1

-vadrat

mK

m Kvadrat-Stručni časopis za građevinarstvo i arhitekturu ■ Broj 97 ■ Novembar / Studeni 2016. Cijena 7 KM, 5 Eura

Stru

čni č

asop

is za

gra

đevi

nars

tvo i

arhi

tekt

uru

■ B

roj 9

7 ■ N

ovem

bar/

Stud

eni 2

016

2

-va

drat

mK

3

-vadrat

mK

4

-va

drat

mK PODGAJ

instalacije d.o.o.Gračanica 75320, Podgaj br. 9

Instalacije:

- vodovoda- centralnog grijanja- solarnog grijanja

Tel./fax: 035/702-679 033/611-583Mob.: 061/179-724

e-mail:podgaj@bih.net.ba

Interijer Markić d.o.o.Polog bb, 88 000 Mostar

Direktor: Slavko Markić, dipl. oec. Tel: 036 487 322 Fax: 036 487 334Mob: 063 318 322E-mail: slavko.markic@tel.net.baWeb: interijer-markic.com

5

-vadrat

mK

Interijer Markić d.o.o.Polog bb, 88 000 Mostar

Direktor: Slavko Markić, dipl. oec. Tel: 036 487 322 Fax: 036 487 334Mob: 063 318 322E-mail: slavko.markic@tel.net.baWeb: interijer-markic.com

VAŽNOST ULAZNOG PROSTORA ZA VAŠU ZGRADU

3M profesionalni otirači Razni oblici prljavštine i vlage svakog dana se unose u objekte ostavljajući pri tome vidljive mrlje na podu što ne samo da stvara loš utisak na posjetioca nego utječe i na sigurnost i uvelike povećava troškove čišćenja i održavanja.

Kvalitetno opremljen ulazni prostor sa odgovarajućim profesionalnim otiračima pruža zaštitu od klizanja a pri tome igra važnu ulogu u smanjenju troškova održavanja.

Profesionalni otirači u ponudi firme Eurosan su otirači svjetski poznatog proizvođača 3M i karakterizira ih visok kvalitet, atraktivan dizajn, efikasnost u otklanjanju nečistoća i zadržavanje vlage.

3M Nomad™ otirači – podne prostirke imaju višegodišnju tradiciju i razvijeni su u jedan sustav koji će efikasno i pouzdano zaštititi objekat od nečistoće. Svaki sustav treba se sastojati od jednog vanjskog otirača koji će ukloniti grube nečistoće dok će unutrašnji otirač efikasno uklanjati finu prljavštinu i vlagu.

Istraživanja su dovela do zaključka da je idealna konstrukcija otirača spiralna omča (trodimenzionalna struktura), koja na najpouzdaniji način može izvršiti tri glavne funkcije otirača kako bi on bio efikasan:

1. Prihvatanje prljavštine2. Skrivanje prljavštine3. Zadržavanje prljavštine

M-ova ponuda profesionalnih otirača nudi idealna riješenja za sve veličine i vrste objekata komercijalnog tipa. Važno pri izboru otirača je odrediti gdje se otirač postavlja (unutarnji prostor ili vanjski) i koliki je dnevni pješački promet u objektu.

Već u projektnoj fazi izgradnje ili u fazama renoviranja 3M će vam pomoći da stvorite veoma efektan ulazni prostor, istovremeno nudeći jednostavno uklapanje u arhitekturu interijera. Višegodišnje iskustvo na svim kontinentima i proizvođač koji je poznat po visokim standardima i kvaliteti daje vam sigurnost da će proizvod koji ste odabrali ispuniti vaša očekivanja. 3M nudi garanciju 5 godina od dana kada kupite 3M Nomad™ profesionalni otirač.

NOMAD™ TERRA

Zahvaljujući postojanoj otvorenoj strukturi ovi otirači prihvaćaju većinu grube nečistoće i time spriječavaju unos u zgradu. V i n i l n a struktura m o ž e poslužiti i kao mop koji upija vlagu.

NOMAD™ AQUA

Tekstilne podne prostirke s patentiranom tehnologijom dvostrukih vlakana koje skupljaju finu prljavštinu i zadržavaju vlagu, za primjenu u unutarnjim prostorima. Ovaj otirač ima sposobnost da upije do 5.5 litara tečnosti po m².

NOMAD™ OPTIMAAluminijski otirači sa tekstilnim, gumenim i četkastim umetcima za istovremenu zaštitu od prljavštine i vlage.

NOMAD™ MODULAR

Novi Nomad Modular sustav otirača kombinira visoke performanse sa fleksibilnim dizajnom i jednostavnom instalacijom. Sustav se sastoji od dvije vrste modula koji se slaže u udubljenja u podu. Modular otirač može biti potpuno plastični,a može biti i sa tekstilnom ispunom u sredini u više boja.

www.eurosan.bamarketing@eurosan.ba besplatni telefon 080 080 080.

6

-va

drat

mK

Dešavanja

Završena II. Međunarodna naučno – stručna konferencija SFERA 2016

Generalni sponzorBAUMITSponzori Bautrend, Almy, Dugatehna, BekamentPartneriEPS Laštro, Knauf, Knauf Insulation, Austrotherm, Njemačka privredna komora – AHK, Terrasit, Stamal, Fibran, Baldini Studio, Rockwool, Xella, Dessen te kompanija IGM.

Oblikovanje i toplinska izolacija fasadnih zidova: tradicionalni i suvremeni pristup

Druga po redu dvodnevna konferencija održana u organizaciji marketinške agencije „Sfera“ uz partnerstvo s Građevinskim fakultetom Univerziteta “Džemal Bijedić” Mostar i ove godine ostavila je svoj, sada već prepoznatljivi, znak u poslovnom svijetu. Uz prisustvo brojnih firmi, medija, stručnjaka i posjetitelja, međunarodna naučno – stručna konferencija SFERA 2016 i ove godine je doživjela poptuni uspjeh. Ovoj konferenciji prisustvovao je zaista zavidan broj, oko

400 učesnika, uposlenika u kompanijama iz BiH, ali i iz susjednih zemalja, koji se bave proizvodnjom toplinske izolacije fasadnih zidova, projektantskih i izvođačkih kuća, te samostalnih inženjera.

Ova, druga po redu, međunarodna naučno – stručna konferencija još jednom je okupila brojne stručnjake na jednom mjestu koji su imali mogućnost da razmjenu svoja

7

-vadrat

mK

znanja i iskustva u različitim oblastima inženjerstva. Pored razmjene znanja, SFERA 2016 otvorila je i mogućnosti za uspostavljanje međunarodne i domaće saradnje.

Zanimljiva tematika

Ovogodišnja tematika međunarodne naučno – stručne konferencije SFERA 2016: Oblikovanje i toplinska izolacija fasadnih zidova: tradicionalni i savremeni pristup nametnula se sama po sebi te zahvaljujući saradnji sa mnogobrojnim partnerima i ljudima iz struke, ona je svedena na ono za čim su upravo ti kojih se tiče izrazili želju i potrebu. O navedenome svjedoči sam uspjeh konferencije koja se održala između 3. i 4. novembra 2016. godine u „Intera“ Tehnološkom parku u Mostaru. U toku dvodnevnog programa konferencije stručnjaci i kompanije iz ovih oblasti mogli su slušati o inovacijama te se upoznati sa novinama i zahtjevima koje traži EU, a posebna pažnja i naglasak stavljeni su na energetsku efikasnost. Konferencija se sastojala iz dva dijela. U prvom dijelu su prezentovani naučni, pregledni i stručni radovi, a u drugom savremene tehnologije i proizvodi u domenu proizvodnje toplinskih izolacija te materijala za završnu oblogu fasadanih zidova.

Naglasak na energetsku efikasnost

Konferenciju je otvorio predsjednik Federacije BiH, Marinko Čavara koji je kazao kako ova konferencija govori o energetskoj efikasnosti, o onome što nas

8

-va

drat

mK

obavezuju svi sporazumi koji potpisujemo ka pristupanju EU integracijama.„Svi znamo da ova zemlja ne może da trpi ovoliki utrošak energije. Energiju moramo štedjeti, a to možemo učiniti na najbolji mogući način korištenjem znanstvenih spoznaja“, kazao je Čavara.

Govoreći o Eko sendvičima, prof.dr. Ljubomir Mišćević sa Arhitektonskog fakulteta Zagreb je poseban akcenat dao recikliranju građevinskog otpada kao jednom od uslova

Energetske zajednice koji trebaju ispuniti sve članice. Građevinski otpad kako je kazao se može ugraditi u nove presjeke.Tokom daljeg toka konferencije na temu "Legistativni osnov za pokretanje privrednog razvoja kroz energetsku efikasnost“ govorila je Jasmina Katica, ispred Odsjeka za energetsku efikasnost Federalnog ministarstva prostornog uređenja.Fond za zaštitu okoliša Federacija BiH je održao prezentaciju djelatnosti Fonda na temu energetske efikasnosti - opcije za finansiranje i implementirani projekti.

9

-vadrat

mK

Kroz konferenciju su se kroz dva dana prezentirali tradicionalni i savremeni pristupi i materijali za „utopljavanje“ i završnu obradu, njihove prednosti i uslovi za primjenu kao i mogućnosti za poboljšanjem.

U toku drugog dana konferencije, između ostaloga, održana je i prezentacija izgradnje studentskog paviljona, predstavljanje vodiča za energetsku efikasnost.Također održana je panel diskusija na temu konferencije,kao i izlaganje naučnih i stručnih radova, te odabir i proglašenje najboljeg studenstkog rada, čime je upriličeno i zatvaranje dvodnevne konferencije Sfera 2016.

Podrška sponzora i partnera

Druga Međunarodna naučno-stručna konferencija SFERA 2016: Oblikovanje i toplinska izolacija fasadnih zidova: tradicionalni i savremeni pristup svoj kvalitet i uspjeh može zahvaliti prvenstveno stalnoj podršci generalnog sponzora – firmu BAUMIT. Dalje, ništa od ovoga ne bi bilo moguće ni bez naših ostalih sponzora i partnera koji su nas odlučili podržati i svoje povjerenje staviti u nas. To su: Bautrend, Almy, Dugatehna, Bekament, EPS Laštro, Knauf, Knauf Insulation, Austrotherm, Njemačka privredna komora – AHK, Terrasit, Stamal, Fibran, Baldini Studio, Rockwool, Xella, Dessen te kompanija IGM. Počasni pokrovitelj konferencije je bio predsjednik Federacije BiH, Marinko Čavara. Pored gore navedenih, veliku potporu konferenciji pružili su Elitmedia, hotel Mostar, i brojni medijski partneri.

10

-va

drat

mK

Akcioni plan Strategije okoliša za 2016. godinu

Okončana procedura za dodjelu sredstava za sufinansiranje projekata iz Akcionog plana Strategije okoliša za 2016. godinuPoboljšanjem stanja okoliša (posebno popularizacija prirodnih ljepota i zaštićenih područja) stvaraju se preduvjeti za jačanje turističke ponude.

S obzirom da je nedavno, tačnije u prvoj polovini ovog mjeseca, okončana procedura za dodjelu sredstava za sufinansiranje projekata iz Akcionog plana Strategije okoliša za 2016. godinu, kontaktirali smo Federalno ministarstvo okoliša i turizma da bi saznali više o okončanju same procedure, ali i o tome šta Akcioni plan Strategije okoliša za 2016. godinu podrazumijeva te koji je njegov krajnji cilj. Šta su izjavili iz FMOIT za m-Kvadrat pročitajte u nastavku.

Ciljevi Akcionog plana Strategije okoliša za 2016. godinu

Akcioni plan Federalne strategije zaštite okoliša koji je urađen na period od deset godina (2008-20018) ima svoje kratkoročne, srednjeročne i dugoročne projekte i aktivnosti, sa obračunom potrebnih finansijskih sredstava i planiranim izvorom finansiranja (Budžeti FBiH i kantona, Fond za zaštitu okoliša FBiH, EU fondovi, drugi bilateralni izvori, GEF, krediti svjetske banke i dr. Za svaku budžetsku godinu planiraju se sredstva za realazaciju akcionog plana, u skladu sa procjenom prioriteta.„U 2016. godini, imali smo objavljen Javni poziv „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – Akcioni plan Strategije zaštite okoliša za 2016. godinu“, gdje su bila uključena četiri programa. Prvi program je bio za sufinansiranje projekata za izgradnju infrastrukture,

nabavku sredstava, opreme i postrojenja za upravljanje komunalnim otpadom na području Fedracije BiH. Drugi program je bio za podršku Regionalnim sanitarnim deponijama za upravljanje komunalnim otpadom u FBiH, treći program se odnosio na sufinansiranje projekata zaštite prirode u FBiH, dok se četvrti program odnosio na podršku dizanja svijesti o okolišu u FbiH“, navode iz FMOIT-a. Kako kažu, cilj gore prvog navedenog programa bio je provođenje Akcionog plana Federalne strategije zaštite okoliša (2008-2018.) i Federalnog plana upravljanja otpadom (2012.-2017.) pružanjem pomoći općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine za unaprjeđenje postojeće infrastrukture, nabavka opreme i postrojenja za upravljanje komunalnim otpadom, a sve u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom („Službene novine Federacije

BiH“, broj: 33/03 i 72/09) i Pravilnikom o sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadležni organ („Službene novine Federacije BiH“, broj: 09/05). Dalje navode kako upravljanje komunalnim otpadom podrazumjeva: uspostavu odgovarajuće infrastrukture za prikupljanje komunalnog otpada; selektiranje i selektivno prikupljanje komunalnog otpada; izgradnju reciklažnih dvorišta i recikliranje komunalnog otpada; proizvodnju goriva iz komunalnog otpada i odlaganje komunalnog otpada na okolišno prihvatljiv način na tehnički uređenim deponijama. Cilj drugog gore navedenog programa, kako kažu iz ovog ministarstva, bio je provođenje Akcionog plana Federalne strategije zaštite okoliša (2008-

11

-vadrat

mK

2018.) i Federalnog plana upravljanja otpadom (2012.-2017.) pružanjem pomoći uspostavljenim regionalnim sanitarnim deponijama otpada, odnosno regionalnim centrima za upravljanje otpadom u Federaciji Bosne i Hercegovine za razvoj infrastrukture, nabavku sredstava, opreme i postrojenja za upravljanje komunalnim otpadom. Cilj trećeg odnosnog programa bila je podrška uspostavljenim institucijama zaštićenih prirodnih područja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (spomenici prirode; parkovi prirode, zaštićeni pejsaži i dr., kao što su: Prokoško jezero, Konjuh, Blidinje, Hutovo Blato; Vrelo Bosne; Vodopad Skakavac; Bijambarska pećina, pećina Vjetrenica, Tajan i dr.). Dok je cilj četvrtog gore navedenog programa bio da se u sklopu realizacije Akcionog plana Federalne strategije zaštite okoliša (2008-2018) ostvari partnerski odnos i saradnja sa nevladinim organizacijama, uz kreiranje i podržavanje projekata kojima se propagira zaštita okoliša i podizanje svijesti građana o potrebi okolišno održivog ponašanja, smanjivanju zagađenja zraka, vode i tla, značaju zaštite prirode, biološke i pejsažne raznolikosti kao i vezano za upravljanje otpadom. „U tom cilju je potrebno uključivanje, što većeg broja građana kroz određene kampanje, edukativne i promotivne aktivnosti udruženja građana, te konkretne aktivnosti na terenu“, ističu iz FMOIT-a.

Projekti na koje se odnosi Akcioni plan Strategije okoliša za 2016. godinu

Kako su nam rekli iz FMOIT-a, budžet Fedracije BiH odobrio je sredstva za ovaj projekat u iznosu od 2.000.000,00 KM. Dalje su naveli kako svake godine zadnjih šest godina, uključujući i

2016. godinu ministarstvo planira sredstva te finansira projekte iz oblasti upravljanja otpadom, zaštite prirode te dizanje javne svijesti, što znači da se i u budućnosti imaju planovi finansiranja gore pomenutih projekata. Krajnji cilj projekta je, kako su kazali, unapređenje stanja okoliša kroz implementaciju mjera definiranih Akcionim planom.

Projekti na koje se odnosi ovaj plan podrazumijevaju: Sufinansiranje projekata za izgradnju infrastrukture, nabavku sredstava, opreme i postrojenja za upravljanje komunalnim otpadom na području Fedracije BiH, podrška Regionalnim sanitarnim deponijama za upravljanje komunalnim otpadom u FBiH, sufinansiranje projekata zaštite prirode u FBiH, te dizanja svijesti o okolišu u FBiH. Povodom sufinansiranja projekata za izgradnju infrastrukture, nabavke sredstava, opreme i postrojenja za upravljanjem komunalnim otpadom na području Federacije BiH, isti se odnosi na slijedeće općine: Općina Jajce - nabavka opreme i postrojenja za ekotretman komunalnog otpada na teritoriji općine Jajce; Općina Novi Travnik - nabavka opreme za selektivno prikupljanje otpada u Novom Travniku; Općina Donji Vakuf – nabavka autosmetljara za JKP „Gradina“ Donji Vakuf; Općina Kreševo – izgradnja komunalne infrastrukture; dovođenje el.energije i vodovodne mreže na deponiju Dubrave; Općina Foča-Ustikolina – reciklažno dvorište „Gavrić“; Općina Busovača – selektivno prikupljanje otpada na kućnom pragu, kante, kontejneri; Općina Čelić – nabavka oporeme za upravljanje komunalnim otpadom na području općine Čelić – presa za baliranje komunalnim otpadom; Općina Donji Vakuf – nabavka uređaja za pranje točkova kamiona; Općina Konjic – nabavka opreme, postrojenja za eko-turbo-termički tretman kokmpozitnog otpada; Općina Zavidovići – sanacija postojeće deponije komunalnog otpada općine Zavidovići i izgradnja pratećih sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu upravljanja otpadom; Općina Tešanj – unapređenje sistema odvojenog prikupljanja otpada u općini Tešanj; Općina Goražde – izgradnja infrastrukture – pristupni put do lokacije deponije „Trešnjica“; Općina Gračanica – nabavka kamiona

za odvoz selektivnog prikupljenog otpada.Povodom projekta podrške regionalnim sanitarnim deponijama za upravljanje komunalnim otpadom u Federaciji BiH, isti se odnosi na „Regionalnu deponiju Mošćanica“ d.o.o. Zenica – nadogradnja kaseta za odlaganje otpada druge faze na regionalnoj deponiji „Mošćanica“.

Stvaraju se preduvjeti za jačanje turističke ponude

Iz FMOIT-a istakli su kako se poboljšanjem stanja okoliša (posebno popularizacija prirodnih ljepota i zaštićenih područja) stvaraju se preduvjeti za jačanje turističke ponude. „Dugoročni je cilj u oblasti turizma, brendiranje naše zemlje kao jedinstvene turističke destinacije sa izgrađenom turističkom infrastrukturom, zemlje kao spoja ekologije, kulture, tradicije, inovativnosti i avanture, gdje turisti iz cijelog svijeta treba da je posjećuju zbog jedinstvene prirodne, kulturne i historijske znamenitosti“, navode iz ministarstva. Na pitanje, „Kada možemo očekivati početak realizacije ovih projekata?“, iz FMOIT- a su kazali sljedeće: „Sa korisnicima koji ispune uslove i kriterije za dodjelu sredstava, Federalno ministarstvo okoliša i turizma zaključit će ugovor o međusobnim pravima i obavezama u realizaciji projekata. Realizacija projekata može biti očekivana kada se izvrši alokacija Budžetskih sredstava“.

USkORO DONOŠENjE STRATEGijE APROkSiMACijE ZA ObLAST OkOLiŠA biH

Obzirom na stupanje na snagu SSP, neophodno je donošenje Strategije aproksimacije za oblast okoliša BiH. Ista jeste uslov za korištenje IPA sredstava za oblast okoliša. Usvajanjem strategije postavljaju se jasni okviri i vremenski okvir kooridniranog djelovanja svih institucija u oblasti okoliša na transpoziciji, implementaciji i provođenju obaveza u oblasti okoliša na način kako to funkcionira u Evropskoj uniji. Očekuje se usvajanje ovih dokumenata od strane Vijeća ministara BiH te donošenje planova implementacije ovih dokumenata od strane vlada entiteta i Brčko distrikta.

12

-va

drat

mK

Intervju Tihomir Rozić, arhitekt i voditelj ARS STUDIO R d.o.o. Mostar

ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU I PRIMJENA YTONG PROIZVODAU Bosni i Hercegovini više od 40% ukupnih energetskih potreba otpada na zgradarstvo i neophodno je obratiti posebnu pažnju na ovaj sektor, jer se tu nalaze i najveći potencijali za uštede. Energetska efikasnost u zgradarstvu ima utjecaj na smanjenje potrošnje svih oblika energije, na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, a uz duži životni vijek zgrade ima i veliki doprinos u zaštiti okoliša i smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš. Za krajnjeg korisnika najveća korist je smanjenje računa za grijanje, hlađenje i električnu energiju. Kako zbog globalnih tako i lokalnih razloga, cijene energije i energenata će i dalje rasti – što će se svakako odraziti na porast troškova života i stanovanja.

Tihomir Rozić, poznati arhitekta i voditelj arhitektonskog biroa ARS STUDIO R iz Mostara, iza kojeg su mnogi uspješno realizirani projekti, daje odgovore na sva bitna pitanja o energetskoj

efikasnosti u zgradarstvu u BiH, značaju pravilnog odabira građevinskih materijala i uštedama, te o osobenostima i prednostima YTONG proizvoda. Šta se tačno podrazumijeva pod pojmom eneregetske efikasnosti u zgradarstvu?

Definicija kaže da je energetska efikasnost suma isplaniranih i provedenih mjera, koja ima za cilj koristiti minimalne količine energije, ali tako da se sačuva razina udobnosti. Pojednostavljeno rečeno, to znači upotrebu manje količine energije za obavljanje istog posla. U zgradarstvu se te uštede odnose na grijanje ili hlađenje prostora te rasvjetu. Treba napomenuti da poboljšanje načina potrošnje energije ne znači samo primjenu tehničkih rješenja, rekao bih da se tu više radi o želji pojedinca odnosno društva da stvori dodanu vrijednost promjenom svijesti i promjenom nekih starih navika.

Koliko je energetska efikasnost u zgradarstvu zastupljena u BiH?

Zadnjih godina u BIH se puno govori o energetskoj efikasnosti. Uvedeno je energetsko certificiranje objekata, postoji i zakonska osnova i stručni pravilnici koji obrađuju ovo područje. To je prvi korak i nove mjere se uglavnom odnose na javne objekte. Prema našim zakonima nakon 2013. svaki javni objekt trebao bi biti energetski certificiran

i imati javno izložen certifikat o potrošnji energije. Nažalost, provedba ovih mjera na terenu nije baš zaživjela. Imamo seminare, edukaciju, dostupna je literatura, pripremaju se zakoni. Sve su to dobri počeci i priprema za terenski rad. Međutim, na terenu je situacija još uvijek dosta intertna. Sve se odvija previše sporo. Stambeni objekti u tom smislu još nisu obuhvaćeni. Iako pojam energetske efikasnosti u zgradarstvu postoji već odavno, kod nas je ta praksa relativno nova, ali u posljednje vrijeme ima svoj, možemo slobodno reći „procvat“. Koliko je zapravo praksa energetske efikasnosti u zgradarstvu u BiH zastupljena sada u odnosu na prije 10 godina?

Kao što sam rekao inicijativa u zakonodavnom smislu, još nije proširena na privatne objekte poput stambenih prostora, na način da se od investitora na razini izdavanja Građevinske ili Uporabne dozvole zahtijeva da ima energetsku karticu objekta. Rekao bih da u ovom slučaju najviše gubi krajnji korisnik prostora. Ako govorimo o stanogradnji, u nekim susjednim državama više ne možete kupiti stan bez energetske kartice, koja vam pruža uvid u potrošnju energije, a na osnovu koje možete procijeniti koliki će vam u budućnosti biti troškovi potrošnje energije. To je vrijedan podatak koji vam omogućuje bolju procjenu vrijednosti stana. Ovakav način omogućuje graditeljima da grade kvalitetnije, jer se kvalitet na neki način vrednuje kroz energetski certifikat. Tako sada i građanima postaje jasno ono što mi kao projektanti oduvijek znamo, dokazuje se da nešto što na početku izgleda skuplje, ako sagledamo kroz vrijeme eksploatacije, u konačnici zapravo postaje povoljnijom investicijom.

13

-vadrat

mK

Buduća energetski efikasna stambena zgrada u Mostaru ARS STUDIO R

Koji su na tržištu trenutno najrasprostranjeniji sistemi, a koji osiguravaju visok stepen energetske efikasnosti u zgradama?

Mi u zgradarstvu najviše govorimo o vanjskim ovojnicama objekata, sustavima grijanja i hlađenja, te korištenju energetski efikasne rasvjete. Znači za postići visok stupanj energetske efikasnosti u zgradi morate djelovati na više frontova, odnosno optimizirati sustav. Potrebno je, ovisno o lokaciji, pravilno odabrati sustav grijanja i hlađenja. Za Hercegovinu bi to svakako bila toplinska pumpa i dizalice topline, sustavi poput voda-voda, dok je u Bosni više prisutan plin. Za postići najbolje efekte zgrada bi morala biti toplinski izolirana, znači da ima kvalitetnu termofasadu, da li je to neka ventilirajuća fasada ili žbukana fasada etics sustava s kvalitetnim otvorima. Danas se puno govori o ral ugradnji otvora, pravilnom odabiru stakala, troslojnim staklima i sl. Led rasvjeta je postala standard. Znači, ne bih rekao da se radi generalno o najrasprostranjenijim sustavima, to je više kombinacija sustava za koju se projektant odlučuje ovisno o resursima lokacije. Treba pokušati maksimalno iskorisititi prirodne potencijale lokacije i pametno odabrati sustave.

Da li postoji razlika između energetski efikasnih sistema za nove i već postojeće zgrade?

Sigurno da postoji. Kod postojećih objekata vi možete djelovati isključivo sanacijski. Npr. kod stare škole zamijenit ćete otvore i pokušati unaprijediti postojeći sustav grijanja, možda ćete raditi neke intervencije na fasadi ako je to moguće i to je jedino što možete učiniti. Kad projektirate novi objekt onda idete s potpuno novog stajališta, gdje vam je jedan od ulaznih parametara energetska efikasnost i dostupnost novih sustava gradnje. Imate šansu pravilno odabrati sav građevni materijal, a ne samo fasadu i otvore, što je izuzetno važno.

Hotel Eden Mostar -rekonstrukcija i dogradnja, intervencije na fasadi i unapređenje raspoloživih sustava ARS STUDIO R

Sportski centar Arena Mostar-novi sustavi gradnje sa parametrima energetske efikasnosti ARS STUDIO R

Koji su su to primarni uvjeti koji moraju biti ispoštovani da bi jedna zgrada dobila epitet energetski efikasne zgrade?

Rekao bih da je to prije svega ugodan osjećaj i doživljaj u prostoru, osvijetljenje, suhoća, ventiliranost, prozračnost, toplina. Znate, za mene nije dovoljno da zgrada ima 'papir' da je energetski efikasna, najvažnije je da ona u stvarnosti tako funkcionira.

Arena centar Mostar-ugodan prostor za djecu ARS STUDIO R

Poznato je da je energetski efikasna gradnja u startu skuplja od tradicionalne gradnje. Koliko je ona zapravo skuplja i kroz koji vremenski period se može očekivati povrat uloženog novca, konkretno kada je u pitanju ušteda na električnoj energiji?

Na ovo pitanje ne mogu vam dati jednoznačan odogovor. Opet sve ovisi o lokaciji, vrsti energenta, načinu eksploatacije. Nažalost malo je statističkih podataka prikupljenih na terenu koji nam mogu dati približno precizan uvid u stvarno stanje stvari, jer kod nas energetsko certificiranje još nije potpuno zaživjelo. Moja je procjena da je to za stambene objekte nekih 30%, a da je povrat investicije za fasade i otvore kroz grijanje i hlađenje oko 5 godina, dok je za led rasvjetu nešto duži, možda nekih 7-8 godina.

Koji su trenutno najveći parametri uštede koja se može ostvariti, a koji su minimalni?

Najviše se može uštedjeti pravilnim odabirom građevinskog materijala u smislu odabira kvalitetnog građevinskog materijala za zidanje vanjskih ovojnica zgrade, te fasade i otvora. Tek nakon toga sustavi grijanja i hlađenja i rasvjete se mogu optimizirati na pravilan rad.

14

-va

drat

mK

Da li bi možda za naše čitatelje mogli navesti neki konkretan primjer?

Mogu reći da smo prije nekoliko godina projektirali pametnu zgradu s inteligentnim upravljanjem. Riječ je o upravnoj zgradi tvrtke Feal iz Širokog Brijega. To je zgrada kojom upravlja KNX sustav koji uvezuje grijanje, hlađenje, rasvjetu i sam se podešava putem male meteorološke stanice smještene na vrhu zgrade. Znači kad je oblačno, svjetlost se u uredima samostalno pojačava, grijanje se automatski dozira na potrebnu temperaturu, kad kiša pada prozor se zatvara itd. Naravno, preduvjet za efikasan rad ovakvog sustava je izuzetno kvalitetna vanjska ovojnica zgrade koja onemogućuje nagle promjene i nagli pad temperature u prostorijama. Kao što sam već rekao, uvijek je riječ o pravilnom kombiniranju elemenata.

Upravna zgrada Feal Široki Brijeg – pametna zgrada sa KNX sustavom ARS STUDIO R

Koje su to osnovne karakteristike i prednosti YTONG robne marke u energetski efikasnom smislu?

Brojne su prednosti YTONG proizvoda. Osim one najuočljivije da je to kvalitetan proizvod,vrlo dobrih toplinskih karakteristika, moramo naglasiti da je to proizvod koji nije zapaljiv i koji ima izuzetna svojstva akustičnog izolatora. Naime, danas se sve više govori o negativnim utjecajima buke, posebno za kvalitetu življenja ljudi u gradovima. Buka je postala jedan od značajnih faktora pada efikasnosti u radu ljudi, ona loše utječe na zdravlje, a sveprisutna je, ne možemo je više eliminirati iz svakodnevnog života. U tom smislu, ako na startu kroz građevinski materijal možete spriječiti prodor buke iz vanjskog prostora ili susjednog stana, učinili ste veliku stvar za svakodnevni život i aktivnost pojedinca. Isto tako, svjedoci smo nove europske regulative koja zabranjuje upotrebu EPSa na fasadama iznad 12 m visine, dok su alternativni materijali na našem tržištu manje prisutni zbog svoje cijene. Tu je YTONG zbog svojih toplinskih svojstava, svoje negorivosti i male specifične težine idealan materijal za gradnju zgrada s većim brojem etaža.

Xella BH d.o.o. iz Tuzle proizvodi i prodaje YTONG, koji je na bh. tržištu kao potpuno nepoznati proizvod predstavila oficijelno u martu 2009. YTONG je naišao na veliki odjek kod arhitekata, velikih i malih investitora, građevinskih kompanija i drugih kupaca. Sa ponuđenim kvalitetom i inovacijama Xella BH postavlja nove građevinske standarde u Bosni i Hercegovini. Tema “gradnja” se već uveliko definira YTONG građevinskim materijalom.

15

-vadrat

mK

Sportski centar ArenaLokacija: MostarGodina izgradnje:2016P=4.548,80m2

Ataco poslovni objekt Široki BrijegLokacija: Široki BrijegGodina izgradnje: izgradnja u tijeku, završetak izgradnje očekuje se početkom 2017.P=3.132, 00m2

Stambena zgradaLokacija: MostarIdejno rješenje, čeka se izdavanje urb-teh. uvjetaP=1.720,00m2

Hotel Eden rekonstrukcija i dogradnjaLokacija: MostarGodina izgradnje: 2015Dogradnja P=2.400,00m2

16

-va

drat

mK

Časopis “M-Kvadrat” ima najbolju pokrivenost u građevinskoj industriji Bosne i Heregovine.

m Kvadrat-

REDAkCijA

DiREkTORiCA i GLAVNA UREDNiCA

Naida Memić

iZVRŠNA UREDNiCA

Naida Ćenan Čevra

MARkETiNG

Lana Puzić

iZDAVAČ

Sfera d.o.o. MostarHusnije Repca 55, Mostartel/fax: +387 36 557 990

+387 36 578 29

e-mail: naida.memic@sfera.banaida.cenan@sfera.bamarketing@sfera.ba

www.m-kvadrat.ba

POSLOVNi MAGAZiN O GRAđEViNARSTVU i ARHiTEkTURi

Časopis „M-Kvadrat„ već sedmu godinu na najdirektniji i najadekvatniji način pruža neophodne informacije svim poduzećima i svim profesionalcima koji posluju u domenu građevinske industrije.

Časopis izlazi jedanput mjesečno, distribuira se direktno putem pošte firmama na području BiH, Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Ukoliko ste zainteresirani i želite se pretplatiti na časopis „M-Kvadrat“, kontaktirajte nas na naše telefone: 036/578-259, 036/557-990 ili na e-mail adresu martina@sfera.ba

Godišnja pretplata na časopis iznosi 72,00 kM

Sa zadovoljstvom Vas pozivamo da skupa sa nama učestvujete u kreiranju časopisa na način da objavljujete naučne članke kao i Vaše projekte iz područja koja časopis obrađuje.

m Kvadrat-

1

-vadrat

mK

m Kvadrat-Stručni časopis za građevinarstvo i arhitekturu ■ Broj 90 ■ April/ Travanj 2016. Cijena 7 KM, 5 Eura

Stru

čni č

asop

is za

gra

đevi

nars

tvo i

arhi

tekt

uru

■ B

roj 9

0 ■ A

pril/

trav

anj 2

016

Časopis “M-Kvadrat” je jedini časopis u o građevinarstvu koji ne čeka da bude kupljen, on direktno stiže na vašu adresu.

1

-vadrat

mK

m Kvadrat-Stručni časopis za građevinarstvo i arhitekturu ■ Broj 95 ■ Septembar / Rujan 2016. Cijena 7 KM, 5 Eura

Stru

čni č

asop

is za

gra

đevi

nars

tvo i

arhi

tekt

uru

■ B

roj 9

5 ■ S

epte

mba

r / R

ujan

201

6

1

-vadrat

mK

m Kvadrat-Stručni časopis za građevinarstvo i arhitekturu ■ Broj 94 ■ Avgust / Kolovoz 2016. Cijena 7 KM, 5 Eura

Stru

čni č

asop

is za

gra

đevi

nars

tvo i

arhi

tekt

uru

■ B

roj 9

4 ■ A

vgus

t/Kol

ovoz

201

6

17

-vadrat

mK

18

-va

drat

mK

Dešavanja

U organizaciji BH predstavnika proizvođača opreme “Herz”, “Grundfos” i “Vaillant” održani 10. “DANI PROJEKTANATA” na JahoriniDeseto jubilarno okupljanje na “Danima projektanata” je ponovo pokazalo kolika je potreba i želja inžinjera i projektanata mašinske struke da zadrže korak sa novim rješenjima i dostignućima tehnike u svom svakodnevnom radu

U organizaciji BH predstavnika renomiranih proizvođača opreme za klimatizaciju, grijanje i snabdijevanje vodom “Herz”, “Grundfos” i “Vaillant” 03. i 04.11.2016. godine su na Jahorini, u hotelu “Termag”, održani deseti, jubilarni “Dani Projektanata”. Na dvodnevnom seminaru preko 70 učesnika iz cijele BiH upoznalo se sa novitetima iz proizvodnih asortimana navedenih proizvođača, kao i savremenim rješenjima i trendovima iz oblasti termotehnike.Svečani skup su otvorili Petar Jelić – direktor Herz d.o.o., Nenad Lehpaner – direktor Grundfos d.o.o. i Semir Botić – direktor Vaillant d.o.o., koji su se svim gostima u ime organizatora zahvalili na dolasku.

Prezentacije firmi “Herz”, “Grundfos” i “Vaillant”

Firma “Herz” ove godine obilježava 120 godina od osnivanja. Tom prilikom je prikazan i kratki film o razvoju i istoriji firme, a Petar Jelić je nakon toga održao predavanje o kotlovima koji kao energent koriste drvnu biomasu – sječku i pelet.

O primjeni regulacionih ventila u sistemima grijanja, kao i uređajima koji će kod starijih, klasičnih sistema dvocijevnog grijanja omogućiti mjerenje i naplatu toplote prema utrošku govorila je Sabrina Srkalović, inžinjer iz tehničke podrške “Herz” Sarajevo.

19

-vadrat

mK

Nedim Ićindić, prodajni inžinjer iz predstavništva “Grundfos” Sarajevo, predstavio je primjenu pumpi sa promjenjivim protokom u sistemima za recirkulaciju potrošne tople vode. Promjena broja obrtaja i protoka u zavisnosti od temperature vode dovodi do još većih ušteda električne energije. Takođe, gospodin Ićindić je demonstirao i korištenje najnovijeg softvera za izbor cirkulacionih pumpi.

Admir Delalić, voditelj tehničkog odjela “Vaillant”- a u BiH, govorio je o novom sistemu zagrijavanja tople vode preko solarnih kolektora, tzv. “drain back”. Naime, “Vaillant” kao renomirani proizvođač opreme za grijanje je jedini proizvođač koji je napravio sistem “drain back”, koji povećava efikasnost kod eksploatacije te produžava vijek trajanja same opreme. Voditelj tehničkog odjela “Vaillant”-a u Zagrebu, Dalibor Crnić, predstavio je mogućnost novih upravljačkih automatika koje, ne samo da prate napredak tehnologije, nego i uspostavljaju nove standarde u sistemima daljinskog upravljanja, kako za korisnike, tako i za nadzor uređaja od strane ovlaštenih servisa.

Skupu se obratio i inžinjer Ljubiša Tanić iz preduzeća “Grijanjeinvest”

Pored odličnih predavanja organizatora, na njihovu molbu, skupu se obratio i inžinjer Ljubiša Tanić iz preduzeća “Grijanjeinvest”, koji je kroz konkretne primjere ukazao na izazove sa kojima se projektanti i izvođači susreću u praksi te dao nekoliko preporuka za njihovo prevazilaženje. Svojim izlaganjem je potakao zanimljivu stručnu diskusiju među kolegama projektantima. “Nadamo se da ćemo u idućim godinama, pored stručnih prezentacija, imati još više prostora za ovakvu razmjenu iskustava iz struke”, istakli su organizatori.

Deseto jubilarno okupljanje na “Danima projektanata” je ponovo pokazalo kolika je potreba i želja inžinjera i projektanata mašinske struke da zadrže korak sa novim rješenjima i dostignućima tehnike u svom svakodnevnom radu. Uz stručno usavršavanje svi učesnici su imali prilike za razonodu i opuštanje, a ni ovaj put nije izostala tradicionalna zabava u restoranu “Koliba”.

20

-va

drat

mK

BAUMIT - ZDRAV ŽIVOTMoj malter - moj regulator vlažnosti

90 % našeg vremena provodimo u zatvorenom prostoru. Zbog toga kvalitet zraka u prostorijama ima veoma važnu ulogu za naše zdravlje - trebalo bi da bude ugodne temperature bez štetnih materija, niti previše suh niti previše vlažan. Upravo je to ono što nam omogućava pravilno odabran malter, iako o tome ne razmišljamo puno prilikom gradnje.

Osnovni kriteriji kvalitete vazduha u prostorijima su: vlažnost vazduha, čistoća i temperatura.

Vazduh je naša najvažnija hrana!

Da li ste znali da čovjek dnevno udahne do 13,5 kg sobnog vazduha. Zbog toga je kvalitet zraka u prostorijama od suštinskog značaja za naše zdravlje i za ugodan osjećaj.

Zdrav zrak u prostoriji – zdravo življenje

Osnovni kriteriji kvaliteta vazduha u prostorijima su: vlažnost vazduha, čistoća i temperatura.Baumit je razvio grupu proizvoda pod imenom KLIMA, maltere koji su regulatori vlažnosti, mineralni i bez toksina i paropropusni.

Sa KlimaPutz S malterom to je moguće!!

Baumit KlimaPutz S tokom cijele godine čini vašu sobnu klimu zdravom i ugodnom, djelujući kao regulator vlažnosti.Djelujući kao regulator vlažnosti uvijek pruža uravnoteženu sobnu klimu – čisto mineralni bez toksina.Paropropusnošću zidne površine, višak vodene pare biti će brzo upijen i jednako otpušten. Time se kod previsoke vlažnosti vazduha smanjuje opasnost od pojave plijesni a kod niske vlažanosti vazduha se smanjuje rizik od infekcije!

21

-vadrat

mK

BAUMIT - ZDRAV ŽIVOTMoj malter - moj regulator vlažnosti

Regulator vlažnosti: Baumit KlimaPutz S

U poređenju sa konvencionalnim malterima Baumit Klima- Putz S prema potrebi u kratkom vremenu preuzima višak vlage i ravnomjerno je odpušta. To obezbjeđuje mikroporozna struktura maltera.

Rezultati ispitivanja su pokazali da se na sobnoj temperaturi između 18 i 25° C i pri relativnj vlažnosti od 35 do 75% osjećamo najugodnije. Previše suh zrak u prostorijama je jako opterećen finom prašinom i povećava rizik od infekcija gripe. Kod previsoke vlažnosti zraka, dolazi do kondenzacije a time i uslovi za pojavu plijesni.

Čisto mineralni i bez toksina: Baumit KlimaPutz S

Baumit KlimaPutz S je krečni – lagani malter. Kao rezultat visoke ph- vrijednosti kreča (12 - 13) ima osobinu da umanjuje pojavu plijesni i da je antibakterijski. Certificiran je u skladu sa smjernicama 1 natur plusa, čisto mineralni i bez toksina.

Prozračan: Baumit KlimaPutz S

Baumit KlimaPutz S i upotpunjena paleta Baumit Klima – proizvoda su paropropusni. Baumit KlimaPutz S preuzima 3-4 puta više vlažnosti od

konvencionalnih gipsanih maltera te je polako i ravnomjerno je ponovo otpušta u prostorije.

Dodatne informacije potrazite na www.baumit.ba, ili na beplatnoj info liniji 080 02 02 12. Baumit d.o.o.

22

-va

drat

mK

Dešavanja

Svečano otvorena obnovljena kino sala vrijedna gotovo 300 hiljada euraU prisustvu predstavnika Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNESCO, Ambasade Republike Francuske u Bosni i Hercegovini, Francuskog Instituta koji djeluje pri francuskoj ambasadi u BiH, predstavnika političkog, privrednog, vjerskog i društvenog života Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Zeničko – dobojskog kantona i Općine, u Maglaju je otvorena obnovljena kino sala Doma kulture „Edhem Mulabdić“. „Obnovljena kino sala pokazuje da je kultura neuništiva, da se uvijek izdigne iznad svih nedaća i da je njena snaga za postojanje jednog društva neoboriva. Maglajlije su posljednje dvije godine s nestrpljenjem očekivale da ovaj prostor u kojem se održavaju kino projekcije, pozorišne ili kazališne predstave, koncerti i svi važniji događaji za ovaj grad, otvori svoja vrata“, naglasila je Rašida Muhić, direktorica Doma kulture „Edhem Mulabdić“, te dodala : „ U noći kada će poplava razoriti Maglaj i salu u kojoj se sada nalazimo, 14. maja 2014.godine, upravo ovdje se održavao koncert bosanskohercegovačkog benda Divanhana - koji njeguje ne samo urbanu tradicionalnu muziku naše zemlje već i tradicionalnu muziku zemalja Balkana. Podivljaja rijeka Bosna uništila je kino salu. U potpunosti. Ostao je pustoš, tuga i očaj. Da je ovaj prostor itekako potreban Maglajlijama uvidjeli su i istinski prijatelji Maglaja“.U maju 2014.godine Maglaj je u potpunosti uništen. Razoreni su domovi, privreda, Dom zdravlja, osnovne i srednje škole, sportska dvorana, vrtić, biblioteka, putevi, parkovi, dječija igrališta, mostovi...Danas kada prođete ovim malim gradom rijetko ćete gdje vidjeti posljedice razorne poplave. Zahvaljujući međunarodnim i domaćim organizacijama i institucijama štete od razorne poplave su skoro u potpunosti sanirane. Riječi zahvalnosti dragim prijateljima Maglaja i Maglajlija uputio je prvi čovjek općine Maglaj – Mehmed Mustabašić. „Danas Maglajlijama na upotrebu i korištenje predajemo objekat vrijedan gotovo 300 hiljada eura. Reprezentativan prostor koji treba da služi zbližavanju ljudi, promociji kulture i jedinstva u različitosti po čemu je ovo mjesto i poznato. Iskrenu zahvalnost dugujemo francuskom narodu. Koristim se prilikom da nas podsjetim da je poplava iz maja 2014. godine razorila Maglaj. Uništila. Opustošila. To najbolje govori podatak da su štete procijenjene na 100 miliona eura. Još uvijek se Maglaj oporavlja, ali zahvaljujući dobrim ljudima širom planete, međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama dosta toga je obnovljeno“, rekao je Mustabašić.Ambasadorica Republike Francuske u Bosni i Hercegovini, Claire Bodonyi ponosna je na dosadašnji rad i konačan izgled obnovljenog objekta.

"Zajedno sa UNESCO odlučili smo da radimo na obnovi kulturnih objekata, jer kultura ne prestaje nego ostaje i preživljava u svim uslovima. Pomogli smo obnovu ovog objekta i da znate da će ona biti jedna od najmodernijih u Bosni i Hercegovini. Pred vama je mnogo dobrih filmova. Gotovo milion eura uloženo je u obnovu kino sala u Maglaju i Šamcu te dobojske biblioteke. Narod Republike Francuske još jednom je pokazao saosjećajnost i solidarnost sa narodima Bosne i Hercegovine." , ponosno je istakla ambasadorica Claire Bodonyi.Prisutnima se obratila i Ana Luiza Thompson-Flores, direktorica Regionalnog ureda UNESCO-a za Europu sa sjedištem u Veneciji. Prigodan muzički program za ovaj svečani događaj priredio je Kamerni sastav nastavnika Paralelne osnovne muzičke škole Maglaj: Medina Kavazović, Amila Muharemović, Erna Telalović, Eldin Karahodža, Amna Kaknjo, Sanela Porčić, Esena Ruvić, Almir Ganić i Amna Husejnagić.U znak zahvalnosti i sjećanja na ovaj dan, direktorica Muhić i načelnik Mustabašić donatorima su uručili prigodne poklone – slike sa motivima Maglaja, akademske umjetnice Admire Bradarić.Upriličena je i projekcija francuskog filma „Želim biti glumica“ (Je veux etre actrice) te otvaranje izložbe fotografija francuskog fotografa Albana Lecuyera.

23

-vadrat

mK

STAMBENO POSLOVNI OBJEKAT “SARAJEVO WAVES” NAGRADA ZA REALIZACIJU 2015 - ASOCIJACIJA ARHITEKATA U BiH

Odgovorni projektanti: Kenan Brčkalija d.i.a, Adnan Harambašić siv.ark.mnalProjektanti saradnici: Amer Sadiković d.i.a, Hana Kevilj d.i., Asmir Šabić d.i.a, Merdžana Mujkanović d.i.a, Sanja Vrzić d.i.aFotografije: Anida Krečo d.i.a.

Projekat

Prostor koji ima mogućnost da mijenja svoj karakter

Rezidencijalna zgrada "Sarajevo Waves" nalazi se u sarajevskom prigradskom naselju Otes gdje ne postoji urbana gustina centra grada kao ni raskošna i otvorena priroda karakteristična za seoska naselja. "Sarajevo Waves" pokušava kombinirati kvalitete jednog i drugog i pretočiti ih u jedinstven arhitektonski izraz.Vođeni ovom premisom pokušali smo da stvorimo prostor koji je tranzicijski iz javnog u privatni i u zavisnosti od načina korištenja ima mogućnost da mijenja svoj karakter. Tako da krov natkrivenog parkinga postaje zajednička i dijelom zelena terasa koja je ujedno i podest prema terenu za viši dio objekta.

Ukoliko bismo objekat istrgnuli iz konteksta on bi imao gustinu koja odgovara gradskom centru sa dodanim vrijednostima stanovanja u kući ili u predgrađu. U tom smislu svaki stan je dobio terasu duž čitave fasade, te na taj način svaki od stanova dobiva svoju privatnu avliju/viseći vrt sa sjajnim vizurama. Ovim smo postigli da se stan u ljetnom period može proširiti, “da se život može prenijeti u avliju”, te se svaki povećava za skoro jednu polovinu svoje površine što mu daje jedinstven kvalitet stanovanja posebno kod stanova manje kvadrature.Organski izraz avlije te prirodno vijuganje rijeke preneseno je u arhitektonski izraz, te na jedan apstraktan način pokušava da stvori dijalog sa prirodom u neposrednoj okolini. Pored individualnih, privatnih otvorenih prostora i krov objekta je ozelenjen I proteže se na dvije različite etaže te služi stanarima

24

-va

drat

mK

zgrade kao zajednički polujavni prostor.

Savremeni i bezvremenski izraz

Apstraktna, valovita bjelina betona u kontrastu je sa rafiniranosti i toplinom drvene obloge povučenog dijela fasade i pojačava taj dijalog. Materijal vanjske fasade ujedno odražava kvalitet unutrašnjeg prostora, ali i nosi jedinstven i prepoznatljiv identitet.

Jednostavna forma, kolorit i materijali, daju objektu "Sarajevo Waves" savremeni i bezvremenski izraz. Obzirom da je ovo prva od zgrada budućeg bloka i cjelokupnog područja, ona nastoji da najavi ambicije kako samog investitora tako i nas projektanata.Generalna graditeljska praksa u proteklih dvadeset godina u Sarajevu, pretrpjela je najgore posljedice koje su proizašle iz socio-ekonomskog stanja države u tranziciji, što podrazumjeva neodrživost na gotovo svim razinama, od urbanog planiranja do individualnog stanovanja. Objektom Sarajevo Waves težili smo postavljanju standarda primjerenih prostoru za život. Stoga svi stanovi imaju maksimalnu

moguću insolaciju, optimizirajući na taj način ostale izvore energije. Svi materijali, uključujući prozore, podove, keramiku, termičku i zvučnu izolaciju su najbolje kvalitete, što takođe doprinosi ukupnom kvalitetu života i smanjuje negativni učinak na okolinu

Objekat je opremljen savremenim sistemima potrebnih instalacija koje omogućavaju lokalnu kontrolu i regulaciju. Takođe, prostori za život su organizovani tako da ih je moguće koristiti kroz različite periode u životu čovjeka. Četrdeset i devet stanova raspoređeno je kroz šest spratova u jednom krilu lamele i sedam spratova u drugom. Njihova površina kreće se od 64m2 do 104m2, skupa sa 54 parking mjesta smještenih u natkrivenom parkingu. Dio prizemlja orijentisanog ka ulici zauzimaju poslovni prostori različitih kvadratura, dok je dio koji pripada dvorištu rezervisan za stambene jedinice sa pripadajućim baštama.

Projektom "Sarajevo Waves" pokušali smo pronaći odgovor na pitanje: Kako graditi u predgrađu te postaviti standarde kao i jasan arhitektonski izraz i smijernice za buduću urbanizaciju i urbanu kompoziciju.

25

-vadrat

mK

26

-va

drat

mK

Terrasit toplinske izolacije

UGODAN ŽIVOTNI PROSTORToplinske izolacije se izrađuju u skladu s najnovijim zahtjevima i pod stalnim laboratorijskim nadzorom, s ciljem stvaranja ugodne topline doma i održavanja zdravog okoliša.

Terrasit Insulation je postao ime koji predstavlja kvalitetu i tradiciju. Vizija ove firme je postati vodeći ponuđać proizvodnog programa toplinskih izolacija, hidroizolacija, podnog grijanja i ambalaže na tržištima srednje i jugoistočne Evrope za ciljne grupe trgovačkih kuća, građevinskih kompanija, završnih radova u graditeljstvu (krovopokrivači, fasaderi, podopolagači, izvođači mašinskih radova i industrije).

Sa specijaliziranom ponudom, kvalitetnom uslugom, razvojem proizvoda i konkurentnim cijenama, Terrasit Insulation namjerava povećati tržišni udjel na segmentu prodaje toplinskih izolacija, podnog grijanja te programa ambalaže. „Prepoznatljivost ćemo jačati prije svega kroz osobni, profesionalni i stručni pristup prema svim našim poslovnim partnerima“, ističu iz ove firme.

Toplinska izolacija poda

Kroz ove tekstove vas želimo upoznati s osnovnim podacima o našm toplinsko izolacijskim proizvodima i aplikativnim rješenjima. Navodimo ih s ciljem postizanja optimalnih rezultata. Svjesni smo da svaka zgrada ima svoje specifičnosti, koje nismo mogli predvidjeti, zbog toga preporučujemo da podrobnije informacije potražite na našoj web stranici www.terrasit.com, odnosno, da nas kontaktirate na E-mail: kontakt@terrasit.com Biti će nam drago da Vam možemo pomoći. U nastavku pogledajte neke od primjere toplinske izolacije poda sa Terrasit Insulation toplinskom izolacijom.

27

-vadrat

mKPod s prigušivanjem udarnog zvuka

do 29 dbOpterećenje do 600 kg/m21. Estrih ≥75 kg/m22. EPS T 33/30,3. TERRASIT EPS 100, između instalacija sa EPS GRANULAMA4. AB ploča5. STIROTRAK - Rubna traka

Pod s prigušivanjem udarnog zvuka do 26 dbOpterećenje do 1000 kg/m21. Estrih ≥75 kg/m22. TERRASIT EPS T 22/20, 3. AB ploča4. Izolacija ispod negrijanog prostora, napr. TERRASIT EPS GRAFIT5. STIROTRAK - Rubna traka

Pod s izolacijom laganog betona sa EPS GRANULAMA1. Estrih ≥75 kg/m22. TERRASIT EPS T3. EPS GRANULE, ρ = 200 kg/m3, zaliven instalacijski sloj s laganim izolacijskim betonom (λ= 0,045 W/mK)4. Izolacija ispod negrijanog prostora, napr. TERRASIT F EPS GRAFIT5. STIROTRAK - Rubna traka

Sanacija drvenog stropa s laganimpodom sa EPS GRANULAMA1. Laminat ili lamelirani parket slobodno položen2. EPS GRANULE, ρ= 300 kg/m 3, lagani beton armiran armaturnom mrežom, debljine ≥8 cm (ca25 kg/m2), prema potrebi izravnavanje površine s mortom i ugrađenom alkalno otpornom staklenom mrežicom.3. Paropropusni, razdjelni sloj od filca 300 g/m24. STIROTRAK - Rubna traka

Pod na tluStambene i poslovne zgrade1. Estrih2. TERRASIT EPS 100 ili TERRASIT EPS 150 – kod debljina izolacije iznad 20 cm, (Nisko energetske zgrade)3. TERRASIT EPS, lagani beton sa EPS GRANULAMA (λ= 0,065 W/mK), sloj između instalacija4. Hidroizolacija IZOTEKT T4 plus5. STIROTRAK - Rubna traka6. TERRASIT EPS GRANULA Nasip u prvom redu zida, za smanjenje utjecaja toplinskog mosta

Pod s povećanim opterećenjemGaraže, kotlovnice, industrijski podovi1. Estrih (iznad 7cm)2. TERRASIT EPS 150 (ravnomjerno opterećenje do 3000 kg)3. Hidroizolacija IZOTEKT T4 plus4. STIROTRAK - Rubna traka

Lagani izolacijski pod EPS GRANULEAdaptacija podova s ograničenim visinama1. Završna obloga (keramika, laminat)2. EPS GRANULE, ρ= 300 kg/m3, armirani lagani beton, debljine ≥6 cm, min. 3 cm iznad instalacija3. Hidroizolacija IZOTEKT T4 plus4. STIROTRAK - Rubna traka

Sanacija betonskog poda – povećana izolacijska moć1. Estrih2. TERRASIT EPS 200 (0,034 W/Mk)3. Hidroizolacija IZOTEKT T4 plus4. STIROTRAK - Rubna traka

28

-va

drat

mK

Dešavanja

Završena prva faza izgradnje tunela KaraulaRadovi na probijanju tunela Karaula započeli su u augustu 2014. godine, a probijen je u januaru 2015. Vrijednost projekta je 24,2 miliona KM.

Tunel Karaula, najznačajniji objekat u sklopu rekonstrukcije ceste M-18, dionica Kladanj – Paklenik, je

dužine 902m i kopao se uporedo sa obje strane (ulazni portal u općini Olovo, te izlazni portal u općini Kladanj), a istovremeno su vršeni i radovi na izgradnji evakuacionog tunela dužine 435m. Radovi na bušenju tunela su počeli u augustu prošle godine, a isti su se odvijali 24 sata na dan, 7 dana u sedmici, dok je za potrebe gradilišta angažovano između 80-120 radnika.Tunel Karaula na magistralnoj cesti M-18, dionica Kladanj-Podpaklenik 27. septembra ove godine pušten je u promet. Kako je za medije izjavio direktor JP Ceste Federacije BiH Ljubo Pravdić, radi se o prvoj fazi, te predstoje i aktivnosti u okviru druge faze. Zahvaljujući izgradnji tunela i nove dionice, putovanje između Sarajeva i Tuzle bit će kraće za oko tri kilometra. Ono što je za vozače najbitnije, jeste da ubuduće neće morati voziti preko prevoja Karaula jer je novi put spušten za oko 100 metara nadmorske visine.

kako je teklo prokopavanje tunela karaula

Dužina tunela Karaula je 902 metara, a njegov proboj su izvršili kompanije Strabag AG Austrija u partnerstvu sa domaćom firmom Entea d.o.o. Sarajevo. Radi se o jednom od najdužih tunela na magistralnim cestama u BiH u koji je ugrađena savremena oprema. Ukupna dužina projektovane trase je 4.246 metara, a čine je četiri mosta ukupne dužine 675 metara, tunel Karaula dužine 902 metra i 2.669 metara ceste.

Kako saznajemo iz firme Entea d.o.o. Sarajevo, u toku iskopa tunela, izvođači su se susreli sa promjenljivom

geologijom, raspucalim masivom te visokim stepenom procjednih voda koje karakterišu ovo područje, što im je prouzrokovalo brojne otežane okolnosti i neujednačenu dinamiku radova. „Zbog svega navedenog, bili smo primorani konstantno vršiti dodatno osiguranje stjenske mase podgradom sa primarnom oblogom, te svakodnevno prilagođavati metodologiju i tehnologiju izvođenja radova“, navode iz firme Entea d.o.o.. Uprkos brojnim poteškoćama koji su se u toku iskopa tunela našli pred njima, izvođači su uspjeli uspješno završiti projekat, te savladati najteži izazov na putnom pravcu koji povezuje dva najveća centra u BiH – Tuzlu i Sarajevo.Poseban značaj projektu Kladanj -

Paklenik daje činjenica da se na tom dijelu magistralnog puta u posljednjih 50 godina vrlo malo uradilo na modernizaciji i rekonstrukciji, što je vozačima stvaralo otežane uslove za vožnju, naročito u zimskom periodu kada je navedeni putni pravac zbog poledice i snijega često zatvaran.

„Izgradnja projekta dionice Kladanj – Paklenik će umnogome doprinijeti skraćenju puta između Tuzle i Sarajeva te omogućiti brži, lakši i sigurniji protok ljudi i roba, obzirom da vozači praktično više neće imati problema u savladavanju prevoja Karaula koji se nalazi na 910m nadmorske visine“, dodaju iz firme Entea do.o. Sarajevo.

29

-vadrat

mK

30

-va

drat

mK

Predstavljamo

OBNOVA FASADE VIŠESTAMBENE ZGRADEPovećanje energetske učinkovitosti izolacijom od kamene vune Knauf Insulation

jedna od brojnih velikih višestambenih zgrada u Rijeci koje su u potpunosti obnovile svoju fasadu je i ona u ulici dr.

Zdravka Kučića 3 gdje je energetski-efikasna fasada s izolacijom od kamene vune zamijenila dotrajalu i oštećenu bez dostatne izolacije. Obnova fasade zgradi je donijela ne samo estetsku sanaciju, već i puno bitnije - poboljšanje uvjeta boravka u stanovima te povećanje energetske učinkovitosti cijele zgrade.Cijeli projekt nije se dogodio slučajno i pomno je planiran. Najveća zasluga za njegovu realizaciju svakako pripada predstavniku stanara zgrade koji je uspio je sa stanarima dogovoriti povećanje iznosa pričuve namjenski za obnovu fasade. Kroz proteklo se vrijeme na taj način skupilo dosta novaca na koji su dodali i onaj od dobivenog kredita u banci koja je prepoznala vrijednost projekta i osigurala povoljne uvjete kreditiranja. Sve to pratila je i edukacija svih stanara koji su bili upoznati s dobrobitima svih elemenata projekta. U svemu je projekat imao i podršku upravitelja zgrade koji ga je pratio u njegovim aktivnostima.

Sama zgrada izgrađena je 1975. g., ima 14 etaža i visoka je oko 40 metara.

Ukupna stambena površina stanova iznosi 5.557 m2, a fasade bez otvora 4.500 m2. Ravni krov zgrade saniran je prije nekoliko godina. Zgrada nema poseban izlaz za nuždu kao ni vrlo bitne protupožarne sigurnosne uvjete što je dodatna činjenica koja se trebala uzeti u obzir kod izrade projekta obnove i odabira materijala. Fasada je bila izvedena tako da je na osnovnu betonsku konstrukciju nanesen sloj od nekoliko centimetara tzv. jumpeta koji je kroz sve ove godine počeo propadati i trusiti se. Sam po sebi taj sloj nije imao gotovo nikakvu toplinsku izolaciju osim minimalne protupožarne izolacije.

kamena vuna osigurava ugodan i siguran boravak stanovima

Studiozan pristup zahtjevao je brojna testiranja i probe koje su se izvodile na fasadi kako bi se provjerili svi detalji i

odabrao način renovacije. Konačno je pronađen sustav kontaktne fasade koji za osnovni dio ima izolacijske ploče od kamene vune Knauf Insulation kao izvrsnu toplinsku, protupožarnu i zvučnu izolaciju te ljepilo i završni sloj LB Knauf.

31

-vadrat

mK

„Nismo se bez razloga odlučili na kamenu vunu kod odabira prave izolacije za našu fasadu“ kaže predstavnik stanara zgrade i dodaje: „Osim toplinske izolacije koja se sama po sebi zahtjeva u takvim renovacijama izuzetno je bitno da kod visokih objekta kao što je naša zgrada ta izolacija bude i negoriva i da ne omogućava širenje vatre kod prijetnje požara kao neugodne mogućnosti koja se često događa u takvim stambenim objektima. Smatram da stanari u brojnim sličnim zgradama nisu ni svjesni važnosti tog svojstva izolacije koja često spašava živote kod buknulih požara. Detalj je to o kojem bi svi oni koji se spremaju na obnovu fasada zgrada u Rijeci i našim drugim gradovima o tome trebali itekako voditi računa.

Osim toga, kamena vuna je zbog svoje vlaknaste strukture izvrstan zvučni izolator što su stanari na našoj zgradi odmah mogli primjetiti nakon postavljanja izolacije. Uz to, ona je i paropropusna i omogućava 'disanje' zgrade. Sve su to brojni razlozi zašto kamena vuna ima prednost pred drugim izolacijski materijalima jer uz ugodan, osigurava i siguran boravak u stanovima“ završava g. Tomljanović.

Napomenimo da izolacija poput stiropora koja se često primjenjuje kod izolacije fasade ne može zadovoljiti protupožarne zahtjeve kod takvih visokih objekta. Zakonodavstvo je donijelo stroge i jasne smjernice koje se kod izolacije fasade visokih objekta moraju poštivati.

Zgrada poput ove u odličan je primjer na koji način bi trebala ići najavljena velika obnova i renovacija višestambenih zgrada. Prije svega stručno i profesionalno pripremljen elaborat i projekt koji će uzeti u obzir sve zahtjeve koji se moraju poštivati i uzeti u obzir, a koji omogućavaju zdrav, siguran i ugodan boravak u prostorima tih obnovljenih zgrada.

32

-va

drat

mK Sigurnost strojeva i radnih stanica sa

LED modularnim signalnim tornjevimaSmjernice za pružanje vizualnih i zvučnih indikatora upozorenja na strojevima i uređajima prilično su neodređeni.

Direktiva o strojevima nudi smjernice, ali su one jako „labave“ i obično idu u smjeru primjenjivanje „dobre prakse“ radi osiguravanja sigurnosti na radnom mjestu.Vizualna i zvučna svjetla upozorenja na stroju ili radnoj stanici obično ukazuju na promjene u statusu, a mogu i upozoravati na greške u radu stroja ili u slučaju kvara. Osoblje koje radi u blizini opreme mora biti svjesno promjena u statusu stroja.

Danas, na tržištu postoji jako veliki izbor vizuelnih i zvučnih svjetala upozorenja za strojeve i radne stanice. Ipak, pri izboru ovih sigurnosnih pomagala treba obratiti pažnju da su iste u skladu sa europskim smjernicama koje se odnose na sigurnost stroja. Ako je prioritet signal uređaja na stroju za sigurnosne svrhe, nova direktiva propisuje da projektant mora sadržavati sigurnosne vrijednosti za uređaj u svojoj analizi rizika.

Najbolji izbor pri kupovini vizualnih i zvučnih indikatora za strojeve i radne stanice pada na uređaje koji su testirani od strane nekog priznatog tehničkog tijela za ispitivanje kao što je TÜV iz Njemačke. Uređaji koji su testirani od strane ovakvih tijela za ispitivanje imati će u svojoj deklaraciji prikazanu i MTTFd vrijednost koja se odnosi na vrijeme upozorenja od strane sigurnosnog uređaja prije nego se desi neki veči kvar ili neka opasnost koju može uzrokovati kvar na stroju ili radnoj stanici. MTTFd određuje nominalni operativni period do kvara uređaja u skladu s EN ISO 13849-1 standardom sigurnosti.

Česta pitanja

Stavljanje preporuke u praksu i dalje krajnje korisnike može ostaviti sa upitnicima iznad glave te se mogu izgubiti u jako širokoj ponudi optičkih i zvučnih proizvoda. U ovom slučaju, najbolje je tražiti preporuku od

proizvođača i postaviti pametna pitanja poput:Koliko su svjetla vidljiva na vizualnim indikatorima?Koliko su glasni alarmi na zvučnim indikatorima?Koji nivo zaštite proizvod ima u slučaju izlaganja raznim faktorima, poput recimo pranja?Današnja LED svjetla prilično su svjetlija od onih LED svjetala od čak prije par godina i dostupna su u standarnoj zelenoj boji koja ukazuje na to da je sve uredu, zatim žutoj koja ukazuje na „pažnju“ te jarko crvenoj koja ukazuje na „veliku opasnost“. Svaki proizvođač zasigurno ima lagane smjernice koje će

korisnika temeljito sprovesti kroz način korištenja proizvoda. Najbolja LED signalizacija je ona koja sadrži sve gore navedeno. Zvučni proizvodi obično su dostupni sa jednostavnim kontrolama za podešavanje zvuka, a koje obično bivaju ugrađene u alarm koji operator može lagano prilagođavati i na taj način se pobrinuti da je alarm dovoljno glasan, ali da je i dalje u skladu sa zahtjevima o jačini zvuka i zaštiti čula sluha na radnom mjestu. Također, jako je uobičajeno i korištenje multi-zvučnih sirena tako da se mogu razaznati relevantni zvučni tonovi koji se ne mogu zamijeniti za , naprimjer požarni alarm.

33

-vadrat

mK

34

-va

drat

mK

Predstavljamo

Nova generacija Alumilovih arhitetkonskih sistema – Pasivne kućeAlumil grupacija je u protekle 4 godine uložila značajan napor u razvoj novih arhitektonskih aluminijumskih sistema, koji u potpunosti uvažavaju potrebe i standarde moderne arhitekture.

Angažovanjem multinacionalnog tima stručnjaka grupacije, uz saradnju sa renomiranim istraživačkim institucijama, dizajnirana je potpuno nova platforma za arhitektonske aluminijumske sisteme. Nove generacije proizvoda koje će uskoro biti predstavljene i na našem tržištu, predstavljaju radikalnu promjenu u ponudi grupacije Alumil i potpuno novi pristup u daljem razvoju. Novi sistemi profila donose novi nivo kvaliteta u pogledu: performansi i dizajna. Minimalistički dizajn profila sa ravnim površinama uz minimalnu vidnu površinu aluminijuma, daje

35

-vadrat

mK

novu estetsku dimenziju prozorima. Kod nove generacije arhitektonskih sistema primjenjeno je novo načelo, naime, svi novi sistemi se prije uvođenja na tržište testiraju kod prestižnog evropskog instituta IFT Rozenhajm, kako bi se dokazale njihove vrhunske performanse.

Kod razvoja nove platforme primjenjen je čitav niz inovacija i novih tehnologija: • novi sistem prenosa težine stakla na krilo prozora, • novi sistem toplotne izolacije sa novim materijalima, • novi tip zaptivki, • novo rješenje sistema zaptivanja,• novi efikasniji sistem obrade i spajanja profila….

Prvi sistem iz nove generacije proizvoda S77, je nakon ispitivanja u IFT dokazao vrhunske performanse:

-Toplotna izolacija: Uf od 0,85 do 1,4 W/m2K-Vazdušna nepropustnost: Klasa 4-Vodonepropustnost: Klasa E1350-Otpornost na udar vjetra: Klasa C/B5

Na istoj platformi je razvijen sistem S91, koji je prošao sertifikaciju za pasivne kuće, kod njemačkog instituta PHI (Passive House Institute Dr. Wlofgang Feist) Darmstad. Sistem S91 je dobrim dijelom nastao na bazi iskustva u realizaciji projekta GOOGLE. U proteklom periodu, Alumil grupacija je realizovala projekat razvoja, proizvodnje i ugradnje naprednih aluminijumskih prozora za potrebe GOOGLE, na njihovoj glavnoj zgradi na Menhetnu.

U narednom periodu Alumil grupacija će predstaviti još noviteta koji predstavljaju vrhunac savremene tehnologije u arhitektonskim aluminijumskim sistemima.

Za više informacija, možete se obratiti Tehničkoj podršci Alumil grupacije u bosni i Hercegovini: 056/710-571, j.vitomir@alumil.com.

36

-va

drat

mK

INTERVJU Dalila Fejzagić, mlada arhitektica i vlasnica Studija “Zidovi”

Sama odluka da se upustim u poduzetničke vode bila je ravna skoku iz avionaKada svoja znanja pokupite od showman-a, businessman-a i arhitekte, onda su show, business i arhitektura jedina i prava kombinacija

Dalila Fejzagić, mlada arhitektica i vlasnica Studija “Zidovi”

Mlada arhitektica i vlasnica Studija "Zidovi" iz Sarajeva Dalile Fejzagić jedan je od svijetlih primjera kako se predanim i kvalitenim radom za vrlo kratko vrijeme može postići odličan

uspjeh u Bosni i Hercegovini. Naime, Dalila je za samo šest mjeseci uspjela pridobiti povjerenje više od 30 domaćih i internacionalnih klijenata, te svoju djelatnost sa obrta preusmjeriti na d.o.o. Mi smo sa ovom mladom arhitekticom odlučili napraviti jedan intervju, a u nastavku pročitajte šta je to Dalila pričala za m-Kvadrat.

Recite nam nešto više o vlastitom biznisu koji ste nedavno pokrenuli.

Studio ZIDOVI je osnovan krajem 2015. godine. Usluge koje pružamo našim klijentima su arhitektonsko projektovanje, dizajna interijera i namještaja, opremanje interijera po principu „ključ u ruke“, savjetovanje i konsaltinga, kao i izrade 3D modela i animacija za naše lokalne i internacionalne klijente. Poseban akcenat dajemo završnim oblogama podova i zidova, kako u interijeru tako i eksterijeru. U suradnji sa našim partnerima u mogućnosti smo isporučiti komade dizajnerskog namještaja od punog drveta, zidne tapete (printane na osnovu unikatnog dizajna pripremljenog za naručioca), keramiku, kamen, čelik (bojeni, rezani, perforisani), staklo (obično i dekorativno), parkete, drvo za oblaganje podova i zidova, tkanine, fundermax compact program, corian, laminate i brojne druge materijale specijalno dizajnirane i oblikovane.

Mi u Studiju nastojimo da pratimo naše klijente kroz sve faze njihovih projekata, te im nudimo paket usluga po principu „ključ u ruke“. Na njihovu potrebu za promjenama u radnom ili životnom prostoru mi spremno odgovaramo kroz projektovanje, savjetovanje i izvođenje. Povjerenje koje nam pružaju u projektnom dijelu bilo je dovoljno da se odlučimo i za izvođenje, što je ustvari bio pun pogodak.

Za kratko vrijeme ostvarili ste priličan uspjeh. Kako Vam je to pošlo za rukom?

Najvažniji momenat često opisujem kao „skok iz aviona“. Sama odluka da se upustim u poduzetničke vode bila je ravna skoku

iz aviona, jer u tom trenutku ne znate da li će se padobran otvoriti ili ne, i na kraju, ukoliko se padobran otvori, da li će let biti uspješan. Takvoj mojoj odluci je prethodilo radno iskustvo u velikim projektnim biroima i prilika da tokom studija učim od mentora koji mijenjaju lica svjetskih gradova. Kada svoja znanja pokupite od showman-a, businessman-a i arhitekte, onda su show, business i arhitektura jedina i prava kombinacija.

37

-vadrat

mK

Da li imate neku poruku za mlade arhitekte koji se sa svojim zvanjem ne vide unutar granica BiH? Da li je zaista toliko teško uspjeti u BiH kako mnogi smatraju?

Kvalitetno znanje, predanost i kontinuiran rad. Hiperproduciramo instant kadar koji stvara bezličnu arhitekturu za investitore koje u konačnici zanima samo profit. Zbog toga im vrlo često (ne)svjesno podilazimo i degradiramo sopstvenu struku. Arhitektura treba da bude u funkciji čovjeka prilagođena manirima sredine. Arhitekta treba da edukuje svoje investitore kako nam se ne bi dešavao urbicid. To se posebno odnosi na mlade arhitekte.

Naravno da nije teško uspjeti. Samo je potrebno raditi. Primjer za to je najmanje pet mojih kolega koji su takođe otvorili biroe i svi rade. Znanje, predanost i kontinuiran rad sa početka priče se uvijek isplate.

Sa kojim materijalima najradije radite?

Materijale biramo zavisno od projekta i želja investitora. Materijale biramo avisno od tipologije i namjene prostora, te aktuelnih trendova u uređenju prostora. Koristimo jako puno prirodnih materijala (drvo, čelik, staklo, koža, tekstil), ali i veliki broj prefabricirani materijala (HPL, Fundermax compact program, Kerrock, Corian, Zidne tapete), koji svojim tehničkim karakteristikama daju mogućnost za realizaciju ostvarenja ideja naših klijenata.

Koji su to najznačajniji projekti/klijenti koje je Studio ZiIDOVI imao?

Za kratko vrijeme ostvarili smo suradnju sa velikim brojem klijenata i partnera. Najvažniji su zadovoljni klijenti, jer nam oni daju motivaciju i podstreh za dalji rad i djelovanje. Od samih imena puno je važnije to da radimo sa klijentima koji dolaze iz različitih oblasti (stanovanje, IT, ugostiteljstvo, turizam, marketing, trgovina, namjenska industrija, NGO sektor) i da svaki put uspješno odgovorimo njihovim zahtjevima. Posebno zadovoljstvo je surađivati sa velikim kompanijama i u kratkom vremenu ostvariti takav odnos da su Studio ZIDOVI adresa na koju se oslanjaju kada je riječ o projektovanju, savjetovanju i izvođenju interijera i eksterijera.

Da li ste ostvarili neke značajnije saradnje sa nekim većim firmama u ovom kratkom vremenskom roku otkada postoji Studio ZIDOVI?

Naše usluge su dostupne kako privatnim licima, tako i velikim

Arhitekta treba da edukuje svoje investitore kako nam

se ne bi dešavao urbicid. To se posebno odnosi na

mlade arhitekte.

kompanijama, grupacijama i organizacijama. Mi u Studiju targetiramo određene klijente i vrlo često se dešava da oni naprave inicijalni kontakt iz kojeg se razviju jako lijepe poslovne priče. Naša trenutna suradnja je ostvarena sa više takvih kompanija i u procesu smo realizacije projektnih aktivnosti za njih. Pored toga, aktivno radimo na finaliziranju ugovora za ekskluzivno zastupništvo asortimana proizvoda za uređenje interijera.

Da li se i u budućnosti vidite u BiH u poslu kojim se trenutno bavite?

Sarajevo i BiH su baza u kojoj stvaramo sve naše ideje a arhitektura kao profesija sa sobom donosi česta putovanja tako da je to neka idealna kombinacija kojoj ćemo i ubuduće ostati dosljedni.

Šta za Vas predstavlja konačni uspjeh u poslu kojim se bavite?

Konačan uspjeh su kvalitetni projekti i proizvodi i zadovoljni saradnici i klijenti. Ja jesam skočila iz aviona, ali mi predanost mojih saradnika i povjerenje naših klijenata omogućavaju da taj let još dugo bude siguran.

U kojem smjeru namjeravate dalje razvijati poslovanje studia Zidovi?

Naše poslovne aktivnosti razvijamo u smjeru postepenog osvajanja tržišta izvan BiH. Nastojimo osigurati dio poslova koji će biti realizirani za partnere i klijente u arapskim zemljama i na Bliskom Istoku. Vrlo smo blizu postizanja takvih dogovora.

Da li postoje neki planovi, skoriji projekti ili generalno neke najave vezano za studio koje ovim putem želite podijeliti sa našim čitateljima?

U planu su dvije jako značajne suradnje. Prva je finaliziranje pregovora za ekskluzivno zastupništvo asortimana proizvoda za uređenje interijera, a druga je partnerstvo sa dobavljačem materijala za izradu pločastog namještaja gdje ćemo kupcima ponuditi uslugu „ključ u ruke“ što podrazumjeva izlazak na lice mjesta, projektovanje, savjetovanje i izvođenje. Obje nam otvaraju velike mogućnosti i vjerujemo kako će nas upravo one približiti ostvarenju konačnog uspjeha.

Naše poslovne aktivnosti razvijamo u smjeru postepenog

osvajanja tržišta izvan BiH.

38

-va

drat

mK

Idejni projekat

Regionalna opšta bolnica DobojObjekat spada u kategoriju medicinskih uslužnih objekata sa stacionarima za boravak pacijenata i treba da zadovolji sadašnje i buduće potrebe stanovništva Dobojske regije.

Tehnički opis sastavili: Milomir Vasiljević, dipl.ing.arh., Uglješa Mišić, dipl.ing.arh.

Uvod

Na zahtjev Investitora potrebno je izraditi idejni projekat za novu Regionalnu opštu bolnicu u Doboju. Razlozi koji su doveli do potrebe izgradnje nove bolnice su dotrajalost i nefunkcionalnost objekata u staroj bolnici koja je „paviljonskog“ tipa sa zasebnim objektima građenim u raznim vremenskim periodima koji nisu međusobno povezani. Zbog dotrajalosti objekata veliki su gubici na energiji potrebnoj za funkcionisanje bolnice.

Zbog svega gore navedenog odlučeno je da je najbolje rješenje izgradnja nove, savremene bolnice koja bi zadovoljila sve potrebe pružanja medicinsko-zdravstvenih usluga stanovništvu Dobojske regije.

Lokacija

Lokacija postojeće bolnice „Sveti Apostol Luka“ je u Starom

gradu na dosta strmom terenu na kome ima i pojave klizišta. Zbog nepovoljnosti lokacije, loše je i saobraćajno rješenje u krugu bolnice, sa nedovoljnim brojem parking mjesta i tijesnim kolskim ulazom i izlazom. Zbog svih ovih nepovoljnosti, lokacija za novu bolnicu morala se potražiti na drugom mjestu.

Odlučeno je da lokacija za novu bolnicu bude na Usori, na građevinskoj parceli kč. br. 7686/1 k.o. Doboj. Parcela je neizgrađena, sa ostacima betonskih platoa od objekata u bivšoj kasarni JNA.

Lokacija je povoljna i zbog blizine glavnih gradskih saobraćajnica i magistralnog puta Doboj-Sarajevo. Povoljno je i to što je na lokaciji već izgrađen Hemodijalizni centar koji je u funkciji, pa će izgradnjom nove bolnice biti obuhvaćene sve zdravstvene usluge za stanovništvo regije Doboj.

Kolski i pješački saobraćaj na lokaciji detaljno je opisan u

39

-vadrat

mK

Idejnom projektu vanjskog uređenja.

koncept, dispozicija i funkcija

Objekat spada u kategoriju medicinskih uslužnih objekata sa stacionarima za boravak pacijenata i treba da zadovolji sadašnje i buduće potrebe stanovništva Dobojske regije. Nova bolnica je koncipirana u jednom, monolitnom objektu, koji je jasno funkcionalno podijeljen po etažama. Spratnost objekta je Su+P+5 ( suteren+prizemlje+5 spratova).U suterenu su predviđeni servisno-tehnički sadržaji i dio komercijalnih prostora za izdavanje. U aneksu je predviđen stacionar palijatrije. U prizemlju su predviđeni glavni ulaz sa komercijalnim prostorima, urgentni ulaz sa urgentnim centrom, dnevna klinika, dijagnostički centar i laboratorije. U aneksu je predviđen stacionar toksikologije. Na prvom spratu predviđen je operacioni blok sa intezivnom njegom, porodilište sa operacionom salom za carski rez i 4 sale za prirodni porođaj, te stacionar neonatologije. U aneksnom dijelu prvog sprata predviđen je stacionar psihijatrije A.Na drugom spratu su predviđena 2 stacionara internog sa intenzivnom njegom, 2 stacionara hirurgije i u aneksu stacionar psihijatrije B.Na trećem spratu su predviđeni stacionari neurologije i pulmologije sa intenzivnom njegom, stacionari ortopedije, urologije i infektivno koje je predviđeno u aneksu.Na četvrtom spratu su predviđeni sledeći stacionari: pedijatrija, ginekologija, otorinolaringologija oftalmologija i u aneksnom dijelu dermatologija.

Na petom spratu je predviđena uprava (menadžment) bolnice, ljekarski kabineti, velika i mala konferencijska sala i restoran.Svi spratovi imaju zajedničko centralno jezgro u kome su smješteni liftovi za pacijente i osoblje i glavno dvokrako stepenište. Iznad centralnog jezgra je predviđen i dio šestog sprata u kome je smješteno mašinsko postrojenje za liftove.Na kraju svih krakova stacionara su predviđena protivpožarna stepeništa od čeličnih profila.Vanjski, horizontalni gabariti glavnog kubusa bolnice u prizemlju su 110,00x29,70 m+ aneks malih stacionara 26,70x15,30 m + proširenje za glavni ulaz 22,50x9,00m + dva bočna aneksa 22,50x14,60 m. Pored glavnog objekta bolnice predviđen je kao zaseban, tehnički objekat spratnosti P+0 sa vanjskim gabaritima 40x15 m.U glavni objekat bolnice je preko kolsko pješačkih pristupa obezbijeđen dovoljan broj ulaza sa jasno definisanim urgentnim, glavnim i logističkim (ekonomskim ulazom).Broj operacionih sala u bolnici:- Operacioni blok ............. 4 operacione sale-Porodilište ...................... 1 operaciona sala (carski rez), 4 porođajne sale- Urgentni blok .................. 1 operaciona sala

Ukupan broj operacionih sala je : 4 velike operacione sale + 2 male operacione sale i 4 sale za prirodni porođaj.Pregled neto i korisnih površina po etažama: Etaža Netto površina /m2/ Korisna površina /m2/Suteren 4696,05 4515,84Prizemlje 4752,42 4517,77

40

-va

drat

mK Prvi sprat 3894,94 3733,10

Drugi sprat 3409,77 3287,31Treći sprat 3409,74 3287,31Četvrti sprat 2761,35 2657,88Peti sprat 1283,00 1244,61Ukupno: 24207,27 23243,82

Ukupna bruto površina objekta: Pbruto= 26862,86 m2Ukupna neto površina objekta: Pneto= 24207,27 m2Ukupna korisna površina objekta: Pkorisno=23243,82 m2Pregled maksimalnog broja kreveta u stacionarima i u intenzivnim njegama:

- broj kreveta u stacionarima ................................ 374 komada- broj kreveta u intenzivnim njegama .................... 49 komada

Pored glavnog objekta bolnice još su predviđena dva samostalna objekta:1. Tehnički objekat2. Garaža za bolnička vozila

Gabarit tehničkog objekta je 40,20 x 15,00 metara. Spratnost tehničkog objekta je P+1 (dio) (prizemlje+sprat – dio). U prizemlju Tehničkog objekta predviđeni su sledeći sadržaji:-termoenergetski blok, elektro oprema, trafo stanica, agregat, prostorija za NN-RO, prostorija za UPS, automehaničarska radionica, elektro-mašinska radionica, skladišta autodijelova, kancelarija poslovođe, garderoba za zaposlene, sanitarni čvor (muški i ženski), ulazni hodnik sa dvokrakim stepeništem za sprat.

Na spratu koji zauzima pola gabarita prizemlja, smješteni su sledeći sadržaji:

-prostorije za dežurne vozače sa sanitarnim čvorom, restoran sa čajnom kuhinjom, sanitarni čvor, pet kancelarija, sala za sastanke i hodnik. Neto površina tehničkog objekta je Pneto= 822,80 m2.Bruto površina tehničkog objekta je Pbruto= 916,56 m2.Pored tehničkog objekta predviđena je garaža sa 14 garažnih mijesta za bolnička i službena vozila. Vanjski gabarit garažnog niza je 42,40 x 7,0 metara. Uz garaže je vezana portirnica čiji su gabariti 6,50x5,40 m . Spratnost garažnog niza i portirnice je P+0 (prizemlje).Tehnički objekat i garaže projektovani su u polumontažnom armirano-betonskom skeletnom sistemu.

konstrukcija

Objekat bolnice je razuđene osnove, različite spratnosti, pa se posebna pažnja mora posvetiti dilatiranju objekta, izradom dilatacione razdjelnice, čiji je zadatak da kompenziraju širenje i skupljanje konstrukcije izazvane temperaturnim promjenama i efektima skupljanja betona. Iz stručne literature se vidi da za predmetnu konstrukciju treba dilataciona razdjelnica na razmaku ne većem od 50 m (monolitne ili montažno monolitne skeletne konstrukcije od teškog betona), kako se ne bi morao raditi poseban proračun uticaja temperature na konstrukciju. Dilatacije se izvodi izradom parova bliznih stubova, čime se konstrukcija razdvaja od temelja pa naviše. Međusobna udaljenost bliznih stubova se

propisuje u seizmičkim propisima i iznosi 3 cm uz povećanje po 1 cm za svakih 3 m visine objekta. Kada se to primijeni na ovaj objekat, razmak bliznih stubova na dilataciji treba da je najmanje 10 cm, što treba da osigura da se dvije polovice objekta ni u jednom trenutku dejstva zemljotresa ne mogu „sudarati“ na vrhu.

Kvalitet betona na cijelom objektu je MB40, čime se stvaraju povoljni uslovi protiv probijanja ploča na mjestu oslanjanja na stubovima, bez greda. Kako se u konstrukciji pojavljuje veliki broj elemenata koji se ponavljaju, zbog usvojenog modularnog raspona 720 m, u oba pravca, budući izvođač bi trebao razmišljati o sistemu izvođenja, čime bi se najbolje iskoristila oprema i radna snaga, odnosno svi raspoloživi resursi.

Temeljenje objekta se vrši na temeljnoj ploči d=80 cm. Montaža stubova na temelje, u sistemu MMO, je identična sa montažom stubova na bilo kojoj etaži, a preciznost montiranja se ostvaruje posebnom opremom i kontroliše instrumentom.

Po “Elaboratu o geomehaničkom ispitivanju temeljnog tla za izgradnju objekta opšte bolnice “Sveti apostol Luka” na k.č. br. 7686/1 k.o. Doboj u Doboju “, koji je uradio “Earth” d.o.o. Tuzla, Temeljenje objekta treba izvršiti u sloju pijeska I šljunka, malo zaglinjenom i dobro zbijenom, koji se nalazi na dubini 170-260 cm. Arhitektonska koncepcija objekta sa poluukopanom suterenskom etažom, u potpunosti je iskoristila propisane uslove temeljenja objekta.

Vanjska i unutrašnja obrada

ZidoviUnutrašnji zidovi između prostorija se rade u kombinaciji višeslojnih gips pregradnih zidova sa termičkom ispunom, različitih debljina (7.5, 10, 12.5) u zavisnosti od namjene prostorije i protiv požarne zone. Zidovi se rade na čeličnim kosturima načinjenim od UV i CV profila. Gips ploče su dvoslojne 2x12.5mm ili troslojne 3x12.5mm, sa bandažiranim i gletovanim spojevima i na mjestima otvora sa ugrađenim pripadajućim ukrutnim profilima. Na svim zidovima na uglovima ugrađuju se kutne lajsne.

Zidovi u sanitarijama rade se od vodootpornih gipsanih panela i oblažu se glaziranom keramikom, a zidovi u ostalim prostorijama se gletuju i boje lateksom ili disperzivnom bojom u zavisnosti od namjene prostorije..Vanjski fasadni zidovi rade se u kombinaciji armirano betonskih platana debljine 20cm i zidanih od gasbetonskih blokova debljine zida 20cm. Kompletna površina spoljnih zidova se oblaže termoizolacionim materijalom u sloju debljine 20cm.

StropoviStropovi su predviđeni u cijelom objektu tipova prilagođenih namjeni prostorija, uslovima korištenja i potrebi smještaja instalacija. Primjenjuju se stropovi tipa mineral panela 60x60, podtipa standard, akustik i dezinfekcioni, te puni gipsani paneli. U prostorijama sa visokim zahtjevom za higijenu predviđen je metal panel 60x60.

41

-vadrat

mK

Krov i krovna izolacijaKrovna konstrukcija se radi po sistem ravnih neprohodnih krovova sistema „inverzni“ krov sa riješenom odvodnjom putem krovnih slivnika i betonom u padu. Kompletna površina krovova je podijeljena na pojedine sekcije sa odgovarajućim slivnicima. Krov se sastoji od slojeva lakog betona za pad, hidroizolacije, termoizolacije sa završnom folijom i slojem čistog šljunka debljine 5cm.

PodoviPodna obloga u većini prostorija je PVC različitog tipa debljine 2mm koji se polaže ljepljenjem na estrihu debljine od 8cm. U operacionim salama, prostorijama sa medicinskom opremom osjetljivom na elektricitet i slično primjenjuju se specijalni PVC podovi.

U prostorijama sanitarija i prostorijama nečisto radi se podna keramika. Protuklizna keramika je i u prostorijama glavnih ulaza i holova, stepeništa, kuhinja, skladišta i slično.

Fasada Sve fasadne površine se završno obrađuju silikatnim fasadnim premazom fasadni sistem koji se postavlja na sloju termoizolacije debljine 20cm. Na dijelu fasade uz teren predviđena je plastični fasadni premaz kulirplast. Zbog osvjetljenja , pojedini dijelovi fasade su predviđeni kao staklena - aluminijska fasada od profila u natur boji, polustrukturalnog tipa. Ispuna je termoizolacionim staklom debljine 6+16+6, punjeno argonom. Unutarnje staklo je Low-e

(niskoemisiono) 6mm. Vanjsko staklo je bezbojno. Pojedini dijelovi strukturalne fasade su predviđeni sa mogućnošću otvaranja. Način otvaranja i okov izvesti u skladu sa nacrtom šema fasadne aluminijske bravarije.

Aluminijumska stolarijaKompletna fasadna stolarija se izvodi od eloksiranog aluminijuma sa višekomornim sistemom profila i termo prekidom, po šemi stolarije i detaljima. Svi otvori se dihtuju trajno elastičnom gumom, vulkanizovani na uglovima. Okov i ton eloksiranog aluminijuma. Sve staklene površine u fasadnim otvorima zastakliti termo Flot staklom d=4+12+6 mm i dihtovati gumom. Na prozorima je predviđena ugradnja aluminijumskih roletni sa termoizolovajućim lamelama ispunjenim poliuretanskom pjenom.

StolarijaSva unutarnja stolarija – vrata radi se sa štokovima od drvenog masiva i krilom od pune saćaste iverice. Dimenzije vrata, način otvaranja i okov u skladu sa detaljima datim na nacrtu.

InstalacijeU objektu su predviđene slijedeće instalacije:- vodovod i kanalizacija, hidrantska mreža- elektroinstalacija (jake i slabe struje) sa rasvjetom- mašinske instalacije (grijanje sa ventilacijom i klimatizacijom)- instalacije razvoda plina- instalacije videonadzora i vatrodojave.

42

-va

drat

mK Birajte najbolje!

KEMA epoksidni podovi i premazi

Epoksidni podovi danas nalaze sve veću primjenu u svim javnim objektima i objektima koji udovoljavaju i najrazličitijim zahtjevima. Predviđeni su za proizvodne hale, parkinge, garaže, bolnice, supermarkete, trgovine, magacine, škole, vrtiće, autopraonice, tehničke preglede, klaonice, skloništa, benzinske pumpe, i slične objekte. U našoj ponudi imate više vrsta epoksidnih podova, u zavisnosti od namjene vašeg objekta.

kARAkTERiSTikE SiNTETiČkiH PODOVA

• Otpornost na mehanička opterećenja• Otpornost na hemijska opterećenja• Otpornost na habanje• Monolitnost• Vodonepropustnost• 200 boja i sijaj• Lako održavanje i čišćenje

43

-vadrat

mK

Epoksidne smole, usljed visoke hemijske otpornosti i odličnih mehaničkih svojstava, imaju široku primjenu u građevinarstvu, kako u novogradnji, tako i u obnovi postojećih objekata.

Posebno se preporučuju za podloge, gde se zahtjeva visoka mehanička otpornost na udarce i abraziju, protivkliznost, protivprašnost, provodljivost, hemijska otpornost i higijenska sigurnost.Većinu navedenih zahtjeva moguće je ispuniti epoksidnim nanosima, koji mogu biti u vidu impregnacije, premaza, samorazlivajućih nanosa, kao i u obliku epoksidnih podnih maltera-estriha debljine 10 mm.

Za sve objekte potrebno je dobro planiranje i sa time povezana kvalitetna obrada površina. Samo na taj način se osigurava njena optimalna namjena.

U javnoj garaži se suočavamo sa visokom frekvencijom prometa i raznim kemijskim opterećenjima kao što su soli i masti. Zbog toga se mora obratiti posebna pozornost na pripremu podloge i pravilan odabir sastava epoksidnih podova.

kEMAPOX proizvodi su dvokomponentni proizvodi – koji se sastoje od komponente A, koja je epoksidna smola i komponente B koja je učvršćivač. Hemijskom reakcijom, tj. polimerizacijom, se formira kompaktni, čvrsti i tvrd sloj, koji služi prvenstveno kao zaštita cementnih podloga. Kod pripreme, zavisno o namjeni objekta može se dodati i treća komponenta, suhi kvarcni pijesak, što znatno povećava čvrstoću na pritisak i što je vrlo bitno osigurava i potrebnu protukliznost, tako da se ovi proizvodi mogu lako koristiti u objektima sa vrlo velikim opterećenjem. Budući da komponenta A takođe u svome sastavu poseduje i pigment, epoksidni podovi kao takvi, služe i kao dekorativni završni slojevi.Epoksidna smola može se ugrađivati samo na dobro pripremljenim cementnim podlogama – betonskim

pločama ili na estrihu, minimalne marke MB30, a prionjljivost betona treba biti najmanje 1,5 N/m². Završni kvalitet poda u velikoj mjeri zavisi od adekvatno pripremljene podloge, koja mora biti čista, bez nevezanih djelova i kontaminiranih površina. Kompletna priprema podloge može se izvesti sa smolom za injektiranje i popunjavanje pukotina kEMAPOX FiLL 1000.Epoksidni podovi se izvode nanošenjem u dva ili više slojeva. U tu svrhu, u našem proizvodnom programu, nalaze se sledeći proizvodi:

Prvi sloj, kEMAPOX GRUND (predpremaz, veza staro-novo) obezbeđuje dobru prionjljivost na podlogu, »zatvara« podlogu i ujednačava upojnost i kvalitet podloge.

Drugi, i svaki sljedeći sloj je ili OSNOVNI ili ZAVRŠNI i nanosi se u različitim debljinama. Može se izvesti kao premaz kEMAPOX FiNAL 6000 ili kao samoliv pod imenom kEMAPOX FiNAL 5000. Za ugrađivanje se koriste ravne ili nazubljene gletarice, a nakon rasprostiranja igličastim valjkom se odstranjuje uvučeni vazduh. Gledajući prema završnoj strukturi poda moguće je nanijeti još i dodatni sloj epoksidnog premaza. Ako želimo postići protukliznost površine, kao završni sloj se nanosi premaz sa posipom. Za dekorativne površine može se upotrebiti posip sa listićima kEMAPOX CHiPS ili jednobojni odnosno višebojni pijesak KEMA EPOXY SAND, preko kojih se nanosi zaštitna providna smola kEMAPOX FiNAL 4000. Svi epoksidni završni slojevi mogu se nabaviti u standardnim bojama po RAL karti.

Za sve stručne savjete naš tim vam stoji na raspolaganju na belplatnoj info liniji 080 02 02 12 ili na 061 488 437. Dodatne informacije na www.kema-on.net

44

-va

drat

mK

Projekat

Pogledajte kako će izgledati aerodrom u Tuzli nakon proširenjaMeđunarodni aerodrom Tuzla hrabro ulazi u novi investicioni period. Zbog povećanog broja putnika koji sve češće koriste Wizz Air-ove linije do nekoliko destinacija u Evropi, menadžment aerodroma najavljuje proširenje putničkog terminala

Međunarodni aerodrom Tuzla nedavno je predstavio javnosti nove idejne i razvojne projekte koji podrazumijevaju proširenje i rekonstrukciju postojeće zgrade putničkog

terminala. Iz Aerodroma su nam rekli da je cilj ovih projekata zapravo obezbjeđenje prostornih uslova za povećanje protoka putnika kao i poboljšanje uslova za pružanje usluga na Aerodromu. Oni dalje navode kako projekti uključuju dogradnju odnosno proširenje postojeće zgrade i njenu unutrašnju rekonstrukciju odnosno preuređenje i prilagođavanje povećanom prometu putnika kao što je predstavljeno u idejnom prikazu.

Daleko bolji uslovi za putnike i aerodromske servise

Obzirom da najavljenim instaliranjem još jednog baznog aviona i najavljenim novim destinacijama u narednoj godini, broj putnika bi se, kako predviđaju u Međunarodnom aerordomu Tuzla, trebao povećati sa cca 300 000 na cca 500 000 putnika. Ovo povećanje prema njihovim riječima u postojećim uslovima nije moguće opslužiti. Kako dalje

saznajemo, usporedo bi se pri proširenju zgrade putničkog terminala izvršila i rekonstrukcija čime bi se obezbijedili daleko bolji uslovi za putnike i aerodromske servise koji su neophodni. Gore navedeno povećanje značilo bi i povećani broj pozicija za ček in, ali i povećani broj pozicija za pasošku. Pored toga, kako navode iz Aerodroma, povećao bi se i prostor za boravak putnika nakon pasoške kontrole. Vrijednost ove investicije je cca 4.5 miliona KM, a što će biti preciznije poznato nakon izrade glavnog projekta. Sredstva se planiraju obezbijediti iz sopstvanog budžeta Aerodroma, budžeta Vlade T.K. i budžeta FBiH. Realizacija projekta se očekuje u narednoj godini. Napominjemo i da se projekat izgradnje prilaznih svjetala trenutno realizira i da se njegovo okončanje očekuje polovinom ovog mjeseca.

Prezentirano i idejno rješenje objekta Upravu za indirektno oporezivanje

Prateći razvoj tuzlanskog aerodroma i odgovarajući na zahtjeve koji se stavljaju pred prateće službe, prije svega Upravu za indirektno oporezivanje i Graničnu policiju,

45

-vadrat

mK

predstavnici Uprave su prezentirali i idejno rješenje svog objekta, čija je izgradnja nedavno najavljena prilikom posjete direktora Uprave Mire Džakule Tuzlanskom kantonu. Vrijednost ove investicije iznosi oko 2 miliona KM. "Ovo je realizacija svih onih aktivnosti koje smo mi već ranije najavljivali. Razvoj Aerodroma i njegova ekspanzija pred nas je stavila nove obaveze. Nas raduje da razvoj Aerodroma u svim ovim aktivnostima prati i Uprava za indirektno oporezivanje i ohrabruju nas najave izgradnje kapitalnog

objekta u kojem će biti smještene sve službe potrebne za kvalitetan rad ove zračne luke koja je ujedno i granični prijelaz. Što se tiče ovog dijela proširivanja kapaciteta Aerodroma, Kantonalna vlada će u narednoj godini nastojati da osigura dio potrebnih sredstava za ovaj projekat, jedan dio očekujemo od Vlade Federacije BiH, a preostali dio će se osigurati kreditnim aranžmanom", rekao je premijer Gutić ističući da je Međunarodni aerodrom Tuzla strateški projekat Vlade Tuzlanskog kantona.

46

-va

drat

mK

Projekat

VRANICA TMZ STUP Idejno urbanističko rješenje

Naziv projekta: VRANICA TMZ STUPNaziv kompanije: Privredno društvo za inženjering u građevinarstvu „Vranica“ d.d. SarajevoUkupna vrijednost projekta: 605.226.913,91 KM

Naselje Vranica TMZ nalazi se u naselju Stup, između XII transferzale (koja povezuje Rajlovac i Centar grada), budućeg autoputa i Sjeverne longitudinale.Prostor ovog naselja smješten je na parceli postojeće proizvodnje montažnih konstrukcija (na lokalitetu Stupa), čija je dosadašnja namjena industrijsko – poslovna zona.Novim rješenjem, te potrebama razvoja grada, ovaj prostor treba da dobije novu namjenu stambeno - poslovnog centra.Naselje Vranica TMZ predstavlja novi urbanistički projekat, spratnosti od 2+P+12, pa do 2+P+25, ovisno. Svi ovi objekti predviđaju po dvije podzemne etaža za potrebe rješavanja saobraćaja u mirovanju. Naselje je predviđeno na cca 431.000 m2, bruto izgrađene površine. Predviđeno je ukupno 247.811 m2 površine za stanovanje, 69.797 m2 poslovnog prostora, 90.957 m2 površine podzemnih garaža, 22.483 m2 površine tržnog centra sa hotelom, te

47

-vadrat

mK

321 parking mjesto uz objekte.Broj stanovnika koji su nastanjeni oko ove lokacije ili neposredno blizu je oko 400.000. Broj stanovnika koji gravitira ovoj lokaciji je u omjeru 2/3 ukupnog stanovništva Sarajeva.

bLOk 1U sklopu stambeno-poslovnog bloka 1 , spratnosti P+12, P+16 i P+20, za stambene prostore predviđena bruto površina je 91.554 m2, poslovne prostore – 12.068 m2 i garaže – 26.858 m2. Ukupna izgrađena bruto površina bloka 1 je 130.480 m2.

bLOk 2U sklopu stambeno-poslovnog bloka 2, spratnosti P+2 i P+20, za stambene prostore predviđena bruto površina je 58.918 m2, poslovne prostore – 20.304 m2 i garaže – 23.837 m2. Ukupna izgrađena bruto površina bloka 2 je 103.059 m2.

bLOk 3U sklopu stambeno-poslovnog bloka

48

-va

drat

mK

49

-vadrat

mK

3, spratnosti P+2, P+12 i P+16, predviđen je tržni centar sa hotelom, spratnosti P+25, bruto površine 22.483 m2, dok je za stambene prostore predviđena bruto površina – 67.880 m2, poslovne prostore – 28.593 m2 i garaže – 30.626 m2. Ukupna izgrađena bruto površina bloka 3 je 149.582 m2.

bLOk 4U sklopu stambenoposlovnog bloka 4, spratnosti P+2 i P+20, za stambene prostore predviđena bruto površina je 29.459 m2, poslovne prostore – 8.832 m2 i garaže – 9.636 m2. Ukupna izgrađena bruto površina bloka 4 je 47.927 m2.

SPECiFikACijA bRUTO iZGRAđENiH POVRŠiNA

BLOK 1Stambene 91.553,47m2Poslovne 12.068,26m2Garaže 26.858,26m2UKUPNO: 130.479,99m2BLOK 2Stambene 58.918,32m2Poslovne 20.304,27m2Garaže 23.837,10m2UKUPNO: 103.059,69m2BLOK 3Stambene 67.879,40m2Poslovne 28.593,31m2Garaže 30.625,62m2Hotel 22.482,96m2UKUPNO: 149.581,29m2BLOK 4Stambene 29.459,16m2Poslovne 8.831,64m2Garaže 9.635,78m2UKUPNO: 47.926,58m2Ukupne površine po sadržajimaSTAMBENE 247.810,35m2POSLOVNE 69.797,48m2GARAŽE 90.956,76m2HOTEL 22.482,96m2UKUPNO: 431.047,55m2Ukupne površine po blokovimaBLOK 1 130.479,99m2BLOK 2 103.059,69m2BLOK 3 149.581,29m2BLOK 4 47.926,58m2UKUPNO: 431.047,55m2

Publicum d.o.o., SarajevoBosna i HercegovinaTel. +387 33 440407Fax. +387 33 233189Mobile: +387 63 020418E-mail: public.c@bih.net.ba

50

-va

drat

mK

51

-vadrat

mK

52

-va

drat

mK

53

-vadrat

mK

54

-va

drat

mK

Predstavljamo

PRIRODNI MATERIJAL WEITZER PARKETT VIŠESLOJNI, U KOMERCIJALNIM PROSTORIMAZašto su prirodni materijali najbolja opcija...?!

Stvaranje trajnih vrijednosti kod gradnje i opremanja je prva misao vodilja ozbiljnog arhitekte kao i investitora. Najveća prednost drveta kao trajne vrijednosti u oblaganju podova jeste isti kvalitet i funkcionalnost bez obzira na vrijeme koje prolazi. Ovo se isključivo odnosi na višeslojne parkete koji su preuzeli primat u odnosu na klasične parkete u više od 80 % slučajeva. Kako kvalitetni višeslojni parketi nemaju mane kao klasični, a to jeste da se brzo rasušuju sa fugama, te da se korite, postaju jedna od najboljih opcija za opremanje komercijalnih prostora visokih zahtjeva.Komercijalni prostori visokih zahtjeva su svakako oni koji osim potrebe za otpornim materijalima imaju i visoke estetske zahtjeve kao i potrebu za određenim mogućnostima koje samo drvo može pružiti.

Šta Weitzer Parkett kao prirodni materijal može pružiti određenom prostoru

Uslovi koje Weitzer Parkett kao prirodni materijal može pružiti određenom prostoru ne može ni jedan drugi materijal kao npr: - ekskluzivan izgled i otmjenost, koju donosi prirodan izgled otvorenih pora drveta,- obezbjeđuje vrlo ugodnu akustičnost prostoru gdje drvo 'upija' kako unutrašnji (zvuk koraka i glasova) tako i i vanjski zvuk koji dolazi u prostor, - vrlo lagano održavanje uz WEITZER PARKETT gdje se nikakva prljavština ne može zadržati na porama drveta, koju obezbjeđuje zadnja generacija visokokvalitetnih mat lakova, drvo se lakira na osnovu nano tehnologije i

osigurava neprijanjajuću površinu.- Parket ovog proizvođača je certificiran kao Antistatičan, Antialergijski i Antibakterijski što je veoma bitno za prostore u kojima boravi veći broj ljudi i koji se ne održavaju svakodnevno.- Pored izvanrednih estetskih i ekoloških karakteristika parketi iz Weitzer ponude su vrlo otporni na tekućine koje se često mogu naći u komercijalnim prostorima: vino, voda, kečap, sirće itd., tj, certificirani su kao otporni na navedeno.- Visoka otpornost na habanje je još jedna bitna karakteristika za ovakve prostore i tu Weitzer izlazi sa ekstremno visokom otpornošću koja zadovoljava maksimalne zahtjeve EU, testiranja su pokazala da je otpornost Weitzer parketa 80 % iznad evropskog minimuma. - Hidrofobirani spojevi – lamele unutar jednog panela su međusobno

zalijepljene sa svih strana, ne samo za podlogu. Voskani spojevi. Ovakav parket je otporan na manja izljevanja vode po površini kao i na manje poplave, što mu dozvoljava postavljanje i u kuhinje i u kupatila.- Maintenance free tj. bez održavanja, čišćenje se izvodi samo vlažnom krpom.MN: Prirodni materijali imaju i najbolju osobinu lijepog staranjaPored svih navedenih funkcionalnih prednosti Weitzer parketa bitno je navesti da je velika mogućnost izbora također prednost za prostore koji trebaju da se uklope u određene zamisli – preko hiljadu različitih varijanti parketa koji odgovaraju na različite zahtjeve.Parketi visoke otpornosti i optimalne akustičnosti uz antibakterijske i antistatične osobine su idealni za hotele, restorane kao i radnje visokih zahtjeva. Prirodni materijali uz sve svoje dobre osobine imaju i najbolju osobinu lijepog

55

-vadrat

mK

staranja, što bi značilo da parket i kada se pohaba nakon godina i godina korištenja zadržava svoj šarm i osobnost i ne smanjuje estetiku kompletnom prostoru dapače. Mogućnost revitalizacije WEITZER parketa nakon godina korištenja je također dobra osobina jer se izvodi vrlo jednostavno i vrlo brzo i parket je opet 'kao nov'.Povratak pravim vrijednostima uz ekološke/održive a opet kvalitetne materijale je nešto što karakteriše početak 21 stoljeća. Weitzer Parkett je certificiran kao potpuno ekološki i biološki proizvod. Firma Unipan d.o.o. već 11 godina uspješno predstavlja proizvođača WEITZER PARKETT na našem tržištu i nudi ugradnju svih parketa iz ponude uz Garanciju.

www.parketiunipan.ba

56

-va

drat

mK ANALIZA PRIMJENE PRINCIPA TOPLOTNE ZAŠTITE

STAMBENIH OBJEKATA U BOSNI I HERCEGOVINI OD POČETKA XX STOLJEĆA DO DANAS – Primjer dominantne stambene tipologije na nivou BiH: individualni stambeni objekti /slobodnostojeće kuće/Erdin Salihović Mladen BurazorNermina ZagoraArhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Patriotske lige 30 Sarajevo, nerminaz@af.unsa.ba

UVOD: BOSNA I HERCEGOVINA - NA RASKRŠĆU ENERGETSKIH STRATEGIJA

Savremenu društveno-ekonomsku realnost Bosne i Hercegovine karakterišu višestruki tranzicioni procesi. Preobrazbu centralno planirane ekonomije sa jakim industrijskim naslijeđem u nedovoljno djelotvornu tržišnu privredu paralelno prati tranzicija samoupravnog socijalizma u demokratsko društvo sa kompleksnom državnom strukturom. Navedene okolnosti predstavljaju ključni izazov za formiranje strateškog plana Bosne i Hercegovine, čiji se razvoj energetskog sektora bazira na domaćem uglju kao primarnom resursu za proizvodnju električne energije, sa energetskim potencijalom od čak 90%.

Očigledan je rascjep između strateškog razvoja domaćeg energetskog sektora baziranog na fosilnom gorivu i implementiranja visokih ekoloških standarda, što će u konačnici voditi ka sučeljavanju sa globalnim trendovima redukcije korištenja fosilnih goriva i vremenskim limitima u dosezanju graničnih vrijednosti emisija štetnih gasova u Evropskoj uniji.

ENERGETSKA EFIKASNOST I STAMBENI SEKTOR U BOSNI I HERCEGOVINI

Kao i u slučaju većine tranzicijskih zemalja, Bosnu i Hercegovinu karakterizira nesrazmjerna energetska potrošnja, tako da se u usporedbi sa prosjekom u EU zemljama troši aproksimativno 2.5 puta više primarne energije po jedinici društvenog proizvoda. Prema podacima iz 2009. godine, 65% potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini nosi sektor stambenih i javnih građevina, pri čemu na zagrijavanje prostora otpada čak 50-60% energije(Hood & Ćosić, 2012).

Imajući u vidu evidentirani udio u krajnoj energetskoj potrošnji, poseban istraživački fokus zaslužuje energetska efikasnost stambenog sektora. Sektor graditeljstva, od promišljenog urbanističkog planiranja i kreiranja kompaktnih gradova do projektovanja, izgradnje i eksploatisanja objekata, postao je esencijalnom ciljnom grupom u implementiranju avangardne strategije energetske efikasnosti i koncepta održivog razvoja u Evropskoj uniji. Evropski akcioni plan sa pratećim direktivama se u najvećoj mjeri odnosi na sektor zgradarstva, tako da je u domaće zakonske i regulatorne

1 Ovo je dijelom i učinjeno na entitetskom nivou 2009. godine, u Federaciji Bosne i Hercegovine usvajanjem Pravilnika o energetskom certificiranju objekata i Pravilnika o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije. Ustanovljeni su glavni termički kriteriji kojim je propisana najveća dopuštena godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne površine objekta, najveći dopušteni koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka po jedinici površine omotača grijanog dijela objekta i definiran najveći dopušteni koeficijent prolaza toplote pojedinih građevinskih dijelova omotača objekta.U domaćoj legislativi je veliki iskorak napravljen donošenjem Zakona o energetskoj efikasnosti Republike Srpske iz 2013. godine, dok je ovaj zakonski akt u formi prijedloga u parlamentarnoj proceduri Federacije Bosne i Hercegovine.

Sa aspekta energetske efikasnosti, krucijalni problem predstavljaju postojeći stambeni objekti -„gutači energije“, koji uopće nemaju ili posjeduju minimalni sloj toplinskog fasadnog omotača. Karakterišu ih dotrajali prozori, tehnološki zastarjeli sistemi grijanja sa neadekvatnim energentima, kao i loše projektovani i izvedeni dimnjaci, čija tehnička svojstva nisu usklađena sa standardima o pravilnom odvođenju dimnih gasova. Preko 85% stambenih objekata u BiH posjeduje izrazito loše energetske karakteristike, sa visokim koeficijentom prolaza toplote spoljnjeg toplinskog omotača (U), pri čemu je krajnje korištenje energije iznimno neefikasno sa procijenjenih 30% gubitaka energije (Hood & Ćosić, 2012). Prosječna potrošnja energije na godišnjem nivou od 180 kWh/m2 svrstava

okvire neophodno transponovati evropsku legislativu i standarde.1 Sagledavajući širu energetsku sliku Bosne i Hercegovine, najveći dio institucionalnog okvira i legislative na unaprjeđenju energetske efikasnosti je izrađen u sektoru energetskog snabdijevanja, dok je na strani sektora potrošnje zakonski i regulatorni okvir još u povojima.

57

-vadrat

mK

bosanskohercegovačke stambene objekte, po evropskoj klasifikaciji (EMAS)1, u najniži energetski razred (FZOFBiH, 2014).Slabljenjem industrijske proizvodnje u odnosu na predratno stanje, struktura krajnje energetske potrošnje je pretrpila značajne promjene, pri čemu su sektori zgradarstva i transporta postali vodećim energetskim konzumentom. Veliki energetski prostor, koji je oslobodila nekada moćna bosanskohercegovačka teška industrija, sada popunjava stambeni sektor.Stoga je upravo u stambenom sektoru moguće pronaći ogromni potencijal uštede, s obzirom da zgrade predstavljaju najveće pojedinačne potrošače energije, čija optimizacija može preusmjeriti energetske kapacitete ka proizvodnoj potrošnji i izvozu.

METODOLOGIJA ISTRAŽIVAČKOG RADA NA PROJEKTU „TIPOLOGIJA STAMBENIH OBJEKATA U BOSNI I HERCEGOVINI“

Početkom 2015. godine, na inicijativu GIZ-a2 i uz saradnju ekspertnih timova sa Arhitektonskog i Mašinskog fakulteta iz Sarajeva i Banjaluke pokrenut je naučno-istraživački projekat sa ciljem formiranja jedinstvene tipologije stambenih zgrada Bosne i Hercegovine u skladu sa evropskim projektima „TABULA“ i „EPISCOPE“3 i usvojenom metodologijom za ocjenu energetskih karakteristika zgrada. Navedeno istraživanje je podrazumijevalo analizu, klasifikaciju i evaluaciju tipova stambenih zgrada sa aspekta energetske efikasnosti, koje je realizovano kroz primjenu niza naučno-istraživačkih metoda.Na osnovu istraživanja zakonske regulative iz oblasti projektovanja i energetske efikasnosti od 1970. do 2015. godine, utvrđeni su kriteriji za periodizaciju stambenih objekata.Ovim metodološkim pristupom je definirano sedam vremenskih perioda izgradnje stambenih objekata (1. do 1919; 2. 1919-1945; 3. 1945-1960; 4. 1961-1970; 5. 1971-1980; 6. 1981-1991 i 7. 1992-2014), čiji su pragovi bili uvjetovani sljedećim povijesnim odrednicama:- društveno-historijskim okolnostima (Prvi i Drugi svjetski rat, recentni rat i popis stanovništva) - arhitektonsko-urbanističkim i stilskim karakteristikama stambenih objekata- uvođenjem novih tehnoloških rješenja, načina izgradnje i materijalizacije objekata i- stupanjem na snagu Pravilnika i pratećih standarda za toplotnu zaštitu objekata iz 1970. i 1980. godine.Metodologija klasifikacije stambenih objekata Bosne i Hercegovina je bazirana na teorijskom okviru evropskog projekta „TABULA“, koji omogućuje određenu nadgradnju i modifikaciju u skladu sa tipološkim specifičnostima pojedine zemlje. Primjenom komparativne metode u analizi tipoloških obilježja na nivou različitih evropskih zemalja, utvrđeni su osnovni arhitektonsko-urbanistički i kvantitativni parametri za klasifikaciju stambenih objekata:- položaj objekta i njegova veza sa susjednim objektima i- broj etaža, stambenih jedinica i kućnih brojeva.

Na osnovu opisanih kriterija, kreirana je tipološka matrica Bosne i Hercegovine koju čine dvije kategorije individualnog stanovanja i četiri kategorije kolektivnog stanovanja, i to:

(1) slobodnostojeća kuća (na zasebnoj parceli, ne graniči sa susjednim objektom, s najviše tri etaže i tri stambene jedinice) (2) kuća u nizu (na zasebnoj parceli, graniči sa susjednim objektom, s najviše tri etaže i tri stambene jedinice)(3) manja stambena zgrada (na zasebnoj parceli, ne graniči sa susjednim objektima, s više od tri etaže, tri stambene jedinice i s najviše dva kućna broja)(4) stambena zgrada u nizu/bloku (u okviru niza objekata u gradskom bloku, s više od tri etaže i tri stambene jedinice)(5) veliki stambeni blok/stambena lamela (velike površine osnove, s više od tri etaže, tri stambene jedinice i tri kućna broja) i(6) neboder (na zasebnoj parceli, ne graniči sa susjednim objektima, s najmanje osam etaža, i s najviše dva kućna broja).

U nastavku istraživanja kreirani su formulari namijenjeni terenskom radu statističke agencije koja je prikupila i obradila podatke na uzorku od 13.044 objekta individualnog i kolektivnog stanovanja u Bosni i Hercegovini. Prilikom popisa stambenih objekata, opservacionom metodom, odnosno uvidom u vanjski izgled objekata,4 zabilježeni su opšti podaci na nivou cijelog uzorka, koji je kreiran uzimajući u obzir regionalnu zastupljenost tipologije objekata.1 Prilikom statističkog popisa objekata primijenjena je i anketna metoda, koja je podrazumijevala ulazak anketara u 3.261 objekat, razgovor sa vlasnicima i prikupljanje detaljnih informacija o građevinskim i energetskim karakteristikama objekta. 5

1 EMAS - Eco-Management and Audit Scheme2 GIZ - Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit/ Njemačka vladina organizacija za tehničku pomoć3 Baziran na direktivama 2002/91/EC i 2006/32/EC, 2009. godine je pokrenut evropski internacionalni istraživački projekat „TABULA“ (Typology Approach for Building Stock Energy Assessment), koji sufinansira EU program „Intelligent Energy Europe“. Cilj projekta je kreiranje harmonizovanog modela evropske stambene tipologije i definisanje jedinstvenih indikatora energetskih karakteristika objekata. Istraživanje započeto projektom „TABULA“ se nastavlja projektom „EPISCOPE“, čija misija podrazumijeva praćenje procesa implementacije mjera unapređenja energetske efikasnosti unutar evropskog fonda stambenih objekata. Izvor: http://episcope.eu/iee-project/tabula/4 Na osnovu prvostepenog formulara „A“ prikupljeni su opšti podaci o stambenom objektu: lokacija, tipološka kategorija, period izgradnje, stepen razuđenosti osnove, spratnost, broj stanova, površina osnove, forma krova, uređenost fasade, namjena prizemlja, karakter objekta u odnosu na broj otvora i starost prozora, uz obavezno fotografisanje objekta na osnovu prethodnih instrukcija.5 Drugostepeni formular „B“ sadrži 29 pitanja o karakteristikama stambenog objekta vezanih za energetsku efikasnost, koji su grupisani u pet oblasti: podaci o objektu (namjena, eventualna dogradnja i rekonstrukcija u odnosu na izvorno stanje), spoljašnost krova ( tip pokrivača i termička izolovanost), vanjski zidovi (materijalizacija i termička izolovanost), prozori (vrsta i materijalizacija) i sistem grijanja (korisna površina prostora, korisna površina grijanog prostora, dominantni sistem grijanja i vrsta goriva).

58

-va

drat

mK

Na osnovu klaster analize dobijenih podataka, popisani objekti su klasifikovani u šest relativno homogenih grupa sa sličnim karakteristikama i izvedene su prosječne vrijednosti za svaku kategoriju objekta.3 Uspoređivanjem karakteristika popisanih objekata i prosječnih vrijednosti dominantnog uzorka, identifikovani su tipični objekti, odnosno stvarni predstavnici objekata u svakoj pojedinačnoj tipološkoj kategoriji. Stručni timovi arhitektonskog i mašinskog usmjerenja su, potom, izvršili tehničko snimanje tipičnih objekata na terenu. Uz detaljno bilježenje arhitektonskih i energetskih karakteristika objekata, izvršeno je i snimanje termovizijskom kamerom u cilju što sveobuhvatnijeg registrovanja termičkih karakteristika arhitektonskog omotača.

ANALIZA DOMINANTNE STAMBENE TIPOLOGIJE NA NIVOU BIH: INDIVIDUALNI STAMBENI OBJEKTI /SLOBODNOSTOJEĆE KUĆE/

Na osnovu podataka prikupljenih popisom, izvršena je statistička procjena obima cjelokupnog stambenog fonda, kao i zastupljenosti pojedinih tipova na nivou Bosne i Hercegovine, u skladu sa prethodno definisanim kriterijima klasifikacije objekata (Tabela 1). Rezultati ove kvantitativne analize ukazuju na dominantnu zastupljenost kategorije individualnih objekata (koju čine slobodnostojeće kuće i kuće u nizu) sa 97,63%, od kojih samo slobodnostojeće kuće čine 93,90% ukupnog stambenog fonda.

3 Klaster analiza popisanih objekata je urađena na osnovu osnovnih parametara: stepena razuđenosti osnove, spratnosti, broja stanova, površine osnove, forme krova i uređenosti fasade.

Iako je procentualna zastupljenost kuća u ukupnom stambenom fondu iznimno velika, ne treba zanemariti činjenicu da se u objektima kolektivnog stanovanja nalazi veći broj stambenih jedinica. Kada se posmatra odnos ukupnog broja stanova, tipologije individualnog stanovanja su zastupljene sa 66,46% u odnosu na kolektivno stanovanje 33,53% (Slika 1), što znači da se jedna trećina stambenih jedinica nalazi u zgradama kolektivnog stanovanja.

Slika 1: Odnos ukupnog broja stambenih jedinica unutar objekata individualnog i kolektivnog stanovanja

Slika 2: Procentualna zastupljenost slobodnostojećih kuća prema periodu gradnje

Prilikom analize starosti objekata individualnog stanovanja, prikupljeni podaci ukazuju da najveći broj izgrađenih slobodnostojećih kuća datira iz perioda 1992.-2014. god., dok je period 1981.-1991. god. sljedeći po brojnosti.1 Tendencija individualne stambene izgradnje na području BiH jasno ilustruje grafički prikaz procentualne zastupljenosti slobodnostojećih kuća prema periodu gradnje (Slika 2), na kojem se uočava da 84,62% slobodnostojećih kuća datira iz tri posljednja vremenska perioda(1971.-2014. godine) dok preostalih 15,38% u BiH, su starije od 44 godine.

Primarni kriteriji za klasifikaciju stambenih objekata su spratnost2 i broj stambenih jedinica (stanova)3. Uvidom u rezultate popisa (Tabela 2), može se konstatovati da je prvi kriterij ispravno postavljen jer 99,50% objekata iz ove kategorije ima do tri etaže. Iz ove tabele je vidljivo da su u BiH sa 57,40% najzastupljenije kuće koje imaju prizemlje i jednu etažu.

59

-vadrat

mK

Tabela 2: Rezultati popisa iz “A” formulara – broj etaža u objektu

Analizom podataka iz popisa (Tabela 3) može se izvesti zaključak i da je drugi kriterij diferencijacije objekata individualnog u odnosu na kolektivno stanovanje ispravno determinisan jer 99,64% objekata iz ove kategorije ima do tri stambene jedinice.4

Tabela 3: Rezultati popisa iz “A” formulara – broj stanova u objektu

Na osnovu prosječnih vrijednosti dobijenih statističkim popisom objekata (Tabela 4), od kojih su najrelevantniji (stepen razuđenosti objekta, prosječan broj etaža, prosječna bruto površina osnove, forma krova i stanje fasadnog omotača), uz pomoć klaster analize izvršen je odabir stvarnog predstavnika za svaki tip objekta individualnog i kolektivnog stanovanja. Pregledom prosječnih vrijednosti uočava se da je kod 87,20% objekata prisutna jednostavna osnova, odnosno tlocrt objekta u obliku kvadrata ili pravougaonika sa odnosom strana 1:2. Ovaj podatak je ključan zbog proračuna faktora oblika jer razuđena osnova implicira veću izloženost vanjskim utjecajima tako da su sa stanovišta energetske efikanosti, kompaktnija tlocrtna rješenja povoljnija od kompleksnih razuđenih formi. Posmatranjem podataka o prosječnom broju etaža po pojedinim periodima, primjećuje se trend povećanja visine u posljednja tri razdoblja. Ako se pogledaju vrijednosti bruto površina osnove, onda je također primjetno povećanje dimenzija osnove kod recentnih objekata što ide u prilog zaključku da se grade objekti sve većih gabarita (Slika 3).

Tabela 4: Rezultati popisa iz “A” formulara – slobodnostojeće kuće

1 Ipak, potrebno je skrenuti pažnju na činjenicu da je posljednji period 1992.-2014. god., zbog društveno-historijskih okolnosti 13 godina duži od prethodnih perioda definisanih metodologijom istraživačkog projekta, što je također uticalo na rezultate popisa stambenih objekata.2 Prizemlje i suteren (kao etaža koja se djelomično nalazi iznad zemlje/terena) su tretirani kao etaže, jednako kao i potkrovlje, dok podrum nije tretiran kao etaža.3 Prilikom razlikovanja individualnih objekata (kuća) od objekata kolektivnog stanovanja (zgrada), postavljena je granična vrijednost od ukupno tri (3) etaže dok je drugi kriterij bio da broj stambenih jedinica treba biti manji ili jednak od tri (3).

4 Podaci o broju stambenih etaža i broju stanova su u međusobnoj korelaciji. Ako se uzme u obzir da 57,40% kuća imaju prizemlje i sprat (alternativno: suteren i prizemlje), onda je logično i to da je u 76,52% slučajeva evidentirana samo jedna stambena jedinica. Razlog tome je arhitektonska specifičnost gradnje na ovim prostorima u kojem su prizemlje i sprat funkcionalno povezani unutrašnjim stepeništem, ili je prizemlje objekta nestambeno (poslovni prostor, garaža, ostava), dok se gornja etaža koristi za stanovanje. U drugom slučaju, prizemlje je stambeno dok je potkrovna etaža nestambenog karaktera.

60

-va

drat

mK

Slika 3: Trend povećanja bruto površine slobodnostojećih kuća

Slika 4: Odnos grijanog i negrijanog stambenog prostora u slobodnostojećim kućama u BiH

Nasuprot uočenoj tendenciji povećanja gabarita individualnih stambenih objekata u BiH, korisni stambeni prostor se ne zagrijava u cjelosti (Slika 4). U prosjeku se zagrijava oko 70% korisnog stambenog prostora slobodnostojećih kuća koje datiraju iz perioda 1971.-2014. god, dok se u slučaju kuća iz ranijih perioda zagrijava i manje od 50% prostora. Pored uočenih funkcionalnih, projektantskih nedostataka dominantne kategorije stambenih objekata u BiH, podaci ukazuju da se slobodnostojeće kuće u pogledu potrošnje energije mogu okarakterisati kao neracionalni i energetski neefikasni objekti. Na osnovu poračuna, izvršenog u okviru istraživačkog projekta „Tipologija stambenih zgrada BiH“, procijenjeno je da energija potrebna za grijanje slobodnostojećih kuća iznosi 85,22% u odnosu na cjelokupni stambeni fond na nivou BiH. Kategorija slobodnostojećih kuća izgrađenih u periodu 1971.-1980. god. se posebno izdvaja sa najvišim procentualnim učešćem od 32,14% u odnosu na ukupnu potrebnu energiju za grijanje cijelog stambenog fonda u BiH.

Slika 5: Primjena termičke izolacije na slobodnostojećim kućama u BiH

Slika 6: Prosječne debljine termičke izolacije na slobodnostojećim kućama u BiH

Analiza energetskih karakteristika stambenih objekata je pokazala da 59,25% slobodnostojećih kuća iz posljednje dvije decenije ne posjeduje termičku izolaciju vanjskog omotača. Prisustvo termičke izolacije fasadnih zidova je u još manjoj mjeri zabilježeno kod starijih objekata, odnosno, između 11,88% i 26,45% slučajeva slobodnostojećih kuća starijih od 25 godina posjeduje termoizolaciju (Slika 5). Podaci o nedovoljnoj termičkoj izolaciji vanjskih zidova slobodnostojećih kuća (Slika 6) dodatno ukazuju na neadekvatnu primjenu principa energetske efikasnosti u rezidencijalnom sektoru BiH. Također, u analizi energetskih karakteristika slobodnostojećih kuća, kao dominantne kategorije u stambenom fondu BiH, izdvajaju se objekti izgrađeni u posljednjem periodu 1992.-2014. god. od kojih čak 41,26% nema završenu fasadu.

Analiza navedenih statističkih podataka ukazuje na potrebu evidentiranja i evaluacije arhitektonskih i energetskih karakteristika postojećih stambenih objekata BiH, s ciljem predlaganja mjera unapređenja njihove energetske efikasnosti koje bi bile dostupne široj javnosti. Iz navedenih razloga, izvršeno je detaljno tehničko snimanje i izrada energetskih audita za predstavnike svih pojedinačnih kategorija (Slika 7).

Slika 7. Primjer termovizijskog i arhitektonskog snimka tipičnog objekta dominantne stambene tipologije na nivou BiH: individualni stambeni objekti /slobodnostojeće kuće/

61

-vadrat

mK

Za svaki od 29 tipičnih objekata definisan je prijedlog dva nivoa standardnih i nestandardnih mjera unapređenja njihovih energetskih performansi. Na osnovu predloženih mjera izvršen je proračun, a zatim i procjena ušteda na nivou cjelokupnog stambenog fonda. U slučaju tipologije slobodnostojećih kuća, primjenom standardnih mjera unapređenja ušteda potrebne energije za grijanje bi iznosila 54,31%, a primjenom poboljšanih mjera čak 68,49%. (Slika 8.)

Slika 8. Grafički prikaz mogućih ušteda nakon primjene I i II nivoa mjera unapređenja energetskih karakteristika tipičnog predstavnika kategorije slobodnostojećih kuća

ZAKLJUČAK

Kroz protekle dvije decenije proces tranzicije su obilježile brojne promjene u društveno-ekonomskoj realnosti Bosne i Hercegovine. Između ostalog, ulogu industrijskog sektora, kao nekadašnjeg vodećeg energetskog potrošača na prostoru BiH, zamijenio je sektor zgradarstva (javne i stambene zgrade). U svjetlu implementacije strategije energetske efikasnosti i koncepta održivog razvoja u Evropskoj uniji, a paralelno sa nastojanjima za usaglašavanjem bosanskohercegovačkih zakonskih i regulatornih okvira, poseban strateški značaj imaju istraživanja o potencijalu uštede energije kod postojećeg fonda stambenih zgrada kao ključnih potrošača energije. U tom kontekstu, u ovom radu je predstavljena metodologija istraživačkog rada na projektu „Tipologija stambenih zgrada Bosne i Hercegovine“, čiji je cilj klasifikacija i evaluacija energetskih karakteristika stambenog fonda. U okviru pomenutog projekta, baziranog na metodološkom okviru evropskog projekta „TABULA“, popisane su 13.044 stambene zgrade, izvršene kvantitativne analize, a zatim i odabrani tipični predstavnici pojedinih kategorija. Na osnovu statističkih analiza, utvrđeno je da je u ukupnom stambenom fondu najzastupljenije individualno stanovanje, kako prema brojnosti zgrada (97,63%) tako i prema broju stambenih jedinica (66,46%), a dominantnu tipologiju predstavljaju slobodnostojeće kuće. Najviše slobodnostojećih kuća je izgrađeno upravo u proteklom tranzicionom periodu (1992.-2014. god), čije su prosječne arhitektonske i energetske karakteristike predstavljene u ovom radu. Podaci dobijeni statističkim istraživanjem o nedostatku toplotne zaštite vanjskog omotača i nezavršenoj fasadi u više od 40% slučajeva, kao i o parcijalnom grijanju korisnog prostora, ukazuju na zaključak o neracionalnosti i energetskoj neefikasnosti najzastupljenije stambene tipologije slobodnostojećih kuća. S ciljem prikupljanja preciznijih podataka o potrebnoj energiji za grijanje, istim metodološkim postupkom su izvršena terenska mjerenja i proračuni za 29 tipičnih zgrada, nakon čega su predložena dva nivoa mjera unapređenja njihovih energetskih performansi. Svi podaci o tipičnim zgradama će biti dostupni široj javnosti, s ciljem njihove primjene kao okvirnih stručnih preporuka korisnicima i vlasnicima prilikom adaptacije stambenih objekata.

Nakon utvrđivanja tipologije i perioda izgradnje stambenog objekta, potencijalni bosanskohercegovački korisnik će moći prepoznati, kroz definisane mjere unapređenja sa građevinskog aspekta, sistema grijanja i pripreme tople vode, prioritete u energetskoj sanaciji sopstvenog objekta, uz procentualno izraženu energetsku uštedu. S obzirom da reduciranje energetske potrošnje i eliminisanje gubitaka energije predstavlja jedan od prioritetnih ciljeva Evropske unije, moguće je ostvariti izniman iskorak u odnosu na dosadašnji nizak nivo implementacije ovih mjera u Bosni i Hercegovini, koji upravo može biti iniciran i publikacijom „Tipologija stambenih zgrada Bosne i Hercegovine“.

62

-va

drat

mK

Predstavljamo

Knauf sustavi za podoveDa bi dobili pod u 1 danu, koristite Knauf suhi estrih

Pod predstavlja podlogu za optimalnu zvučnu, toplinsku, protupožarnu i vatrozaštitu kao i zaštitu od vlage. On je preduvjet kvalitete stanovanja i lakoće hodanja po njemu. Kvaliteta podnih sustava ovisi o međudjelovanju više faktora: kvaliteti materijala, izvedbi radova i konstrukciji poda.

Knauf podni sustavi su međusobno usklađeni, te nude provjerena, ali i inovativna rješenja za konstrukcije podova u novogradnji i prilikom sanacije starih podova. Široka paleta proizvoda od brtvenih materijala, masa za izravnavanje, preko brzovezujućih estriha do masa za niveliranje i zapunjavanje. Neovisno o tome radi li se o izgradnji, sanaciji ili renoviranju rješenja suhih sustava podova imaju velike prednosti zahvaljujući brzini ugradnje, maloj težini, zvučnoj i toplinskoj izolaciji, te protupožarnim svojstvima. Suhi podni sustavi odnosno suhi estrih ili tzv. plivajući estrih svoju primjenu ima u stanogradnji, uredskim prostorijama, bolnicama, hotelima i sl. Velika prednost suhog estriha je u tome što ne unosi dodatnu vlagu u prostor te se time značajno ubrzava dinamika gradnje.

knauf suhi estrih = ušteda vremena

Jedno od inovativnih rješenja poduzeća Knauf je svakako Knauf sustav suhog estriha koji omogućuje brzo i suho postavljanje estriha tako da je podne obloge moguće postaviti u roku 24 sata. Omogućava dobru zvučnu i toplinsku izolaciju, te ima dobra protupožarna svojstva.

Područje primjene suhog estriha

Suhi estrih se može ugraditi u sve javne i privatne građevine. Zbog svoje visoke čvrstoće pogodan je za primjenu u svim

prostorima uredskog poslovanja, prodajnim i drugim javnim prostorima u kojima boravi veći broj ljudi, a u sve većoj mjeri se polaže u stambenim prostorima kod novogradnje i rekonstrukcija postojećih prostorija. Zbog svoje male težine i praktičnih mjera suhi estrih se jednostavno transportira te predstavlja idealno rješenje za ugradnju na postojeće međukatne konstrukcije u starim stambenim i poslovnim građevinama. Suhi estrih se uvijek postavlja na ravnu i nosivu podlogu „plivajući“ tj. ne lijepi se ili pričvršćuje vijcima za nosivu podlogu, a od bočnih zidova je radi bolje zvučne zaštite odvojen tipskom rubnom trakom. Osim što suhi estrih polažemo „plivajući“ isti možemo koristiti za izravnavanje podloge. Na neravnim podlogama suhi estrih se postavlja nakon što se površina izravna.

Suhi estrih se ne lijepi ili pričvršćuje vijcima za nosivu podlogu, a od bočnih zidova je radi bolje zvučne zaštite odvojen tipskom rubnom trakom.

Mjere poravnanja

Kod većih neravnina najširu primjenu imaju suhi nasipi. Suhi nasipi imaju veličinu granula od 0-7 mm i kao sirovina se najčešće koristi perlit i ekspandirana glina. Suhi nasipi osim svojstva izravnavanja neravnina imaju i svojstvo toplinske i zvučne izolacije. Manje podne neravnine do 10 mm visine se u pravilu izjednačuju s tekućim samonivelirajućim

63

-vadrat

mK

Knauf sustavi za podovemasama (slika 1), a veće neravnine od 10 mm s posebnim suhim nasipnim materijalima kao što su Nivogran BT ili AQUAPANEL suhi nasip koji minimalno opterećuju međukatnu konstrukciju zbog male specifične gustoće od 140- 480 ± 10 kg/m³.

knauf suhi nasip NiVOGRAN bT

Knauf suhi nasip NIVOGRAN BT je proizvod od ekspandirane gline kojim možemo izravnati veće neravnine podloge. Kod drvenih međukatnih konstrukcija treba obratiti pozornost na krutost i nosivost podloge, jer se suhi estrih ne polaže neposredno na drvene grede. Polaganje suhog estriha i nasipa za izravnavanje je dopušteno samo kada je osigurana nosivost podloge. Kod međukatnih konstrukcija od armiranog betona prethodno se polaže PE folija minimalne debljine 0,2 mm (kao zaštita od mogućeg prodora zaostale vlage iz betona) s preklopom od minimalno 10 cm, a uz zidove prostorije foliju treba podignuti do visine završne podne obloge. Na drvenu međukatnu konstrukciju polaže se kao zaštita od prosipanja podložni materijal koji je paropropustan kao što je na primjer lagani valoviti karton ili pakpapir, ali se ne podiže uz zidove. Uz zidove postavljamo sloj mineralne trake.

Nasip Knauf NIVOGRAN BT (granulacije 1-4 mm, vlažnosti ≤ 1%) treba ravnomjerno rasporediti na podlozi s minimalnom visinom nasipa od 20 mm, a zatim površinu temeljito poravnati ravnjačom do željene visine. Kod visina izravnavanja većih od 50 mm potrebno je dodatno mehaničko zbijanje nasipa. Kada se na Knauf NIVOGRAN BT polažu izolacijske ploče od kamene vune (Knauf TP) ili EPS (XPS) ploča preporuča se, radi ravnomjernog opterećenja, prethodno postavljanje na suhi nasip pokrivne ploče (Knauf ploča tipa A1). Ispod izolacijskih ploča od kamene vune i prije postavljanja jednoslojnog suhog estriha (npr. SOLO 18) prethodno postavljanje pokrivne ploče (Knauf ploča tipa A) na nasip je obavezno. Cijevi, električne vodove i druge instalacije treba pričvrstiti za podlogu. Nasip koji se polaže na instalacije mora biti minimalne visine 10 mm.

Vrste suhog estriha

Kada govorimo o suhom estrihu s obzirom na sastav materijala uobičajene su tri vrste suhog estriha – prva vrsta poda se proizvodi iz gipsanih ploča posebno tvrde strukture čija je impregnirana gipsana jezgra obuhvaćena kartonom (sustav F145), druga vrsta poda se izrađuje od celuloznih vlakana s gipsom iz čega se pod visokim tlakom oblikuju gipsano vlaknasti podni elementi (sustav F12, F13, F18 i F19), treća vrsta suhog estriha sastoji se od cementom vezanog i obostrano armiranog perlita visoke čvrstoće i 100% vodopostojanosti (sustav F381).

Sustav suhog estriha s podnim gipsanim pločama (F145)

Osnovnu izvedbu suhog estriha (sustav F145) predstavljaju podne gipsane ploče debljine 12,5 mm koje se polažu na ravnu i nosivu podlogu. Na njih se uz međusobni pomak od polovine ploče lijepi drugi sloj istih podnih ploča koje se pričvršćuju čeličnim klamicama za prvi sloj. Ukupna debljina

takvog podnog sustava iznosi približno 25 mm. Težina poda je približno 28 kg/m2. Duljina × širina je 1250 × 900 mm. Ploče se proizvode prema normi HRN EN 520, negorivost ploča klasificirana je kao A2-d1,s0. Završno zaglađivanje podne površine u debljini od 2 mm s Knauf Nivellierspachtel 415 osigurat će otpornost na utjecaj kotača stolaca. Takvo zaglađivanje podne površine potrebno je i prije polaganja tankih podnih obloga kao što je PVC ili linoleum. U suhim prostorijama keramičke pločice (33 x 33 cm) lijepe se npr. s Knauf fleksibilnim ljepilom nakon premazivanja suhog estriha s Knauf Estrichgrund. U vlažnim prostorima pod se premazuje s Knauf Flächendicht, tada se i kutovi prostora dodatno štite od prodora vlage/vode s brtvenom trakom Knauf Flächendichtband. Tekstilne obloge poput tepisona zahtijevaju zapunjenje spojeva ploča sa Knauf Uniflott-om i premazivanje površine s Knauf Estrichgrund. Kod lijepljenja drvenih podova (parket i sl.) na Knauf suhe estrihe potrebno je pridržavati se uputa i smjernica proizvođača sustava ljepila. Kod suhog estriha moguća je varijanta ugradnje podnog grijanja.

Prednosti suhog estriha su:

• Ne stvara se dodatna vlaga• Idealan za polaganje PVC i drugih tankih podnih obloga• Pogodan za keramičke pločice• Brzo polaganje bez većih napora• Završna podna obloga se polaže unutar jednog dana

Za sve dodatne informacije, posjetite našu web-stranicu ili nas kontaktirajte na:

Knauf d.o.o. Sarajevoe-mail:info@knauf.ba

64

-va

drat

mK

Zanimljiva arhitektura

Osam najveličanstvenijih crkvi u Islandu pod Modernističkim uticajemDramatični krajolik Islanda upotpunjen je jednako spektakularnom religijskom arhitekturom.

Zaista bi bila šteta ne skrenuti pažnju i uživati u prekrasnoj religijskoj arhitekturi koju ponosno pokazuje Island. Island je dio zemaljske kugle sa jednim od najdramatičnijih i najspekrakularnijih krajolika i upravo je taj krajolik odigrao svoju ulogu u smislu inspiracije prilikom nastanka veličanstvenih arhitektonskih zdanja. O religijskoj arhitekturi Islanda doista bi se moglo pisati naširoko i naveliko, no mi smo ipak odlučili da vam predstavimo samo neke od veličanstvenih ljepotica kojima se samo Island može pohvaliti. Sve crkve u nastavku sagrađene su u jednistvenom stilu ove zemlje sa manje ili više naglašenim crtama Modernizma. Pa krenimo!

Hallgrímskirkja – Reykjavík: Guðjón Samúelsson, 1986

Ovu impresivnu katedralu u Rejkjaviku projektovao je Guðjón Samúelsson, jedan od najpoznatijih modernističkih arhitekata u Islandu. Samúelsson je radio na jako velikom broju velikih državnih projekata u Islandu.

Katedrala je smještena na samom vrhu jednog brda u glavnom gradu Islanda. Bilo je potrebno 41 godina da se katedrala Hallgrímskirkja sagradi. Zgradu predstavlja nepostojano naborana fasada na glavnoj osi kroz središte grada , koja završava na njenim vratima. Na vrhu katedrale nalazi se trokutasti zvonik na koji se posjetitelji mogu popeti, a koji pruža panoramski pogled na Reykjavík i njegove luke. Unutrašnjost je strogo siv prostor s jedva bilo kakvim ukrasima, osim divovskih geometrijskih orgulja koje su montirane visoko na prednjem zidu.

Laugarneskirkja– Reykjavík: Guðjón Samúelsson, 1949Samúelsson je također projektirao i znatan broj manjih crkava širom cijelog Islanda, pa tako i crkvu Lauganeskirkja u zapadnom Rejkjaviku. Forma ove zgrade dosta je manje ekspresivna od katedrale i sastoji se od kockastih volumena i detalja koji uključuju kockastu kulu i tanke pravokutne prozore.

Stykkishólmskirkja - jón Haraldsson, 1990Finski arhitekta Jón Haraldsson

projektirao je ovo mjesto obožavanja na zapadnoj peninsuli. Njena najistaknutija odlika je dramatični toranj zvonika koji je napravljen od dva njihajuća betonska peraja koja su modelirani po kralješcima kita. Bijelu Stykkishólmskirkja crkvu također odlikuje i apsidna kupola, dok unutrašnojst ima stotine spuštenih svjetala kao i izmjenjenu sliku Madonne i Krista islandskog slikara Kristin Gunnlaugsdóttir-a.

Stóra Dalskirkja - Ragnar Emilsson, 1969Stóra Dalskirkja, što u prevodu znači

65

-vadrat

mK

Velika Dolinska Crkva, zamjenila je staru crkvu koja se nalazila na istom zemljištu još od 1895. godine. Oblik koji dominira ovom građevinom je nešto poput trokutaste prizme sa trostranim panelima i prozorima preko gotovo cijelog prednjeg dijela. Odvojeni zvonik sa jedne strane ima viši i tanji trokutasti profil.

Mosfellskirkja - Ragnar Emilsson, 1965Očito ljubitel trokutova, Ragnar Emilsson također je koristio trostrane osnove da bi stvorio ovu crkvu na sjevero-istoku Rejkjavika. Njeni tamni krov naginje se ka zabatom ulaznom kraju, sa ostaklenjem koji ulaz razdvaja od bijelih zidova zgrade. Vitki zvonik je smješten na samom vrhu četiri bijela stuba koji imaju savršenu interakciju sa glavnim volumenom zgrade na drugom kraju.

Seltjarnarneskirkja: Harðar björnssonar, 1989Izbrušeni krov obložen bijelim čeličnim lomovima koji se sastoji od preklapajućih rotiranih kvadrata pokriva ovu crkvu na zapadu Reykjavíka. Oblik krova artikulisan je iznutra, gdje tanki otvori između različitih dijelova upuštaju svjetlost u različite prostore – zborna dvorana na spratu i manje dvorane za

nastavu i razna događanja ispod.

kópavogskirkja: Hörður bjarnason, 1962Državni arhitekta Hörður Bjarnason radio je sa Ragnar Emilssonon na projektovanju ove bijele crkve. Od njenog središta, zakrivljeni luk strši

u svakom smjeru strana svijeta – sa identičnim, ali manjim lukom ispod koji se prožima još dalje. Vitražni elementi prate krivulje ispad svakog krovnog elementa. Niži volumeni pune ostatak prostora sa visokom zgradom u obliku križa i formiraju pravokutni plan.

Ólafsvíkurkirkja: Hákon Hertervig, 1967Skeletni toranj i odvojeni odgovarajući zvonik upareni su na ovoj zapadnoj crkvi - još jedna sastavljena od brušenih trokutastih zidnih i krovnih elemenata.Veliko predsoblje artikulira kao sasvim drugi elementa, kako se svojim tamnim krovom i bijelim zidovima naginje u drugim smjerovim od onih glavnog dijela.

Općenito o islandskoj arhitekturiIslandska arhitektura ima svoje korjene u Skandinaviji kada je u pitanju uticaj. Na islandsku arhitekturu najveći uticaj je imao nedostatak domordnih drveća na Islandu. Kao rezultat toga, gradilie su se travnate i zemljane kuće. Kasnije, Švicarski stil chalet postaje glavni stil koji je uticao na islandsku arhitekturu i mnoge drvene građevine bivaju izgrađene upravo u ovom stilu. Kamen, a kasnije i beton, bili su popularni građevinski materijali. Beton postaje naročito popularan sa dolaskom funkcionalizma u zemlju. Savremena arhitektura na Islandu pod uticajem je mnogih izvora, sa raznim stilovima koji se uveliko razlikuju širom zemlje.

66

-va

drat

mK

67

-vadrat

mK

68

-va

drat

mK

Interijer MarkićNeka Vam udobnost doma bude na prvom mjestu

69

-vadrat

mK

Poduzeće Interijer Markić d.o.o. osnovano je 1972. godine sa sjedištem u Pologu, Mostar. Primarna djelatnost Poduzeća je prerada drveta, s naglaskom na sobna vrata. Interijer Markić se već duže od 40 godina bavi proizvodnjom namještaja od masivnog drveta namijenjenog opremanju privatnih, poslovnih ili ugostiteljskih objekata. Proizvode radimo isključivo po narudžbi i prilagođavamo se željama kupca.

VRATAS ponosom možemo reći da imamo više od četiri desetljeća iskustva u proizvodnji vrata. Naša sobna vrata se odlikuju kvalitetnom izradom, modernim dizajnom, čvrstoćom i postojanošću. Proizvodimo sobna vrata od punog drveta, kao i vrata od MDF-a presvučena raznim furnirima i dekorima. Vrata radimo po mjeri, a nudimo i izradu prema slikama, skicama ili zamislima kupca, te mogućnost dostave i montaže istih.

STOLiCE VRHUNSkE kVALiTETE ZA VAŠU bLAGOVAONiCUIz asortimana naših proizvoda izdvajamo stolice za blagovaonicu, kao važan dio svakodnevnog života, zbog čega s posebnom pažnjom pristupamo izradi istih. Naš osnovni cilj je uskladiti kvalitetu sa zahtjevima i željama naših kupaca u odabiru vrste drveta, boje i tapecirunga. Stolice izrađujemo od masivnog drveta (orah, hrast, bukva), što im daje čvrstoću i omogućuje dugotrajnu uporabu. Osim stolica za blagovaonicu nudimo još i izradu kvalitetnih barskih stolica čvrste i stabilne konstrukcije.

GOTOVi MASiVNi PARkETGotovi parketi su idealan izbor za ljude koji žele brzo i čisto postavljen pod. Gotov parket koji je tvornički lakiran ili nauljen spreman je za korištenje odmah poslije polaganja. Karakteristična debljina našeg parketa je 1,6 cm, prosječna dužina elemenata je od 50 – 120 cm, a širina oko 10 cm. Parket se tvornički brusi, i nanosi se zaštitni materijal po izboru kupca tako da prilikom postavljanja ovakvog parketa nema prašine i neugodnih mirisa. Lak nanosimo špricanjem, što je vrlo bitno jer daje deblji sloj laka nego nanošenje valjkom, a upravo lak ili ulje koji se upotrebljavaju predstavljaju dodatnu zaštitu i štite parket od oštećivanja. Boju parketa i razinu sjaja laka također određuje kupac.

Interijer Markić d.o.o.Polog bb, 88 000 MostarDirektor: Slavko Markić, dipl. oec. Tel: 036 487 322Fax: 036 487 334Mob: 063 318 322E-mail: slavko.markic@tel.net.baWeb: interijer-markic.com

Interijer Markić

70

-va

drat

mK

Dešavanja

Hoćemo li se uskoro voziti po solarnim cestama?Zemlje poput SAD-a, Francuske i Nizozemske testiraju načine popločavanje cesta solarnim panelima. Međutim, postoje i skeptici.

Solarni paneli niču gotovo na sve strane, čak i na odlagalištima i u parkovima. Pa zašto onda ne i na cestama? Doista, solarni cestovni projekti dobivaju na važnosti diljem svijeta, a neki obećavaju i punjenje električnih automobila pri vožnji po cestama budućnosti.Nizozemska je bila ta koja je izgradila prvu solarnu cestu, biciklističku stazu, još 2014. godine. Francuska je najavila smjeliji potez u januaru ove godine – plan od pet godina koji podrazumjeva postavljanje 1000 kilometara solarne ceste, a koja bi trebala osiguravati električnu energiju za preko pet miliona ljudi.No, to nije sve. Njemačka kompanija Solmove ima u planu uvođenje solarnih panela na njemačke ceste, a firma iz grada Idaho u SAD-u - Solar Roadways – dobila je sredstva od vlade SAD-a da testira ovu tehnologiju.„Mi imamo kupce iz svih 50 država SAD-a i država cijelog svijeta koji su zainteresovani za ovu novu tehnologiju“, kaže Julie Brusaw, suosnovateljica firme Solar Roadways zajedno sa svojim mužem Scott-om. Ona kaže, kako oni svoje panela prvo testiraju u manje kritičnim uslovima kao što su parkinzi, prilazi i slično prije nego počnu testiranja na otvorenoj cesti.„Mi smo trenutno u pregovorima oko nekih jako zanimljivih projekata“, kaže ona i dodaje kako Missouri Odjel za Transport želi instalirati solarne panele na manje prometnom djelu ceste pod svojom direkcijom. Par tvrdi kako njihovi paneli od tretiranog stakla nude trakciju sličnu asfaltu, podržavaju težinu manjih kamiona, sadrže LED signalizaciju te elemente za zagrijavanje u cilju topljenja snijega i leda.

budućnost solarnih panela na cestama

Mogu li solarni paneli zaista postati sastavni dio za ceste budućnosti?

Pristalice ove ideje vide bezbroj mogućnosti, ali oni koji se nalaze na suprotnoj strani ove tvrdnje postavljaju jako puno pitanja koja se tiću troškova, efikasnosti i trajnosti.„Mi svoje solarne panele jednostavno postavimo na postojeći pločnik“, kaže Jean-Luc Gautier, izumitelj Wattway tehnologije koja je testirana u Francuskoj u proljeće ove godine. Gautier, tehnički direktor građevinske firme Colas, kaže kako je on bio inspirisan činjenicom da ceste gledaju u nebo kako bi mogle sakupiti solarnu energiju.„Količina površina koju svaka zemlja posveti cestama zaista je enormna“, piše Bursaws na svojoj web stranici. „Omogućavanje ovom prostoru da postane solarna farma moglo bi imati veoma pozitivne implikacije u borbi sa klimatskim promjenama“. Oni procjenjuju kako njihovi paneli, ako se budu koristili na mjestima postojećih cesta u SAD-u, mogli bi proizvesti tri

puta više energije nego što je potrebno u SAD-u.Pored ovoga, oni tvrde kako bi njihovi paneli mogli puniti električna kola, prvo na parkinzima. Uz dovoljan broj solarnih cesta i auta sa pravom opremom (da pokupe energiju iz indukcijskih ploča na cesti), oni bi mogli čak i puniti vozila u pokretu.

Troškovni izazov

„U teoriji solarne ceste zaista zvuče sjajno. Jedini problem je trošak“, kaže Mark Jacobson, profesor inžinjerstva sa Stanford Univerziteta, jedan od promotora plana da se SAD napaja isključivo iz obnovljivih izvora. „Pored cestovne prašine, posebno prašine od crnih guma i dizel ispušnih gasova, koja će prekrivati dobar dio svakog panela, kontinuirani saobraćaj koji bi prekrivao panele smanjio bi njihov solarni potencijal“,kaže Jacobson

71

-vadrat

mK

te dodaje kako bi cestovni paneli bili podložniji trošenju i zahtjevali bi dosta češće popravke i održavanja od drugih solarnih panela. On također ističe kako cestovne solarne farme, iako neće zahtjevati troškove nabavke zemljišta, kao što je to potrebno kod solarnih farmi, njihovi paneli se ne bi mogli rotirati radi optimalnog solarnog izlaganja. Ona smatra da solarne ceste neće zaživjeti upravo zbog troškova, ali isto tako kaže da se ipak nada.„Instaliranje fotonaponskih sustava u ceste čini se kao lud ideja u početku“, kaže IDTechEx izvješće početkom godine. IDTechEx je nezavisna istraživačka i konzultantska firma. „Pobliži pogled ipak otkriva da je većinu problema lako savladati - čak i kod slabe učinkovitosti, lokalna struja ima održivu korist“.Uprkos visokim troškovima Peter Harrop, predsjedavajući IDTechEx-a kaže kako solarne ceste mogu funkcionisati na mjestima gdje se ceste grade po prvi put. „Na ovim mjestima potrebno je rano usvajanje tehnologije, kao što je to slučaj u Kini koja ide ka brzom napredovanju“. Kao suprotnost ovoga on kaže kako solarne ceste ne može zamisliti u Londonu zbog stalnih iskopa i radova na cestama zbog podzemnih popravki.Do sada, Nizozemska solarna staza je popularna. U svojoj prvoj godini, 3000000 bicikala i mopeda prelazili su

preko početnih 70 metara ceste koja povezuje dva predgrađa u Amstardamu. Vlasti kažu kako je SolaRoad prošle godine proizvela više struje od očekivanog – dovoljno za napajanje tri domaćinstva. Ova staza napravljena je od solarnih ćelija od kristalin silicija koje su obložene betonom i prekrivene providnim slojem tretiranig stakla. U SAD-u, firma Solar Roadways dobila je preko 1.5 miliona američkih dolara u zadnjih 6 godina za testiranje i razvijanje svoji heksagonalnih panela.

Jedan od glavnih nedostataka koji Solar Roadways mora prevazići jeste proces

Julie i Scott Bursaw, par iz grada Idaho u SAD-u, osnivači firme Solar Roadways poziraju ispred prototipa svog pločnika koji je prekriven solarnim panelima.

proizvodnje jer sve nji hove solarne ćelije se rade ručno i dosta su skupe. Ipak, Julie Bursaw tvrdi kako je najnoviji prototip manje skup za proizvesti i 25% je efikasniji te se može lakše postaviti.Jedno je ipak sigurno, ovaj projekat je jako popularan što se javnosti tiće. Solar Roadways promo video na YouTube ima preko 21 milion pregleda i jako puno pozitivnih komentara. Zbog toga što paneli mogu topiti snijeg ili spriječiti poleđivanje ceste, čak i uz velike troškove, mnogi smatraju da ova inovacija „može biti korisna na manjim površinama kao što su parkinzi, prilazi i biciklističke staze“.

72

-va

drat

mK

Spektakularna arhitektura

Istanbulski mega-projekat – „Selimov most“„Selimov most“ je završen vremenskom okviru od 27 mjeseci i svečano je otvoren za promet krajem augusta ove godine. Most je jedan od mega-projekata kojem je glavni cilj rasterečivanje saobraćajne gužve u Istanbulu.

Puni naziv ovog mosta je „Yavuz Sultan Selimov most“ i njegova gradnja započela je u maju 2013.godine. „Selimov most“ danas povezuje dva kontinenta; Aziju i Europu preko Bosfora i treći je most po redu koji ima ovu funkciju povezivanja ova dva kontinenta. Gradnja ovog mosta koštala je oko 3 biliona dolara i on predstavlja jednu od najvažnijih dionica sjevernog Marmara motornog puta. U pitanju je najduži viseći most sa željezničkim sistemom na svijetu. Dug je 1,4 kilometra, širok 59 metara i ima osam saobraćajnih traka i dvosmjernu željezničku prugu. Piloni mosta visoki su 323 metra što ih stavlja u rang s Eiffelovim tornjem (324 m). Most je nazvan po sultanu iz 16. stoljeća

koji je proširio osmansku vlast na Bliski istok.Jedan od glavnih ciljeva koje „Selimov most“ treba da ispuni jeste smanjenje saobraćajne gužve u Istanbulu, pa samim time i ublažavanje problema sa zagađanjem zraka. Dnevno će ga prelaziti 135 hiljada automobila. Mostarina za automobile koji će prelaziti s europske na azijsku stranu iznosit će 9,90 turskih lira, a u obrnutom smjeru neće se naplaćivati.

Turska među svjetskim liderima mostogradnje“Ovaj most svrstava Tursku među svjetske lidere u mostogradnji”, rekao je AFP-u njegov tvorac, francuski

73

-vadrat

mK

inženjer Michel Virlogeux koji je, među ostalim, izgradio viadukt Millau u južnoj Francuskoj, most na ušću Seine u ocean Pont de Normandie i most Vasca de Game u Lisabonu.Treći most preko Bosfora hibridne je ovješeno-viseće strukture, što je vrlo originalno, kaže Virlogeux, jer takav most nije izgrađen još od slavnog Bruklinskog mosta u 19. vijeku. Takva opcija izabrana je zbog geometrije lokacije, željeznice i želje turskih vlasti za “arhitekturnom elegancijom”, kazao je Virlogeux, dodavši da su Turci željeli i da cestovni i željeznički promet budu u istom nivou što nije uobičajeno u takvim situacijama. „Selimov most“ središnji je dio je prometnog megaprojekta gradnje autoceste Europa-Anatolija duge 150 kilometara, koja bi trebala prometno rasteretiti Istanbul, metropolu s 18 milijuna stanovnika koja se guši u svakodnevnim gužvama.“Most će za 30 posto smanjiti promet u Istanbulu i ublažiti pritisak na druga dva mosta”, kazao je ministar prometa Ahmet Arslan.Osim ovog mosta, u Istanbulu se planira izgradnja najveće svjetske zračne luke, kao i ogroman kanal koji će dio grada pretvoriti u otok.

Problemi u toku gradnjePlanovi za treči most preko Bosfora odobreni su od strane Ministrastva za transport u 2012. godini. Izrada projekta dodjeljena je İçtaş-Astaldi konzorciju krajem maja 2012. godine. Gradnja mosta službeno je otpočela 29 .maja 2013. godine, na godišnjicu osvajanja Konstantinopolja 1453. godine. Ceremoniji početka gradnje prisutvovali su mnogi turski zvaničnici kao i sam sadašnji predsjednik Turske Recep Tayyip

Erdoğan. Erdoğan je tada postavio zahtijev građevinskom timu koji je radio na izgradnji mosta da se radovi na mostu okončaju u roku od 24 mjeseca te je datum otvaranja mosta postavio za 29. maj 2015. godine. Radovi na mostu bili su privremeno zaustavljeni u julu 2013. godine, kada je postalo očito da je mjesto gradnje pogrešno, ali tek nakon što je hiljade stabala i drveća uklonjeno. Tu je naravno došlo do komplikacija, ali Ministarstvo i kompanija koja je bila zadužena za izvođenje radova odbili su zahtjev za promjenu lokacije.

Cijene zemljišta u sjevernim, manje urbanim naseljima, sa obje strane Bosfora već su počele rasti u očekivanju urbanog buma zahvaljujući gradnji novog mosta. Na ovu temu urađen je čak i dokumentarni film još 2010. godine kada se tek pričalo o gradnji nove poveznice preko Bosfora. Efikasnost istaknutog cilja o smanjenju saobraćajne zakrčenosti bila je izazvana pitanjem zaštite okoliša jer je projekat ulazio direktno u zemljišta koja su bila zakonom zaštićena. Zelene površine i vode u pitanju, a koje su proizvodile većinu pitke vode za grad, smatraju se od strane mnogih esencijalnim za ekološku i ekonomsku održivost Istanbula te bi moguća zagađenja podzemnih voda mogla dovesti do kolapsa grada. Gore nevedeni nisu jedini problemi sa kojima se gradnja „Selimovog mosta“ susretala. Naime u aprilu 2014. godine, dogodila se i fatalna nesreća tokom građevinskih radova na poveznoj cesti na azijskoj strani Bosfora u blizini Çavuşbaşı, Beykoz-a. Tri radnika su poginula i jedan je ozlijeđen usljed pada sa 50 metara visoke skele dok se ulijevao beton na vijadukt.

74

-va

drat

mK

Dešavanja

Gradnja najvišeg stambenog tornja u zapadnoj Europi početkom iduće godineKineska Greenland Group razvila je četiri od deset najviših nebodera

Greenland Group, največi graditelj nekretnina iz Šanghaja, trenutno se bavi 800 miliona britanski funti vrijednim projektom u Londonu koji bi mogao biti i najviši stambeni toranj u zapadnoj Europi.Spire London, kako je nazvan ovaj toranj, izdići će se 235 metara u blizini City Canary Wharf-a u Londonu. Devedesetšest od 861 stanova biti će prodati po pristupačnim cijenama i imati će pristup trećem spratu na kojem se nalaze zajedničke prostorije poput sale za sastanke, prostorije za zabavu i prostora za muziku/sport/učenje.

Međutim, takozvani „socijalni“ stanari, koji će biti smješteni na nižim spratovima, ulaziti će u toranj od 67 spratova kroz poseban ulaz. Stanovi za one sa dubljim đepom u veličini od 50 do 150 metara kvadratnih

75

-vadrat

mK

koštati će od 595,000 britanski funti do milion. Ti stanovi nalaziti će se na višim spratovima i naravno, naći će se tu i pokoji penthouse te će se do ovih stanova dolaziti pomoću devet posebnih liftova. Prednosti kupvine ovih stanova uključuju korištenje bazena i kina te drugih sadržaja koji će biti smješteni na 67. spratu.

(Da bi ove cijene dobile neki kontekst, moramo spomenuti da je prosjećna cijena, prosjećne kuće u Velikoj Britaniji augustu ove godine iznosila oko 206,145 britanski funti).

HOK je arhitekta koji je dizajnirao toranj Spire London, a Greenland Group je objavila nacrte zgrade početkom septembra. Dizajn ovog tornja je, kako kažu iz Greenland Group, baziran na nautičkoj povjeti pristaništa i orhideje, koju je Kina kultivisala prije više od 3000 godina.

Nakošeni krov tornja stvara terase za stanove na višim spratovima, a ventilacijski otvori pružaju prirodnu ventilaciju.

Građevinski radovi na tornju Spire London zakazani su za januar iduće godine, toranj bi trebao biti završen do 2020. godine. Ovaj toranj je jedan od 400 visokih zdanja koji su u fazi gradnje ili u fazi planiranja gradnje u Londonu. 270 ovih zdanja trebalo bi se nalaziti u unutarnjem dijelu Londona. Prošli mjesec, Ipsos Mori upitnik u kojem je učestvovalo preko 500 stanovnika Londona, otkrio je da gotovo pola njih (49%) smatra da je to previše nebodera. Gotovo tri petine ispitanika podržavaju restrikcije na broj nebodera koji se smiju sagraditi, djelimično zbog toga što veliki broj njih smatra da ove visoke zgrade ne zadovoljavaju potrebe grada za stambenim smještajima. Gotovo tri četvrtine ispitanika također žele da njihove zajednice imaju više riječi u dizajnu ovih visokih zdanja.

Međutim, strane investicije u Veliku Britaniju neće bivati opstruirane, a naročito u vremenu kada ova zemlja još uvijek pokušava shvatiti na čemu je poslije Brexita u smislu internacionalne trgovine.

76

-va

drat

mK

Dešavanja

Taipei Lè Architecture biti će uskoro završenZgrada od 18 spratova koja je projektovana da liči na mahovinom prekriven riječni kamen, a koju je projektovala firma Aedas nalazi se u Tapeievom Nangang Distriktu

Postoji nešto smirujuće i opuštajuće u riječnim kamenčićima. Ova glatka, mahovinom prekrivena, kamenja mogu uvesti osjećaj reda sklapajući se zajedno poput prirodnog mozaika, upravo ovo je razlog zbog kojeg se oni koriste za dekorisanje prostora od kupaonica, zidova, vanjskih prilaza i vrtova.

No dizajn koji inkorporira riječne kamenčiće, a koji je osmislila fira Aedas u sklopu svoje Lè Architecture građevine od 18 spratova u Tapei gradu, podiže korištenje riječnih kamenčića u dizajnu na jedan sasvim drugi nivo. Sama zgrada je osmišljena da liči na gigantski riječni kamen prekriven mahovinom. Zgrada će imati funkciju komercijalnih i poslovnih prostora u blizini rijeke Jilong.

77

-vadrat

mK

U ulozi mahovine na ovoj zgradi zapravo su pojasni vertikalni vrtovi koji u isto vrijeme imaju funkciju zaštite od sunca unutarnjih uredskih prostorija. No, to je slučaj samo na zapadnoj strani zgrade. Sjeverni i južni dijelovi prekriveni su vegatativnim terasama.

Uredski prostori su smješteni na jednoj strani zgrade dok su „urbane dnevne prostorije“ smještene na drugoj strani. Uredi i urbani životni prostori centrirani su oko zajedničkih prostorije sa kuhinjom, kafeima, knjićarama i prostorima

za odmor.

Kreatori ovog projekta se nadaju da će projekat dobiti LEED Gold certifikat kroz inkorporiranje staklene fasade optimizirane za izvodljivost konstrukcije i vertikalna aluminijska peraja te zelene zasadnike koji bi trebali smanjiti unutarnje temperature tokom ljeta putem zasjenjivanja i samim ti bi se smanjila potreba za mehaničkim rashlađivanjem. Projekat koji je uveliko u toku, planiran je za završetak u 2017. godini.

78

-va

drat

mK

Energetska efikasnost

Nevidljivo gorivoNjveća inovacija u energetskom sektoru jeste izostanak iste

Najjeftiniji i najčišći izbor energije jeste ne rasipanje energije. Progres na ovom polju bio je doista ogroman, ipak potencijal je još veći. Poboljšanja u energetskoj efikasnosti od 1970-tih u 11 zemalja koje su bilježile pravu statistiku ( Amerika, Britanija, Australija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Nizozemska i Švedska) donijela je uštedu koja je jednaka količini od 1.4 biliona tona nafte u 2011. godini, odnosno 743 biliona američkih dolara. Ova ušteda na kraju je iznosila više od njihove ukupne potrošnje gasa, uglja ili bilo kojeg drugog goriva za tu godinu. Trenutno se u cijelom svijetu, pa i kod nas ulaže jako puno novca u postizanje još i boljih rezultata. Procjenjuje se da je negdje između 310 i 360 biliona američkih dolara uloženo u razne programe energetske efikasnosti širom svijeta samo u 2012. godini. „Peto gorivo“ ili peti energent, kako neki nazivaju energetsku efikasnost, najjeftinije je gorivo od svih goriva. Izvještaj koji je izdala američka grupa za energetsku efikasnost ACEEE nalaže da je trošak po ušteđenom kilovatu po satu 2.8 centi; prosječna cijena jednog kilovata struje u Americi iznosi 10 centi. „U sektorima koji koriste električnu energiju, ušteda kilovata energija po satu može košatati oko 1/6 centa“, kaže Lovins iz Mountain Institute. Ovo znači da se povrat novca može desiti kroz nekoliko mjeseci, a ne kroz nekoliko godina. Najveći konačni „komad“ potrošnje energije, koji iznosi 31% odlazi na stambene zgrade, uglavnom na grijanje i hlađenje. Veliki dio te energije se protrati. To se dešava zbog toga što su arhitekti u prošlosti obračali jako malo pažnje na detalje poput projektovanja cijevi ( duge, uske cijevi sa puno pravih uglova puno su više troškovno neisplative od kratkih, debelih i pravih cijevi). Energetska efikasnost nije bila ničiji prioritet: potrebno je vrijeme i novac koje bi arhitekti, graditelji, vlasnici i okupanti radije potrošili na druge stvari.

U zemljama u kojima ne postoje običaji i kultura uštede energije, potrebne su i vještine koje se odnose na konačnu iskoristivost i nabavku energije također. Čak i bogati, iskusni i odlučni gospodin Liebreich je imao problema sa graditeljima koji su radili na njegovoj energetski efikansoj kući. Naime, graditelji njegove upute nisu prihvatali u potpunosti ozbiljno. Mukotrpno zatvaranje spojeva na izolacijskim pločama i otvora oko njih, čini se kao nepotreban rad ukoliko ne razumijete fiziku koja se nalazi iza toga: začepljivanje posljednjih nekoliko rupica koje donosi največe prednosti. Graditelji su obučeni da se brinu oko adekvatne ventilacije, ali dosta njih ne zna o čudima toplinskih izmjenjivača koji se postavljaju u elemente dimnjaka.

Umotano kao beba u povoju

Međutim, za nove zgrade energetska efikasnost postaje važan faktor. Pertamina Energy toranj od 99 spratova koji je sagrađen u Džakarti toliko je energetski štedljiv da vjetar, solarna i geotermalna energija ispunjavaju sve njegove

potrebe za energijom. „Energetske – plus“ zgrade mogu čak prikupljati energiju iz svoje okoline i svojih okupanata te je izvoziti. Kao i automobili, nove zgrade obično su puno više energestki efikasnije od onih koje su zamijenile. Međutim, stari automobili dosta se češće uništavaju nego stare zgrade. Najveći problem sa kojim se energetska efikasnost susreće jeste adaptiranje postojećih zgrada. Circle Housing, velika britanska asocijacija stambenih objekata ima 65000 zdanja sa stanarima čiji su prihodi u prosjeku ispod 32000 američkih dolara godišnje, ovo je jako nizak prihod za britanske standarde. Godišnji računi za struju na najgorim imanjiima mogu iznositi i vrtoglavih 2000 britanski funti, upravo zbog toga Circle ruši neke od ovih kuća. Njihova zamjena smanjuje račune za oko 450 britanskih funti godišnje. U novim „pasivnim kućama“ koje su izgrađene od masivno proizvedenih i energetski efikasnih komponenata po otprilike istoj cijeni kao i obične kuće, računi spadaju na 350 britanskih funti. Okupanti se jednostavno moraju naviknuti da ne otvaraju prozore, što nepotrebno troši energiju i ide protiv ventilacionog sistema. Međutim, Europa je još prošle godine imala 30000 takvih zgrada i još neki značajniji broj u planu.Pored rušenja i pravljenja novih, energetski efikasniji kuća, Circle je također organizovao i besplatnu edukaciju od strane iskusnih i energetskih štedljivih stanara. Ovi stanari, čiji godišnji računi za struju iznose oko 1240 britanski funti, obućavaju druge stanare nudeći im jednostavne savjete (gašenje svih električnih aparate, smanjivanje termostata), sve ovo može uštediti dodatnih 250 britanski funti godišnje. Pomaganje stanarima da kupe najjeftiniju struju i plin može uštediti još nekih 150 funti godišnje. No, poslije ovoga stvari postaju znatno skuplje. Postavljanje duplog stakla na kuću,

79

-vadrat

mK

zaptivanje zidova i izolacija, toplinske pumpe i energetski efikasni bojleri mogu uštediti dodatnih 150 funti godišnje, ali zahtijevaju investiciju od 3000 do 8500 funti. U većini kuća i ureda, ušteda od 3 funte sedmično nije vrijedna truda. Stanari ne žele ulagati imanja čiji nisu vlasnici, a vlasnici ne mare za to koliko njihovi stanari plaćaju za svoje račune za struju. Osim toga, bolja izolacija može samo značiti da ljudi mogu nositi laganiju odjeću u kući umjesto da smanje termostate. Jedan od odgovora na ovo pitanje jeste uvođenje obaveznih standarda za vlasnike i one koji prodaju imanja. Drugi odgovor uključuje kompanije koje se bave pružanjem energetski usluga. Jedna takva kompanija je ESCO koja garantuje niže račune za struju. Kompanija može razviti ekonomije na skali i priključiti se na tržišta te na taj način iznijeti i izračunati troškove unaprijed. Uštede se dijele sa vlasnicima i stanarima. ESCO je do 2015. godine postala industrija vrijedna 6.5 biliona američkih dolara na godinu u Americi i 12 biliona američkih dolara na godinu u Kini. Ipak, i u ovom sektoru prednjači Europa koja ima ESCO industriju vrijednu 41 bilion američkih dolara na godinu prema podatcima iz 2015. godine. Do kraja iste godine, ESCO industrija u Europi imala je profit od 56 biliona američkih dolara. Prema mnogim stručnjacima, očekuje se da će se ove cifre udvostručiti do 2023. godine.Ovo definitivno daje nadu i postaje najveći razlog za optimizam za budućnost energije. Kapitalna tržišta koja su bila zaleđena pažnjom nakon financijskog kraha koji se desio 2008. godine, opet rade ono što i trebaju da rade: finansiraju investicije na bazi budućih povrata.

Cijena fosilnih goriva uvijek će varirati. Solarna energija mora postati jeftinija

Solarna energija danas osigurava siguran prihod koji pravi ozbiljne pare. Iznajmljivanje krova može finansirati investicija od 15-20 hiljada dolara sa mjesečnim isplatama koje su niže od trenutnih troškova za režije. SolarCity, američka kompanija, uložila je 5 biliona dolara u solarne kapacitete, skupljajući novac prvenstveno od institucionalnih investitora, uključujući Goldman Sachs i Google, ali i od privatnih investitora – koji su također postali, kako ih kompanija naziva „brend ambasadori“, te koji ohrabruju svoje prijatelje i kolege da također postave solarne panele. Model je jednostavn: SolarCity plaća troškove postavljanja,

zatim pokupi povrat i proda dionicu na osnovu očekivanog budućeg prihoda. Povrat se kreće od jedne do sedam godina. Zaključak je da je cijena kapitala za solarnu industriju 200-300 baznih bodova niža od one za komunalije.

U nastanku je vrli krug koji zbunjuje one koji osuđivaju. On počiva na pet elemenata. Prvi je izobilje energije, prije svega iz nove solarne tehnologije: trenutno srebro, ali također i nož u srce industriji fosilnih goriva. Rešetkasti partitet koji nude havajski krovovi danas, biti će dostupan na mnogim lokacijama u budućnosti – ne samo na krovovima koji su izloženi direktnom suncu, nego na bilo kojoj površini tokom dana. To oblikuje buduće investicijske klime. Cijena fosilnih goriva uvijek će se mijenjati. Solarna energija mora postati jeftinija.Drugi dio kruga jeste skladištenje. Baterije postaju sve jeftinije, snažnije i izdržljivije, dobar primjer za ovu su električna kola. Pored ovoga postoje i drugi načini skladištenja energije, poput tople vode i leda. Ovo se odnosi na najveći nedostatak solarne energije i njene neuhvatljive prirode. Neke stvari mogu se postići kroz velike interkonektore koji mogu prebacivati energiju iz jedne u drugu zemlju sa pravim mjestima za hidro-električno stvaranje. No, čak važnija može biti agregacija lotova manjih spremnika. Sve ovo se odražava na treći element: distribuciju. Potrošaći su danas u poziciji da postanu mali proizvođači i spremnici energije. To stvara otpornost u mreži, zajedno sa većim stepenom efiksnosti i više inovacija. Možda će gorivne čelije postati manje i biti jeftinije te na taj način stvoriti mrežu mikro-energetskih stanica gdje god prolaze plinske cijevi. Možda one ipak ostanu igračke za bogate. Međutim, dok je inovacija u energetskoj mreži u prošlosti - velikoj, centraliziranoj i regulisanoj – bila spora, u novoj, decentraliziranoj mreži budućnosti, ona će se kretati bržim korakom.

Četvrti dio kruga je inteligencija. Internet je omogućio korisnicima da svojim podatcima upravljaju brže, efikasnije i da ih lakše skladište. Sada će procesorska snaga i algoritmi to isto uraditi i za električnu energiju. Bilo da će do toga doći zbog pametnih mjerila koji upravljaju potrošnjom energije u domu ili individualnih pametnih uređaja koji su programirani da maksimiziraju energetsku efikasnost, biti će viđeno. Zbog sve većih rizika od cyber napada, sigurnost će morati biti ozbiljno unaprijeđena. Međutim, mreža postaje sve pametnija, a ne gluplja i to je ono što je važno. Peti i konačni dio je finansiranje. Biznis modeli za nove energetske sisteme su već dokazani, kako u bogatim, tako i u ekonomijama u razvoju. Val novca koji dolazi sa ulaganjem u energetsku efikasnost sve više briše i lomi stare modele.

80

-va

drat

mK

Predstavljamo

BABIĆ d.o.o. JABLANICABabić d.o.o. svakodnevno teži novim i naprednim metodama i sistemima gradnje, kao i ažuriranjem i opremanjem operativnog sektora firme.

Babić d.o.o. Jablanica je firma koja postoji i operiše na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona od 1995. godine. Već 20 godina uspješno poslujemo u poslovima izvođenja građevinskih objekata visokogradnje i niskogradnje.

Firma operiše u tri sektora građevinske industrije: - Prodaja građevniskog materijalaProdajni sektor koji pokriva širok asortiman građevinskog materijala, značajnim lagerom i mogućnošću dogovora o nabavci i isporuci materijala koji ne budu u trenutnoj ponudi ovog sektora.- Projektovanje objekata visokogradnjeProjektni biro kao sastavni dio firme vrši sve interne projektantske zahtjeve, a takođe nudi i projektovanje objekata visokogradnje spoljnim saradnicima.- Izvođenje svih vrsta saobraćajnica i drugih tipova građevinskih objekata

„Građevinska operativa“ koja predstavlja reprezentativni dio našeg kolektiva, zajedno sa mehanizacijom ostvaruje zavidne rezultate u ovom sektoru.

bogata i raznovrsna referensna lista

Referensna lista seže od objekata niskogradnje : širokog spektra lokalnih, regionalnih, magistralnih i puteva višeg značaja, do objekata visokogradnje koji sa ponosom stoje i predstavljaju rezultate dugogodišnjeg rada. Objekti koje želimo pomenuti ovom prilikom su: stambeno-poslovni kompleks Partizansko u Jablanici, zatim objekat Epsilon u Sarajevu, stambeno-poslovni objekat Pivnica u Konjicu, stambeno-poslovni objekat B2E u Mostaru i novi projekat Babić d.o.o. Jablanica - stambeni objekat Zalik u Mostaru koji počinje sa izvođenjem u oktobru ove godine.

Babić d.o.o. kao siguran poslovni partner nudi kvalitetnu izvedbu, efikasnu nabavku i isporuku, kao i pravovremeno projektovanje svih zahtjeva koje klijentela postavi pred nas.Ovo je došlo zajedno u dva stupca sa babic tekstom. Ja mislim da možete staviti pola strane jedno, pola drugo ili horizontalno ili paralelno ili recimo cijeli ovaj tekst os Pzp Mostar može u jedan veliki okvir, a da Babic bude glavni tekst.

Preduzeće za puteve Mostar D.D.MostarPzp Mostar je nezaobilazan faktor kod pomena saobraćajnica i sa novom upravom garantuje profesinalnost, kvalitet i efakasno obavljanje svih zadataka i izazova.

Preduzeće za puteve Mostar postoji već punih 70 godina sa 1951-om kao godinom osnivanja. Počinje sa radom kao dio SOUR-a „Putevi BIH“ Sarajevo, čiji je pravni nasljednik. Od 1989. godine Preduzeće za puteve Mostar dobiva svoje sadašnje ime i organizaciju. Kao dioničko društvo operiše do danas sa novom upravom koja preduzeće preuzima 2014 godine.

Pzp Mostar je kompanija orijentisana na niskogradnju kako i ime firme sugeriše. Preduzeće je ospsobljeno za obavljanje svih potrebnih radnji na izgradnji, održavanju i pripremi građevinskog materijala potrebnog za izgradnju saobraćajnica svih tipova i nivoa.

Pzp radi u tri sektora:- Priprema građevinskog materijala potrebnog za izradu prvokalsnog asfalta, a koji je garantiran kamenom sirovinom koja se koristi kao agregat za mješavinu. Kameni agregat se vadi u kamenolomu Grabovica i isti zadovoljava i najstrožije standarde.Plan firme je proširiti preradu kamena i u vidu ukrasnog kamena koji može imati široku primjenu u arhitekturi i tako privući novu klasu klijentele. - Izgradnja saobraćajnica je drugi sektor pri našoj firmi i do danas smo učestvovali na izgradnji puteva svih klasa na prostoru Hercegovačko –neretvnskog kantona.- Treća djelatnos u okviru Pzp Mostar je održavanje saobraćajnica svih nivoa.

Naše preduzeće u posljednjem periodu (zadnje 2 godine) značajno posvećuje pažnju ažuriranju, obnavaljanju i unapređenju mehanizacije kao i proširenje usluga , materijala i dr djelatnosti.

Preduzeće za puteve je bilo, opstalo i ponovo se vraća na privrednu scenu HNK-a, ali i cjelokupne BiH. Pzp Mostar je nezaobilazan faktor kod pomena saobraćajnica i sa novom upravom garantuje profesinalnost, kvalitet i efakasno obavljanje svih zadataka i izazova.

81

-vadrat

mK

82

-va

drat

mK

83

-vadrat

mK

84

-va

drat

mK