Upload
os-pokupsko
View
240
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Školski list OŠ Pokupsko
Citation preview
LAJDICA Školski list OŠ Pokupsko. Broj 5, lipanj 2014. ISSN 1849-0042
Posjetili su nas • Posjetili smo • Stvarali smo • Eko projekt • STRIP
BELO LINJE
pokupskog kraja
IMPRESSUM
Lajdica Školski list OŠ Pokupsko
izlazi jednom godišnje
Adresa uredništva:
OŠ Pokupsko
Pokupsko bb, 10414 Pokupsko
tel./fax: 01/6266-136
e-mail:
Odgovorni urednik:
Štefica Facko-Vrban, ravnateljica
Glavna urednica:
Tihana Strmo, knjižničarka
Prelom i grafički dizajn:
Tihana Strmo, knjižničarka
Lektorirala:
Lidija Klarić, prof. hrvatskog jezika
Ilustrator:
Ivan Čunović, 8. r
Novinari:
Antonia Bukovac, 5. r
Jana Jurković, 5. r
Marija Kaurić, 8. r
Dorotea Kušević, 5. r
Tea Nakić, 8. r
Naslovnica:
Jutro
(Zvonimir Balog) Helena Sučec, 4. r
Korištene su fotografije iz
fotodokumentacije škole.
2
Lajdica školska godina 2013./2014.
Sadržaj Dobro došli prvašići
Vijesti i vjestice
Tema broja:
Belo linje pokupskog kraja
Posjetili su nas
Obilježili smo
Valentinovo
Sudjelovali smo
Eko projekt:
Posjetili smo
Naši sportski uspjesi
Potaknuti, stvarali smo
Posjetili smo
Koncert u našoj školi:
Odlaze nam osmaši!
Intervju
Uvodnik Naša Lajdica nastavlja ploviti. Po peti puta zaplovila je prema
svojim čitateljima. Još ljepša, bogatija, sadržajnija. Da bi bila
takva uloženo je mnogo truda, kako učenika tako i urednice
Tihane Strmo. Ravnateljica škole pohvaljuje sve one koji su
sudjelovali u izradi lista, a vama, dragi čitatelji, prepuštamo
da pročitate školski list i da sami procijenite
koliko se njihov trud isplatio.
Štefica Facko Vrban, ravnateljica
3
VIDIMO SE U NOVOJ ŠKOLSKOJ GODINI!
LJETNA RAZONODA I ti to možeš:
Ljetni horoskop
Strip
Prvi dan u školi
Kao i svake školske godine doček naših malih prvašića bio je svečan. Riječi ohrabrenja i dobrodošlice učenicima i roditeljima uputila je ravnateljica škole, a potporu im je pružio i načelnik Općine Pokupsko gospodin Božidar Škrinjarić.
Ove školske godine u školu su krenuli i mališani iz Hotnje.
4
Prvašići PŠ Hotnja s
razrednicom Smiljanom
Levar
Prvašići OŠ Pokupsko s
razrednicom Željkom Čaić
Nova informatička učionica
Ove smo školske godine uspjeli
opremiti novu informatičku učionicu
na radost djelatnika i učenika.
Vijesti i vjestice…
Vježba evakuacije
U utorak, 18. ožujka, proveli smo vježbu
evakuacije u slučaju požara. Učenici su
nakon znaka za uzbunjivanje mirno
napustili zgradu. Za izlazak iz zgrade bilo
im je potrebno svega 45 sekundi!
Poplava u našem kraju
Ovu je školsku godinu obilježilo izlijevanje rijeka iz korita stoga je župan
Zagrebačke županije Stjepan Kožić proglasio elementarnu nepogodu za
područje Velike Gorice, Vrbovca te općina Pokupsko i Rugvica, nastalu 11., 12., i
13. veljače 2014. godine. Izlijevanje je nastalo zbog iznimno velike količine kiše
koja je rezultirala poplavama.
Donosimo naše obavijesti da ne zaboravimo kakve je poteškoće uzrokovala:
• Za učenike iz smjera Auguštanovca još nije moguće organizirati
prijevoz. Učenici iz Hotnje u ponedjeljak, 17. veljače, imat će organiziran
prijevoz i trebaju čekati školski autobus prema uobičajenom voznom redu.
• U petak, 14. veljače, nastava će biti organizirana u jutarnjem turnusu. Za
učenike iz smjera Hotnje i Auguštanovca prijevoz još nije moguće organizirati
zbog poplavljenih prometnica. Ples za učenike odgađa se do petka, 21. veljače.
• Zbog poplavljenih prometnica sutra, 13. veljače, neće voziti školski autobus na
relaciji prema Hotnji i prema Auguštanovcu. Za ostale učenike nastava će se
odvijati prema uobičajenom rasporedu. Ukoliko se uvjeti na prometnicama neće
normalizirati niti u petak, ples za Valentinovo biti će odgođen za slijedeći petak.
O tome će učenici dobiti informaciju tijekom sutrašnjeg dana.
UZ
Lajdica
Podružnica Učeničkih Zadruga Zagrebačke
županije predložila je našu učeničku zadrugu za
Državnu smotru kao zadrugu koja je iznimno
napredovala!
5
Na pokupskoj nošnji nalazi se mnogo čvrstih, vodoravnih i okomitih nabora.
Vjerovatno ćete se zapitati kako su ih nabirali kad u ono doba nije bilo
električnih glačala. Evo odgovora: na vlažnoj odjeći najprije bi prstima uobličili
svaki pojedini nabor, pa ga učvrstili udarajući po njemu manjim glatkim
kamenom. Kad su tako složili sve nabore, uzeli bi plitko drveno korito, stavili
u njega oveći kamen, i koritom klizili preko
nabora. Da bi takvo "glačalo" bilo teže,
katkad su u njega posjeli i manje dijete
vozeći ga ovamo-onamo.
Time su nabori, pogotovo kad se tkanina
sasvim posušila, doista postali oštri i
čvrsti.
U nizinama uz rijeku Kupu uspijeva lan odlične kvalitete. Iako danas nedostaju
polja lana od te su biljke u prošlosti seoske žene složenim postupkom izrađivale
tekstilnu nit i od nje tkale platno. A od platna su krojile i šivale svojim ukućanima i
sebi odjeću: košuljice za djecu, košulje i gaće za muškarce, bluze, suknje i pregače
za žene – „belo linje“. Tijekom ljeta i jeseni mnogo se toga izgubilo i promijenilo, a
naziv „belo linje“ zamijenio je izraz narodna nošnja.
Pokupska narodna nošnja
Djeca su do polaska u školu, bez obzira na
spol, nosila jednostavne rubačice – pače.
Najčešće su bila bosa. Nošnja za djevojčice
bila je istovjetna nošnji odraslih, samo što je
pojas - pasek obično bio ružičaste boje.
pokupskog kraja
Ana i Josip Šestak, bivši učenici naše škole
6
Noć knjige 2014
Mi koristimo svaku priliku da predstavimo svoju nošnju.
Tako smo ove godine sudjelovali na manifestaciji
Noć knjige koja je obilježena u Knjižnici i čitaonici
Velika Gorica 23.4.2014. Naime, djevojački zbor,
tamburaška skupina, vrsne voditeljice, učenice 7. razreda
te mladi pjesnici kajkavskog govornog izričaja, predstavili
su sve projekte vezane za pokupsku kajkavsku riječ koji su
se prethodnih godina održavali u našoj školi, naravno obučeni u
pokupsku narodnu nošnju. Pod dirigentskom palicom prof. Marija
te popratnom tehnikom za koju se pobrinula naša knjižničarka Tihana Strmo,
sjajno smo izveli svoj program i oduševili nazočne. Ne smijemo zaboraviti i sve
one koji su ostavili svoj doprinos i trud u realizaciji tih projekata od kojih je
najznačajniji bio Po pokupskom kraju za čiju je realizaciju zaslužna i naša bivša
knjižničarka Davorka Facko-Vnučec. Hvala im na svesrdnom trudu i pomoći.
U prijepodnevnim satima manifestacija je održana i u našoj školi za učenike.
7
Ravnateljica naše škole
Štefica Facko – Vrban i učiteljica
razredne nastave Jasminka Podlejan
na Državnoj smotri učeničkih zadruga
u Topuskom, 12.10.2003.
Svakidašnja nošnja uvijek je bila skromna u ukrasu, ili se rabila ona svečana ili
iznošena nošnja. Starija nošnja sastojala se od prednjeg i stražnjeg stana, te
dugih širokih rukava, stisnutih u zapešću, s otvorenim orukavljem. Rukavi su
također bili nabirani, ali u šire, vodoravne nabore.
Jedini ukras oplečka činila je prišivena uža ili šira traka bijele čipke na orukavlju i
ovratniku. Rubača se sastojala od ravnih pola otkana platna skupljenih i
obrubljenih ošvicom u struku.
Prednja pola bila je ravna, s rasporom po sredini, a ostale su nabirane u guste,
sitne nabore.
Pregača - zastor, jednako duga,
ili tek nešto krača od rubače
prekrivala je prednju ravnu
polu rubače. Cijela površina
pregače bila je slagana – skretana
na osobit način.
„Falde“ su slagane u nizu u kojem
se izmjenjuje jedna plošna, šira
falda, sa sljedeće dvije uže. Šira
falda naziva se lopar, a uža kret.
Ispod rubače odjevala se
podsuknja - podrubačka, dužine
do ispod koljena.
8
Muška narodna nošnja slijedi obrazac panonskog tipa, a sastoji se od rubače i
gaća koji su izrađivanii od domaćeg tkanog platna. Košulja-rubača dugačkih
rukava, s prorezom na prsnom djelu, zatezala se u gaće ili pak nosila povrh njih.
Muškoj nošnji pripadao je i prsluk- lajbek. Prema riječima kazivačica, prsluk je
izrađivan od crvenog sukna s ukrasnim gumbima uzduž prednjice. Na glavu je
pristajao šešir-škralk obrtničke izrade, a na noge opanci s obojcima. U razdoblju
između dva svjetska rata muškarci su posve preuzeli građanski način odijevanja.
Današnji muški članovi KUD-a Pokuplje oblače stari obrazac nošnje s već
usvojenim prslukom jednostavnog kroja. Za izradu muških nošnji često su se
služile stare plahte izrađivane od domaćeg tkanja. U rekonstruiranim muškim
nošnjama, nerijetko se dodaje ukras izvezen bijelim vezom na donjem rubu
rubače i gaća.
Prilog pripremile Antonia Bukovac i Dorotea Kušević, 5. razred koristeći materijale iz zbornika
Pokupsko: kroz prošlost i sadašnjost, Ogranak Matice Hrvatske Pokupsko, Zagreb, 2006.
9
Stigao nam je Sveti Nikola...
Na svom putu po svijetu, Sveti Nikola
je našao vremena i svratio i u našu
školu. Naši su učenici uglavnom
poštovali kućni red, slušali svoje
učitelje i roditelje, i marljivo skupljali
dobre ocjene pa im je Sveti Nikola
donio darove. Darove je podijelio i djeci
predškolskog uzrasta, a učenici su mu
priredili pravu predstavu dobrodošlice.
Snježna staza - Djedica
U utorak, 17.12. u našoj je školi za
učenike nižih razreda održana
predstava Mak teatra – Snježna
staza, kojom je stigao Djedica i
razveselio ih pjesmom.
LIDRANO 2013
U četvrtak, 31.siječnja, održana je
gradska smotra LiDraNo 2013.
Domaćin smotre bila je OŠ Šćitarjevo.
Na smotri su nastupili i učenici naše
škole i to u pojedinačnim i grupnim
scenskim nastupima. U pojedinačnim
nastupima sudjelovala je učenica
Katarina Gajdek u kategoriji kazivanje
poezije (Dobriša Cesarić: Balada iz
predgrađa) a mentorica joj je bila
profesorica Lidija Klarić.
U skupnim scenskim nastupima sudjelovali
su učenici trećeg razreda pod vodstvom
učiteljice Jasminke Podlejan (Marijo
Ožaković: Snježna kraljica) te učenici šestog,
sedmog i osmog razreda.
Zvuci Anda u našoj školi
Grupa Ayllu održala je 29.10. 2013. u
našoj školi vrlo osebujan i nadasve
zanimljiv koncert. Učenici od 4. do 8.
razreda imali su priliku upoznati glazbu
i kulturu starih Inka te sačuvanu kulturu
današnjih Anda od Ekvadora, Perua do
Bolivije. Koncert je organizirala
Hrvatska glazbena mladež.
Na županijsku smotru idu učenici šestog,
sedmog i osmog razreda sa svojim mentorom
Marijom Ožakovićem.
Ravnateljica škole pohvaljuje sve učenike i
njihove učitelje koji su vrlo uspješno
predstavljali našu školu na ovoj smotri a
zahvalu upućuje i roditeljima koji su izrađivali
kostime i onima koji su na smotru došli kao
podrška.
Posjetili su nas
10
22
Susret s književnicom Jadrankom Čunčić-Bandov
Dana 13.11.2013. našu je školu
posjetila književnica Jadranka
Čunčić-Bandov. Na susretu s
književnicom sudjelovali su
učenici od 1. do 4. razreda.
Književnica je izvela lutkarske
predstave s lutkama koje sama
izrađuje i tekst koji sama piše, a
odgovarala je na pitanja koja su
joj postavili učenici.
Stjepan Jankeš, 4. razred
Čarolija i smijeh uz Jozu Bozu
i najljepše maske!
Svjetski poznati mađioničar i iluzionist Jozo Bozo gostovao je 04. ožujka u našoj školi. Jozo Bozo je karijeru posvetio rastjerivanju lošeg raspoloženja i izazivanju smijeha a i nas je razveselio svojim šalama i trikovima.
11
22
22
Isti smo dan održali i ples pod maskama. Žiri je imao težak zadatak
da izabere najbolje maske i podijeli slatke nagrade.
Dan napada na Pokupsko
2. listopada 1991. godine napadnuto je Pokupsko. U tom je napadu
stradala župna crkva, župni dvor i školska zgrada.
Svake godine podsjetimo se tog događaja.
3. listopada obilježava se obljetnica osnivanja 153. brigade HV. I ove
godine učenici četvrtih razreda svih škola s područja Velike Gorice imali
su sat povijesti kod zemunice, a nakon toga su 4 kilometra pješačili do
naše škole. Na školskom igralištu učenici su se odmarali, družili, igrali,
a za sve učenike i njihove učitelje kao i za pripadnike Udruge 153.
brigade HV-a pripremljen je grah. Mali i veliki zbor naše škole te
tamburaški orkestar nastupili su u prigodnom programu kod zemunice.
Obilježili smo
MEĐUNARODNI DAN DARIVANJA KNJIGA
koji se obilježava 14. veljače, volonterski je projekt kojim se djecu želi potaknuti da više čitaju i kojim se kod njih želi probuditi ljubav prema čitanju i darivanju. Darujući svoju knjigu ili slikovnicu drugom djetetu, uz objašnjenje zašto to radimo i koliko će to drugom djetetu značiti, naučili smo koliko je lijepo i važno pomagati.
Međunarodni dan zaštite
ozonskog omotača
– 16. rujna Vrijedna grupa Mladih knjižničara
istražila je što je ozon i zbog čega
je važan ozonski omotač, tko ga
uništava i zašto nastaju ozonske
rupe. Svoje istraživanje su postavili
na pano, da i drugim učenicima
ukažu na problem, čime su
doprinijeli zaštiti ozonskog sloja i
važnosti očuvanja za buduće
naraštaje.
SVJETSKI DAN
ZAŠTITE ŽIVOTINJA
Učenici nižih razreda zajedno sa svojim
učiteljicama posjetili su Azil za napuštene
životinje u Pokupskom Cerju. Na taj način
obilježili smo Svjetski dan zaštite životinja
(4.10.). Naučili smo kako trebamo
postupati i brinuti se o životinjama koje
imamo kod kuće i kako trebamo postupiti
kada naiđemo na napuštenog psa ili
mačku. Nekoliko učenika je već učinilo
dobro djelo i udomilo pse iz Azila.
12
Obilježili smo Dane zahvalnosti za plodove zemlje
17. listopada održana je završna priredba vezana uz Dane zahvalnosti za plodove zemlje. U blagovaoni škole postavljeni su štandovi na kojima su se mogli pronaći različiti plodovi, ali i peciva i kolači koje su pripremile naše mame i bake uz pomoć naših
učenika. U programu su sudjelovali mali i veliki zbor. Članovi učeničke zadruge Lajdica ispekli su pekmez, a učenice Ivana i Štefica ispekle su palačinke za sve učenike škole. U
poslu im je malo pomogao i voditelj zadruge Marijo Ožaković. Župnik Robert Jonjić blagoslovio je ono što se našlo na stolovima, a nakon toga smo mogli jesti sve što
nam se svidjelo.
13
Učenici viših razreda i Mladi knjižničari priključili su se obilježavanju stote obljetnice smrti našeg značajnog književnika Antuna Gustava Matoša. Tako su Mladi knjižničari izradili plakat o Matošu i njegovim djelima a učenici 7a razreda, Ivana Zaluški i Patrik Sučec sudjelovali su u stvaranju virtualne izložbe fotografija koju je organizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
Matošev kutak u našoj školi
Prisjetili smo se stradanja
grada heroja - Vukovara Obljetnice su prigode da se prisjetimo nekih trenutaka i događaja koji su se
zbili u povijesti nekog vremena. Prije 22 godine, 18. studenoga 1991. nakon
tromjesečne opsade i gotovo potpunog uništenja grada, prestao je otpor
hrvatskih branitelja u Vukovaru. Herojstvo Vukovara udarilo je temelj za
kasnije vojne pobjede hrvatskih snaga koje su dovele do potpunog
oslobađanja zemlje. Zbog svega toga Vukovar je postao simbolom koji
okuplja cijelu naciju. U spomen na 22. obljetnicu stradanja Vukovara, u
ponedjeljak 18.11.2013. učenici i djelatnici naše škole prigodnim su
programom i minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama stradalim u
Vukovaru. Na prozorima naših učionica zapalili smo lampaše.
Obilježili smo
Dan darovitih
učenika
U petak, 21. ožujka 2014.
godine, obilježili smo Dan
darovitih učenika. Učenici su
pokazali svoju darovitost kroz
različite aktivnosti. Neke od
aktivnosti održavale su se u
učionicama ili sportskoj
dvorani. U blagovaoni škole
prikazane su fotografije koje su
učenici snimili na školskom i
županijskom natjecanju iz
tehničke kulture, učenici su
čitali haiku poeziju koju su
sami pisali, a školski zbor i
tamburaški orkestar izveli su
pjesmu Moja diridika.
SVJETSKI
DAN VODA
Učenici nižih razreda obilježili su
Svjetski dan voda, 20. ožujka.
U prostorijama škole izloženi su
radovi učenika - vodena prometala.
Učiteljica Nevenka Crnolatec
prezentirala je učenicima sportove
na vodi i u vodi.
14
Projekt "Štedim, vrijedim" i Svjetski dan sporta
Učenici nižih razreda naše škole pokrenuli su projekt "Štedim, vrijedim" povodom
Svjetskog dana štednje 31.10. Svaki su mjesec skupljali po 5 kuna sve do 28.05.2014.
kada su obilježili i Svjetski dan športa. Uštedjeli su za roštiljadu na Kupi gdje su se
zabavljali igrama pod geslom "Kak su se igrali naši stari".
15
Međunarodni dan mira
Diljem svijeta 21. rujna se obilježava Međunarodni dan mira koji je rezolucijom UN-a iz 2001. godine određen kao dan nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnoj razini, a mi smo ga obilježili raznim aktivnostima na satovima razrednika,
izrađujući „cvijeće mira“ od šarenog papira i
slamčica za sok. Izveli smo i kratku priredbu
u kojoj su sudjelovali mali i veliki zbor,
dobrovoljna glazbeno – scenska skupina i
mala ritmika te na kraju darovali cvijet
mira - svatko svom prijatelju.
Valentinovo 2014.
S obzirom da su nas zadesile velike poplave, morali smo odgoditi ples
povodom Valentinova. No, to nije omelo grupu „Select“ iz Gline da za nas, tjedan
dana kasnije, odvoji poslijepodne i uveliča našu tradicionalnu zabavu. Ljubavnu
poštu razdijelili smo na sam Dan zaljubljenih, a ljubavnu poeziju pročitali na plesu.
U stanci između plesova zabavili su nas naši učenici iz PŠ Hotnja te zborašice
pjesmom Miruj, miruj srce moje.
Tada je završila i potraga za najljepšim ljubavnim stihovima, odabirom pjesme
Moja simpatija koju je napisao Valentin Jankeš, učenik 3. razreda.
16
Kad te vidim, sav sam smeten, ne znam gdje sam, kuda da krenem. Oči mi zasjaju, noge mi klecaju, lice mi se zacrveni, jao meni! Tvoj pogled jedan, i smiješak su dovoljni, da pomislim, kao da letim.
Valentin Jankeš, 3. r
MOJA SIMPATIJA
Doroteja Batinjan, 8. r
Adrijana Šandor, 8. r
17
Najljepše ljubavne
ZAŠTO JE LJUBAV TEŠKA Zašto je ljubav teška
to nitko ne zna ali svi znaju što je ljubav. Zašto je ljubav teška mislimo si mi svi su jednom zaljubljeni.
Zašto je ljubav teška možda netko zna taj sigurno iskustva ima.
LJUBAVNI JADI DANAŠNJIH MLADIH
Bako, bako! Ja volim je jako, ali Marta Tihog voli. Trči za njime po cijeloj školi. Kada to ugledam srce me boli. Unuče moj slatki, a što fali Vlatki?
Ona veća je od mene nema dileme. Pa to zna svatko čak i onaj smotani Zlatko.
U redu bako pa mene ne može voljeti svako. Ja nju neću moliti jednostavno ću
preboliti.
Najljepše ljubavne pjesme 2014.
18
pjesme
MOJA CURA
Moja cura ima zlatnu kosu, hoda kao vila. Ona voli čokoladu, bombone, miriše na slatko.
Kada joj se približim zaboravim na sve probleme, zarumeni mi se lice kao crvena ruža. Srce mi lupa kao sat, tuče kao bat.
SRCE Stojim u snijegu, na visokom brijegu. Volim ga, divim se njemu, imam dilemu. Srce mi puca, jer nije moj bez njega ne kuca. Volim ga i bit će moj! Ova pjesma govori o nama, ali nije drama, nego već stotinu bića zna o kome
se u ovoj pjesmi priča!
Ja i on kao dva ptića letimo skupa i hodamo kao obična bića. Ovo među nama neka ostane tajna, neka bude u tajnosti, neka ne bude u javnosti.
19
Ti si moj, nedam te nikom, ne usudim se prići, jer se bojim da ćeš otići.
ZVONJALICA Još je jedna emisija Zvonjalice
odrađena sasvim profesionalno iz ruke i voditeljske palice naših
učenika koje priprema profesor Marijo Ožaković. Tako je Štefica
Medved, učenica 7.a razreda zamijenila Silviju Lukinić, našu bivšu učenicu, i odlično odradila voditeljski posao. Gost emisije bio je velečasni
Robert Jonjić, župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u
Pokupskom koji je govorio o duhovnim vrijednostima Uskrsa.
Lidrano 2014 Učenici naše škole nastupili su na smotri LiDraNo u kategoriji skupnih scenskih nastupa. Izveli su dramatizaciju prema tekstu Skriveno blago kojeg je napisao Slavko Pregl. Pod mentorstvom Marija Ožakovića našu školu zastupali su učenici: Benjamin Pirša, Tomislav Dojkovski, Davor Belečić, Ivona Lukinić, Melita Mioković, Dorotea Kušević, Stjepan Kovačić, Matija Sučec, Patrik Sučec i Štefica Medved. Njihov nastup fotografirala je Antonia Bukovac. Ravnateljica škole pohvaljuje učenike i njihovog mentora za uložen trud i uspješan nastup.
VELIKOGORIČKI
FAŠNIK
U nedjelju je održan velikogorički
fašnik na kojem su uspješno nastupili i
naši učenici pod vodstvom učiteljice
Jasminke Podlejan. Pohvaljujemo ih za
uspješan nastup i uložen trud u izradu
kostima.
Sudjelovali smo
20
22
MODELARSKA LIGA
U petak, 21.veljače, učenici 7.b
razreda Mateo Muža i Domagoj
Šestak, sudjelovali su na
"Modelarskoj ligi". Natjecanje se
održalo u OŠ Eugena Kumičića.
Mentorica našeg natjecateljskog
para bila je Kristina Panižić. Tim
"DIM" nije izborio mjesto među
pet najboljih, ali s nestrpljenjem
očekuje iduće natjecanje.
AKCIJA PRIKUPLJANJA
POMOĆI ZA
POPLAVLJENA PODRUČJA
S obzirom da je istočni dio naše
Hrvatske doživio katastrofalnu
poplavu, oko 15000 ljudi moralo
je napustiti svoje domove.
U cijeloj zemlji pokrenuta je velika
humanitarna akcija prikupljanja
svega potrebnog za normalan
život, a naši su se učenici i
učenice prihvatili prikupljanja
humanitarne pomoći te prikupili
hranu, odjeću, obuću i igračke za
ljude u nevolji ponajprije za svoje
vršnjake, te higijenske
potrepštine u vrijednosti
od 2000 kuna.
56. smotra mladih tehničara
Na 56. županijskoj smotri mladih
tehničara uspješno su nastupili i naši
učenici Marija Zaluški i Mateo Muža a
njihova mentorica bila je Kristina
Panižić. Smotra je održana u OŠ
Eugena Kumičića u Velikoj Gorici u
petak, 7. ožujka.
21
42. Festival dječje kajkavske popevke u Zlataru
„Jesen vu kraju“ naziv je popijevke koju su
29. rujna 2013. na 42. festivalu dječje
kajkavske popijevke u Zlataru izvele učenice
7.b razreda Ivona Krpečanec i Ivana Cirković.
Nakon što su naši učenici, na zadani tekst,
skladali glazbu te nakon što je gosp. Ivan
Potočnik napisao aranžman pjesme, naša
škola je pozvana na ovaj tradicionalni
zagorski festival. Učenice je pripremio učitelj
Marijo Ožaković, a njihovu, vrlo uspješnu izvedbu, pratio je tamburaški
orkestar HRT-a pod vodstvom mo. Siniše Leopolda.
22. Turopoljska trka Dana 23.3.2014. učenici naše
škole sudjelovali su na 22. Turopoljskoj trci u Velikoj Gorici. Najuspješniji je bio učenik 4. r. David Pirša koji je zauzeo 18. mjesto u konkurenciji dječaka
3. i 4. razreda.
Županijska smotra zborova Nakon godinu dana pauze naši zboraši i tamburaši ponovo su zablistali
na Županijskoj smotri zborova i drugih ansambala koja se održala u
Zaprešiću 10. travnja. Mali zbor izveo je skladbu Djeca su ukras
svijeta, djevojački zbor uz tamburašku grupu skladbu Pokraj bistra
izvora, a svi zajedno pod stručnom dirigentskom palicom profesora
Marija Ožakovića, Moja diridika. Nagrađeni su velikim pljeskom i
dobrim kritikama ostalih
profesora te zasluženo
dobili priznanje za
sudjelovanje na smotri.
SIGURNO U PROMETU
Dana 26. travnja u OŠ Jurja Habdelića u
Velikoj Gorici održano je županijsko
natjecanje Sigurno u prometu. Našu su školu
uspješno predstavili učenici 5. razreda: Jana
Jurković, Marija Gajdek, Miron Bradić i Luka
Cavrić pod vodstvom mentorice Kristine
Panižić.
Sudjelovali smo
22
22
VJERONAUČNA OLIMPIJADA
U petak, 24.siječnja 2014.godine održano je natjecanje iz vjeronauka u OŠ Šćitarjevo. Na natjecanju su sudjelovali i učenici naše
škole: Tea Nakić, Petra Rumbak, Andrea Žužić, Dominik Ćunović. Njihov mentor bio je vjeroučitelj
Mato Lešić.
Promocija 58. broja Žira
Na predstavljanju 58. broja lista
"Žir", održanog u petak 29.
studenoga 2013. godine u
slastičarnici Memy, našu školu
predstavljali su Stjepan Jankeš i
David Pirša, učenici 4. razreda te
predstavnica novinarske skupine
Štefica Medved, učenica 7. a razreda.
Promocija 59. broja Žira
Na predstavljanju 59. broja lista "Žir",
održanog u četvrtak 22. svibnja 2014.
godine u vrtu slatičarnice Memy,
sudjelovali su učenici suradnici iz svih
osnovnih škola Grada Velike Gorice i
općina Pokupsko, Kravarsko i Orle.
Našu školu predstavile su Dorotea
Kušević iz 5. razreda i Ivona Štimac iz
3. razreda PŠ Hotnja.
23
26. SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA I
FESTIVAL TEHNIČKE KULTURE
Na 26. Smotri učeničkih zadruga Republike Hrvatske, koja se održala 23. i 24. svibnja 2014. godine u Boćarskom domu u Zagrebu, svoje radove, inovacije i baštinu prezentirali su učenici iz svih krajeva
naše zemlje. Naša se zadruga predstavila s Eko projektom proizvodnje ekološkog humusa uz pomoć kalifornijskih glista, a sve to ne bi bilo moguće bez velikog truda učenica petog razreda i članica zadružnog odbora Antonije Bukovac i Doroteje Kušević koje su odlično predstavile naš projekt.
U isto se vrijeme održavao i Festival tehničke kulture i natjecanje u modelarstvu na kojem su sudjelovali Mateo Muža i Domagoj Šestak, 7b. .
1. FAZA
Eko projekt
Glistenjak crvenih kalifornijskih glista je jedno od najkvalitetnijih do sada
poznatih gnojiva na svijetu.To je visoko kvalitetno prirodno organsko gnojivo bez
kemijskih dodataka. Humus glistenjak, crvenih kalifornijskih glista, ujednačava
ishranu biljaka, potiče rast, povećava otpornost na bolesti i sušu, ubrzava
sazrijevanje plodova te ubrzava klijanje sjemena i rast biljaka.
Zbog toga su se učenici Eko grupe naše škole odlučili okušati u proizvodnji
glistenjaka.
POSTAVLJANJE DRVENOG OKVIRA
Prije nego započnemo s kompostiranjem, moramo odlučiti na kojem mjestu ćemo
smjestiti kompostište i na koji način ćemo kompostirati. Kompostirati možemo u hrpi
koja može biti slobodnostojeća ili ograđena. Mi smo se odlučili za kompostište
ograđeno drvom veličine 150x300 cm.
24
PREKRIVANJE TLA CIGLOM
Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu jer će zbog nedostatka kisika doći do trulenja i neugodnog mirisa. Kompost ne smiještamo na nepropusnu podlogu. Podloga od cigle osigurava otjecanje suvišne vode i prozračnost hrpe.
3. FAZA
2. FAZA
POSTAVLJANJE KARTONA
Karton služi kao izolacija i podiže temperaturu u gornjim slojevima za nekoliko
stupnjeva.
25
4. FAZA
NAVAŽANJE STAJSKOG GNOJA
Zreli stajski gnoj gliste koriste za hranu. On mora biti ekološki ispravan, bez tragova antibiotika ili nekih drugih kemijskih preparata. Gliste su vrlo osjetljive na to, a za hranu koriste sve vrste stajskog gnoja osim kokošjeg koji je prejak.
5. FAZA
Eko projekt
Usitnjavanje materijala DODAVANJE BIOOTPADA
Materijal za kompostiranje treba
usitniti, što više, to bolje. Sitniji
materijal lakše se miješa i preokreće što pridonosi ubrzanju procesa razgradnje.
Stoga kuhinjski biootpad usitnimo već u kuhinji (npr. ljuske jaja treba zgniječiti, koru
voća i povrća izrezati ili usitniti u male komadiće, itd.). Otpad iz vrta (lišće, granje,
biljke...) usitnimo škarama ili sjekiricom na duljinu od oko 5 cm ili još sitnije.
26
7. FAZA
POKRIVANJE KOMPOSTNE HRPE GEOTEKSTILOM
Mikroorganizmi u kompostu su živa bića prilagođena životu u tlu te stoga osjetljiva
na svjetlo. Zato kompost pokrivanjem štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u
zimskim mjesecima i ljetnog isušivanja.
Kompostnu hrpu moramo
zaštititi materijalom koji
propušta zrak, a zadržava
vlagu, npr. tankim slojem
zemlje, slojem suhe trave,
lišća, sijena, vrećama od
jute ili geotekstilom.
6. FAZA
SMJEŠTANJE GLISTA
Crvene kalifornijske gliste (lat. Lumbricus rubellus) su uzgojene i selekcionirane na
kalifornijskom sveučilištu prije četrdeset godina. Smatraju se najproduktivnijom
vrstom za uspješnu proizvodnju humusa, a jedno leglo čini 200 litara gusto
naseljenih glista.
27
uzeju upoznali su najčešće vrste
životinja, pogotovo zvijeri, način
njihova života te njihov položaj u
ekološkom sustavu. Učenici su
upoznali i ulogu lovaca i lovstvo
kao djelatnost u očuvanju
prirodne ravnoteže u vodenim i
kopnenim staništima RH.
U Zvjezdarnici su učenici slušali
predavanje o svemiru i
Posjet Zagrebu 24. rujna 2013. godine učenici
4. razreda OŠ Pokupsko u pratnji
svoje učiteljice Jasminke
Podlejan razgledali su grad
Zagreb - glavni grad Republike
Hrvatske. Upoznali su se sa
najvažnijim znamenitostima
Kaptola i nekadašnjeg Gradeca.
Najviše ih se dojmio posjet
Saboru gdje su imali priliku
prisustvovati sjednici na kojoj
je predsjednik Vlade Zoran Milanović po prvi puta pred Hrvatskim
Saborom podnio izvješće o aktivnostima Vlade RH.
Izvanučionička nastava
Dana 20. ožujka u povodu obilježavanja Dana voda učenici 5. i 6. razreda pod vodstvom profesorica Jasne Šego, Lidije Klarić i Snježane Rak posjetili su javnu ustanovu - Pročistač otpadnih voda u Zagrebu. Tamo su se upoznali s mehaničkim i biološkim metodama pročišćavanja otpadnih voda, Također su se upoznali s mnoštvom novih jezičnih pojmova koji su dio hrvatskog stručnog nazivlja. Isti su dan obišli i Zvjezdarnicu na Gornjem gradu. Tijekom zanimljivog predavanja ponovili su dosad stečena znanja o Svemiru, Sunčevu sustavu i Zemlji. Poseban doživljaj bilo je indirektno promatranje Sunca teleskopom - odraz Sunca na papiru koji je ubrzo zapalio papir.
Izlet u Ljubljanu
Zaposlenici škole posjetili su 27. prosinca Ljubljanu, glavni grad Slovenije. Uz stručnog vodiča upoznali su se s poviješću i znamenitostima grada.
Posjetili smo
28
Gledali smo film Tarzan
Trgovački centar Avenue
mall u Novom Zagrebu
27. ožujka je preplavio val
učenika 7. a i 6. razreda.
Učenici su u pratnji svojih
razrednika Martine Rukavine
i Marija Ožakovića pogledali
vječnu animiranu
ekranizaciju priče o Tarzanu
te uživali u 3D formatu.
Nakon toga su se upustili u
život glamoura i potrošačkog
svijeta.
Učenici nižih razreda posjetili su
Hrvatsku Kostajnicu
10.10. 2013. god. učenici nižih razreda naše škole posjetili su Hrvatsku Kostajnicu. Dan smo započeli berbom kestena u obližnjoj šumi. Ostatak dana proveli smo u ugodnom okruženju restorana Djed gdje smo se počastili izvrsnim ručkom i kestenima koje nam je ispekao pravi kestenjar, a mi smo ih u slast pojeli. U radionici uz pomoć tete Maje izradili smo peciva, kruščiće i razne druge pekarske poslastice. Uz igru i druženje na svježem zraku lijepo smo se proveli i puni lijepih dojmova, pomalo umorni, vratili se kući.
"Čudnovate zgode
šegrta Hlapića"
U utorak,12.11.2013. učenici 3. razreda
PŠ Hotnja i matične škole posjetili su
Pučko otvoreno učilište u Velikoj
Gorici. U prepunoj dvorani kina gledali
su film Šegrt Hlapić koji im se
veoma svidio.
Božićna bajka Učenici nižih razreda naše
škole posjetili su imanje
obitelji Salaj u Grabovnici.
Zagrijali su se u toplom
prostoru uz glazbu. U prvim
večernjim satima uključena su
svijetla koja su ih oduševila.
Vlasnici su nam rekli da na
njihovom imanju svijetli oko
milijun i pol lampica!
29
22
UČENICI 3. RAZREDA U VELIKOJ GORICI
Posjetili smo
Izvanučionička
nastava
U srijedu, 26.3. učenici 3.
razreda naše škole bili su na
izvanučioničkoj nastavi u
Lijevim Štefankima gdje su
obišli kapelicu Sv. Jurja i u
Pokupskom Cerju gdje su
obišli kapelicu Sv. Petra i
Pavla.
Izlet u Karlovac
- viši razredi
Jednodnevni izlet koji je organiziran 23.
5. za učenike od 5. do 8. razreda u
Karlovac, Stari grad Dubovac, protekao
je vrlo zanimljivo, poučno i zabavno. I
pored jakog sunca i sparine učenici su
uživali u srednjevjekovnim borilačkim
vještinama, pisanju glagoljice i radionici
sudbene vlasti. Nakon odličnih i veselih
radionica uputili su se u kratko
razgledavanje jezgre Karlovca.
30
U utorak, 29. 10. 2013. učenici 3. razreda
OŠ Pokupsko posjetili su Veliku Goricu.
Tijekom boravka u gradu obišli su uže
gradsko središte i vidjeli značajne ustanove
te kulturno povijesne znamenitosti.
U Pučkom otvorenom učilištu posjetili
su Dječji odjel Gradske knjižnice.
Knjižničarka ih je upoznala sa radom knjižnice i naučili su sve o
enciklopedijama. Nakon posjeta knjižnici igrali su se na dječjem igralištu u
Parku dr. Franje Tuđmana, a zatim se vratili redovnom autobusnom linijom.
Stari grad Dubovac
Učenici nižih razreda, u petak 16.05., posjetili su Stari grad Dubovac - slikoviti dvorac iz
13. stoljeća koji predstavlja način feudalnog graditeljstva Hrvatske. Sagrađen je iznad
Karlovca, na prapovijesnom humku povrh Kupe na 185 metara nadmorske visine a
učenici su upoznali i stare izvorne zanate i obrte, kao i običaje i osobitosti nekadašnjeg
života ljudi dubovačke općine. I sami su se okušali u izradi nakita, žongliranju, bubnjanju
i pisanju krasopisa pomoću pera.
31
Posjet Zagrebu
Učenici nižih razreda posjetili su, 13.03. grad Zagreb. Obišli su Hrvatsko narodno kazalište, Poštanski muzej, ured Hrvatske pošte i dobro se zabavili na predstavi Fora škola u izvedbi kazališta Tvornica lutaka.
Dan sporta 2014.
Svjetski dan sporta inicirala je1993.
TAFISA (Trim AND Fitness
International Sport for all Association)
– Međunarodna asocijacija pokreta
„Sport za sve“, čiji smo i mi članovi. I
mi se svake godine priključujemo ovoj
manifestaciji – tako su ove godine
pobijedile učenice 7. b u odbojci, a u
nogometu učenici 8. i 7. b - 21.05., 7. b
- 16.05. a učenici 6. razreda - 14.05.
Stolni tenis
Na natjecanju iz stolnog tenisa
održanog 05.11.2013 u Velikoj Gorici
naši stolnotenisači su osvojili 4.
mjesto. Učenici su Ivan Krpečanec,
Matija Sučec i Benjamin Pirša.
Čestitamo dečkima!
U četvrtak, 31.siječnja, održana je
gradska smotra LiDraNo 2013.
Domaćin smotre bila je OŠ Šćitarjevo.
Na smotri su nastupili i učenici naše
škole i to u pojedinačnim i grupnim
scenskim nastupima. U pojedinačnim
nastupima sudjelovala je učenica
Katarina Gajdek u kategoriji kazivanje
poezije (Dobriša Cesarić: Balada iz
predgrađa) a mentorica joj je bila
profesorica Lidija Klarić.
U skupnim scenskim nastupima sudjelovali
su učenici trećeg razreda pod vodstvom
učjice Jasminke Podlejan (Marijo.
Liga prvaka u rukometu
Naši učenici su 21.9.2013.
prisustvovali prvoj domaćoj
utakmici RK CO Zagreb protiv
Celja Pivovarne Laško.
Naši rukometaši upisali su
pobjedu sa 24:21.
Na županijsku smotru idu učenici šestog,
sedmog i osmog razreda sa svojim mentorom
Marijom Ožakovićem.
Ravnateljica škole pohvaljuje sve učenike i
njihove učitelje koji su vrlo uspješno
predstavljali našu školu na ovoj smotri a
zahvalu upućuje i roditeljima koji su izrađivali
kostime i onima koji su na smotru došli kao
podrška.
Naši sportski uspjesi
32
22
Ah, taj jedan bod!
Na Županijskom natjecanju u
badmintonu, 07.02.2014. u
OŠ Ljubo Babić u
Jastrebarskom, nastupile su
Adrijana Šandor iz 8. razreda
i Ivona Krpečanec, Ivana
Cirković i Dorotea Pirša iz
7. b razreda.
Nedostajao nam je jedan bod
za ulazak u polufinale!
Osvojeno 3. mjesto
na Županijskom natjecanju
iz streljaštva!
Na Županijskom natjecanju iz streljaštva nastupili su Ivan Šestak iz 6. razreda, Antonio Lukinić iz 7. b razreda i Matija Sučec iz 7. a razreda. Dečki su osvojili odlično 3. mjesto! Čestitamo!
33
22
22
MOJ KRAJ
Moj zavičaj je brežuljkasti,
na jednom bregu moja iža
stoji
iz nje moja mama gledi.
Vu njoj ja zadaću pišem
i bilo bi bolje da ju narišem.
Vu dolini reka Kupa teče
oko nje raste cveće.
Zelene šume vrganje
skrivaju
na plavom nebu oblaki
plivaju.
Škola naša žuta je cela,
po bregima okolo bela su
sela.
To vam je moj kraj
brežuljkasti zavičaj.
Dora Škrinjarić, 4. r
MOJ ZAVIČAJ
Moja zavičaj je jako lijep iako baš nema puno ljudi i
djece. Lijepo mi je u proljeće kada se sve rascvjeta i u
jesen kada pada suho lišće. Kod mene je jako puno
brijegova. U mom zavičaju zima mi je posebno draga
zato jer kada padne snijeg, mogu se sanjkati na našim
rjegovima. Volim živjeti u takvom zavičaju.
Marko Malek, 3. r
HRVATSKA
Hrvatska je moja
domovina.
Zelenih šuma,
šarenih, mirisnih polja.
Hrvatska je moja mama,
moj tata
i braća.
U njoj žive
svi meni dragi ljudi.
Sve što volim
zove se Hrvatska.
Patrik Šestak, 3. r
Potaknuti, stvarali smo
Moje selo – brežuljkasti kraj, Ivana Blažinčić, 4. r
Moje selo – brežuljkasti kraj, Helena Sučec, 4. r
34
22
MOJ ZAVIČAJ
Živim u brežuljkastom zavičaju. Moj zavičaj ima prekrasne
brežuljke na kojima su raširena mnoga sela. Brežuljci su
prekriveni šumama, livadama, vinogradima, voćnjacima,
vrtovima. Moj zavičaj u svakom godišnjem dobu ima svoju
čaroliju. Zimi je sve bijelo, u proljeće se sve zeleni, ljeti je
sve puno veselja i obasjano suncem, a u jesen je sve
prekriveno jesenskim bojama. Kroz moj zavičaj teče rijeka
Kupa koja ga posebno krasi svojom ljepotom. Jako volim
svoj zavičaj i kada negdje odem jedva čekam da se natrag
vratim.
Valentin Jankeš, 3. r
MOJ BREŽULJKASTI KRAJ
Moj zavičaj je pun ljudi,
vredni su i kak biki non stop
nekaj delaju.
Da ni njih sve bi živine
pocrkale od gladi.
Kad ja izidem van iz iže
sve je puno zelenila,
brda ima ko u priči
i ne zna se koji je lepši.
Sara Lukinić, 4. r
MOJ DEDA JOŽA
Moj je deda poštar. Ima veliki
trbuv i velike mustače. On se
voli šaliti i voli puno spati. Ima
kratke crne lasi i smeđe oči.
Moj deda navek veli da od sega
najviše ima rad svoju babicu.
Helena Sučec, 3. r
MOJ BREŽULJKASTI KRAJ
Moj kraj je meni najlepši
i tu bum ostal navek živeti.
Nejdem v Zagreb ni v Goricu
najviše volim svoju zemljicu.
Na sakem bregu je jedno selo,
a med njemi naše ruk je delo.
Raste kukuruza, jačem i šenica,
bu se klala debela prasica.
A po vručem letu,
idemo se plavit na Kupu.
Nekad zememo i štape,
pa za ruček imamo šćuke.
David Pirša, 4. r
Moje selo – brežuljkasti kraj, Valentin Čunović, 4. r
35
22
MOJA DOMOVINA
Moja domovina zove se Hrvatska. Jako je lijepa i jako je volim. Ima prekrasne
ravnice, brežuljke i planine i Jadransko more. U ravnicama se zlate polja žita,
suncokreta i kukuruza, na brežuljcima pokrivenim vinogradima dozrijevaju
sočni grozdovi. Visoki planinski vrhovi bijele se prekriveni snijegom, a naše
more šalje bezbroj plavih pozdrava u svakom malenom valu. U mojoj domovini
žive marljivi i sretni ljudi. Ponosan sam što živim u Hrvatskoj.
Valentin Jankeš, 3. r
Ja sam slikarica proljeća
Proljeće je najljepše godišnje doba. Ima mnogo
malih prijatelja koji rastu da nas razvesele – bijele
visibabe, žuti jaglaci, plave potočnice i zelene trave.
Sunce sije i plavi potok žubori niz brijeg. Bijele se
oblaci na nebu i ponekad spuste koju kap kiše.
Djeca se vesele i igraju na livadi. Bojam listiće s
najljepšim bojama proljeća. Bubamare lete po
zraku, a ja ih gledam. Slikam sunčeve zrake i tople
dane. Gledam marljive pčele kako skupljaju med.
Zazelenit će trava, a uz potočić procvjetati
visibabe.
Ivona Štimac, 3. r, PŠ Hotnja
Opis visibabe
Visibaba raste na livadama i
pašnjacima. Ona najavljuje
proljeće. Visibaba je zaštičena
biljka Njena stabiljka izgleda kao
duga, zelena slamka, a njeno
lišće izgleda kao krevetić
hladnog mraza. Visibabin cvijet je
bijel poput oblaka koji leti iznad
Zemlje. Visibaba je poput djeteta,
malog i krhkog. Molim Vas da ne
berete zaštićene biljke, a
pogotovo visibabe jer je to kao da
ste oduzeli život djetetu, malom i
krhkom
Sara Lukinić, 4. r
Potaknuti, stvarali smo
Silvija Lugarić, 4. r
Sara Šandor, 2. r
36
22
Proljeće
Dosta nam je duge zime,
proljeće nek zagrli me.
U proljeće je nebo plavo,
pa sunce viče nebu:“ Bravo“
Pčelice se suncu vesele
i med zujeći dijele.
Životinje šumske marljivo rade
i spremaju se za svoje mlade.
Sve je puno šarenih boja,
mirisna je livada moja.
Djeca se proljeću najviše raduju
i mnogo se vani igraju.
Juraj Valent Pocrnić, 3. r Boje proljeća
U mome kraju proljeće se polako budi. Dani postaju sve duži, nebo
plavije i sunčanije. Biljke počinju pupati, trava se počela zelenjeti i
u zraku se osjeća miris proljeća. Tople sunčeve zrake probudile su
i životinje koje su se sakrivale od hladnih zimskih vjetrova. Pod
strehom su zacvrkutale prve lastavice, a stara roda na susjedinom
dimnjaku već popravlja svoje gnijezdo. I ja se veselim proljeću, jer
boje koje donosi proljeće, su najljepše boje.
Marko Malek, 3. r Matej Jankeš, 2. r
37
22
Laura Krpečanec, 2. r
Sara Lukinić, 4. r
Potaknuti, stvarali smo
38
2
U susret ljetu Dolazi ljeto. Sunce nas zove na igru i odmor. Uskoro počinju ljetni praznici i ići ću na more. Tamo ću se družiti s prijateljima – kupati, sunčati, šetati uz more i ići na sladoled.
Valerija Sučec, 3. r
More Bliži se ljeto. Ljeto je najljepše godišnje doba. Sunce sve jače sja. Veselim se kraju školske godine. U 7. i 8. mjesecu ići ću na more. Čim stignemo ja trčim na obalu. More mi je najdraža riječ. Veselim se moru i kupanju. David Pirša, 4. r
Ribice upecali: učenici 3. razreda za razredni pano
39
U susret ljetu Bliži se kraj školske godine i moj odlazak na more. Veselim se što neće biti nastave iako znam da će mi ubrzo nedostajati moji prijatelji iz škole i učiteljica. Marko Malek, 3. r
Ljeto Ljeto će doći djeca će se veseliti jer škola je gotova. Veliko i plavo, duboko i sjajno to je more. Ribe veselo plivaju, djeca se kupaju, galebovi bijeli ih pozdravljaju. Mario Rožanković, 3. r U susret ljetu
Svi jedva čekamo kraj školske godine. Neki moji prijatelji će ići na more, neki će se kupati na Kupi ili kod kuće u bazenu. Svi ćemo moći dugo odmarati od školskih briga, a onda krajem ljeta počinju pripreme za novu školsku godinu. Želim da svi iskoriste praznike i da uživaju u sunčanom ljetu .
Emanuela Skender, 3. r
Jesen
Jesen je stigla sada.
Evo već šušti lišće i pada!
Svi se vesele!
Evo moj djed već grožđe bere.
Nemam više ništa za reći,
ali znam da vino će teći!
Leon Protić, 4. r
Jesen
Ljeto nam odlazi, jesen nam dolazi.
Vjetar šumori,potočić žubori.
Pao je kesten, stigla je jesen.
Grožđa crna, grožđa bijela
jesen nam je dala.
Draga naša jeseni, veliko ti hvala! Valerija Sučec, 3. r
Potaknuti, stvarali smo
Sara Lukinić, 4. r
Stjepan Jankeš, 4. r
40
22
JESENJI DANI
Škola je počela. I jesen je došla. Ona, tako puna boja,
puna okusa i mirisa, pokucala je na naša vrata. Jutra su
postala rosna, siva i zamagljena, kao iz bajke puna
paučinaste magle. Vrijedi čekati jer poslije rose zasja
sunce koje sve učini ljepšim. Mirisi voća, vina i rakije
počinju se širiti selom, a i gusta šuma mijenja boje od
kojih se sve čini zlatno.
Lijepa je jesen, tako predivna. I naša rijeka dom je sivih
i bijelih ptica spremnih poletjeti na daleki put. A kad odu
i sunce zađe hladnoća će se spustiti i čekati novo
jesenje jutro dok i sama zima ne dođe.
Patrik Sučec, 8. r
JESEN U VRTU
Osvanulo je maglovito jutro u vrtu skrivenom među voćkama iza stare drvene kuće. Pogled na vlažno tlo velikog vrta pokazuje nam koliko je bio izmoren od silnog povrća zasađenog u njegovim njedrima. Bilo je tu gredica luka i salate, kupusa i graha te velikih suncokreta ogrijanih suncem. Činilo se kao da će svaki čas zapjevati opijeni zanosnim mirisom stare dunje u susjedstvu. Krizanteme su ponosno krasile rubove vrta slušajući pjev ptica na obližnjim granama. Sada su već mnoge grane ogoljele i raščupane , izgledaju pomalo tužne. Počeo je puhati jak vjetar i nebo se naoblačilo. Stigla je jesen u svim svojim bojama. Lišće je požutjelo i otpalo sa grana, a trava nekada zelena, počela se polako sušiti. To je vrt moje bake, tako lijep i prepun svega, a opet tako tužan i umoran. U tom vrtu izraslo je mnogo povrća koje će biti hrana u dugim zimskim danima. Ostavljam vrt da spava i odmara preko zime jer brzo će doći proljeće i krenuti sve ispočetka. Sara Sučec. 4. r
Jesen
Stigla je... Najčarobnija... Jesen.
S njom stigle su i kiše, magle,
vjetrovi. Svi putovi i ceste puni su
lišća koje su vjetrovi opljačkali s
grana na kojima je bilo. Stabla
postaju pusta i siromašna.
Ujutro ne možeš nikamo, magla je
prekrila oči svojim plaštem. Pokoji
usamljeni vjetar povede sa sobom
zaostalo suho lišće i raznosi
slatke mirise voća po selu,
poljima i vinogradima.
Iz kuća dopire toplina ognjišta na
kojima pucketaju, tek ubrani,
kesteni. Osiromašuju vinogradi,
vrtovi, voćnjaci i polja, a i kukuruzi
se skrivaju od jesenje prijateljice
zime.
A kad padnu prvi snjegovi, svaki
taj miris bit će fini zalogaj u dugim
zimskim večerima. Tad ćemo
znati da je zima odnijela vjetrove,
kiše i magle. S njima tad odlazi i
jesen na dalek put do sljedeće
godine.
Ivana Zaluški, 8. r Helena Sučec, 4. r
41
22
Potaknuti, stvarali smo
Jandra Grgić, 2. r 42
22
Stjepan Sučec, 2. r
43
22
Moj pas Fleki
Moj ljubimac je pas Fleki. On je jedan prelijepi, mali
bijeli pas. Jako je drag i zaigran. Voli puno trčati,
skakati po meni i vući me za odjeću. Kada idem u
školu, jako je tužan i nestrpljivo čeka moj povratak.
Jako volim svog Flekija i ne mogu zamisliti život
bez njega.
Ivan Belečić, 4. r
Reks i Đeri
Reks: Dobar dan prijatelju.
Đeri: Dobar dan.
Reks: Imaš lijepu kuću.
Đeri: Da, nekad sam bio lutalica
kao i ti, ali su me našli dobri
ljudi i udomili me.
Reks: I ja tražim udomitelja.
Možda ću imati sreće kao i ti.
Đeri: Ma sigurno ćeš naći
nekoga kao i ja. Pitat ću svog
gazdu da i tebe udomi.
Reks: Dobro pa mi javi.
(Nekoliko dana kasnije)
Đeri: Pitao sam gazdu i rekao je
da te povedem sa sobom.
Reks: Hvala, prijatelju! Idemo
zajedno u naš novi topli dom!
(I tako su živjeli sretno u novom
domu.)
Jurica Antolović, 4. r
Potaknuti, stvarali smo
Marija Cvitić, 2. r
Petar Šestak, 2. r
44
22
RAZGOVOR PSA LJUBIMCA I LUTALICE
PAS LJUBIMAC: Hej maleni, što radiš tu uz cestu?
PAS LUTALICA: Čekam svoje ukućane. Danas ujutro su
me ovdje ostavili kada su krenuli na more.
PAS LJUBIMAC: Ja mislim da se oni više neće vratiti
po tebe, postao si im višak.
PAS LUTALICA: Nije istina, oni mene vole!!!
PAS LJUBIMAC: Da te vole, poveli bi te sa sobom.
Dođi maleni sa mnom, znam ja odlično mjesto gdje
dobri ljudi brinu o napuštenim ljubimcima. Dobit ćeš
hrane, vode i topli dom.
I tako je naš pas lutalica završio u Azilu za napuštene
životinje u Pokupskom Cerju.
Helena Sučec, 4. r
MOJ LJUBIMAC
Volio bi za kućnog ljubimca imati papigu koja govori. Učio bih je govoriti, oponašati
i mislim da bi se dobro slagali. Znam da se o ljubimcima treba dobro brinuti i da
je to velika odgovornost. Trebamo ih redovito hraniti, čistiti i biti pažljivi prema
njima. Oni nam to uzvraćaju na svoj način.
Kada zamolim roditelje da mi kupe papigu, stalno nalaze nove izgovore: to je
skupo, nema dovoljno mjesta, one su jako zahtjevne, ti se ne bi dobro brinuo o
njoj…
Stvarno mi ponekad idu na živce svojim izgovorima. Umjesto papige dobio sam
akvarij sa ribicama. Nisu zanimljive kao papiga, ali bolje išta nego ništa.
Stjepan Jankeš, 4. r
Moji ljubimci
Imam jednog psa i tri mačke.
Svi su mi jednako dragi, pa ne
znam o kome da prvo pišem.
Krenut ću ipak po starosti.
Moj pas Lola ima tri godine.
Kujica je mješanka duge i
raščupane dlake. Stalno skače
na sve strane. Ona ima svoje
mačke za koje se brine i
uvijek su s njom.
Moja mačka Sivka velika je
maza. Voli se odmarati i jesti
burek. I Nina je velika maza
koja se voli igrati sa
špagicama. A tek Rita… Rita je
tako mala, a tako razigrana.
Voli imati svoje mjesto u kući.
Životinjama treba posvetiti
dovoljno vremena. Treba ih
redovito hraniti i donositi im
svježu vodu. Moja mama je
ljuta kada provodim dane sa
mačkama i Lolom, ali oni su
moji ljubimci i jako ih volim.
Sara Lukinić 4. r
Petra Jankeš, 2. r
45
22
MOJ DOM
Nema ništa ljepše,
nema ništa slađe
od doma mog.
Mog malog raja
što ga jutrom
sunce obasjava.
Kuća moja na brežuljku stoji,
krase ih cvjetovi što ih mama voli.
U vrtu mome ja provodim dane,
i gledam ptice
što skakuću sa grane.
Helena Sučec, 4. r
MOJ DOM
Dom je nešto najljepše što imam. Ne bih
ga mijenjala ni za šta. Da mi se nudi
novac bez granica, odbila bih ga, jer
imam svoj dom. Da mi se nudi da živim u
kraljevskom dvoru, odbila bih, jer imam
svoj dom. Neki koji se vole hvaliti uzeli bi
novac bez granice i odlučili bi da žive u
kraljevskom dvoru. Oni bi svoj dom bacili
poput kamena koji im je stao na put.
Kada bi shvatili da je sve bila zezancija
željeli bi se vratiti doma, ali ne mogu jer
su ga bacili poput kamena.
Ivana Blažinčić, 4. r
MOJ DOM
Moj mali slatki dom
što drag je srcu mom.
U njem rastem ja
i moja sestrica.
U okrilju svog doma
ja čuvam tajne svoje.
I nikom ne dam da dira
ono što je moje.
Leon Lukinić, 4. r
Potaknuti, stvarali smo
Sara Lukinić, 4. r
David Pirša, 4. r
46
22
MOJ DEDA JOŽA
Moj je deda poštar. Ima veliki
trbuv i velike mustače. On se
voli šaliti i voli puno spati. Ima
kratke crne lasi i smeđe oči.
Moj deda navek veli da od sega
najviše ima rad svoju babicu.
Helena Sučec, 3. r
MOJ DOM
Dom je moja kuća u kojoj živi.U svom domu se veselim i
žalostim.Pjevam i plešem i još puno Toga.Ovdje živimo:
mama,tata,Bobi i moj mačakPero i ja.Dolazi nam puno
gostiju i onda se svi zabavljamo.Ovde slavim svoje
rođendanei ponekad imendane.Dom je nešto najljepše
što postoji u mom životu.
Dora Škrinjarić, 4. r
Sara Sučec i Ivana Blažinčić, 4. r
MOJ DOM
Svatko svoju kuću ima,
bilo ljeto ili zima.
Mali kukci cvijeće vole,
ni pčelice ne odole.
Riba živi pak u vodi,
tu i žabica se rodi.
Čak i šuma djecu ima,
razne zvijeri, al' sve štima.
I ja svoju kuću imam,
prijatelje u njoj primam.
Zato putuj, svuda svrati,
al' se domu svome vrati.
Sara Sučec, 4. r
Ana Ruškovački, 4. r
47
22
Helena Sučec, 4. r
Potaknuti, stvarali smo
Pita učiteljica Maricu: “Kako se
zovu ptice koje ostaju?“
Odgovori Marica: „Ptice ostalice.“
Ivana Blažinčić, 4. r
Google stvarno sve zna,
osim kad će sjesti plaća na račun.
Stjepan Jankeš 4. r
Moj čudni prijatelj
Jednoga dana krenula sam na put u svemir. Na putu do tamo uhvatila me oluja i pokvarila mi se
raketa. Morala sam sletjeti na najbliži planet. Kada sam izišla iz rakete, malo dalje, stajala je mala
okrugla kućica. Iz nje je izišlo maleno biće. Pitala sam ga kako se zove i na kojem sam planetu. On mi
je rekao da se zove Lolipop, a da se planet zove Lalalupsi. Živi u kući sa svojim roditeljima i malenom
sestrom. Izgledao mi je jako smiješno jer je bio sav čupav sa velikim stopalima i malenim rukama.
Ispričala sam mu svoj problem i on mi je ponudio svoju pomoć. Zajedno smo uspjeli popraviti raketu.
Njegovi roditelji su me sjajno ugostili. Jeli smo ukusnu juhu od svemirskih krastavaca. Nakon jela
malo sam se poigrala sa njegovom sekom. Jako smo se svi sprijateljili. Morala sam krenuti dalje na
svoj put. Svi smo se pozdravili i nadam se da ćemo se nekad ponovo vidjeti.
Lucija Sučec, 2. r
Učiteljica
Učiteljica je nježna,
stroga i pravedna.
Pomaže djeci kojoj treba
njena pomoć.
Ona je učiteljica iz snova,
ali nekima i noćna mora.
Volim svoju učiteljicu jako
i ne bije mijenjala ni za što.
Ivana Blažinčić, 4. r
ZABAVNE STRANICE
48
22
Pozivam Vas na svoj prošli rođendan.
Leon Protić, 4. r
Dajem sav svoj novac za točno ispunjen bingo listić.
Leon Protić, 4. r.
Mijenjam vreću sala
za dres od Reala!!!
Mijenjam školu
za hladnu Coca-colu.
Mijenjam kosilicu
za Stihl flaksericu.
Mijenjam brata
za prsten od zlata.
David Pirša, 4. r
Zašto ptice prije zime lete na jug?
Jer je predaleko da bi išle pješice.
Stjepan Jankeš, 4. r
Antonia Bukovac, 5. r.
49
22
Put u nepoznato
Jednog dana krenuo sam u veliku
pustolovinu. Sjeo sam u svoju
raketu i vinuo sam se u beskrajni
svemir. Vidio sam šarene
zvijezde, čokoladni mjesec i
mliječnu stazu dragulja. Upoznao
sam jednog svemirca koji je bio
zelene boje, velikog nosa, ali
dobrog srca. Upoznao me je sa
ljepotom njegovog planeta.
Planet je bio pun zelenog cvijeća,
zelenih životinja, ma sve je bilo
zeleno. Možda bih i ja pozelenio
da se nisam morao vratititi kući.
Jandra Grgić, 2. r
Zvuci Anda
Grupa Ayllu održala je 29.10. 2013. u našoj školi vrlo osebujan i nadasve
zanimljiv koncert. Učenici od 4. do 8. razreda imali su priliku upoznati glazbu
i kulturu starih Inka te sačuvanu kulturu današnjih Anda od Ekvadora, Perua
do Bolivije. Koncert je organizirala Hrvatska glazbena mladež.
Koncert u našoj školi
Koliko se dugo već bavite ovakvom vrstom glazbe i možete li nam ju opisati?
Počeci bavljenja ovom vrstom glazbe počinju davnih 80- tih godina, prof. Robert Lovrić,
profesor na glazbenoj školi, osnivač je ansambla Ayllu. S tadašnjim studentima iz
Bolivije i velikom ljubavi i znanjem započinje «glazbeno putovanje» koje traje do danas .
Ansambl osvaja publiku Zagreba, Hrvatske, Europe i Južne Amerike. Putujući po
zemljama Anda, Perua, Bolivije i Ekvadora skupljaju znanja te ih prenose mlađim
generacijama u Zagrebu koje s istim žarom nastavljaju rad i postojanje ansambla.
Glazba je pentatonička (ljestvica od pet tonova) onomatopejska, melankolična, ljubavna.
50
2
u našoj školi
51
2
28
Jeste li ikada pomislili odustati?
Jednom sam čula od nekoga da kad se jednom zaljubiš u ovu glazbu nikada ne možeš
prestati slušati ju, što je točno, a ja u ovom slučaju ne prestajem ni svirati...
Tko je vođa grupe?
Ne znam bih li rekla vođa grupe, ali svakako muzički vođa i pokretač je Robert Lovrić.
Jesu li svi članovi grupe bili u Peruu?
Većina današnjih članova proputovala je
Peru, Ekvador i više puta bila u Boliviji,
gdje imamo prijatelje, nekadašnje članove
ansambla.
Kako je to svirati na
visokoj nadmorskoj visini?
Na početku kad dođete, mislite da
nema nekih problema, međutim vrlo
brzo shvatite da teško dišete i da imate
manje zraka. S vremenom se čovjek
privikne tako da nije problem, ali svirati
u prirodi na tim visinama poseban je doživljaj.
Možete li nam opisati glazbala na kojima svirate?
Služimo se raznim puhačkim instrumentima napravljenim od trske ili drveta, npr. kena ili
uzdužna flauta bez piska zatim siku ili panova svirala napravljena od niza cijevčica od
trske različite veličine. Siku može biti veoma mali pa ima visoki ton ali i veoma veliki do
1,5 m dužine pa mu je ton veoma dubok.
Od žičanih instrumenata služimo se klasičnom gitarom, te malim trzalačkim
instrumentom koji su osmislili indijanci po uzoru na gitaru i mandolinu a zove se charango
(čarango), ima 10 žica i ponekad je korpus instrumenta napravljen od životinje
mravojeda. Bombo je indijanski bubanj, a ch'ajchas (čahčas) su svežanj kozijih papaka i
veoma veselo zvuče.
Je li vam teško ići od škole do škole sa svim tim instrumentima?
Nije, imamo dosta instrumenata, ali smo dobro organizirani. Na cijelovečernjim
koncertima imamo i veći instrumentarij budući da je i repertoar prošireniji.
Koja vam je pjesma najdraža?
Teško mi je to odgovoriti. Možda generalno instrumentalne pjesme više volim od
pjevanih, ali i te pjesme imaju vrlo zanimljive tekstove tako da ni jednu ne bih mogla
izdvojiti kao najdražu.
Navedite nam neku dogodovštinu sa vaših putovanja.
Meni je najdraža pustolovina bila putovanje kroz džunglu Bolivije budući da ne
postoji klasičan prijevoz već u kamionima zajedno s kukuruzom, krumpirom,
pilićima...zatim uspon na poznatu građevinu Machu Picchu ili plovidba jezerom
Titicaca
Koncert u našoj školi
52
2
Kakva su djeca u Peruu?
I u Peruu i u Boliviji djeca su veoma vesela, komunikativna, rado će vam pomoći kad
ih nešto pitate. Simpatično je gledati mlade mame kako malu djecu nose zamotane u
komad tkanine na leđima kao «vreću krumpira», a unutra djete koje se samo smješi.
Kako ste se osjećali u našoj školi?
Jako ugodno i dobrodošlo, razveselila nas je zainteresiranost djece i njihova
pozornost dok smo svirali i pričali o životu ljudi u dalekoj Boliviji. Veselit će nas prilika
da vas ponovo posjetimo.
Pitanja postavile Marija Kaurić i Tea Nakić, 8. r
Odgovore napisala Zrinka Božičević Plavec
53
2
Proletjela je još jedna školska godina, a nekima i osnovnoško
obrazovanje i kao što to uvijek biva rastanak od osmaša. Evo po čemu
će oni pamtiti svoje dosadašnje školovanje.
Stjepan Batinjan, Andrea Žužić-Dea, Antonio Bukovac-Bukva, Petra Rumbak-Pero,
Kristian Brnardić-Kiki, Luka Brnardić, Marija Kaurić-Jopica, Tea Nakić-Teuta, Luka
Popovčić, Ivan Krpečanec-Krpko, Mario Lukinić, Marijo Kaurić, Doroteja Batinan, Ivana Zgurić,
Marko Majetić-Arkan; Bernardica Pirša, Ivan Belečić, Ivan Čunović-Čunga,
Adrijana Šandor-Debela
Stevo Jurić
Rastanak s osmašima…
54
Po žutoj zgradi,hrani,po glupostima koje smo svakodnevno radili.
Najpopularnija pjesma: Ajmo svi, Radical, Atom, Hall of fame, Podigla me iz pepela
Najpolularnija emisija, film ili serija : Svijet prema Jimu, Need for speed, Mama, Ted, Step up 4
Cestovni promet, Zdravstveno učilište, Gimnazija, Zrakoplovna, Hotelijersko-turistička,
Primjenjena umjetnost, Grafički dizajn, Elektrotehnička.
Spavamo i jedemo.
Nadmašite nas ako možete!
Bute mogli biti bolji, mislim da ne!!!
3. sreća
Ses, Za koliko zvoni, Idi grli kaktus, Imaš žvaku.
55
Intervju
Uvijek nas zanima kako su naše profesorice i profesori odabrali zanimanje?
Kakvi su bili učenici? Kako su se uopće našli u našoj školi?
Za ovaj smo broj Lajdice zamolili profesoricu tehničke kulture i fizike
Kristinu Panižić da nam ispriča nešto o sebi.
P: Koliko dugo poučavate u školi?
O: Tek sam počela – od ovog polugodišta.
P: U koliko škola radite?
O: Trenutno radim u dvije škole.
P: U kojoj Vam je ljepše raditi?
O: Lijepo mi je u obje.
P: Sa koliko ste godina počeli raditi?
O: Tek sa 27.
P: Što mislite o našoj školi?
O: Sviđa mi se.
Ima dosta pozitivne energije.
P: Zašto ste se odlučili postati profesor
tehničke kulture?
O: Oduvijek sam voljela raditi s djecom.
A tehnički sam odabrala jer sam dosta praktičan tip, a i struka me
navodi na to.
P: Je li Vam to bio prvi izbor?
O: Moj prvi izbor je bio dizajn.
P: Koji Vam je predmet bio najdraži, a koji najteži u školi?
O: Najdraži – likovna kultura. Najteži – hm, fizika.
56
P: Je li Vam već dosadio posao profesora?
O: Zasada još nije.
P: Jeste li ikad požalili što ste završili gimnaziju, a postali profesorica
tehničke kulture?
O: Nekad u šali znam reći da sam trebala biti frizerka, no nije mi žao što
sam ovako završila.
P: U kojoj još školi radite?
O: U OŠ Slavka Kolara u Kravarskom.
P: Vidite li nekog učenika iz naše škole kao
odličnog u izradi praktičnih radova?
O: Ne poznajem Vas još dovoljno tako
da ne mogu točno procijeniti.
P: Koji Vam je razred dokazao da je
najbolji u tehničkom?
O: Po marljivosti i predanosti radu,
bitka se vodi između petaša i šestaša.
P: Koji je predmet prema Vašem
mišljenju lakši?
O: Naravno, tehnički.
P: Zbog čega? Što je to toliko teško u fizici?
O: U fizici učenik najprije treba savladati neke zakonitosti, a nakon toga i
programske preduvjete u zadacima. Ipak i u tehničkom treba posjedovati
iznimnu preciznost i koncentraciju za izradu praktičnih vježbi.
P: A koji Vam je od ta dva predmeta draži?
O: U početku tehnički, ali sada jednako uživam dok predajem oba predmeta.
Novinarke: Antonia Bukovac i Dorotea Kušević, 5. r
Marija Zaluški i Mateo Muža s profesoricom
na 56. županijskoj smotri mladih tehničara
57
I ti to možeš...
Lutke na štapu Mladi su se knjižničari okušali i u izradi lutaka na štapu za
predstavu Reumatični kišobran. Zabavi se i ti preko ljeta izrađujući
vlastite lutkice na štapu!
PREDSTAVA REUMATIČNI KIŠOBRAN
U srijedu, 26.03. učenice prvog razreda – Kristina, Monika, Sara, Valerija,
Valentina i Elena, uz pomoć svoje učiteljice Željke Čaić izvele su predstavu
Reumatični kišobran sa lutkama na štapu.
Predstava je namijenjena
najmlađima a govori o jednom
usamljenom kišobranu koji uz
pomoć svojih prijatelja – žutog,
bijelog, narančastog,
ljubičastog i plavog cvijeta,
postaje – suncobran.
POTREBAN MATERIJAL:
• papirnati tanjuri
• hamer papir u raznim bojama
• drveni štapovi
• pištolj sa silikonskim ljepilom
58
• tempere
• pomične oči
• pomponi
• škare
IZRADA LUTAKA NA ŠTAPU
Pobojajte papirnate tanjure željenom bojom. Nakon što se tanjuri dobro osuše
zalijepite pomične oči i pompon koji će „odglumiti“ nos. Hamer papir oblikujte
tako da predstavlja latice cvijeća, ali u jednom komadu. Zalijepite papirnate
tanjure na latice.
DOVRŠAVANJE
Gotove oblike vrućim ljepilom učvrstite na drvene štapove sa stražnje strane.
59
BLIZANCI Nakon završetka
školske godine, zbog
dobrih ocjena dobit ćeš
novi mob.
Nitko ti ovoga ljeta neće
smetati.
BIK: Iako ovo ljeto nećeš ići
na more bit će ti zabavno.
Upoznat ćeš novog
životinjskog prijatelja.
Da ne budeš jako tužan/na
imam dobre vijesti , sljedeće
ćeš se ljeto kupati u moru.
RAK: Ovo ljeto će ti biti baš
fora jer ćeš dobiti novu
simpatiju iako nećeš htjeti
priznati da ti se sviđa.
No glavu gore uvijek će biti
pored tebe.
VODENJAK: Vruće ljeto, a ti
se kupaš u moru. Otputovat
ćeš u daleke južne krajeve
našega mora. Sve u svemu
– očekuje te puno avantura.
RIBE: Na vašem izletištu
ćete upoznati nove
prijatelje, a možda i
simpatiju. Zaljubit ćeš se
kao nikada do sada.
OVAN: Ovo ljeto ćeš se ludo
provesti na moru, a nemoj
brinuti ni za ostatak ljetnih
praznika
U zvijezde gledale:
Antonia Bukovac, Jana Jurković i Dorotea Kušević, 5. r
60
Horoskop
LAV: Na svom kupalištu
ugledat ćeš svoju simpatiju i
sretno ćeš se zaljubiti,
ali u svoj toj ljubavi ipak nemoj
zaboraviti prijatelje.
DJEVICA: Mogla bi vam se
javiti simpatija iz bivše veze,
ali usprkos svemu opet će te
biti zajedno, bez ikakvih
prepreka ...
VAGA: Moći ćeš otputovati,
ali brinut će te financije stoga
ćeš na odmoru morati paziti
na troškove.
ŠKORPION: Ovo će ti ljeto biti
najljepše u životu! Iz zagrljaja
simpatije nećeš se baš rado
vratiti u školske klupe.
STRIJELAC: Ne, ovo te ljeto
neće pogoditi Amorova
strelica. Ipak, steći ćeš
mnoštvo novih prijatelja!
JARAC: Na moru ćeš upoznati
ljubav svog života – s njom ćeš
živjeti do kraja života u ljubavi i
zdravlju. Baš poput bajke.
61
STRIP
Strip osmislio i nacrtao: Ivan Čunović, 8. r
Bello!
(Hello)
Bello!
(Hello)
Banana?
Po ka? (What?)
…Banana…