

Bubamare

Dubravka Radoš i

Andrea Kosić

Poticajna sredina u

funkciji

samostalnosti

7.00 – 17.00

6.

Ježići

Anita Gracin i

Sandra Zjačić

Ljubičić

Utjecaj glazbe na

cjelokupan razvoj

djeteta

6.45 – 17.00

7.

Zagići

Biserka Nežić i

Renata Lončar

Maksimirski

perivoj i ostali

parkovi našeg grada

(biljni i životinjski

svijet)

7.15 – 17.00

8.

Lavići

Renata Šaler,

Nikolina Graonić

i Lucija Gaši

Poticanje razvoja

ljudskih vrijednosti

putem kvalitetnih

odnosa u dječjem

vrtiću

6.00 – 17.30

13

Područni objekt:

NAZIV NOSITELJI POSEBNOSTI VREMENIK

1.

Točkice

Ana Mandić i

Ljiljana Vrban,

Prilagodba na vrtić

7.00 – 17.00

2.

Srčeka

Branka Gregor i

Ljiljana Jurić

Prostor kao treći

odgojitelj

7.00 – 16.30

3. Sovice Marijana Kolarić

i Magdalena Perić

Poticanje glazbenog

stvaralaštva kod

djece rane dobi

7.00 – 17.00

4. Cvjetići

Ljiljana

Topolovšek,

Višnja Komušar

Partnerstvo

odgojitelja i roditelja

u razvoju i odgoju

djece

6.45 – 17.00

5 Loptice Marija Klišanin,

Petra Krznarić

Novi prijatelj -

Međusobna

povezanost unutar

skupine

6.30 – 16.30

Namjena programa

Redoviti cjelodnevni 10-satni program namijenjen je za sve dobne skupine djece,

provodi se svakodnevno radnim danom u jasličkim i vrtićkim skupinama, koji provode

odgojitelji u skladu sa suvremenim spoznajama o razvoju i učenju djece rane i predškolske

dobi. U skupinama redovitog primarnog programa Vrtić organizira i integraciju djece s

posebnim potrebama i teškoćama u razvoju.

Vrednovanje

Praćenje provedbe plana i programa odgojno-obrazovne skupine (pedagoška

dokumentacija odgojno-obrazovne skupine)

Praćenje odgojno-obrazovnog rada od strane stručnih radnika

Istraživanje odgojno-obrazovnog procesa i zajedničko učenje kroz refleksije i

samorefleksije (foto i video zapisi), zapisnici

Unutarnje i vanjsko vrednovanje (GUO, MZO, AZOO i NCVVO)

Protokoli, upitnici, ankete za praćenje razvoja djece, za odgojitelje i roditelje

14

4.2. Posebni programi

4.2.1. Programi ranog učenja stranih jezika

Znanstvene spoznaje pokazuju da je rana dob optimalna za početak usvajanja stranog

jezika, jer djeca brže i lakše usvajaju njegov pravilan izgovor, intonaciju i artikulaciju, a

samim time razvijaju osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, te spontanost u izražavanju.

Osnovno obilježje rada kojem težimo je humanističko-razvojni pristup uz poštivanje

cjelovitog pristupa u poticanju razvoja djeteta, individualni pristup svakom djetetu i

zadovoljavanje potreba djece.

Ciljevi programa su:

obogaćivanje odgojno-obrazovnog rada na stranom jeziku uz poštivanje zakonitosti

metodike učenja stranog jezika

poticanje cjelovitog razvoja djeteta

razvijanje i podržavanje interesa za usvajanje stranog jezika

razvijanje osjetljivosti za drugi fonološki sustav

razvijanje i postupno izražavanje na stranom jeziku u okviru izraženih potreba

prilagođeno dobi djeteta

poticanje želje djeteta za daljnjim učenjem stranog jezika u osnovnom obrazovanju

poticanje djece na upoznavanje i prihvaćanje rasnog identiteta drugih, prema načelima

uzajamnog poštovanja, tolerancije i nenasilja

upoznavanje različitih običaja i kultura pojedinih zemalja stranog govornog područja.

Iz ciljeva proizlaze i specifične zadaće, a to su:

- obogaćivanje djetetovih iskustava i spoznaja

- poticanje djece da spontano reagiraju na stranom jeziku u svakodnevnim životnim

situacijama (tzv. ¨situacijsko učenje¨)

- usvajanje i proširivanje jezičnog vokabulara kroz tematske sadržaje prilagođeno dobi,

interesima i potrebama djece

- poticanje interesa za upoznavanje raznih kultura

15

Program se primjenjuje prilikom svakodnevnih aktivnosti kao što su oblačenje, svlačenje,

pranje zuba, ruku, hranjenje…Pomoću pjesama, recitacija, priča i ostalih raznolikih aktivnosti

i igru potiče se djecu na imenovanje predmeta, situacija i doživljaja na engleskom jeziku, te

na uporabu vokabulara kroz svakodnevne životne situacije, te obilježavanje tradicionalnih

blagdana i običaja stranih zemalja (Halloween, Thanksgiving Day, St.Patrick's Day, Befana,

Romeo i Julia...).

Program je fleksibilan ovisno o dobi i interesima djece unutar odgojno-obrazovne

skupine. Na taj način djeci se omogućuje razvoj socijalne kompetencije, kreativnosti,

samostalnosti i vokabulara na stranom jeziku. Program provode posebno educirane

odgojiteljice.

Vrednovanje








4.2.1.1. Cjelodnevni program ranog učenja ENGLESKOG jezika

U dječjem vrtiću Maksimir primarni program s integriranim ranim učenjem engleskog

jezika reverificiran je od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja 06.08.2015.g..


1. Little

stars

Martina

Josipović i

Regina Strenja

rano učenje engleskog

jezika, Velika

umjetnička djela u

rukama malih

umjetnika

7.30 – 17.00

2. Teddies

Ines Vrsalović

Nardelli i

Anamarija

Klišanić

rano učenje engleskog

jezika,

eTwinning projekti,

7.00 – 17.00

3. Trešnjice

Cherries

Lea Gašparić

Ivana Maček

Rano učenje

engleskog jezika 7.00 – 17.00

16

Program se ostvaruje unutar tri mješovite odgojno-obrazovne skupine u centralnom

objektu Dječjeg vrtića ¨Maksimir¨. Polaznici su djeca od 3. godine života do polaska u školu.

Namjena programa

Program je namijenjen djeci čiji roditelji pisanim zahtjevom iskažu potrebu za

učenjem engleskog jezika.

4.2.1.2. Cjelodnevni program ranog učenja TALIJANSKOG jezika

U dječjem vrtiću Maksimir primarni program s integriranim ranim učenjem

talijanskog jezika reverificiran je od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja

03.07.2015.g..

Program se ostvaruje unutar jedne mješovite odgojno-obrazovne skupine u

centralnom objektu Dječjeg vrtića ¨Maksimir¨. Polaznici su djeca od 3. godine života do

polaska u školu.

Namjena programa


učenjem talijanskog jezika.

4.3. Alternativni programi

4.3.1. Cjelodnevni MONTESSORI program

U dječjem vrtiću Maksimir alternativni Montessori program verificiran je od strane

Ministarstva znanosti i obrazovanja 23.04.2012.g..

MARIA MONTESSORI:

Maria Montessori (1870-1952) je bila prva žena liječnica u Italiji. Svoju metodu je

razvila pomoću empirijskog promatranja djece.


1. Bambini

Felici

Maja Martin

Bašić

Ivana Orlović

rano učenje

talijanskog jezika

7.00. – 17.00

17

Montessori sustav se razvija na filozofiji razvoja djeteta prema kojoj pojedinac stječe

operativna znanja u područjima života u kojima će sudjelovati kao odrasla osoba. Važno je

uvažavati djetetovu slobodu unutar granica. Vrlo je važna dobro pripremljena okolina i

aktivnosti koje razvijaju dječje psihofizičke sposobnosti.

MONTESSORI METODA :

Jedna od uloga odgojitelja je osigurati djeci poticajnu okolinu, koja će im povećati

prirodnu radoznalost te im omogućiti spontano učenje i otkrivanje kroz igru. Montessori

metoda u potpunosti uvažava dječju individualnost i od nje polazi.

Umjesto vanjskog vođenja pruža mu se indirektna pomoć kako bi samo sebe vodilo:

¨POMOZI MI DA UČINIM SAM¨.

Montessori je način života koji ima svoj cilj, a to je da svako dijete bude neovisno,

samopouzdano, motivirano, odgovorno te da postupno razvija sve svoje talente i potencijale.

PODRUČJA RADA:

Vježbe praktičnog života, za razvoj osjetilnosti, za razvoj jezika, matematike i

kozmičkog odgoja.

NAČELA :

1. Načelo upijajućeg uma - dijete upija sve oko sebe

2. Načelo pripremljene okoline-posebno izrađen pribor i strukturirana okolina

3. Načelo promatranja - odgojitelj promatranjem uočava i utvrđuje djetetove potrebe

4. Načelo slobodnog izbora i ponavljanja - dijete samo odabire pribor koje će raditi

vođeno unutarnjom motivacijom

5. Načelo osobnog tempa i trajanja rada

6. Načelo provjere ispravnosti

7. Načelo discipline - unutarnja disciplina djeteta uči ga razvijanju pozitivne suradnje s

drugima kao temelj demokratskog djelovanja

8. Načelo mirovanja

9. Načelo ¨Tri stupnja¨- koje omogućuje usvajanje novih sadržaja u stupnjevima kao i

provjeru novostečenog znanja

10. Načelo heterogenosti skupine

18

Program se ostvaruje unutar dvije odgojno-obrazovne skupine u centralnom objektu

Dječjeg vrtića ¨Maksimir¨. A druga skupina na područnom objektu Ravnice.

Namjena programa


Montessori programom.

Vrednovanje








4.4. Program predškole

Cilj programa je osigurati okruženje u kojem će djetetu u godini pred polazak u školu

maksimalno razviti sve svoje osobne potencijale, zadovoljiti aktualne interese i steći znanja,

vještine i navike koje će mu omogućiti uspješnu prilagodbu na nove uvjete rasta i razvoja u

osnovnoškolskoj sredini.

Okruženje kao niz materijalnih i komunikacijskih čimbenika organizirat će se tako da

potiču i reguliraju djetetov psihički razvoj, te da utječu na formiranje njegove osobnosti i

njegovih socijalnih stavova i vještina.


1. Vjeverice

Marina Valić,

Vedrana Hofšteter i

Nataša Bajić

Sustav odgoja i

obrazovanja Marie

Montessori

7.30 – 17.00

2. Mačke

Marija Jukić,

Martina Tonković i

Kristina Kutleša

Sustav odgoja i

obrazovanja Marie

Montessori

7.15 – 17.00

3. Žirafe Kristina Petrina i

Ana M. Harcet

Sustav odgoja i

obrazovanja Marie

Montessori

7.15 – 17.00

19

Osnovna zadaća programa predškole je razvijanje i unapređivanje: tjelesnih,

emocionalnih, socijalnih i spoznajnih potencijala te poticanje komunikacijskih vještina

potrebnih za nove oblike učenja5. Program predškole provodi se u sklopu redovitog programa

za djecu polaznike vrtića.

*U slučaju da se program neće moći izvoditi u dječjem vrtiću vodit će se računa da bude

realiziran u propisanom roku te iznimno dvosmjernom komunikacijom na daljinu u dogovoru

s odgojiteljicama koje ga provode.

Namjena

Program je namijenjen djeci školskim obveznicima pedagoške godine 2020./2021.

Vrednovanje

Praćenje provedbe plana i programa predškole (naglasak na kompetencijama djece)

Praćenje odgojno-obrazovnog rada predškole od strane stručnih radnika


samorefleksije (foto i video zapisi)



Testiranje školskih obveznika od strane psihologa i logopeda

__________________

5Pravilnik o sadržaju i trajanju programa predškole, 2014., Ministarstvo znanosti i obrazovanja

4.5. Kraći programi

4.5.1. Kraći program rada s potencijalno darovitom i darovitom djecom

Lako je previdjeti karakteristike darovitosti kod male djece, međutim već u vrtiću

možemo prepoznati darovito dijete, kao ono koje, u odnosu na svoje vršnjake, puno toga čini

prije, brže, bolje, više, drugačije. U predškolskoj dobi darovitim djetetom smatramo ono koje,


1. Program

predškole

odgojitelji čija su

djeca školski

obveznici

priprema za školu

(u sklopu redovitog

programa)

od 01.10.2020.g. do

31.05.2021.g.

20

u aktivnostima kojima se bavi, dosljedno postiže značajno bolja, tj. iznadprosječna postignuća

od svojih vršnjaka. Osnovu tih iznimnih postignuća čini specifičan način intelektualnog

funkcioniranja darovitog djeteta. Sve navedeno ih ujedno čini i djecom s posebnim

potrebama. Prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (čl.6 st.6; čl.17 st.3.)

predškolska ustanova dužna je omogućiti darovitoj djeci program koji odgovara zadovoljenju

njihovih specifičnih potreba.

Polazimo od pretpostavke da ćemo, ako djeci omogućimo dovoljno poticajno okruženje i

raznolika iskustva, među njima uočiti onu djecu koja se ističu po svojim potencijalima. U

program rada treba uključiti svu onu djecu koja su prepoznata kao potencijalno darovita te

samim tim zahtijevaju dodatnu pažnju i potrebno im je omogućiti dodatne aktivnosti.

Ciljevi programa

1. identifikacija potencijalno darovite i darovite djece

2. poticati maksimalni razvoj djetetovih potencijala u svim aspektima razvoja, uz

poštivanje individualnosti djeteta

3. pružanje odgovarajućih poticaja u svrhu razvoja postojećih potencijala u području

razvoja u kojem je identificirana natprosječnost

4. poticanje usvajanja vještina i navika koje omogućuju iskazivanje darovitosti uz

istovremenu uklopljenost u okruženje u kojem se dijete nalazi

5. stručna pomoć i podrška roditeljima potencijalno darovite i darovite djece

6. stručna pomoć i podrška odgojiteljicama vezano uz rad s potencijalno darovitom i

darovitom djecom

Kriteriji uvrštavanja djeteta u program određeni su primjenom posebne procedure

psihologijske identifikacije koja podrazumijeva slijedeće:

a) procjena i preporuka odgojiteljica (napravljena na temelju promatranja djeteta u

aktivnostima i ispunjavanju kontrolnih listi karakterističnih oblika ponašanja

potencijalno darovite i darovite djece)

b) procjena roditelja – intervju s roditeljima i liste za procjenu djece

c) procjena psihologa (procjena razvojnih potencijala djeteta putem

psihodijagnostičkih testova i analiza kreativnih uradaka)

Aktivnosti s djecom, koje su najpogodnije za primjenu u svrhu provedbe ovog programa, jesu

one koje potiču aktivno učenje, kreativno mišljenje, više razine misaonih procesa. To su: igre

21

za poticanje kreativnog mišljenja, logičko-kombinatoričke aktivnosti, edukativne igre na

računalu, istraživalačke igre i pokusi, igre za poticanje verbalnih sposobnosti, didaktičke igre

(slagalice, logičke ploče...), projektna metoda, radni listovi, pitalice, skrivalice, rebusi,

mozgalice.

U dječjem vrtiću Maksimir kraći program rada s potencijalno darovitom djecom

verificiran je od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja 06.08.2015.g..

* Igraonica za darovitu djecu ostvarit će se ovisno o epidemiološkoj situaciji, mjerama i

uputama HZJZ-a i MZO-a.

.

Namjena programa

Program je namijenjen djeci čiji roditelji potpišu pisanu izjavu o sudjelovanju u

igraonici za potencijalno darovitu i darovitu djecu.

Vrednovanje

Praćenje provedbe plana i programa rada igraonice


samorefleksije (foto i video zapisi...)

Unutarnje i vanjsko vrednovanje (Centar Bistrić)

Razgovori s djecom i njihovi uradci

4.5.2. Program prevencije zlostavljanja djece – CAP

CAP program je program primarne prevencije zlostavljanja, a bazira se na filozofiji

ojačavanja i osposobljavanja – vjerovanju da svi ljudi, pa tako i djeca imaju pravo na

informacije, vještine i strategije kojima mogu steći kontrolu nad svojim životima.


1.

Maksimalci

– tajni

laboratorij

Petra Malnar, psih.

Marina Valić, odg.

igraonica za

potencijalno darovitu i

darovitu djecu

900

- 1100

1xtjedno

od studenog

2020.g.

do kraja svibnja

2021.g.

22

Cilj programa:

CAP je jedan od najobuhvatnijih i najinovativnijih programa prevencije danas u svijetu koji:

odraslima pruža točnu informaciju o zlostavljanju kako bi učinkovitije zaštitili djecu

djecu poučava što mogu sama učiniti ako se nađu u opasnoj situaciji i kome se mogu

obratiti

CAP program se sastoji od 3 dijela koja uključuju osoblje vrtića, roditelje i djecu:

1. Predavanja za odrasle (osoblje i roditelje)

2. Radionica za djecu

3. Vrijeme za razgovor nakon radionice

U dijelu namijenjenom djeci program obuhvaća:

1. aktivnosti za pripremu djece (provode ju odgojiteljice prije provođenja radionice,

integrirano u programu skupine)

2. dječju radionicu (provodi CAP tim)

3. aktivnosti koje se provode nakon radionice (CAP tim i odgojiteljice u odgojnoj

skupini, integrirano u programu skupine).

Dječja radionica sadrži:

Uvodni razgovor o pravima djece

Igrokazi i strategije:

1. Dijete protiv djeteta

2. Neznanac protiv djeteta

3. Poznata odrasla osoba protiv djeteta

4. Povjeravanje osobi od povjerenja

Individualni razgovori s djecom

CAP program je verificiran 2009. godine od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.


1. CAP

program

Petra Malnar, psih.

Lana Očko, ped.

Anamarija Klišanić, odg.

Marijana Kolarić, odg.

Marijana Dolički,

zdr.vodit.

provodi se u 3 dijela:

1. Roditelji

2. Radnici

3. Djeca školski

obveznici 2012./2021.g.

(4 skupine x 2 radionice)

od listopada 2020.g.

do prosinca 2020.g.

23

Namjena programa

Program je namijenjen roditeljima, radnicima u vrtiću i djeci školskim obveznicima.

Vrednovanje

Praćenje provedbe i učinkovitosti programa radionice za djecu od strane matičnih

odgojiteljica

Praćenje provedbe i učinkovitosti radionice za odrasle od strane roditelja i radnika

* Zbog epidemiološke situacije i nemogućnosti miješanja djece iz različitih skupina radionice

će se održavati za svaku skupinu zasebno.

Roditeljski sastanak se neće održati na uobičajen način, već će roditeljima sve aktivnosti biti

prezentirane na plakatima i letcima u kutiću za roditelje i u predprostoru sobe dječjeg

boravka.

4.5.4. Programi ljetovanja i zimovanja

Ljetovanja i zimovanja djece predškolske dobi oblici su organiziranog višednevnog

boravka u prirodi, kojima je osnovni cilj unapređivanje uvjeta za cjelokupan razvoj.

Uključivanjem u organizirane sportsko-rekreativne programe dijete uči zdrave stilove

života.

* Program ljetovanja i zimovanja ostvarit će se ovisno o epidemiološkoj situaciji, mjerama i

uputama HZJZ-a i MZO-a.

Cilj programa

Učenje zdravih stilova života, proširivanje spoznaje, razvijanje samostalnosti, brige o

sebi i samopouzdanja.

U dječjem vrtiću Maksimir programi ljetovanja i zimovanja provode se ovisno o

interesima roditelja,a verificirani su od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja

24.07.2008.g..


1.

Program ljetovanja

na otoku Rabu i

zimovanja u

Begovom razdolju

odgojitelji i

trakostyan

tours

odgojno-obrazovni,

zdravstveni i rekreativni rad s

djecom predškolske dobi

8 dana godišnje

24

Program se ostvaruje u trajanju od 8 dana godišnje za 3 ili 4 odgojne skupine.

Polaznici su djeca od 4. godine života do polaska u školu.

Namjena programa

Program je namijenjen djeci čiji roditelji potpišu pisanu izjavu o sudjelovanju u

programa ljetovanja i/ili zimovanja.

Vrednovanje

Praćenje provedbe i učinkovitosti programa

4.6. Programi za roditelje

4.6.1. Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨ i ¨Rastimo zajedno Plus¨

Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨ nastao je kao dio Programa za rani

razvoj djece i poticajno roditeljstvo ¨Prve 3 su najvažnije!¨, koji je Ured UNICEF-a u

Hrvatskoj započeo još 2006. godine, a unutar Projekta za podršku roditeljstvu u zajednici.

Ovaj program za roditelje najmlađe djece razvijen je i uz potporu Agencije za odgoj i

obrazovanje Republike Hrvatske, Odsjeka za predškolski odgoj. Iz ovog programa razvijen

je program radionica za roditelje djece s teškoćama u razvoju ¨Rastimo zajedno Plus¨.

Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨ verificiran je od strane Ministarstva

znanosti i obrazovanja 10.11.2014.g.. Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno Plus¨

je u procesu verifikacije.

Programi ¨Rastimo zajedno¨ i ¨Rastimo zajedno Plus¨ utemeljeni su na najnovijim

znanstvenim i stručnim spoznajama koje govore o roditeljstvu koje poštuje i promiče prava

djeteta u obitelji te relacijskom shvaćanju socijalizacije, i na postavkama o optimalnom

roditeljskom kontekstu, te na postavkama o poželjnim obilježjima odnosa roditelja prema

djetetu.

Svrha svih programa radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨, pa tako i programa

¨Rastimo zajedno Plus¨ jest omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji

roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj

kako roditelja, tako i djeteta6 (Pećnik i Starc, 2010; Starc, 2014.).

Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojem

roditelji s voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje

25

žive svoje roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; upoznaju bolje

sebe kao roditelja te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se

upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o

roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja)6 (Pećnik i Starc, 2010; Starc 2014).

Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨

Način realizacije:

Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨ podijeljen je u jedanaest širih tema,

jedanaest radionica. Njihovi nazivi su:

1. Roditelji 21. stoljeća

2. Četiri stupa roditeljstva

3. Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta

4. Sva naša djeca i kako ih volimo

5. Slušanje – važna vještina roditeljstva

6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe

7. Granice: zašto i kako?

8. Kreiramo i biramo rješenja

9. Roditeljske odgovornosti i još neka pitanja

10. Biti roditelj: utjecaji i izbori

11. Završetak i novi početak

__________________

6 Pećnik, N. i Starc, B. (2010). Rastimo zajedno: Priručnik za voditelje. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Grad Zagreb,

Ured za obrazovanje, kulturu i sport

Starc, B. (2014). Rastimo zajedno Plus: Priručnik za voditelje. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Grad Zagreb, Ured za

obrazovanje, kulturu i sport


1. Rastimo

zajedno

Petra Malnar, psih.

Ljiljana Jurić, odg.

iskustveno-edukativne

radionice

11

radionica

za

roditelje u

trajanju od

dva sata

1xtjedno

11 tjedana

tijekom pedagoške

godine

26

Namjena programa

Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno¨ namijenjen je roditeljima djece do

četvrte godine života. U Program se mogu uključiti roditelji čija djeca polaze, kao i oni čija

djeca ne polaze dječji vrtić.

Vrednovanje

Upitnici za roditelje

Upitnik za evaluaciju programa

Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno Plus¨

Način realizacije:

Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno Plus¨ podijeljen je u jedanaest širih

tema, jedanaest radionica. Njihovi nazivi su:

1. Svako je dijete posebno, svaki je roditelj poseban

2. Između očekivanja i prilagodbe

3. Četiri stupa roditeljstva

4. Psihološke potrebe djeteta i roditeljski ciljevi

5. Sva naša djeca i kako ih volimo

6. Slušanje – važna vještina roditeljstva

7. Kako dijete uči o svijetu oko sebe

8. Granice: zašto i kako

9. Roditeljske odgovornosti

10. Biti roditelj: utjecaji i izbori

11. Završetak i novi početak


2. Rastimo

zajedno ¨Plus¨

Petra Malnar, psih.

Jasminka Čavužić

Čajko, log.

iskustveno-

edukativne radionice

za roditelje djece s

teškoćama

11 radionica

za roditelje u

trajanju od

dva sata

1xtjedno

11 tjedana

tijekom

pedagoške

godine

27

Namjena programa

Program radionica s roditeljima ¨Rastimo zajedno Plus¨ namijenjen je roditeljima

predškolske djece s teškoćama (djece s razvojnim odstupanjima i dodatnim edukacijskim

potrebama i razvojnim rizicima). To znači da se u program uključuju roditelji djece do 8

godina. U Program se mogu uključiti roditelji čija djeca polaze, kao i oni čija djeca ne polaze

dječji vrtić.

Vrednovanje

Upitnici za roditelje

Upitnik za evaluaciju programa

* Program radionica Rastimo zajedno ostvarit će se ovisno o epidemiološkoj situaciji,

mjerama i uputama HZJZ-a i MZO-a.

Documents

KURIKULUM - vrtic-maksimir.zagreb.hr