Utjecaj protokola iz Kyota na razvoj hrvatskog elektroenergetskog sustava

SVEUČILIŠTE U RIJECIEKONOMSKI FAKULTET

Dora Hodžić, 0081136319 Ivana Lovrenović, 0081138836 Tomislav Korenić, 0081137524

SadržajUvod

Protokol iz Kyota

Trgovanje emisijama

Utjecaj protokola iz Kyota na razvoj hrvatskog elektroenergetskog sektora

Zaključak

Uvod

PROBLEM-pregrijavanje našeg planeta, pretežno zbog emisije stakleničkih plinova

Dva sporazuma: Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), Protokol iz Kyota

Protokol iz Kyota-temelji se na dvjema postavkama: Koncentracija određenih tvari u atmosferi, a to se osobito odnosi na ugljikov dioksid (CO2), ubrzano se povećava. Zagrijavanje zemaljske klime koja se primjećuje tijekom posljednjih desetljeća.

Kyoto protokol

osnovano Međuvladino tijelo za klimatske promjene

(engl.Intergovermmental Panell on Climate Change-

IPCC)- potaknuo je donošenje okvirne

konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime

(UNFCCC)

Države koje su na strani Konvencije (CoP-3) na 3. zasjedanju prihvatile su

protol iz Kyota u prosincu 1997. godine i stupio na

snagu 16.2.2005. godine.

Po Protokolu, 37 industrijskih zemalja (zvane „Zemlje Aneksa I”) obavezale su se na smanjenje četiriju plinova koji izazivaju efekt staklenika (ugljikov dioksid,

metan, dušikov oksid, sumporheksaflorid) i dvije

grupe plinova (fluorougljovodonici i

perfluorokarbonski spojevi).

Kyoto protokol

Godine 2012. u katarskoj Dohi plan Ujedinjenih

naroda protiv globalnog zagrijavanja produljen je

do 2020. čime je pokrenut Protokol iz

Kyota II. Iako je trebao isteći 2012.

Kanada, Novi Zeland, Japan i Rusija povukli iz protokola, a SAD nikada

nije potpisao ni originalni sporazum, zemlje koje su se obvezale sudjelovati u

drugom obvezujućem razdoblju emitiraju samo 15 posto štetnih plinova.

Hrvatskoj je određeno smanjenje emisije

stakleničkih plinova za 5 posto u razdoblju 2008.-

2012. godine u odnosu na emisiju referentnu 1990.

godinu

Trgovanje emisijama

Utjecaj protokola iz Kyota na hrvatski elektroenergetski sektor

• Republika Hrvatska se nalazi među europskim državama s najmanjom emisijom stakleničkih i kiselih plinova

primjena obnovljivih izvora

energije (vjetroelektrane, biomasa, male hidroelektrane,

sunčeva energija)

povećanje učinkovitosti

pretvorbe energije

prelazak na gorivo s manje

ugljika

smanjenje gubitaka u prijenosu i distribuciji energije

primjena nuklearne energije

Glavne mjere za smanjenje emisije CO2 u sektoru opskrbe električnom energijom su (HEP,2015.)

Emisije onečišćujućih tvari u zrak u 2013.godini

Izvor: Hrvatska elektroprivredna grupa, 2013.

Udio emisije CO2 iz termoelektrana u ukupnim nacionalnim emisijama

Izvor: Utjecaj protokola iz Kyota na razvoj hrvatskog elektroenergetskog sektora, 2007.

Proizvodni kapacitet energije iz vjetroelektrana

Izvor: Thewindpower, 2015.

ZAKLJUČAKKyoto protokol-potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova

Budući razvoj elektroenergetskog sektora u RH temelji se na ulaganju u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije

sadašnja industrijalizacija proizvodi suviše veliku količinu zagađenja koja ima za posljedicu promjenu naše klime, tj. globalno zagrijavanje

PITANJA ZA DISKUSIJU

3.Kako osobno možemo pridonijeti smanjenju emisije CO2?

2.Kako spriječiti velike zagađivače u izbjegavanju protokola?

1.

Hvala na pažnji...