Upload
others
View
33
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Beograd, 2020.
Sva autorska prava autora prezentacije i/ili video snimaka su zaštićena. Snimak ili prezentacija se mogu koristiti samo za nastavu na daljinu studenta
Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u školskoj 2020/2021 i ne mogu se koristiti za druge svrhe bez pismene saglasnosti autora materijala.
Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet
www.grf.bg.ac.rs
Studijski program: MAS GRAĐEVINARSTVO
Modul: MODUL ZA KONSTRUKCIJE
Godina/Semestar: I godina / I semestar
Naziv predmeta (šifra): LAKE METALNE KONSTRUKCIJE -M2K1LM
Nastavnik: V. prof. dr Jelena Dobrić
Naslov predavanja: P6 – Konstrukcije od aluminijumksih leguraDatum : 02.12.2020.
Lake metalne konstrukcije P06-2
Konstrukcije od
aluminijumskih legura
Opšte o aluminijumu
– Primena aluminijuma u savremenom društvu je
velika i raznolika.
– Aluminijum je pristutan svuda, u prehrambenoj
industriji, elektro industriji gde se koristi za
izradu energetskih kablova i dalekovoda, u
železnici, auto i avio industriji, brodogradnji, a
takođe i kao materijal za građevinske
konstrukcije u objektima različite namene.
Lake metalne konstrukcije P06-3
Opšte o aluminijumu
– Aluminijum je treći najrasprostranjeniji elemenat
u zemljinoj kori, posle kiseonika i silcijuma, sa
zastupljenošću od preko 8%. U prirodi se ne
nalazi u čistom stanju, već u sastavu stena, glina
i zemljišta u obliku stabilnih jedinjenja oksida i
silikatnih materijala, što je uticalo na relativno
kasno otkriće ovog metala, kao i sam proizvodni
proces dobijanja čistog aluminijuma.
Lake metalne konstrukcije P06-4
Opšte o aluminijumu
– Svoju primenu nalazi u građevinarstvu kao materijal koji je,
zahvaljujući filmu oksida, vrlo otporan na dejstvo korozije. Prva
primena aluminijuma u građevinarstvu vezuje se za oblaganje
kupole crkve Sv. Jakova u Rimu 1897. godine.
– U čistom stanju aluminijum se lako oblikuje, a pomešan sa
malim količinama drugih metala u vidu legura, može da
dostigne čvrstoću čelika sa samo trećinom njegove težine.
Njegove značajne osobine su i postojanost na niskom
temperaturama, duktilnost, fleksibilnost i obradljivost.
Nepovoljnost se ogleda u malom modulu elastičnosti,
deformabilnosti, većem koeficijentu termičkog širenja i većoj
jediničnoj ceni, kao i negativnim efektima koji su posledica
zavarivanja ovakvih elemenata.
Lake metalne konstrukcije P06-5
Opšte o aluminijumu
– Problematika proračuna i konstruisanja građevinskih elemenata od
legura aluminijuma dugi niz godina nije bila pokrivena odgovarajućom
tehničkom regulativom. Zbog toga su poslednjih godina u svetu
sprovedena opsežna eksperimentalna i analitička ispitivanja u cilju
boljeg razumevanja ponašanja ovakvih konstrukcija i upotpunjavanja
postojećih propisa.
– U Evropi je najsavremeniji propis Evrokod 9 - EN 1999-1-1, prvi od pet
delova ovog seta propisa, koji daje opšta konstrukcijska pravila, i koji
se kao i svi ostali Evrokodovi bazira na konceptu graničnih stanja
nosivosti i upotrebljivosti. Primena Evrokoda u projektovanju
konstrukcija od aluminijumskih legura, ekstrudiranih i zavarenih,
zahteva visoku stručnost i znanje projektanta kao i poznavanje niza
ostalih evropskih standarda čije su odredbe međusobno povezane
kroz mnogobrojna referisanja i pozivanja.
Lake metalne konstrukcije P06-6
Istorijat proizvodnje Al
– Početkom XIX veka, 1807. godine, engleski hemičar Hemfri Darvi
predvideo je mogućnost izdvajanja čistog aluminijuma iz gline, što
je sedamnaest godina kasnije pošlo za rukom danskom fizičaru
Derstedu. Ovako dobijen aluminijum je bio veoma skup i sa
značajnim količinama nečistoća.
– U narednom periodu se traga za efikasnijim postupcima dobijanja
čistog aluminijuma, kojima bi se smanjio udeo nečistoća i snizila
njegova cena. Godine 1855. francuski hemičar Anri Sent-Kler
Devil izdvaja aluminijum na industrijski način, elektrohemijskom
redukcijom aluminijum hlorida, sa visokim procentom čistoće od
96-97℅. Ovim otkrićem, proizvodnja aluminijuma raste, a cena
pada na petinu prvobitne. Godine 1886. Čarls Martin Hol u SAD i
Pol Luis Hero u Francuskoj, gotovo istovremeno i nezavisno,
otkrivaju ekonomski opravdan postupak dobijanja aluminijuma
putem elektrolize. Lake metalne konstrukcije P06-7
Postupak proizvodnje Al
Industrijski proces proizvodnje primarnog aluminijuma tehnološki
je zaokružen 1888. godine kada je austrijanac Karl Bajer
patentirao postupak dobijanja aluminijum-oksida (glinica Al203)
iz rude boksita. Unapređenjem proizvodnje, cena ovog metala
pada za 80℅ u odnosu na cenu koja je bila za vreme Kler
Devilovog otkrića, što dovodi do njegove komercijalne primene u
mnogim oblastima.
Primarni aluminijum se dobija kroz dva postupka:
– Bajerov postupak za dobijanje glinice iz rude boksita,
– izdvajanje aluminijuma elektrolitičkom redukcijom glinice.
Lake metalne konstrukcije P06-8
Lake metalne konstrukcije P06-9
Boksit i glinica
Postupak proizvodnje Al
– Izdvajanje primarnog aluminijuma iz glinice elektrolitičkom redukcijom
vrši se u kadama sa kriolitom, na temperaturi od oko 950°C. Glinica se
topi u kriolitu koncentracije do 20 ℅.
– Čitav proces odvija se u čeličnom loncu (peći za elektrolizu)
sastavljenom iz niza ćelija, u kojima se zatvara strujni krug između
anode (+) i katode (-) preko elektrolita. Katodni deo peći je izgrađen u
obliku korita, koji se sastoji iz ugljenih blokova međusobno spojenih
specijalnom ugljenom masom. Anode su pečeni blokovi koji se
izrađuju takođe od ugljenih materijala. Izdvojeni aluminijum u tečnom
stanju se nalazi na dnu peći. Odatle se transportuje do mesta za
livenje, gde se prvo poboljšavaju njegove karakteristike dodavanjem
legirajućih elementa u zavisnosti od potreba. Finalni proizvodi procesa
proizvodnje su ingoti i ploče određenih dimenzija sa homogenim,
kontrolisanim hemijskim sastavom, koji se izlažu daljoj preradi u
zavisnosti od primene odgovarajuće aluminijumske legura.
Lake metalne konstrukcije P06-10
Lake metalne konstrukcije P06-11
Šematski prikaz procesa proizvodnje Al
Postupak proizvodnje Al
– Čist aluminijum ima skromne mehaničke karakteristike,
mek je i ograničene čvstoće. Zbog toga se pribegava
njegovom legiranju sa drugim hemijskim elementima.
– Osnovni legirajući elementi su: bakar, magnezijum,
silicijum, mangan i cink. Kao česti sporedni elementi koji
se nalaze u manjem procentu i nemaju veći uticaj na
upotrebne osobine Al legure su gvožđe, nikl, kobalt, hrom
i titanijum. Željene osobine kod pojedinih legura mogu se
postići ne samo legiranjem, već i naknadnom termičkom
obradom.
Lake metalne konstrukcije P06-12
Lake metalne konstrukcije P06-13
Prerada Al i Al-legura
Postupci prerade Al-legura su:
– valjanje (u vrućem ili hladnom stanju),
– presovanje ili istiskivanje (u vrućem stanju),
– kovanje (u vrućem ili hladnom stanju),
– vučenje (u hladnom stanju),
– izvlačenje (u hladnom stanju).
Prerada Al i Al-legura
– Valjanje u vrućem ili hladnom stanju
Tokom valjanja u vrućem stanju, ingoti koji su
prethodno ohlađeni, nakon livenja, se ponovo
zagrevaju na temperaturu od oko 500°C, u
zavisnosti od vrste aluminijumske legure. Tokom
prerade, element se postepeno hladi. Element
prolazi kroz seriju valjaka, tako da se njegova
debljina postepeno samnjuje sve do željene
vrednosti (4-6 mm). Prilikom obrade valjanjem u
hladnom stanju, postupak valjanja se obavlja na
sobnoj temeperaturi.Lake metalne konstrukcije P06-14
Prerada Al i Al-legura
– Istiskivanje (ekstrudacija) je postupak prerade
koji se takođe vrši u vrućem stanju. Ignoti se
zagrevaju na temperaturu od 450°C do 500°C, a
zatim se zagrejana Al-legura ubacuje u prese na
čijem izlazu se nalazi kalup (matrica) sa otvorom
željenog oblika. Nakon istiskivanja profil se
izlaže sili zatezanja u cilju ispravljanja i seče na
zahtevane dužine.
Lake metalne konstrukcije P06-15
Lake metalne konstrukcije P06-16
Prese za presovanje - istiskivanje
Lake metalne konstrukcije P06-17
Matrice za istiskivanje
Lake metalne konstrukcije P06-18
Prerada Al i Al-legura
– Kovanje u vrućem stanju se obavlja na elementima
zagrejanim na temperaturi od oko 400°C, kod legura koje
sadrže Mg, Si, Zn i Cu, čija se rastvorljivost dodatno
povećava zagrevanjem elementa. Postupkom kovanja menja
se poprečni presek elementa, pravac elementa, formiraju se
rupe u elementu, ili se vrši razdvajanje delova elementa.
Aluminijumski otkivci imaju značajnu primanu u auto i avio
industriji.
– Vučenje u hladnom stanju je najznačajniji proces za preradu
aluminijumskih pločastih elemenata. Proizvodi dobijeni
vučenjem se primenjuju u prehrambenoj i auto industriji.
Lake metalne konstrukcije P06-19
Lake metalne konstrukcije P06-20
Primena Al-legura
Primenjuje se u mnogim granama industrije:
– auto industrija;
– avio industrija;
– brodogradnja;
– građevinarstvo;
– prehrambena industrija;
Lake metalne konstrukcije P06-21
Primena Al-legura u građevinarstvu
– konstrukcije krovova srednjih i velikih raspona;
– fasadne konstrukcije;
– konstrukcije objekata sa izloženom konstrukcijom u primorskim
krajevima, ili u agresivnim sredinama;
– konstrukcije sa pokretnim delovima (pontonski mostovi, pokretni
mostovi),
– objekti za skladištenje i transport materija koji agresivno deluju na
čelik (rezervoari, cevovodi...),
– konstrukcije koje se nalaze u teško pristupačnim predelima i koje je
teško održavati (svetionici, dalekovodi,...);
– konstrukcije u predelima sa ekstremno niskim temperaturama;
– montažno-demontažne konstrukcije različite namene,
– postojeće konstrukcije kod kojih je predviđeno povećanje korisnog
opterećenja,
Lake metalne konstrukcije P06-22
Konstrukcije tipskih hala
Lake metalne konstrukcije P06-23
Lake metalne konstrukcije P06-24
Prostorne rešetkaste konstrukcije
Lake metalne konstrukcije P06-25
Krovne kupole
Lake metalne konstrukcije P06-26
Stubovi dalekovoda
Lake metalne konstrukcije P06-27
Heliodromi
Lake metalne konstrukcije P06-28
Heliodromi
Lake metalne konstrukcije P06-29
Svetionici
Lake metalne konstrukcije P06-30
Fasadne konstrukcije
Lake metalne konstrukcije P06-31
Lake metalne konstrukcije P06-32
Skele
Lake metalne konstrukcije P06-33
Lučni drumski most - Kanada
Velike temperaturne promene
(+40C do -40C);
Napravljen 1950. god;
Raspon 88,2 m;
Prvi veliki drumski lučni most od
aluminijuma;
AB kolovozna ploča širine 7,3 m;
Konstrukcija od legure AlCuMg
težine 180 t, (oko 2,4 puta manje u
odnosu na varijantno rešenje od
čelika).
Lake metalne konstrukcije P06-34
Drumski most preko Rone u Francuskoj
Pušten u saobraćaj 1977. god.
(Lion).
Rekonstrukcija starog mosta iz
1912. sa kolovoznom tablom od
čelika i drveta,
Raspon 174 m
Povećanje saobraćajnog
opterećenja sa 8 t na 30 t. Novi
aluminimjumski (AlMg-Si)
nosači visine 2,4 m spregnuti sa
pločom od lakog betona,
debljine 20 cm.
Postao dva puta lakši.
Lake metalne konstrukcije P06-35
Pešački mostovi
Lake metalne konstrukcije P06-36
Pešački most - Francuska
Lake metalne konstrukcije P06-37
Lake metalne konstrukcije P06-38
Lake metalne konstrukcije P06-39
Pokretni mostovi
Lake metalne konstrukcije P06-40
Pontonski mostovi
Lake metalne konstrukcije P06-41
Vojni mobilni mostovi
Lake metalne konstrukcije P06-42
Specifičnosti Al-legura u odnosu na čelik
– mala težina;
– otpornost na koroziju;
– žilavost na niskim temperaturama;
– fleksibilnost i obradljivost;
– manji modul elastičnosti;
– nelinearan s-e dijagram;
– ponašanje pri porastu temperature;
– smanjenje mehaničkih karakteristike u ZUT-u;
Lake metalne konstrukcije P06-43
Mala specifična težina
Oko tri puta manja specifična
težina u odnosu na čelik;
Lakša konstrukcija;
Manji troškovi transporta,
manipulacije i montaže
Otpornost na koroziju
– Otpornost aluminijumskih legura na atmosfersku koroziju
je izuzetno visoka, što je značajno uticalu na široku
primenu ovog metala, od prehrambene i avio industrije
do građevinarstva.
– Osnovni razlog dobre otpornosti aluminijumskih legura
na dejstvo korozije je u sloju aluminijum oksida koji se
uvek javlja na površini elementa koji je izložen
atmosferskim uticajuma.
– Aluminijum oksid je hemijski stabilno jedinjenje i čvrsto je
vezan za površinu aluminijuma. Boja ovog zaštitnog
sloja aluminijum oksida kreće se od plavo-sive u ruralnim
područijima, do tamno sive ili crne u industrijskim
zonama.Lake metalne konstrukcije P06-44
Lake metalne konstrukcije P06-45
Otpornost na koroziju
– Aluminijum gubi samo 2-4 g/m2 usled dejstva korozije, za
razliku od čelika koji godišnje gubi oko 80 g/m2.
– Iako se aluminijum praktično može upoterbljavati bez
zaštitnog premaza, kod aluminijuma je ipak izražen
problem pojave kontaktne korozije.
– Ovaj vid korozije se javlja u dodiru aluminijuma i nekog
drugog metala sa različitim elektrohemijskim
potencijalom. U prisustvu elektrolita dolazi do pojave
galvanskih struja usled kojih se razara elektohemijski
negativniji matrijal. Korozija najčešće nastaje na
kontaktima aluminijuma i čelika, pa ovakvim spojevima
treba obratiti posebnu pažnju kako ne bi došlo do
degradacije aluminijuma.
Lake metalne konstrukcije P06-46
Kontaktna korozija
– Za smanjenje kontaktne korozije treba birati
elemente čiji kontakt u uslovima različitih
sredina ne dovodi do korozije, vršiti zaštitu
premazima elementa koji u spoju pretstavlja
katodu, povećati debljinu anodnog elemnta,
koristiti razne premaze, podmetače i ljepljive
trake na spoju dva metala, a u izrazito
agresivnim sredinama u kontaktu sa
aluminijumom koristiti samo cink, kadmijum i
magnezijum.
Lake metalne konstrukcije P06-47
Izolacija kontakta Al-čelik
Lake metalne konstrukcije P06-48
Ponašanje na niskim temperaturama
– Aluminijum i njegove legure pokazuju izuzetnu
otpornost na krti lom na niskim temperaturama.
– Čvrstoća na zatezanje Al legura ne zavisi od
dužine izloženosti niskim temperaturama, niti je
ona smanjena pri ponovnom povećanju
temperature. Povećanje čvrstoće na zatezanje
aluminijumskih legura na niskim temperaturama
je zanemarljiva do temperature od -50°C, ali
značajno raste na temperaturi ispod -100°C.
Modul elastičnosti
– Modul elastičnosti aluminijuma E je oko tri puta
manji od modula elastičnosti čelika i za čist
aluminijum iznosi 69 GPa, a za različite
aluminijumske legure kreće se u opsegu od 69
do 72 GPa. Za potrebe proračuna konstrukcija
od Al legura uzima se vrednost od 70 GPa.
Mala vrednost modula elastičnosti čini
konstrukcije od Al legura osetljivim na pojave
lokalne i globalne nestabilnosti, kao i na veličinu
deformacije, o čemu se mora voditi računa pri
proračunu. Lake metalne konstrukcije P06-49
Poasonov koeficijent i modul smicanja
– Poasonov koeficijent ν je veći od usvojene
vrednosti od 0,3. Prema istraživanjima rađenim
na Kembridžu 1948. godine, vrednost
Poasnovog koeficijenta za aluminijum je oko
0,33.
– Modul smicanja G za aluminijum iznosi približno
27 GPa.
Lake metalne konstrukcije P06-50
Fleksibilnost i obradljivost
– Mala vrednost modula elastičnosti aluminijuma
značajno utiče na njegovu fleksibilnost i obradljivost.
Poznato je da se veliki broj najrazličitijih i veoma
složenih poprečnih preseka elemenata može dobiti
postupkom ekstrudacije ili istiskivanja u vrućem
stanju. Takvi složeni poprečni preseci mogu
uspešno da zadovolje probleme deformacije koji su
posledica male vrednosti modula elastičnosti, ali i
istovremeno uslove nosivisti i stabilnosti.
Lake metalne konstrukcije P06-51
Lake metalne konstrukcije P06-52
Fleksibilnost i obradljivost
Lake metalne konstrukcije P06-53
Mehanička svojstva Al-legura
– Modul elastičnosti je tri puta manji nego kod
čelika (veća deformabilnost i osetljivost na
stabilitetne probleme);
– Granica razvlačenja i čvrstoća na zatezanje
variraju u zavisnosti od vrste Al-legure;
– Veza između napona i dilatacije je nelinearna;
– Nema izražene granice razvlačenja, već se koristi
tehnička ili konvencijalna granica razvlačenja f0;
– Izduženja pri lomu su manja nego kod čelika (5-
15%);
s-e dijagrami
– Aluminijum se karakterise izrazito nelinearnom
vezom napon-dilatacija, bez jasno izražene
granice razvlačenja, pa se za proračun
konstrukcija od aluminijuma koristi
konvencionalna ili tehnička granica razvlačenja
f02 koja se u propisima EN 1999-1-1 označava
sa f0 i pretstavlja napon pri dilataciji od 0,2℅
ukupne plastične deformacije.
Lake metalne konstrukcije P06-54
s-e dijagrami
– Postoji više analitičkih formulacija (bi-linearan i
tro-linearan model) kojima se opisuje veza
napon-dilatacija, ali se najčešće koristi
Ramberg- Ozgudov model koji se inače
primenjuje kod svih materijala koji nemaju
izraženu granicu razvlačenja.
– n je parametar nelinearnosti koji zavisi zavisi od
vrste aluminijumske legure i podatak je koji se
daje kroz tabele mehaničkih karakteristika
aluminijumskih legura.
Lake metalne konstrukcije P06-55
Lake metalne konstrukcije P06-56
s-e dijagrami čelika i Al-legura
S355
S235
Lake metalne konstrukcije P06-57
Ramberg-Ozgudov model s-e dijagrama
n
fE
02
0020ss
e ,
)/ln(
ln
0102
2
ffn
Parametar n zavisi od vrste Al-legure!
Lake metalne konstrukcije P06-58
Poređenje najbitnijih svojstava Al-legure,
čelika i nerđajućeg čelika
Lake metalne konstrukcije P06-59
Ponašanje pri porastu temperature
– Al-legure imaju slabu vatrootpornost. Pri porastu
temparature mehanička svojstva aluminijuma brže
opadaju nego kod čelika.
– Koeficijent termičkog širenja aluminijuma je αT= 2,3∙10-5
1/°C, oko dva puta veći od koeficijenta termičkog širenja
čelika. Stoga su i izduženja pri visokim temperaturama
oko dva puta veća nego kod čelika, ali su naponi usled
tempearturnih promena kod aluminijuma manji nego kod
čelika zbog manjeg modula elastičnosti aluminijuma i
iznose oko 2/3 napona kod čelika.
– Temperatura topljenja čistog aluminijuma je 660°C, a
nešto je manja kod različitih aluminijumskih legura.
Zavarivanje Al-legura
– Zavarivanje narušava ujednačenost mehaničkih
svojstava Al-legura u neposrednoj okolini šava. Ta zona
se naziva zone uticaja toplote - ZUT (ili HAZ - heat-
affected zone) i u njoj se uočava pad konvencionalne
granice razvlačenja čak i do 40-50%. Intezitet promena
je najveći kod zavarenih preseka od termički očvrslih Al-
legura. Ovakvo smanjenje nosivosti ne može da se
zanemari, pa je obuhvaćeno u svim postojećim
propisima za proračun nosećih konstrukcija od Al-legura.
– Redukcija mehaničkih svojstava u zoni uticaja toplote
zavisi od vrste aluminijumske legure, primenjenog
postupka zavarivanja, debljine elemenata koji se
zavaruju i vrste šava.
Lake metalne konstrukcije P06-60
Lake metalne konstrukcije P06-61
Promene u ZUT-u (HAZ)
Uticaj zavarivanja zavisi od vrste Al-legure;
Termički očvrsle i termički neočvrsle Al-
legure se drugačije ponašaju u ZUT
Širina uticaja se dugo određivala primenom
pravila jednog inča;
Evrokod 9 daje detaljna pravila za proračun;
Lake metalne konstrukcije P06-62
Zavarivanje Al-legura
– Primenjuju se MIG i TIG postupak zavarivanja; oba
postupka su elektrolučni postupci zavarivanja pod
zaštitom inertnog gasa, najčešće argona, s tim što je
MIG postupak sa topljivom elektrodom, a TIG postupak
sa netopljivom elektrodom.
– Promene u ZUT-u dovode do smanjanja mehaničkih
svojstava materijala koje se uzimaju u obzir u proračunu
nosivosti!
– Zavarivanje aluminijumskih legura sa čelikom može da
se izvede samo primenom posebnih postupaka!
Lake metalne konstrukcije P06-63
Šematski prikaz MIG postupka
Lake metalne konstrukcije P06-64
Šematski prikaz TIG postupka
Lake metalne konstrukcije P06-65
Zavarivanje Al-legura i čelika
Zavarivanje pomoću dvometalnih
prelaznih umetaka;
Umetak se proizvodi tako što se
spajanje Al sa čelikom se izvodi
valjanjem, eksplozionim ili
frikcionim zavarivanjem;
Dvometalni umetak (Al-čelik) se
posebno zavaruje za Al i za čelik,
odgovarajućim, standardnim
postupcima zavarivanja;
Preporučuje se prvo zavarivanje
aluminijuma;
Dobijaju se zavareni spojevi
odličnog kvaliteta;
Ekološki održiv materijal - trajna
vrednost
– Proizvodnja primarnog aluminijuma, obuhvatajući čitav
proces od iskopavanja rude boksita, preko izdvajanja
glinice, do dobijanja čistog aluminijuma, ima nesumnjivo
veliki uticaj na životnu sredinu i kvalitet života u njoj.
Nemoguće je zanemariti emisiju gasova CO2 i SO2, kao
i nastanak crvenog mulja i prašine kao nusprodukata
procesa proizvodnje primarnog aluminijuma. Pored toga,
za proizvodnju primarnog aluminijuma poterbna je velika
količina električne energije. Zbog toga se velika pažnja
posvećuje reciklaži aluminijuma, odnosno proizvodnji
sekundarnog aluminijuma.
Lake metalne konstrukcije P06-66
Ekološki održiv materijal - trajna
vrednost
– Proces recikliranja aluminijuma započet je još od
najranijih dana njegove komercijalne upotrebe.
Reciklažom je obuhvaćen sav novi i stari aluminijumski
otpad. Pod novim otpadom, podrazumeva otpad koji je
nastao u procesu proizvodnje različitih aluminijumskih
elemenata, kao što su ostaci usled ekstrudacije ili
sečenja ivica elemenata. Pod starim otpadom
podrazumeva se aluminijum koji je prerađen u
određenim postupcima, od kojeg su proizvedeni različiti
proizvodi koji su upotrebljavani a potom odbačeni.
Lake metalne konstrukcije P06-67
Ekološki održiv materijal - trajna
vrednost
– Najveći deo novog otpada dolazi u proces recikliranja
direktno iz fabrika za proizvodnju elemenata od
aluminijuma. Takav aluminijum je obično poznatog
kvaliteta, sastava i najčešće je nepremazan zaštitnim
premazima, tako da se odmah može pristupiti postupku
topljenja bez značajnijih postupaka pripreme. Stari otpad
se pre topljenja čisti od nečistoća i zaštitnih premaza.
Proces topljenja aluminijuma zavisi od kvaliteta i čistoće
aluminijumskog otpada. Čist aluminijumski otpad topi se
u plamenim pećima, opiljci od aluminijuma se tope u
indukcionim pećima, a zaprljani otpad nižeg kvaliteta topi
se u rotacionim pećima.
Lake metalne konstrukcije P06-68
Lake metalne konstrukcije P06-69
Ekološki održiv materijal - trajna vrednost
Reciklaža Al-otpada;
Mala potrošnja energije;
95-99% Al-otpada se reciklira u
razvijenim zemljama!