Uvoenjem Kurikuluma zdravstvenog odgoja hrvatska obrazovna politika eli odgovoriti na izazove i probleme djece i mladih u skladu s najrazvijenijim obrazovnim sustavima.
Na temelju lanka 39. Zakona o sustavu dravne uprave (Narodne novine, broj 150/2011.) ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. eljko Jovanovi donio je 28. rujna 2012. odluku o uvoenju, praenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja (ZO) u osnovnim i srednjim kolama.
Cilj je pruanjem znanstveno utemeljenih informacija educirati adolescente kako ouvati zdravlje i kvalitetu ivota, ostvariti humani odnos meu spolovima, pouiti ih to je spolno odgovorno ponaanje te kroz edukaciju prevenirati ovisnosti i nasilniko ponaanje. Takoer, namjera je osposobiti ih: za kritiko prosuivanje ivotnih situacija i osobnih postupaka za odgovorno donoenje odlukaza razvoj tolerancije za razvoj pozitivne slike o sebiza uvaavanje razliitosti.
Kurikulum zdravstvenog odgoja poeo se provoditi eksperimentalno u osnovnim i srednjim kolama 2012/2013. kolske godine.
Sadraji i teme zdravstvenog odgoja (70%) integrirani su u postojee predmete (Priroda i drutvo, Priroda, Biologija, TZK-a, Psihologija) od prvog razreda osnovne do etvrtog razreda srednje kole.
Dodatni sadraji (30 %) Kurikuluma zdravstvenog odgoja integrirani su u sat razrednika do 12 sati godinje.
Dodatni sadraji i teme Kurikuluma zdravstvenog odgoja obraivat e se u skladu s: dobi interesima i potrebama djece i mladih izazovima s kojima se mlade generacije susreu u svome ivotu i tijekom odrastanja.
Ovakvim pristupom htjelo se usustaviti dosadanji rad, ali i osuvremeniti one elemente zdravstvenog odgoja koji su se pojavili kao potreba za odgovorom: na civilizacijske tekovine na globalizaciju na nove spoznaje u znanosti.
Sadraje i teme Kurikuluma zdravstvenog odgoja predavat e:
razrednici struni suradnici predmetni nastavnici lijenici kolske medicine i medicinske sestre.
Agencija za odgoj i obrazovanje kontinuirano provodi struna usavravanja uitelja, nastavnika i strunih suradnika o sadrajima i temama zdravstvenog odgoja, a pripremljeni su i radni materijali i vodii.
Program zdravstvenog odgoja temelji se na holistikom poimanju zdravlja koji podrazumijeva povezanost tjelesnog, mentalnog, emocionalnog, duhovnog i socijalnog aspekta zdravlja. Program je podijeljen u 4 modula da bi se osigurala ravnotea u zastupljenosti razliitih aspekata zdravlja.
Planirana satnica Osnovna kola
r. b.ModulRazred/ planirani broj sati po modulu1. razred2. razred 3. razred4. razred1ivjeti zdravo66652Prevencija nasilnikog ponaanja 23223Prevencija ovisnosti22134Spolna/ rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponaanje0022Ukupno sati10111112
Planirana satnica Osnovna kola
r. b.ModulRazred/ planirani broj sati po modulu5. razred6. razred 7. razred8. razred1ivjeti zdravo43542Prevencija nasilnikog ponaanja 42223Prevencija ovisnosti23224Spolna/ rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponaanje2434Ukupno sati12121212
Planirana satnica Srednja kola
r. b.ModulRazred/ planirani broj sati po modulu1. razred2. razred 3. razred4. razred1ivjeti zdravo44322Prevencija nasilnikog ponaanja 22223Prevencija ovisnosti22204Spolna/ rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponaanje4450Ukupno sati1212124
Obuhvaa sadraje o pravilnoj prehrani, osobnoj higijeni i tjelesnoj aktivnosti koji su odgovarajui uzrastu uenika. Sadrajima se eli ukazati djeci na vanost zdrave prehrane, stjecanje pozitivnih navika osobne higijene i zdravih stilova ivota.Modul ivjeti zdravo ima svoju mentalnu i socijalnu dimenziju. Vano je pomoi uenicima da prepoznaju osjeaje i miljenja da bi razvili vlastite vrijednosti. Socijalna dimenzija pretpostavlja razvoj ivotnih vjetina od komunikacije do donoenja odluka.
Teme i sadraji prevencije ovisnosti zastupljeni su u svim dobnim skupinama. Osobita pozornost posveuje se nekim novim pojavama kao to su nasilje koritenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kockanje i klaenje adolescenata. Slijede problemi koji su sve prisutniji s traginim posljedicama u prometu, a odnose se na prebrzu vonju, vonju pod utjecajem alkohola, droga itd.
Teme i sadraji modula prevencija nasilnikog ponaanja zastupljeni su gotovo u svim razredima. Uenici e uiti kako se ponaamo prema drugima, ivotinjamakolska pravila, bonton ivotne vjetine: emocionalnost, suosjeanje, zahvalnost, velikodunost kako rjeavati sukobe, kako se oduprijeti nasilniku i kako ivjeti u optimistikom okruenju.
Spolno/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje je modul kojim se uenicima ele dati znanstveno utemeljene informacije, ali i uvidi u razliita promiljanja te razliite vrijednosne perspektive. Ovisno o dobi uenici e uiti o: odgovornosti i potovanju prema vlastitom tijelumukim i enskim drutvenim ulogama i rodnoj ravnopravnosti ulozi i pritisku medija u pubertetuemocijama u vrnjakim odnosimaprihvaanju razliitosti u seksualnostirizicima (pre)ranih seksualnih odnosaemocijama i komunikacijama u veziljubavni, braku, obitelji i roditeljstvustigmatizaciji i diskriminaciji seksualnih manjina.
rad u parovima i malim skupinamaorganiziranje predavanja s diskusijama i panel-raspravama pedagoke radioniceigranje ulogarazvoj stavova u raspravi i debatianaliza sluajevakoritenje dostupnih i primjerenih sadraja sa internetskih stranica i koritenje informacijsko-komunikacijskih tehnologijapriprema i organiziranje lokalnih preventivnih aktivnosti (izlobe, obiljeavanje prigodnih datuma).Metode u pouavanju/provedbi
