Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
LOMIGA
IULAI - AUKUSO 2020 LAMEPA
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO I AMERIKA SAMOA
ANOTUSI
Fa’amavaega ‘Au Penisione
1
Mai le Fa’atonu 2
Faiga Taulaga 2020 (update)
3
Lauga 7
To’a 11 pasia mo le tofi Fai-feau Samoa
10
Tina, o fea a tua iai lou fai mea lelei mo le Alii
10
Tala mai le Seminare i Ka-nana Fou
12
Mo Tupulaga - E lelei mo oe
14
‘Aufaigaluega
Agavaa Galuega
Tausi ‘Aulotu
15
TAMĀ MA TINĀ PENISIONE I AMERIKA SAMOA NEI
Susuga i le Faifeau Toeaina ia Fiti ma le tina ia Alofamoni Aofia ma le Susuga i le Faifeau ia
Tafu ma le tina ia Pataimane Afusia ua ‘ausia le Penisione i lenei tausaga
Susuga i A’oa’o ma Faletua ua fa’ai’uina le taumafai i tausaga e fa sa a’otauina ai i le Kolisi Faa-faifeau i Kanana Fou.
Vasega Faaiuaso 2020
So’o se mafutaga mafanafana ma mamaē, e
fa’agalo gatā pe a fa’atofa. O lagona ia na fa’alo-
goina i le maota o le Mafutaga a le ‘Au Uso i le
laumua i Kanana Fou, i le afiafi na faia ai le
fa’amavaega a Tamā ma Tinā o le Ekalesia, ma
le ‘Aufaigaluega Penisione o lenei foi tausaga o i
Amerika Samoa—le Susuga ia Fiti Aofia FT ma
le faletua ia Alofamoni, ma le Susuga ia Tafu
Afusia FS ma le faletua ia Pataimane.
Sa fa’atumulia lea afiafi i Faifeau Toeaiina
ma Tiakono Toeaina ma o latou faletua. E tulaga
ese foi lea afiafi, ona o le fa’amavaega ma le ‘au
Penisione, o le isi lea gaoioiga e masani ona faia
i le vaiaso o le Fono Tele, e tumutumu ai le
mamalu o le Ekalesia Aoao e le gata i Amerika
Samoa, ae faapea ma atunuu e mamao. Peita’i,
ua avea le fa’ama’i o le koviti-19 ma ala ua
tolopo ai le Fono Tele; ua le mafai ona ’auai mai
ai i latou mai i fafo ma maua le tumutumu e mas-
ani ai pe fai fa’amavaega ma le ’au Penisione.
E to’a lima i latou ua aulia le 70 tausaga ma
ua agavaa mo le penisione i lenei tausaga, e aofia
ai le Susuga i le Toeaina ia Fiti Aofia, ekalesia
EFKAS Aoa; Susuga i le Toeaina ia Setefano
tusi a Mataio 24:13, “A o lē tumau seia oo i le
gataaga, e faaolaina lea.” O le tagata sa finau
mo mea sili, finau ma le faamaoni, aua sa laina
ma timu’ia, na sasa ma upuia i latou i le galue-
ga, ae na tutumau ma taula’i le latou vaai i le
Alii, na manumalo i ona puapuaga. Pei ona i ai
nei tamā o le Ekalesia, ua sinasina o latou ao i
le galuega. Lea ua aulia le tausaga o le pe-
nisione mai le fia tausaga sa ta’avao ai i le
galuega pei ona galulue ai ma le filiga.
Na maea le tapuaiga, ona alo lea i le fiafia
sa saunia ma tapenaina lava e Tamā ma Tinā
toeaiina o le Ekalesia. E felanulanua’i lava taga
o lea foi afiafi, auā ua le gata o le taumafataga
tele, ae sa faatinoina ai foi le valevale alofa ona
o mafutaga pele. Pei ona fai meaalofa ai le
Komiti a le ‘Au Toeina, Ekalesia Aoao, o lalā
eseese o le Ekalesia i le Mafutaga a le ‘Au
Taumafai, ‘Au Leoleo, Mafutaga Tina Aoao,
ma le ‘Au uso. Na faaalia le agaga fiafia o le
Tamā Toeina ia Fiti Aofia ma le faletua, fa’apea
le Susuga i le faafeagaiga ia Tafu Afusia ma le
faletua, ona o lea afiafi le ‘au maua, ma ua
sauni foi e tu’ua le galuega ma nu’u sa galulue
ai, ina ua aulia tausaga e penisione ai e tusa ai
ma le faavae o le Ekalesia Aoao.
I lea foi afiafi, sa fa’ailogaina ai ma le 40
tausaga o le EFKAS, e ala i le keke sa saunia e
le Teutupe Aoao o le Ekalesia, le Afioga i le
Tiakono ia Poiali’i Fiasili Puni E. Haleck, atoa
ai ma le keke sa saunia mo le fa’amavaega ma
le ‘Au Penisione. Na maea lea afiafi i le tatalo
fa’ai’u, ona lulu ‘a’ao lea ma taape i le filemu o
le Alii.
Young, ekalesia EFKAS Kanana Fou, Lomita (CA); Susuga i le Toeaina ia
Kenape Eliapo, ekaelsia EFKAS San Francisco (CA); Susuga i le Fa’a-
feagaiga ia Tafu Afusia, ekalesia EFKAS Masefau; ma le Susuga i le
Fa’afeagaiga ia Atiliai Tofaeono, ekalesia EFKAS Iesu le Malamalama
(CA). Talu ai le fa’ama’i ma le tapunia o alavaa, ua finagalo le Komiti a le
‘Au Toeaina ia faia lava le fa’amavaega a le Matagaluega ia ma lana ia ‘au
Penisione. O lona uiga, e faia lava i latou i Amerika, fai i latou i Samoa.
I lea afiafi, sa amatalia i le upu fa’afeiloa’i a le Failautusi o le Komiti a
le ‘Au Toeaina, le Susuga i le Toeina ia Leatulagi Fa’alevao, ma amata ai
loa le sauniga na ta’ita’i e le Ta’itai’fono o le Komiti a le ‘Au Toeaina, o
le Susuga i le Toeaina ia Tautalatasi Fanolua. Sa fa’amamafa e Fanolua le
2
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Mai le Fa’atonu E faatalofa atu le Lamepa i le paia ma le tapuaiga a le
Ekalesia i lenei taeao i le alofa ma le agalelei o le Atua, o le
Alii na te leoleo i tatou, ma mafuta faatasi ma tatou i aso uma
o lo tatou ola, ma o le viiga lea i aso uma e le aunoa.
O Iulai ma Aukuso, o loo taoto ai tusitusiga a le Lamepa,
‘Tapenaga mo se faamoemoe fou’ .O le agaga ma le loto
faafetai, ona ua aulia mai le 40 o tausaga e pei ona taunuu
mai ai o lenei savaliga a le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano
i Amerika Samoa i le alofa ma le agalelei o lo tatou Alii.
O leā se faamoemoe fou o le Ekalesia o le a agai atu i ai?
O le faatuatua ma le talitonu atoatoa, e mulimuli pea le sava-
liga a le Ekalesia, i le alofa tunoa o le Atua e ala ia Keriso.
O lea ua faataoto mai le Tulafono (Torah), o le Penetatu-
ka, o tusi e lima e pei ona tusia e Mose, Kenese, Esoto,
Levitiko, Numera, Teuteronome, o tusi o loo taoto ai le
foafoaga mamana a le Atua ma lana Tulafono, e taitaia ai ona
tagata ma le tatou Ekalesia. E faaapea foi o Perofetaga e pei
ona faailoa mai e le ‘au perofeta muamua (the former proph-
ets) e pei o Iosua, Faamasino, Samuelu, ma Tupu, faapea
perofetaga mulimuli (latter prophets) e pei o Isaia, Ieremia,
Esekielu faapea minor prophets e 12, o Hosea, Ioelu, Amosa,
Opetaia, Iona, Mika, Nauma, Sapakuka, Sefanaia, Hakai,
Sakaria, Malaki, o Perofetaga na pa’u ai le nuu o le Atua ma
ave faatafea ai o ona tagata i Asuria, Papelonia, Peresia,
Eleni ma Roma, o perofetaga e agai ia Iesu le Emanuelu, e
faaolaina ai le lalolagi ma ona tagata, o lea foi le ala e savalia
e le Ekalesia, e manuia ai ona tagata, ma le talaiga o le talale-
lei E faapea foi o Tusitusiga, e pei ona iloa i le Salamo, Faa-
taoto, Iopu, faapea ai ma Tusitusiga e pei o Ruta, Pese a Sol-
omona, Esera, Neemia, Eseta, Failauga, Auega, o tusi o loo
taoto ai tusitusiga e manatua ai le nuu ma lana faigamalaga,
ma le Atua e faafofoga e ia o leo o tagata i itu aso faigata.
O lea foi le manatu o le ekalesia, i ala fou e manuia ai o
ona tagata, o ala ia e taitaiina ai le aga’i pea i luma, ma viia
le Atua ma lona agalelei mai e le mavae. Lea ua toe faataoto
mai e le Tusi Faitau Aso, i le Teuteromone 8:11-20, -‘Nei
galo ia te oe le Atua.’ O le tele o luitau ma le vao filifili sa
feagai ma le ‘au malaga e pei ona faailoa mai e Mose i lona
nuu, o le valaau foi lea mo le ekalesia ina le faagaloina le
tautiga a i latou o e na mua i malae lea ua manuia ai i tatou
ma le galuega ua tatou galulue ai. E faapea foi le Teu-
terenome 1:1-8.- ‘Ua oo i le taimi e tu’ua ai le mauga’. O le
valaau ina ua mavae le faamoemoe na ala ai ona tofotofoina
le faatuatua o tagata e le Alii, a’o nonofo i le vao; o le valaau
ua oo mai le taimi ua saunia le nuu mo le ulufale i le nuu
folafolaina – O le valaauina o le ekalesia ma lona faamoemoe
ina ia agai pea i luma lana savaliga ma le faatuatua i le Atua
ma lana taitaiga.
I le Luka 4:1-13, ‘O le faamoemoe o le galuega tala’i e
taitaiina e le Agaga Paia’, o le 40 aso, ao i ai Iesu ma
faaosoosoina e le tiapolo i le mea tuufua, e faapea foi le va-
laauina o le galuega tala’i a le ekalesia, e taitaiina ma faatonu
folau i tatou e lona agaga.
I le Galuega 1: 6-11,-”Va’ai i lugā, ae galue i autafa’’ O
le faamoemoe ina le tutū ma vaavaai atu i le lagi ia Iesu ma
lona toe afio mai, ae ia manatua le vaavaai atu i autafa, i
latou o loo moomia se fesoasoani. O le faamoemoe fou mo
le ekalesia na lana galuega tala’i ina ia o atu ma faailoa le
afio mai o le Alii i faatinoga ma le auaunaga mo le manuia o
tagata.
I le Filipi 1:19-26 – ‘O le a oo mai le suiga’ – o le man-
atu o le aposetolo na te le tuulafoai le lelei o le Atua e ui ina
faigatā mea o loo feagai ai, i le lototele ma le mautinoa i
lona laveaiina, ao saisaitia i le falepuipui. O suiga taua, ona
o le faatoga a le nuu i le Atua mo ia, ua tutupu ai suiga fou
mo le lalolagi uma, atoa ai ma le mana o le agaga o le Atua
– o le valaau i le ekalesia ina ia galue ma le loto finau e tupu
ai se mea lelei, faapea le tatalo i le Alii na te aumaia le
malosi ma le loto tele e faatinoina ai o ia suiga.
I le Numera 23: 1–12 – ‘Faatino i ala o le Atua’ – O le
faatinoga e Palaamo ma lana galuega i ala o le Alii. Poo le a
lava le naunau o Palako ina ia faatino o auala ua ia filifilia
peitai, o le auauna moni a le Atua, e le mafai ona alo ese ma
ala o le Alii. O le lu’i lea mo i tatou, ina faatino mea uma i
ala o le Alii, e tusa lava poo ala e inosia ai i tatou.
I le Ioane 20:10–23 – ‘O fuafuaaga a le Atua e pei o le
aniani’ – O le auaua’i mai o faaaliga a le Atua i le lalolagi, e
le aumaia faatasi, ae auaua’i mai e pei o le aniani e fofo’e
auaua’i mai. O le faatusa a le Alii i ona soo, e lei faaalia atoa
e Iesu i se taimi se tasi, ae na faaali auaua’i. O le tala ia Ma-
ria le Makatala na te lei iloa le alii i le taimi na faaali mai ai
o ia i lona taimi na toetu ai, e faapea foi le tatala faasolosolo
mai e le Alii i ona soo i luga o le ala ma faia le faiga’ai ma le
tagata faimalaga. O le lu’i mo le Ekalesia ma ona tagata, o
loo faatasi le Atua ma ona tagata i taimi ma aso uma.
O le leo lea o viiga ma le faaneetaga i le Atua ma lona
alofa tele mai, i le aulia mai o le fa-sefulu tausaga o le
Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa ma
atunuu i fafo. O le faamoemoe fou lea o le Ekalesia ma lona
agai i luma, o le Atua na te auaua’i o taiala e manuia ai o
lana galuega. Ia manuia tele le talaiga o le tala lelei ia
Amerika Samoa ma Atunuu i fafo, faapea nai uso i Samoa.
O le a tele nisi tusitusiga e tusitala o le Lamepa e faailoa
atu ai mea taua mo le Ekalesia.
O FA’ASA’OGA
O fa’asa’oga ia mo le Lamepa lolomia o Me-Iuni 2020 sa
te’a nei e fia fa’ailoa atu. I le itulau 5 i lalo o le ulutala,
“Fa’auuga A’oga Maualuga a le Ekalesia i Kanana
Fou,” o le fa’asa’oga o co-salutatorians o Tagiilima
Tua’ilemafua ma Daryn Lauti. I le itulau e 14 i lalo o le
ulutala, “Fa’a-manuiaga maua mai le Koviti-19,” o le
aofa’i sa’o o le seleni sa maua e le Ekalesia mai i le faiga-
malo mo le quarantine, e $42,840.00, ae le $42,000.00 e
pei ona lolomi atu. I le itulau e 6 i lalo o le ulutala, “Faiga
Taulaga EFKAS 2020,” ua pa’u i le lisi le taulaga a le
EFKAS Atuu e $14,600.00, ma le taulaga EFKAS Fagaitua
e $10,000.00. E fia fa’asa’o foi le taulaga a EFKAS
Sailele e $7,000.00, ae le $5,000.00 e pei ona lolomi atu.
O fa’asa’oga ia o faiga taulaga lea ua lolomi atu i lenei
Lamepa, e amata i le itulau e 3 o loo sosoo ai, e gata mai I
le itulau e 7.
3
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Faiga Taulaga 2020 (update)
‘Aulotu Faifeau Faiga-Me ‘Au Taumafai ‘Au Leoleo
MATAGALUEGA A MANU’ATELE Pulega Fale Ta’u
Faleasao Iosefa Autele FT $21,300.00 $2,000.00 $2,000.00
Ta’u Ekitoa Sopoaga FS $13,500.00 $1,750.00 $1,750.00
Fitiuta Kaimoko Lifuka FS $16,200.00 $1,700.00 $1,700.00
Aofa’i Pulega Fale Ta’u: $51,000.00 $5,450.00 $5,450.00
Pulega Luanu’u
Olosega Lamese Fa’afili FT $8,000.00 $750.00 $750.00
Ofu avanoa $2,000.00 $500.00 $500.00
Aofa’i Pulega Luanu’u: $10,000.00 $1,250.00 $1,250.00
AOFA’I MATAGALUEGA MANU’ATELE $61,000.00 $6,700.00 $6,700.00
MATAGALUEGA A SASA’E
Pulega Vaifanua
Aoa Fiti Aofia FT $28,350.00 $2,000.00 $2,000.00
Vatia Afalupetoa Utai FS $18,000.00 $3,000.00 $3,000.00
Tula Sekuini Sevaaetasi FS $13,500.00 $2,100.00 $2,100.00
Onenoa Siaosi Fale FS $1,000.00 $500.00 $500.00
Alao avanoa $5,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Aofa’i Pulega Vaifanua: $65,850.00 $8,600.00 $8,600.00
Pulega Sa’ole
Amouli Leatulagi Faalevao FT $32,000.00 $2,000.00 $2,000.00
Aunuu Samuelu Tuilaepa FS $19,650.00 $1,350.00 $1,350.00
Alofau Sanerivi Mulitalo FS $16,500.00 $1,500.00 $1,500.00
Auasi Sapini Te’o FS $3,000.00 $500.00 $500.00
Utumea avanoa $5,000.00 $220.00 $220.00
Aofa’i Pulega Sa’ole: $76,150.00 $5,570.00 $5,570.00
Pulega Sua
Afono Kereti Faiai FT $ - $1,000.00 $1,000.00
Masefau Tafu Afusia FS $12,500.00 $1,250.00 $1,250.00
Laulii Iakopo Seumalo FS $33,000.00 $1,200.00 $1,200.00
Fagaitua Johnny Fano FS $10,000.00 $1,187.00 $1,278.00
Masausi Isaako Matautia FS $32,093.00 $1,000.00 $1,000.00
Amaua Aneli Fakaofo FS $3,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Sailele Tautua Fuiava FS $7,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Aofa’i Pulega Sua: $110,093.00 $7,637.00 $7,728.00
AOFA’I MATAGALUEGA A SASA’E: $252,093.00 $21,807.00 $21,898.00
E fia tu’uina atu le ripoti o le faiga taulaga mo lenei tausaga 2020, sa mafai ona fa’amaopoopoina i le Ofisa a le Teutupe
i Kanana Fou; e aofia ai le taulaga o le Faiga-Me, taulaga a le ‘Au Taumafai, fa’atasi ai ma le taulaga a le ‘Au Leoleo. E
momoli atu ai le fa’amalo ma le fa’afetai i le mamalu o le Ekalesia Aoao i le nofo i Matagaluega, o Pulega, aemaise o ‘aulotu
ta’itasi o loo papa ‘aao i Amerika ma Hawaii, Niu Sila, Ausetalia, ma Amerika Samoa nei. E le faigofie lenei vaitau ua tatou
i ai nei a o feagai ai le lalolagi ma le fa’ama’i pipisi o le koviti-19. E le gata ua ōia ai fa’atinoga sa masani ai le Ekalesia i
lana galuega tala’i, ae ua lamatia ai foi le soifua ma le ola o tagata lotu, aemaise i atunuu i fafo. E ui i ia faigata, ae ua le
tuua ai lou soifua tautua i le Atua ma lona finagalo, e pei ona fa’aalia i lau faiga taulaga i lenei tausaga. Fa’amalo fa’afetai.
Ia fa’amanuia tele le Atua i lau faiga taulaga EFKAS. Ia puipui ma leoleo e le Atua lana Ekalesia i ona ‘aao alofa.
Fa’aauau itulau 4
4
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
‘Aulotu Faifeau Faiga-Me ‘Au Taumafai ‘Au Leoleo
MATAGALUEGA A TUTOTONU
Pulega Fagaloa
Utulei Ioane Evagelia FT $30,220.00 $5,000.00 $5,000.00
Fagaalu Lalomauga Paau FS $26,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Aua Viliamu Leilua FS $17,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Fagatogo Iasepi Ulu FS $50,400.00 $2,000.00 $1,000.00
Gataivai Tini Filisi FS $6,000.00 $500.00 $500.00
Pago Pago Richard Faavae FS $22,000.00 $1,200.00 $1,200.00
Atuu Sio Opeta FS $14,600.00 $1,200.00 $1,300.00
Falema’i Tumau Petaia FS $1,400.00
Fa’aopoopo Fiasili P. E. Haleck TK $1,200.00 __________ ___________
Aofa’i Pulega Fagaloa: $168,820.00 $11,900.00 $11,000.00
Pulega Itu’au
Petesa Uta Tusi Seanoa FT $20,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Petesa Tai Eleasaro Faataa FS $15,100.00 $700.00 $700.00
Matuu/Faganeanea Fouvale Asiata FS $50,000.00 $2,200.00 $2,200.00
Fagasa Waiana Tanielu FS $10,000.00 $500.00 $500.00
Nuuuli Leituala Malieitulua FS $45,500.00 $1,600.00 $1,600.00
Ierusalema Fou Paulo Lealaitafea FS $1,000.00 $100.00 $100.00
Ma’ama’a Penieli Tela FS $10,000.00 $650.00 $650.00
Talalelei Faaolataga avanoa $5,000.00 $500.00 $500.00
Falepuipui Motu Taufetee FS $200.00
Fa’aopoopo - $3,1000.00 _________ __________
Aofa’i Pulega Itu’au: $159,900.00 $7,250.00 $7,250.00
AOFA’I MATAGALUEGA A TUTOTONU: $328,720.00 $19,150.00 $18,250.00
MATAGALUEGA A SISIFO
Pulega Tualauta & Leasina
Iliili Tony Hollister FT $31,000.00 $2,400.00 $2,400.00
Aoloau Semo Tapaleao FS $51,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Faleniu Nepo Pu’a FS $37,170.00 $1,600.00 $1,600.00
Vaitogi Tafa Muasau FS $84,615.00 $3,270.00 $3,270.00
Pavaiai Reupena Alo FS $28,000.00 $1,800.00 $1,800.00
Aasu Pito Simeavao FS $3,200.00 $400.00 $400.00
Aofa’i Pulega Tualauta & Leasina: $234,985.00 $10,470.00 $10,470.00
Pulega Tualatai & Aitulagi
Taputimu Tautalatasi Fanolua FT $30,000.00 $5,000.00 $5,000.00
Malaeloa Faigata Manase FS $20,000.00 $2,500.00 $2,500.00
Futiga Liusamoa Simolea FS $14,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Vailoa avanoa $15,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Aofa’i Pulega Tualatai & Aitulagi: $79,000.00 $9,500.00 $9,500.00
Pulega Fofo & Alataua
Amaluia Faaeteete Saifoloi FT $10,200.00 $896.00 $895.00
Poloa Manuele Mataafa FS $8,500.00 $1,100.00 $1,100.00
Fagalii Faalili Otineru FS $15,000.00 $1,800.00 $1,800.00
Amanave Iese Aasa FS $7,200.00 $1,100.00 $1,100.00
Asili/Afao Lisi Thompson FS $6,000.00 $810.00 $810.00
Fagamalo Mathew Failauga FS $8,801.00 $600.00 $600.00
Nua & Seetaga avanoa $10,500.00 $1,185.00 $1,185.00
- - - -
- - - -
5
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
‘Aulotu Faifeau Faiga-Me ‘Au Taumafai ‘Au Leoleo
Leone avanoa $25,200.00 $4,500.00 $4,500.00
Aofa’i Pulega Fofo & Alataua: $91,401.00 $11,991.00 $11,990.00
AOFA’I MATAGALUEGA A SISIFO: $405,386.00 $31,961.00 $31,960.00
MATAGALUEGA A HAWAII
Pulega Hawaii Sasa’e
Kanana Fou Falelua Lafitaga FT $41,000.00 $500.00 $500.00
Ierusalema Fou Tafale Fuiava Jr FS $13,000.00 $1,600.00 $1,000.00
Areto ole Ola Fagalea Tua FS $7,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Aofa’i Pulega Hawaii Sasa’e: $61,000.00 $3,100.00 $2,500.00
Pulega Hawaii Sisifo
MOAT Kalasa M. Afuola FT $25,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Waianae Frank Papu FS $10,000.00 $500.00 $500.00
Hakimo Sausau Faalevao FS $22,000.00 $2,000.00 $1,600.00
Aofa’i Pulega Hawaii Sisifo: $57,000.00 $3,500.00 $3,100.00
AOFA’I MATAGALUEGA A HAWAII: $118,000.00 $6,600.00 $5,600.00
MATAGALUEGA A KALEFONIA I MATU
Pulega San Francisco
San Francisco Kenape Eliapo FT $10,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Sacramento Salesa Faalau FS $4,000.00 $500.00 $500.00
Oakland Ulysses Vee FS $3,800.00 $1,050.00 $1,050.00
Fa’afouina F. Falepouono FS $1,000.00 $380.00 $380.00
Malamalama Atiliai Tofaeono FS $1,000.00 $250.00 $250.00
Reno Ula Aiono FS $1,500.00 $400.00 $400.00
Daly City Alesana Eteuati FS $8,300.00 $1,500.00 $1,500.00
Stockton avanoa $________ $_______ $________
Aofa’i Pulega San Francisco: $29,600.00 $5,080.00 $5,080.00
Pulega Santa Clara
Epenesa Fou Siausaga Siamu FT $10,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Monterey Ieremia Aoelua FS $2,000.00 $200.00 $200.00
Tafatolu Aliioaiga Filoialii FS $10,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Sunnyvale avanoa $3,605.00 $500.00 $500.00
Aofa’i Pulega Santa Clara: $25,605.00 $2,700.00 $2,700.00
AOFA’I MTG. KALEFONIA I MATU: $55,565.00 $7,780.00 $7,780.00
MATAGALUEGA A KALEFONIA I SAUTE
Pulega LA i Matu
Ola Fou Liona Thompson FT $8,500.00 $1,000.00 $1,000.00
Oxnard Gafoa Pulu FS $3,000.00 $250.00 $250.00
Long Beach #1 Iosefa Papalii FS $2,000.00 $250.00 $250.00
Fayetteville NC Manaomia Tauanuu FS $1,250.00 $250.00 $250.00
FOLA LV Mika Kelemete FS $1,000.00 $100.00 $100.00
Harbor City avanoa $3,000.00 $500.00 $500.00
SCC avanoa $2,500.00 $250.00 $250.00
Aofa’i Pulega LA i Matu: $21,250.00 $2,600.00 $2,600.00
Fa’aauau itulau 6
- - - - - -
6
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
‘Aulotu Faifeau Faiga-Me ‘Au Taumafai ‘Au Leoleo
Pulega LA i Saute
Kanana Fou Setefano Young FT $8,000.00 $1,000.00 $1,000.00
Etena Fou LV Ailao Tofaeono FS $9,000.00 $600.00 $600.00
Fort Hood TX Menise Sasa FS $10,000.00 $500.00 $500.00
United Samoan Church Peniamina Taito FS $23,000.00 $1,400.00 $1,400.00
FSCLA Sepulona Tanuvasa FS $1,000.00 $250.00 $250.00
Aofa’i Pulega LA i Saute: $51,000.00 $3,750.00 $3,750.00
Pulega Oceanside & San Diego
National City Suitulaga Faiai FT $5,000.00 $500.00 $500.00
Witmann AZ Tulafono Maga FS $5,700.00 $415.00 $415.00
Matagofie ole Atua Salatielu Faletufuga FS $3,500.00 $500.00 $500.00
Emanuelu FV avanoa $2,000.00 $250.00 $250.00
Mesa Margarita avanoa $2,000.00 $500.00 $500.00
Aofa’i Pulega Oceanside & San Diego: $18,200.00 $2,165.00 $2,165.00
AOFA’I MTG. KALEFONIA I SAUTE: $90,450.00 $8,515.00 $8,515.00
MATAGALUEGA A AMERIKA MATU I SISIFO
Pulega Seattle
Seattle VI Aunuua Vasega FT $1,500.00 $150.00 $150.00
Seattle IV Nofoaiga Moi FS $2,500.00 $250.00 $250.00
Seattle I Eteuati Toilolo FS $10,000.00 $600.00 $600.00
Seattle II Kelekolio Koloi FS $1,000.00 $250.00 $250.00
Ala ile Ola Enoka Gatoloai FS $1,500.00 $350.00 $350.00
Aofa’i Pulega Seattle: $16,500.00 $1,600.00 $1,600.0
Pulega USO
SeaTac Logovii Polu FT $3,500.00 $250.00 $250.00
Fort Lewis Suipi Vaielua FS $9,750.00 $500.00 $500.00
Tacoma Ulumoo Ale FS $4,000.00 $500.00 $500.00
Portland S. Tukumoeatu FS $3,000.00 $500.00 $500.00
Aofa’i Pulega USO: $20,250.00 $1,750.00 $1,750.00
AOFA’I MTG. AMERIKA MATU I SISIFO: $36,750.00 $3,350.00 $3,350.00
MATAGALUEGA A ALASKA
Pulega Alaska i Matu
Lupe ole Faaolataga Eneli Kalifa FT $3,000.00 $500.00 $500.00
Alaska I Sapati Sio FS $8,000.00 $500.00 $500.00
Faavae Fou Edwin Galeai FS $1,500.00 $500.00 $500.00
Aofa’i Pulega Alaska i Matu: $12,500.00 $1,500.00 $1,500.00
Pulega Alaska i Saute
Feagaiga Fou Niutunu Faiupu FT $10,000.00 $500.00 $500.00
Alaska V 1stLMS Iotamo Falealili FS $2,000.00 $300.00 $300.00
Aofa’i Pulega Alaska i Saute: $12,000.00 $800.00 $800.00
AOFA’I MATAGALUEGA A ALASKA: $24,500.00 $2,300.00 $2,300.00
MATAGALUEGA NIU SILA & AUSETALIA
Pulega Ueligitone (NZD) (USD) (USD)
Wainuiomata Malaki Muaiava FT $25,600.00 $1,810.78 $1,810.78
Porirua Ieremia Allen FS $3,100.00 $357.93 $357.93
Aofa’i Pulega Ueligitone: $28,700.00 $2,168.71 $2,168.71
7
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
‘Aulotu Faifeau Faiga-Me ‘Au Taumafai ‘Au Leoleo
Pulega Aukilani (NZD) (USD) (USD)
Wiri Mafutaga Faaleaoga FT $7,200.00 - -
Fa’afouina Fonofili Toomata FS $2,000.00 - -
Otahuhu Ioane Ioane FS $3,150.00 - -
Papakura Alosio Mikaele FS $2,400.00 - -
Mangere Kitiona Nanai Vai FS $2,350.00 - -
Papatoetoe Tautalaaso Asiata FS $900.00 - -
Waitakere Sakaria Kuini FS $1,000.00 - -
Aofa’i Pulega Aukilani: $19,000.00 - -
Pulega Ausetalia (USD) (USD) (USD)
Alofisa ole Atua Nofoaga Onesemo FT $1,400.00 $200.00 $200.00
Kanana Fou avanoa $2,365.00 $417.21 $417.21
Aofa’i Pulega Ausetalia: $3,765.00 $617.21 $617.21
AOFA’I MTG NIU SILA & AUSETALIA: $47,700.00(NZD)
$3,765.00(USD) $2,785.92(USD) $2,785.92(USD)
Seminare Fa’afaifeau i Kanana Fou
Dr. Moreli Niuatoa FS, Peresitene $12,000.00 - -
AOFA’IGA FAIGA TAULAGA 2020: $1,375,369.00 $110,948.92 $109,138.92
******************************************
Saunia: Alosio Mikaele FS
Pulega Aukilani, Niu Sila
Tusi Faitau:
Feagaiga Tuai - Teu. 8:1-9 / Feagaiga Fou - Luka 4:1-12
Matua: Teu.8:2 - “Ia e manatua le ala uma lava na ta’i-
ta’iina mai ai oe e le Atua i ia tausaga e fagafulu i le vao, ina
ia na fa’atigaina oe, ma tofotofo ai ia te oe, e iloa ai mea oi
lou loto, pe e te tausiusi i ana poloaiga pe leai..”
Manatu Autu: “O Le Ekalesia o le 40 Tausaga”
O le upu Ekalesia ua fa’amatalaina i tusitusiga o le Tusi
Paia, i le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. O le
Fa’apotopotoga o tagata e toatele ua mafuta fa’atasi i se
nofoaga e tasi. O se fa’apotopotoga o tagata ua fa’atasitasia
ma ua talitonu ma fa’atuatua ia IESU KERISO le Alo o le
ATUA. O lea foi le uiga moni i le fa’amatalaina i le upu
Eperu “qahal” o loo fa’aliliuina ai i le upu Eleni “ekklesia”;
O le fa’apotopoto poo le fa’atasitasi i se nofoaga e tasi i le
tino e tasi…Mai i lea uiga lautele pei ona fa’amatalaina ai le
uiga o le upu Ekalesia i le Tusi Paia, ua matua’i tala feagai
ma tala feauga lea ma le vaaiga i le nuu filifilia o le ATUA o
Isaraelu. O le fa’apotopotoga o tagata e toatele ua fa’atasitasi
ma alala fa’atasi i le nofoaga e tasi, i le talitonu ma le fa’atu-
atua i lona ATUA. O le a taoto la le lavelave ma le filifili o le
vaosa i le loloto ma le lautele o le uiga o le upu Ekalesia. Pei
ona lau silafia ai i le fa’amatalaina i tusitusiga o le Tusi Paia.
LAUGA Ae se’i tulituli matagau lagona o le fai-Lauga e ala i le feau
momoli mai o le Tala lelei a le Alii pei ona fa’ailo mai i le
Manatu Autu : “O le Ekalesia o le 40 Tausaga.”
I nai motu gaafa ma manatu fa’aalia o le fai-Lauga; O
le upu Ekalesia ua le fa’asino lea i se igoa o se Lotu poo se
Tapuaiga, pei ona lau vivilu ai le tele o lotu fa’atutu i nei
ona aso. Pei o le Ekalesia Penetekoso, Metotisi, Katoliko,
Fa’apotopotoga Kerisiano, AOG ma isi. Ae peitai ua ta-
galoa tusi le upu Ekalesia i le tagata (person) na faia e le
ATUA i lona fa’atusa paia. O le tagata o le Ekalesia a le
ATUA na fa’avaeina ma fausiaina ile amataga. Pei ona
filifilia ma valaauina ai lona nuu o Isaraelu o lana Ekalesia
ua fa’apotopoto fa’atasi. E manino la ma malamalama lelei,
o le Ekalesia e le fa’asino i se igoa o se lotu (eg Ekalesia
Penetekoso. Ae e patino ile tagata, to’alua pe to’atolu ua
mafuta fa’atasi ma le Alii, ua talitonu fa’atuatua ma alofa
moni ile ATUA. Pei ona fetalai IESU; “Aua o le mea e
fa’apotopoto ai se to’alua poo se to’atolu i lo’u igoa, ou te
i ai fa’atasi ma i latou.” (Mataio 18:20). E ui lava la ina ua
agasala le tagata, ‘pona’ ma ‘ila’ le Ekalesia ae le i mafai
ona te’a ese ai le alofa fa’amaoni o le Atua. Aua foi o lona
nuu ma ona tagata o lana Ekalesia moni na fausia ma
fa’avae i lona Alofa tunoa.
O le Ekalesia o le 40 tausaga o se vaaiga lea ua
fa’amatalaina ai le nuu o le ATUA o Isaraelu. Le nuu fili-
filia o le Atua ua fai ma tamaliiaga o le ATUA. Ua fai ma
manulauti o le finagalo malamalama o le ATUA, latou te
nanamuina atu le manogi o le ola mai le ATUA i le lalolagi
o tagata fa’apaupau. Ma Malo o nuu ese o loo pogisa pea
ma ola masalosalo i le ATUA. Fa’aauau itulau 8
8
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
I tusitusiga amata o tusi e 4 o le Tusi Paia pei ona
fa’amaumauina e le tusitala o Mose. O loo fa’alauiloa mai
ai tala fa’asolopito o le filifiliina o le nuu (poo le Ekalesia) a
le ATUA o Isaraelu. O Tala o folafolaga ma fa’amanuiaga a
le ATUA latou te maua. O tala o le silisili’ese o le ATUA
ma lona Alofa laveai ia i latou. O loo fa’amauina ai foi tala
o le toilalo popo ma le faiaina, fa’apea tala o le Manumalo.
Ina ua fa’asaoloto ma o ese mai i Aikupito le nuu sa nonofo
pologa ai. Ae le gata ai i lea, o loo fa’amauina ai foi tala o
folafolaga a le ATUA i le nuu o Kanana e agai i ai lana
Ekalesia e nonofo ma fa’amautu ai, le nuu o le Folafolaga.
O le nuu o fa’amanuiaga e tafe ai le suasusu ma le meli. I le
tele o nei tala o loo fa’amauina i nei tusi o Kenese, Esoto,
Levitiko ma Numera; peitai e topito ma auga uma i tala o
Tulafono ma Poloaiga a le ATUA na Ia fa’ailoa atu ia Mose
lana auauna, ia tau atu i lona nuu o Isaraelu ina ia ola ma
savavali ai; ia tausisia ma usiusitai lelei i ai. O le finagalo o
le ATUA o ana Tulafono o le ‘pou mautu’ lea, e taiala ma
fa’atonu folau ai le ola o lana Ekalesia e manuia ai.
I le tusi la o Teuteronome pei ona aumai ai le feau, o le
tusi o le toe fa’amanatu ma le toe fa’ailoa o le finagalo o le
ATUA mo lona nuu o Isaraelu poo lana Ekalesia. O le tusi
ua toe fa’amanatu ai e Mose ia Isaraelu o Poloaiga ma
Tulafono a le ATUA na Osi Feagaiga ai ma a’oa’oina ai i
latou i le tuanai ina ia aua nei galo. Ia teu fatu i le loto ia ola
ma soifua ai, ma ia a’oa’oina ai a latou fanau, i lea auga
tupulaga ma lea auga tupulaga. O le valaauina la o Mose pei
ona fa’ailoa mai ile tala, o ia o le ‘soo upu’ ile va o le
ATUA ma lana Ekalesia o Isaraelu. O ia o le fofoga fetalai
o le ATUA mo lona nuu e fa’amanatu ma saga fa’ailoa pea
le Alofa laveai ma le fa’amaoni o le ATUA ia i latou, ao i ai
i le vao matua i le Fagafulu o Tausaga. Ua fa’amanatu Mose
o a faigata ma tofotofoga e fetaia’i ai i le ala, ia ‘mamau pea
iumaea’ o lo latou fa’atuatua ile ATUA. Aua o le ATUA
lava na aumaia i latou o loo fa’atasi foi ma i latou. O IA foi
na te tofotofoina i latou i mea faigata, e iloa moni ai mea oi
o latou loto poo tutumau i le ATUA pe leai.
Lea lava na fa’ailoa manino atu e Mose i le fuaiupu ua
fai ma Matua. “Ia e manatua le ala uma lava na
ta’ita’iina mai ai oe e le Atua i ia tausaga e fagafulu ile
vao, ina ia na fa’atigaina oe, ma tofotofo ai ia te oe, e iloa
ai mea oi lou loto, pe e te tausiusi i ana poloaiga pe leai..”
O le toe fa’amanatu lea a le auauna o Mose mo le nuu. O
upu o loo toe lalaga ai mafaufauga ma manatu o Isaraelu,
sei toe fa’atepa i le tuanai i faigata sa latou asaina mai, ile
ala umi e fagafulu tausaga ile vao. Faailoa e Mose ia tumau
pea le fa’atuatua i le ATUA. Aua o le ATUA lava na Ia to-
fotofoina i latou, e iloa moni ai mea oi o latou loto pe latou
te tutumau ia te Ia ma tuuga tala na latou fai. Ma ia tulim-
ata’i le faamoemoe ma le finagalo o le Atua mo i latou i le
lumanai. Aua o le tuuvaa ese mai i Aikupito; o se fa’amoe-
moe na tapena mamao e le ATUA mo le Manuia o le
Ekalesia i auga tupulaga fou o le lumanai, i le Aai o Kanana
le nuu o le Folafolaga e fai mo latou.
Ioe o le ata vaaia o le i ai o Isaraelu ile ‘fagafulu o Tau-
saga’ ile vao. Ua fa’amau fa’ailogaina ai auga tupulaga o le
40 Tausaga. I latou na ‘tofu sao’ ma ‘togi maa’, ma asaina
mai faigata o le ala, ina ua o ‘ese mai Aikupito le nuu sa
nofo pologa ai; mo le faamoemoe ile nuu folafolaina. E ui ina
ua le taunuu nisi o Taitai totoa na latou asa mai le gasu o le
faiga malaga; Ae peitai sa fa’ataunuu lava le malaga e nisi o
Taitai iloga o le Ekalesia ma auga tupulaga fou fai mai ma
fa’amautu i Kanana.
I la a le tusitala o Mose na ia fa’ailoa atu ai ile nuu; Sa
outou tigaina, sa matelaina foi ile fia’aai ile vao ao le ATUA
na ia fafaga ia te’i latou i le manai, o mea na latou le iloa, e
oo lava foi i o latou tam’a. Peitai ua fa’ailoa atu e le ATUA
lona silisili’ese ma lona mana laveai. E le na o ni meaai e ola
ai le tagata, ae o afioga uma e tulei mai i lona fofoga e ola ai
tagata, poo lana Ekalesia.
Fa’amanatu e le tusitala le umi i le ‘40 tausaga’ ile vao e
le i pala o latou ofu na oofu ai, e le’i fulafula foi o latou vae,
aua o le ATUA na puipui ma leoleo ia i latou. O le ATUA na
laveai ma au fa’atasi ma i latou ile malaga. Aua o le finagalo
fa’ailoa lava lea o le ATUA mo i latou ia tu vae i le nuu na Ia
tauto i ai e fai mo i latou. O le nuu o Fa’amanuiaga o fiafiaga
ma saolotoga mo i latou. O ona lau fanua ua fa’amanuiaina e
le toe iloa ai se oge, e le toe mativa ai foi i se mea e tasi. O le
nuu o saito ma karite o vine o mati ma rimoni, o loo i ai le
suauu olive ma meli. E i ai vai puna ma vaitafe ma vai tetele
e puna mai ai i ona vanu ma ona vai mauga.
F/FOU: I le tusi o Luka i le Feagaiga Fou, o loo aumaia ai le
ata ile fa’aosoosoina o IESU e le tiapolo i le ‘fagafulu o aso’.
I lea vaaiga o se fa’atinoga ua taumafai ai le tiapolo poo sa-
tani e luluina le Faavae o le Ekalesia o IESU KERISO i se
vaaiga e toilalo ai. Peitai e lei mafai ona sao lea faufauga
leaga a le tiapolo. Aua o IESU KEERISO ua fa’aau’upegaina
ile Mana Silisili’ese o le ATUA. O Ia foi o le Fa’avae mau-
sali o le Ekalesia na auina mai e le ATUA ile lalolagi. Ao
IESU KERISO foi o le atoaga lea o le Tulafono pei ona
fa’amanatu e Mose mo le nuu o Isaraelu ia tausisi ma tumau i
ai, e mausali ai pea lo latou fa’atuatua ile nuu o loo agai e
fa’amautu ai le Laumua i Kanana pei ona folafolaina.
I le molimau a le fai-Evagelia a Luka fai mai; Ina ua foi
ane IESU mai le vai o Ioritana, o le vaaiga ina ua maea lona
papatisoga. Fai mai ua fa’atumuina o Ia i le AGAGA PAIA.
Ona ave lea o Ia e le Agaga ile vao tuu fua, ua fa’aosoosoina
ai o Ia e le tiapolo i aso e ‘fagafulu’ (40). Talu mai ia aso e
le’i taumafa lava IESU i sina mea e tasi. Peitai, ina ua mavae
atu ma tuanai atu ia aso e fagafulu, ona fia taumafa lea o Ia.
O le ata lea o le fiafia ma le olioli ua lagonaina e IESU. Aua
ua Ia mautinoa ua auai mai le AGAGA o le ATUA lona
Tama, e aumai le malosi ma au fa’atasi ma Ia e tali atu ai i
fa’aosoosoga ma fa’afitauli o le a la fetaiai i le ala, ile fa’ati-
noga o lana Galuega ma le fa’amautuina o lana Ekalesia.
I le molimau a Luka, e fa’atolu ona fa’aosoosoina IESU e
le tiapolo. Fa’aoso’osoga 1; Ua fa’apea atu le tiapolo ia IE-
SU; A fai o oe o le Alo o le ATUA, ina fetalai ane ia i nei
maa, ia liu areto. Ua tali atu IESU, Ua tusia e le na o mea e
ai e ola ai le tagata. Ao afioga uma e tulei mai i le fofoga o
le Alii. (2) Ua fa’aali e le tiapolo ia IESU malo uma o le
lalolagi ma ia fa’apea atu; Ua tuuina mai ia te a’u le pule uma
lava o malo ma lo latou mamalu e pule ai i se tasi e manao e
9
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
e ave iai. O lenei afai e te ifo mai ia te a’u, e fai ma a’u nei
mea uma; Ona tali atu lea o IESU, Ua tusia e te ifo atu i le
Alii lou ATUA ua na o Ia lava e te auauna i ai. (3) Ua ave e
le tiapolo IESU i Ierusalema ma ua fa’atu ia te Ia i le tumu-
tumu o le Malumalu, ona fai atu lea ia IESU, Afai o oe o le
Alo o le ATUA ina oso ia i lalo i le mea nei. Ona fetalai atu
lea o IESU ile tiapolo; “Aua e te tofotofo i le Alii lou
ATUA.” Ona fa’auma ai lea e le tiapolo ana fa’aosoosoga
uma, ona alu ese ai lea. O le vaaiga o le faiaina ma le toilalo
i le Alii o IESU.
O nei auala uma na taumafai i ai le tiapolo e
fa’aosoosoina ai IESU; O lona fia fao malo lea ile Mamalu
ma le Paia o le ATUA, fa’atasi ai ma lona taumafai e lu-
luina le Faavae mautu o le Ekalesia a le ATUA o IESU
KERISO ina ia toilalo. Peitai e lei mafai, aua na afio mai
IESU o Ia lava o le Faavae Mautu o le Ekalesia i le lalolagi,
e le mafai e faitotoa o seoli ona manumalo i ai. Aua o IESU
KERISO o IA lava sa i le amataga i le fa’avaeina o mea
uma o le Foafoaga o le lalolagi e oo lava i le gataaga.
Fai mai le tala a Luka, Ona foi lea o IESU ile mana o le
AGAGA i Kalilaia, ua logo tala ai itu uma o le lalolagi ina
ua manumalo o IA mai fa’aosoosoga a le tiapolo sa la fe-
taiai. Ona afio lea o IA ile sunako o lana lea masani e ma-
futa ai i lona Tam’a; ua viia foi o Ia e tagata uma.
Le nuu e o le ATUA ma le au Fa’atuatua fa’apea le
Ekalesia ma le au faitau. O le feau momoli mai e Teutero-
nome fa’apea le fai-Egavelia o Luka. O loo fa’ailoa mai ai
le alofa silisili’ese o le ATUA e le mavae mo ona tagata. O
le feau o loo toe fa’amanatu ai e Mose mo Isaraelu le nuu
filifilia o le ATUA. Ia tumau le fa’atuatua ile ATUA, ma ia
aua nei galo i’a i latou le alofa ma le agalelei o le ATUA i le
tuanai; na ave ese mai ai i latou mai Aikupito le nuu sa nofo
pologa ai. Fa’apea foi le laveaina mai oi latou e le ATUA
mai le 40 tausaga ao fai malaga mai i le vao. Fa’ailoa foi e
Mose ia manatua Tulafono ma Poloaiga a le ATUA na aoa-
oina ai i latou. Ia ola ma tutumau ai e manuia ai la’asaga
uma ma le fa’amoemoe o le ATUA mo i latou ile lumanai.
Ou te taofi le au fa’atuatua ma le Ekalesia EFKAS i
Amerika Samoa, o se feau fa’amanatu foi lea mo oe. O se
feau ua alagatatau ma tala fetauga lelei ma lou fa’amoemoe
ua tini taunuu i lenei Tausaga 2020. O le upu moni, ua le o
toe ‘po mala’e ma aua’oa’ lau silasila ma lau maitau i lau
savaliga mai tausaga e tele ua tuanai, se ia oo mai i lenei
tausaga 2020. O lenei ua atoa lou “40 tausaga” talu ona e
fai malaga ese mai ma e tuua ai le Ekalesia i Sisifo, mai ile
tausaga 1980 se ia oo mai ile 2020 lenei. O le nuu na
Folafolaina e le ATUA e te atinae ma e fa’amautu ai, o le
nuu o Fa’amanuiaga ma Fiafiaga. Fa’amalo le folau fa’ama-
lo le fai malaga. O upu a le atunuu; ‘Ua e vaivai a ma ma-
lo.’ Tele fa’afitauli sa lua fetaiai, sa e le fa’avaivai ai, a lea
ua e manumalo; aua sa lua faimalaga fa’atasi mai ma le
ATUA. E moni ai upu a le aposetolo o Paulo; “A ou vaivai
ona ou malosi ai lea.” I le vaaiga ile faiga malaga a Isaraelu
ile ‘Fagafulu Tausaga’ ile vao, ua tuu fa’afeagai lea ma lau
faiga malaga mai ile 40 tausaga mai le tuanai se ia taunuu
mai i le aso.
Pe le o le fa’amanatu lea o le feau o le Tala lelei mo oe
le Ekalesia EFKAS pei ona aumai e le tusi o Teuteronome,
fa’apea le tusitala o Luka. Ia le galo ia te oe le fa’afetai ile
ATUA, i lona alofa ma lona agalelei. Sa IA lima taitaiina
mai ai lau folauga i lenei umi e 40 tausaga. E manatu sa tele
fita ma faigata sa tau fa’amatau atu, sa le asa foi ma
fa’aosoosoga a le tiapolo ma fa’alavelave tutupu sa tau la-
pelapea ai lau savaliga. Ae peitai o le upu moni, o le ATUA
pule’pule tetele sa IA fa’amalosi’au ma taitai mai lau faiga
malaga, lenei ua e toai taunuu manuia mai ai O le Ekalesia
o le 40 Tausaga. O le viiga lea ma le fa’afetai i le ATUA
Soifua. Talitonu ao e tautua ma e galue ai i le Ekalesia i
Sisifo, sa e manatu e te saili malo ile ATUA i lana fa’asi-
nomaga, i lou fia Atinae ma lou fia fa’amautu i ou ele’ele
ma ou lau fanua. O le a le tali na faailoa atu e le ATUA; Ua
fa’ailoa atu e le ATUA le mea lelei ia te oe. O le a lea mea
lelei..? O lou saafi ile fiafia ma soifua saoloto i ou aao ma
ou lau fanua ma lou fa’asinomaga. A lea ua tini taunuu i le
manuia lou fa’amoemoe ua fa’amanatuina lou 40 Tausaga.
Ua tupu olaola ma fa’amanuiaina oe e le ATUA. Ua e
tutoatasi ua e saoloto ma e atinae lava oe, ua e le iloa foi se
oge po o se fia ‘ai. Ua manuia ou laasaga uma o lou ulufafo
ma lou ulufale. O le atinaeina o lau Kolisi Fa’afaifeau ua
iloga ai au tama fanau ile Galuega ma le Tala lelei a le Alii
ile lalolagi. O le Ofisa Tutotonu ma lala taitasi uma ua mau-
tu ma ua le toe i ai se vaega e lape ai lau auaunaga ma lau
tautua i ou tagata. Aua ua alofaina oe e le ATUA ma ua
valaauina, O le Ekalesia o le 40 tausaga. O le upu moni, sa
tofotofoina oe le Ekalesia e le ATUA ile 40 tausaga o lau
folauga i le ala, e iloa moni ai mea oi lou loto pe e te tausi-
usi i au upu ma tuugatala na fai; Ao lea ua fa’aali tino mai,
sa mamau pea i’umaea o lou Faatuatua i le ATUA, ua tino
ma mautu ai lou fa’amoemoe. E momoli le fa’amalo i taitai
o le Eksalesia ua lagomau mai i ti’asa. I latou sa latou
fa’atautaia mai le faiga malaga a le Ekalesia ile amataga. E
ui ina ua le taunuu mai i lenei tausaga ae ua iloga o latou
sao taua. Ae peitai, ua avea lava le Laulau-a-Fono o loo tu
mai i Matagi’olo a le Ekalesia i lenei vaitau; Le Komiti a le
Au-toeaiina le Au-faigaluega totofi a le ATUA i Fa’afeagai-
ga, A’oa’o ma Tiakono. O le Mafutaga a Tina, Komiti
Tumaoti le Tupulaga talavou faapea tagata lolotu uma ua
aofia i le Faapotoptoga Kerisiano i Amerika Samoa; e
fa’aau’aua mai le faiga Malaga i lenei vaitau o le soifuaga
ua fa’ailoga ai lou 40 Tausaga.
Le Ekalesia i Amerika Samoa malo le folau fa’amalo le
tauatai, fa’afetai le loto finafinau. O IESU KERISO na Ia
faailoa mai; O Ia o le Ala le Upu Moni ma le Ola. O IESU
KERISO lea le taula mautu o lau folauga, ua a’e manuia ai
ou faiva ma lau fa’atamasoaliiga. O lona Alofa fa’aali mai i
luga ole Satauro, ua fai pea ma fa’amanatu o lou soifua ma
lo tatou ola o aso uma. I faigata tatou te lutia ai, peitai o le
Faatuatua tumau ia te Ia tatou te mafaia ai mea uma lava.
Ia to mai lag’i Manuia ma Faamanuiaga a le ATUA
mo Oe le Ekalesia Fa’apotoptoga Kerisiano i Amerika Sa-
moa. Ia manuia tele lou 40 Tausaga fa’amanatuina i lenei
tausaga 2020. Amene
10
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
PEPA MAFUTAGA FALETUA
TOEAIINA EFKAS 2020
Manatu Fa’apitoa:
“TINA E, O FEA A TUA IAI LOU FAI MEA LELEI
MO LE ALI’I?”
Tusi Faitau: (Autu) Mareko 14:3-9,
(Lagolago) Mataio 26:7-13, Luke 7:37-50, Ioane 12:1-8
E muamua lava ona fa’afetaia le Atua, auā sa o tatou vao
ese’ese a’o lenei ua fuifui fa’atasi i le manuia e ala i lenei
mafutaga. Ou te faatalofa atu i le mamalu o ā outou Susuga i
Faletua o le ‘Au Toeaina. Viia le alofa o le Atua ma Lana
tausiga ua tatou toe feiloa’i ai i pu’e o manū, ae le o mala.
Ua tatou mafuta i magā-fetau soifua i le lagi e mamā, ae lē o
le ta’ape o pāpā. Ae maise i nai o tatou Tinā na malaga
mamao mai, i le lā to i le tai ma lo outou opea i le ea, lea ua
tuta i matafaga lelei le faigamala. Ia nona laia i le Atua
Mamalu le viiga uma lava nei ma aso uma e le ‘aunoa.
O le manatu autū o lenei PEPA e fa’apea:
“Tina e, o fea a tua iai lou fai mea lelei mo le Ali’i?”
O le fesili e fia maua se tali mautinoa. O le upu moni, e
tofu lava le Tinā ma ona lagona e faamatala ai lenei fesili. I
faiva ma tiute o lo’o tatou feagai ai, e iai lava le taimi e o’o
ifo ai lagona faapenei, “Pe tua i fea nei galuega lelei o lo’o
tatou faatino? E iai ea se taunuuga o nei mea uma?”
A’o tatou i ai i le amataga o lenei tausaga, i le tapena ai i
fe’au ma galuega amata i totonu o ‘aulotu ma ekalesia, ua ou
manatu ai atonu e aoga lenei faasoa faa-leagaga fa’atauva’a
e fai ma oso mo i tatou uma.
E lē tau fa’amatalaina le taua o le Tinā i totonu o so’o se
mafutaga, o le aiga, o le nu’u, o le malo, ae maise o le
ekalesia. Ua fa’atusaina i latou o pae ma le auli o ni mafuta-
ga. E taua tele lo latou tu’ualalo ma le fautua lelei mo so’o se
faamoemoe.
A fa’alagi le itupa o tinā ma tama’ita’i i le gagana masa-
ni, ona fa’apea lea, o le itupa vaivai. Ae a fa’aleo loa le fu-
aitau ua lauvivilu i ai le atunuu, “E au le inailau o tinā”, ona
ese lea o le va’ai a Samoa i le itupa vaivai. E peiseai o le
inailau o Tinā, o le itupa fai mea mafai, e sili atu ona filigā
nai lo le itupa o tamā.
Peita’i, e ui i so tatou malosi e faatino ai galuega fai i
totonu o mafutaga, tatou te ave lava le faamuamua i nai o
tatou tamā, e matua lava ia te’i latou le tu’u. E pau lava le
tulaga ia o latou silafia, e pei o gagana a tamaiti, “e lē inu
vaipo’u fo’i o tatou tinā”.
Ae o le a tulituliloa le Tinā ua autu ai le folasaga i lenei
aso. I le tusi o Mareko 14:3-9, o lo’o faamauina ai le tala i le
“faafine ma lana fagu alapasa”. O se tala taua tele, auā o lo’o
molimau ai uma le ‘au faievagelia (Four Gospels). Ua ou
filifilia la le tala ua aumaia e Mareko e fai ma fa’avae
(focus), ona o le ulua’i evagelia lea sa tusia e tusa ai ma
finauga a le ‘au su’esu’e o le Feagaiga Fou.
Mareko 14: 3-9: Sa i Petania o ia i le fale o Simona le
lepela, o taoto i le taumafataga, ona sau lea o le fafine ma le
To’a 11 A’oa’o ua pasia ta’utinoga e fa’au-
uina tofi Faifeau Samoa
Ua maea nei le tautinoga a nisi o le ’aufaigaluega e tusa
ai ma aiaiga a le Ekalesia mo le tofi Faifeau Samoa (FS). O
i latou nei o A’oa’o fa’auu mai i Kanana Fou o loo galulue i
tausiga o ‘aulotu, ae sa faatali mo le usuia o le fonotaga a le
Ekalesia e faauuina ai. O nisi foi o i latou ua atoa le lua tau-
saga o galulue i galuega a le Ekalesia Aoao, e aofia ai le
Ofisa o Aoaoga Kerisiano, ma le ofisa o le Lamepa ma le
Tusi Faitau Aso. O nisi foi, o fanau talosia a le Ekalesia sa
tu’uina atu fa’asikolasipi i le Kolisi Fa’afaifeau i atunuu e
mamao, ma o lea ua foi manuia mai ma galulue i le tofi
fa’afaiaoga i le Seminare Fa’afaifeau i Kanana Fou.
E tusa ai ma i’ugafono a le Ekalesia, soo se A’oa’o Ka-
nana Fou e valaauina e galue i se galuega tausi ‘aulotu, e
fa’auuina lona tofi Faifeau Samoa i le Fono Tele e sosoo ai.
Afai o se tausaga le fono, ona fa’auuina lea i se tauaofiaga a
le Matagaluega o loo galue ai. Mo A’oa’o Kanana Fou o
loo galulue mo le Ekalesia Aoao, e lua tausaga e galulue ai
ona agavaa lea mo le tofi Faifeau. A pa’u le 2 tausaga i le
tausaga e usuia ai le Fono Tele, ona fa’auuina lea i le Fono
Tele. Ae afai e pa’u le 2 tausaga i le tausaga le fono, ona
fa’auuina lea i se tauaofiaga a le Matagaluega o loo galue ai.
Mo faiaoga i le Seminare Faafaifeau i Kanana Fou, e fa’atali
i le Fono Tele e fa’auu ai.
E to’a 11 i latou sa ta’utino i luma o le Komiti a le ’Au
Toeaina i la latou fonotaga sa faia i luga o le zoom e fa’a-
aogaina ai le upega tafailagi i le masina o Iulai ua mavae atu
nei. Mai le to’a 11 lea, e to’a 3 i latou e mai i fafo sa
fesootai mai foi i luga o le zoom, ae to’a 8 i latou i Amerika
Samoa nei. E to’a 3 i latou o loo galulue i galuega tausi
’aulotu, to’a 6 o loo galulue mo le Ekalesia Aoao, ae to’a 2
o loo galulue fa’afaiaoga i le Seminare i Kanana Fou.
O suafa ia o latou ua pasia a latou ta’utinoga mo le
fa’auuina o le tofi Faifeau Samoa: Aneli & Temato Fakaofo
(EFKAS Amaua) Penieli & Vasiti Tela (EFKAS Ma’ama’a)
Mika & Bernice Kelemeke (EFKAS FOLA, Las Vegas),
Vili & Beauhinea Polikapo (Ofisa Aoaoga Kerisiano,
EFKAS Amouli), Edward & Tauolaga (Lamepa, EFKAS
Aunuu) Iese & Doris Fa’avaoga (Lamepa, EFKAS Wiri/
Leone) Alama & Osana Solofa (Ofisa Aoaoga Kerisiano,
EFKAS Futiga) Timothy & Stella Young (Ofisa Aoaoga
Kerisiano Matagaluega Kalefonia i Saute, EFKAS Kanana
Fou, Lomita), Vai & Makerita Malauulu (Ofisa Aoaoga
Kerisiano Kalefonia i Matu, EFKAS Tafatolu), Filomena &
Poutoa Leituala (Faiaoga, Seminare Fa’afaifeau i Kanana
Fou), Craig & Vaoita Masaniai (Faiaoga, Seminare Fa’afai-
feau i Kanana Fou).
Talu ai ua tolopo le Fono Tele i lenei tausaga, ua fina-
galo ai le Komiti a le ‘Au Toeaina e fa’auuina le tofi Fai-
feau Samoa a le ‘aufaigaluega nei i se tauaofiaga a le Mata-
galuega o loo galulue ai nei. Talu ai e leai se Matagaluega o
asosi ai le Seminare Faafaifeau I Kanana Fou, ua finagalo le
‘Au Toeaina e fa’auuina susuga i faiaoga i se tauaofiaga a le
Matagaluega i Sisifo.
11
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
fagu alapasa, ua iai le uu nato tau tele; ua tata’e le fagu, ma
liligi ai i luga o lona ao. Sa iai nisi na tiga ai o latou loto ma
latou faapea ane, “Pe se a le mea ua māumau ai fa’apea le
u’u manogi? Aua ana fa’atauina lena mea, po ua maua ai
tenari e tolu selau ma ona tupu, e foaiina atu ai i e matit-
iva.” Ona latou muimui lea i le fafine. A ua fetalai atu Iesu,
“Tu’u pea ia ia te ia; se a le mea tou te fa’alavelave ai ia te
ia? O le mea lelei ua faia e ia iā te a’u nei. Auā tou te non-
ofo pea ma e matitiva, o aso uma fo’i tou te loto i ai ua
outou mafaia ona agalelei atu ia te i latou; a’o a’u nei, tatou
te le nonofo pea ma outou. Ua faia e ia le mea ua ia mafai
ai; ua na uuina lo’u tino e fai ma fa’ata’imuaga o lo’u ta-
nuga. E moni, ou te fai atu ia te outou, o nu’u uma lava i le
lalolagi e tala’iina i ai lenei tala lelei, e ta’ua ai fo’i lenei
mea ua faia e ia, e fa’a-manatu a’i ia te ia.”
Ua ou vaevaeina lenei tala umi, i ni manatu se tolu e
faamanino ma faamatala ai lona taua.
• Muamua, o le galuega na fai e le fafine/tinā. (14:3)
• Lua, O le tali atu o tagata i lea galuega. (14:4-5)
• Tolu, o le tali atu a Iesu i le galuega sa faia e le Tina.
(14:6-9.
A taga’i i le mamanu (pattern) o lenei tala, o lo’o manino
lava le mea sa tupu. Faimai o le fafine na alu ma le fagu
alapasa o lo’o iai le u’u-nato tautele, ma liligi ifo i le ao o le
Ali’i. Ona tupu ai lea o fete’enaiga ma le lē malilie o nisi ona
o lea galuega. Ona tali atu ai lea o le Ali’i o Iesu i ē na ma-
nunu’a o latou finagalo i le galuega na faia e le fafine.
Manatu Muamua, “O le galuega na fai e le fafine (tinā)”
E tutusa lelei o Mareko, Mataio ma Luka, latou te le’o
ta’ua le suafa o le fafine. Pe’itai o Luka, ua ia faamatalaina
lenei fafine, “o le fafine o le aai, ma o se fafine agasala”. I le
tala a Ioane, fai mai o lenei fafine o Maria, le uso o Mareta,
le tuafafine o Lasalo.
E ui ina ese’ese o taofi, ae e fia tulituliloa pea le galuega
na faia e lenei tinā. Ua le avea le leai o se igoa e fai ma ala e
punitia ai lona agalelei tele ma le alofa tula’i. E fesiligia pea,
po’o fea sa ia aumaia ai lenei u’u nato tau-tele, ae po’o le a
fo’i le manatu tupito na faia ai lenei gaioiga taugata?
E ui i le tele o taofi, ua manatu le toatele, o le faau’uina o
Iesu, ua faia e le tinā e pei ona faataunuuina i tu masani mo
tupu (traditional anointing of kings). O lona uiga, ua talitonu
ma le mautinoa lenei fafine o Iesu o le tupu o tagata Iutaia. O
le manatu fo’i lea o nisi, o le Mesia (the anointed one).
O le fa’auuina (anointing) i le Tusi Paia o lo’o aumaia ai
se faamoemoe faapitoa: o le faailoga o le soifua maloloina
ma le fa’amafanafanaga (health and comfort), o le fa’aeaea
ma le faaaloalo maualuga (a token of honor), ae maise o
faailoga mo le tagata ua faapaiaina, o le tagata ua faa-
mamaluina (a symbol of consecration).
Fai mai Mareko, “ua ia tata’e le fagu”. Ua faamatalaina e
nisi, o le ata-manino, ua ave uma lea u’u nato tautele mo
Iesu. O tu ma aga a ia atunuu, afai o ni malo ua asiasi mai i
lou maota, o le u’uina o latou ulu o le gaoiga e faia e le taga-
ta (host) ma le malo. (It is an act of hospitality)
E taofia nisi, o le 300 tenari, o le totogi lea o le tagata
galue mo le tausaga atoa. O le mau a le ‘au atamamai o le
Feagaiga Fou, i se vaaiga lata mai, e tusa i le $27,000 le tau o
lenei u’u nato pe a faatusa i o tatou vaitau. A leitioa a tomu-
mu ma tiga o ē na iai. E le taumate fo’i o tatou lagona pe a o
tatou va’ai i se tulaga fa’apenei, masalo e ova atu le tiga.
E ui o lea, e le’i afaina i lea tinā le anagatā ma taugata o
lea u’u nato, auā ua malie atoatoa lona loto ia Iesu lea ua ia
ofoina atu ai. O lona uiga, o le galuega ua faia ma le loto atoa
ma le loto ua malie. O le fa’au’uina na faia ma le mautinoa, o
Iesu o le Mesia. O le tinā ua matua’i manino lelei i lana
auaunaga sa faatino mo le Keriso. O le tinā talimalo, e lē
manatu i se taui, ae ua fai le mea sili mo lona Ali’i.
Manatu e Lua: “O le fesiligia e tagata o le galuega na faia
e le tina.”
I le fuaiupu e 4-5, o lo’o aumaia ai le tiga o nisi i le galue-
ga na faia e lenei tina. Ua latou tu’u fesili ma tauemu. Fai mai
lo latou taofi, “pe se a le mea ua maumau ai faapea le u’u
manogi? Pe ana faatau atu le na mea, po ua maua ai tenari e
tolu selau ma ona tupu, e foaiina atu ai i e matitiva.”
O lo’o manino lelei i le tala a Mataio, “o nisi” o lo’o ta’ua
e Mareko, o le ‘au so’o lava. Ae faamanino atili e le evagelia
o Ioane, o Iuta sa taulamua i faitioga (criticize) aga’i le galue-
ga sa faia e le fafine.
O le upu “tiga” o lo’o aumaia i le gagana Eleni (Greek),
ua faatusaina i le “snort” o le solofanua. O le amio tatou te
vaaia i le solofanua pe a o’o ina ita, ma lē lata. E le o se amio
lelei. O lona uiga loloto, sa o latou lafo upuleaga/palauvale
(se’i tulou) ia te ia. O le ituaiga tiga lena sa o’o iai le ‘au
so’o.
Ua manino iinei le faataua ua ave i le tupe ae le o Iesu.
Ua latou manatu ai i le u’u sa i le ao (head) o le Ali’i Iesu, ua
maumau. E ese le taua o le faaogaina e Mareko o le upu
“maumau” (wasted). O lo’o manino mai ai le tulaga o lo’o iai
faatuatua o le ‘au so’o. E ui ina feoa’i ma le Ali’i i aso uma,
ma latou mafuta faatasi ae o lo’o pogisa lava o latou mata
fa’aleagaga. Ua mautinoa iinei, o le faatuatua e leai sona faa-
vae. Ua moni ai upu o le atunu’u, o le “manu’a lava mai fa-
le”.
Manatu e Tolu: “O le tali atu a Iesu i le galuega sa faia e
le Tina.”
Fetalai Iesu “Tu’u pea ia ia te ia; se a le mea tou te
fa’alavelave ai ia te ia? ua faia e ia le mea ua ia mafai ai, ua
na u’uina lo’u tino e fai ma fa’ataimuaga o lo’u tanuga.” Na
manatu lava le ‘au so’o o lenei galuega sa faia e le tinā, e
fa’avalevalea (a waste). Peita’i sa tuu-faafeagai ma le fina-
galo o Iesu, fetalai Iesu “O le mea lelei ua faia e ia mo a’u
nei.”
Fai mai nisi, ua faapea upu a le Ali’i, ‘auā ua ia silafia e
le o toe mamao ona fa’asatauroina lea o ia ma maliu ai e tusa
ma le faataotoga o tala o Mareko.’ E le’i fa’atauva’a ia Iesu
le galuega lelei na faia e lenei Tinā. Ua tatou manino fo’i i tu
ma aga ua masani ai, o le u’uina o le tagata maliu o le toe
galuega lelei lea e faia mo lē ua amia e le Atua. Ae fai mai
Iesu, o lea ua faia e lenei Tinā mo ia. E foliga mai sa
12
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
malamalama le fafine i le tulaga o le a o’o i ai Iesu, a’o lo’o
lilo pea i manatu o le ‘au so’o.
I le gagana Eleni, e lua upu e faamatalaina ai le mea lelei
(good thing), o le agathos ma le kalos. O le kalos, o lona
uiga o le matagofie i le va’ai (outwardly beautiful). E mafai
ona faatusaina i se tagata aulelei, po’o se maota matagofie. O
le matagofie e molimau e mata i le fepulafi ma lona lalelei
mai.
A’o le agathos, e mafuli aga’i i galuega lelei (works), o
ou uiga fa’aalia (character), e tauagafau ma e tausa’afia. Fai
mai nisi, o le agathos, o foliga na o lou loto. Tatou te lē
mafai ona va’ai i tatou loto, peita’i o ‘au galuega lelei, e ata-
gia mai ai lou loto. O le upu fo’i lea o lo’o faaaogaina e Iesu
e pei ona aumaia e Mareko.
E ese le manaia o le taunuuga o le tala i le galuega na
faia e le Tinā. Fetalai Iesu, “E moni, ou te fai atu ia te outou,
o nu’u uma lava i le lalolagi e tala’iina i ai lenei tala lelei, e
ta’ua ai fo’i lenei mea ua faia e ia, e fa’a-manatu a’i ia te ia.”
O le taunuuga lena o galuega lelei uma tatou te faia mo le
Ali’i. E moni lava fetalaiga a lo tatou faaola. O lea lava ua
o’o mai i o tatou vaitau ma o tatou molimau ai i le galuega
na faia e lenei Tinā mo Iesu. E lē lilo ae tu matilatila pea
galuega lelei ua faia mo le Atua.
Fa’aiuga (Conclusion):
O’u uso e, le mafutaga o Faletua o le ‘Au Toeaiina, o se
fa’asoa lena. O lou afusisina, o le ua na pa-ū i le eleele ona o
le Atua. E lē pa’u fua, e silafia e le Atua. O le fesili mo i
tatou uma, E tua i fea lou faitaulaga? E tua i fea lou fai mea
sili? E tua fo’i i fea lou fai meaalofa mo le Atua?
O lea ua manino le molimau a Mareko, e tua i le faaeaina
ma le manumalo. Ne’i o tatou masalosalo i galuega lelei ua
faia e o tatou lima, ua a’oa’o mai le feau o le tala lelei, i le
galuega na faia e le fafine sa ia te ia le u’u nato tau-tele.
O le lalolagi lenei, e lē masino le mau faitioga ma mana-
tu vaivai e filifuea ai lou soifua galue mo le Atua ma lona
finagalo. O nei upuleaga (criticizers) latou te avatu le faa-
vaivai i ē o lo’o galulue faamaoni mo le Atua. E lē fiafia Iesu
i tagata faapenei, latou te vavao mea lelei ua faia mo Ia.
O lea, Tina e, ia tatou mautinoa e lē faatauva’a le silasila
o le Matai Sili i mea lelei tatou te faatino mo Ia. Fai mai le
malelega a Iesu, “E moni, ou te fai atu ia te outou, o nu’u
uma lava i le lalolagi e tala’iina i ai lenei tala lelei, e ta’ua ai
fo’i lenei mea ua faia e ia, e fa’a-manatu a’i ia te ia.” O lona
uiga, e ola pea au galuega lelei. O lau tautua matavela, tautua
toto, tautua tuavae mo le Atua, e lē mafai ona lilo ae mana-
tua pea. E olaola pea, e mumū pea, ma manatua pea tala
“legacy” o au galuega lelei.
“TINA E, O FEA A TUA IAI LOU FAI MEA LELEI
MO LE ALI’I ?”
Ia manuia lenei tauaofiaga, soifua.
Saunia : Alofamoni Fiti Aofia F.F.T.
******************************
TALA MAI LE
SEMINARE FAAFAIFEAU I
KANANA FOU
Folamua O le a tatou aliitaeao ia i sā ma mamalu o le ATUA
Faavavau, le Tamā, le Alo, ma le Agaga Paia. Tulou!
Faatalofa atu foi i le maualuga o le Komiti Faafoe, lau
susuga i le Ta’ita’i, Toeaina ia Tautalatasi Fanolua faapea
le susuga i le Failatusi a le Komiti o Tamā o le Ekalesia,
Toeaina ia Dr. Leatulagi Faalevao; mamalu o le Komiti i
susuga i alii Faifeau, Tiakono, Loia Fautua, sui o le Ma-
futaga a Tinā, ma sui tofia o le Komiti. Mālō le tu’i ma le
faapalepale, faafetai tautua ekalesia faapea le atunuu ma le
mālō. Ua tatou feiloa’i i le lagi e mamā ma le soifua
manuia. Viia le Alii!
Faafetai i le ATUA o lenei foi ua maua le avanoa e
tatou te talatalanoa faatausala ai i mataupu auā le faaleleia o
lau Kolisi Faafaifeau i Kanana Fou. Ua lē toe po malaē i
tulaga ma saisaitiaga ua ta’imalagaina le olaga i lenei
vaiseuga ona o faama’i ma le pepesi telelise o le KOVITI, a
ua faaavanoa e le ATUA se suātai malū e tatou te alofaiva
faatasi ai i lenei aso ia maua se i‘a auā le sa‘afi a le ekalesia
ma lana taliuta. Talofa, talofa lava.
Alofa le ATUA, pe a tālatāla le fili a alii ma seu i fanua
le mamalu o le Komiti, faamalumalu ‘aao tausi o le ATUA
i lo outou soifua. Ia faamanuia foi le ATUA i lau Kolisi
Faafaifeau aua faiva o feagai ai i le saunia o le aufaigaluega
a le ekalesia mo taeao.
Ma le faaaloalo tele,
Rev. Dr. Moreli J. Niuatoa
Peresitene
A. VASEGA FAAI’UASO – 2020
Suafa Faailoga
1 Lotu Elisara Bachelor of Divinity
2 Teuaelilo Elisara Bachelor of Divinity
3 Thomas Foilefutu Bachelor of Divinity
4 Gatai Galuao Patu Bachelor of Divinity
5 Gilda B. Patu Bachelor of Divinity
6 Bennett F. Muāsau Bachelor of Divinity
7 Sita T. Molotii Bachelor of Divinity
13
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
FA’ATULAGAGA O TOGI I VASEGA 2020: TAUSAGA MUAMUA (1st Year) 1st Place: Petero Taufagu 2nd Place: Tuituiotoga Farani 3rd Place: Danny Samiu TAUSAGA LUA (2nd Year) 1st Place: Tau Thompson 2nd Place: Tito Tito 3rd Place: Vilirupu Mauigoa TAUSAGA TOLU (3rd Year) 1st Place: Euta Asifoa 2nd Place: Sitau Ofoia Jr. 3rd Place: Magaga Talo TAUSAGA FAAI’UASO (4th Year) 1st Place: Sita Moloti 2nd Place: Bennett Muasau 3rd Place: Gatai Patu FA’AILOGA FA’APITOA: Overall Academic Standing: (4 years) 1st Place: Bennett Muasau 2nd Place: Gatai Patu 3rd Place: Thomas Foilefutu Academic Excellence Award: Bennet Muasau Leadership Award: Lotu Elisara & Bennett Muasau Preaching Award (Togi o le Lauga): Mahigale Falani Women Academic Standing – CTS Program 1st Place: Katerina Thompson 2nd Place: Soaimaile Taufagu 3rd Place: Tina Taveuveu 4th Place: Mele Foilefutu
Faafetai tele i le Ekalesia i a outou tapuaiga ua i’u manuia ai le
fa’amoemoe o le Vasega Faai’uaso i lenei tausaga. Ia fa’a-
manuia le Atua i ekalesia, matua, aiga, fa’apea i latou uma na
agalelei i fanau a le ekalesia a o a’otau i le Laumua.
Suafa Faailoga
8 Mahigale T. Falani Bachelor of Divinity
9 Jonathan M. Laafai Bachelor of Divinity
10 Koakoa Imo Bachelor of Divinity
11 Tapaaufanua Fatuleai Bachelor of Divinity
12 Fiamamā A. Muāsau Certificate in Theological Study
13 Mele Foilefutu Certificate in Theological Study
A’OA’O ULUFALE 2020-2021:
1. Ulualepapa S. Falealii 2. Talialealofa J. Manoa 3. Lentus Seanoa 4. Koke Le’iesilika Afuola 5. Ekueta Wallace Tyrell 6. Sone Christian Afoa 7. Timoteo Laolagi
O FAIAOGA MA TAGATA FAIGALUEGA A LE
KOLISI FAAFAIFEAU I KANANA FOU 2020-2021
1. Rev. Dr. Simi Mauga, Vice President
DMin, Church Minstry
2. Rev. Dr. Elekosi Lafitaga, Academic Dean
PhD, New Testament
3. Rev. Faletoi Aofia
MABL, New Testament
4. Rev. Dr. Ben Laie
PhD, Old Testament
5. Rev. Romeo I. Seiuli
MABL, Old Testament
6. Rev. Dr. Pasesa Sapolu
PhD, Theology (OT)
7. Rev. Filomena Leituala
MTh, Theology
8. Rev. Craig Masaniai
MTh, Theology
9. Rev. Luaao Leasiolagi
MDiv, History/Ecumenism
10. Rev. Palenapa Mataafa
MTh, History/Pacific
11. Rev. Fepuari Logoleo
MTS, General Education
12. Rev. Dr. Moreli Niuatoa, President
PhD, Psychology/Theo. Hermeneutics
13. Rev. Sasa Satoa, Bursar
BTheo, Finance
14. Gatai Patu AKF, Librarian
MDiv, BD
Faafetai i le Atua ua tulu’iga malie ma manuia le fa’a-
moemoe o le susuga i le alii faiaoga ia Rev. Dr. Pasesa
Sapolu e pei ona taumafai ai i le Kolisi Faafaifeau i
Berkeley – Graduate Theological Union. Ua ia maua le
faailoga o le Doctor of Philosophy (PhD) o le Tusi Paia,
Feagaiga Tuai. Ua mae’a manuia foi le faamoemoe o le
susuga i le Sui Peresitene ia Rev. Dr. Simi Mauga, i lana
polokalama o le Galuega Faafaifeau. Ua ia maua le faai-
loga o le Doctor of Ministry (D.Min.) mai le Kolisi Faafai-
feau i Berkeley, Pacific School of Religion, Kalefonia. O
le Fono a le Matagaluega i Sisifo ia Aukuso 27, 2020, na
faauuina ai tofi Faifeau Samoa (FS) o susuga i le alii fai-
aoga ia Rev. Craig Masaniai, ma le tama’ita’i faiaoga ia
Rev. Filomena Leituala.
14
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
ma a’u e le Atua. Na ia silafia lou olaga (Sal.139:16). Na ia
silafia le ituaiga tagata o lea i ai oe (Ier.1:5, ma na ia filifilia
oe). Aua tatou te fa’ate’ia, peitai, e leai se tasi na te silafia lea
mea, ua na o le Atua. O le itu mautinoa, ua filifilia i tatou e le
Atua Foafoa. Fai mai 1Peteru 2:9, “E maua foi le iuga o lo
outou fa’atuatua o le fa’aolaina lea o outou agaga.”
O le Atua ua tatou mamalu ai: O le filifiliina o i tatou
e le Atua mo ana feau, ua avea lea ma ala ua ia fa’ama-
maluina ai i tatou i lona tumu atoatoa, ina ia mafai ai ona
avea i tatou ma tagata e atagia atu ai lea mamalu i le lalolagi,
e pei ona ia fa’aalia i o tatou olaga. E leʻi filifilia oe e le Atua
ona na Ia silafia ma iloa ai o le a e paʻia. O le upu “paia” o
lona uiga, e ‘mama’, ‘vavaeeseina mai’. Na silafia e le Atua
o le a tatou agasala ma ua tatou mamaʻi i mea a le lalolagi.
Na Ia filifilia oe ona e alofa o Ia ia te oe ma manaʻo ia
fa’apaiaina oe. O le taimi tatou te tuua ai le Atua ma fulitua
ia te ia, o taimi ia ua tatou leiloloa ai, ona o a tatou amio
leaga. Peitai, e fa’afouina i tatou i le tino o Keriso e ala i le
lona maliu, ma ua ia fa’apaiaina i tatou.“O le mea lea, i le
avea ai ma tagata filifilia mo le Atua. O tagata paia ma alo-
fagia i tatou, ua faʻaofuina outou i le agaalofa, agalelei, loto
maulalo, agamalu ma le onosai” (Kolose 3:12).
Ua Faamagaloina Aʻu : “Ia te ia ua tatou maua le to-
giola i lona toto, o le faamagaloina o sala, tusa ma le oa o le
alofa tunoa o le Atua” (Efeso 1:7). Na soifua Iesu i le lalolagi
i se olaga mama. O upu uma na Ia fetalai mai ai e moni. O
ana galuega uma e tonu ma alofa (Eperu 4:15). E le o se mea
tatou te maofa ai. Sa soifua Iesu i le lalolagi i le auala na ia
soifua ai, ina ia mafai ai ona tatou maua le ola e faavavau
atoa. Tatou te manatunatu ma le totoa, i lona faatauina o oe
ma au e ala i lona agalelei ia tatou agasala.
Ua avea i tatou ma tagata fou: Ua tatou maua le ola fou
ia Keriso. Aveese o tatou olaga tuai ma le mataga, ae tatou
savavali i le sa’olotoga ma le olioli, ma oofu i le amiotonu o
Keriso, e mafai ai ona tatou toe amata i se amataga fou. Fai
mai 2Kori. 5:17, “O lenei, afai oi ia Keriso se tasi, o le taga-
ta fou ia, ua mavae le ola tuai, faauta ua oo mai le ola fou.”
E sili atu tatou nai lo le Auro : Na faʻatauina oe i le toto
o le Alo o le Atua. O tupe ma auro o le lalolagi, e le mafai
ona totogiina ai lau sala. Faimai Efeso 1:7, “o Ia foi ua tatou
maua ai le togiola i lona toto, o le faamagaloina o agasala,
tusa ma le oa o le alofa tunoa o le Atua.” Ua masani ona
tatou vaʻai atu i le tau o se mea tatou te mananaʻo ai ae le
mafai ona fa’atauina. Atonu e te lagona e leai se taua pe leai
foi se aoga, ae na faʻailoa e Iesu lou taua ina ua Ia totogi mo
oe i Lona toto. “Aua ua outou iloa e lei togiolaina outou i
mea pala, o le ario poo le auro, nai la outou amio le aoga na
tuuina mai e o outou tama. A o le toto taua o Keriso pei o le
tamai mamoe e le pona, e leai foi sona ila.” (1Pet 1:18f).
O ai la tatou?: O oe ma a’u o se galuega taua a le Atua
na foafoaina le lalolagi. Na filifilia e le Atua ae lei i ai le
lalolagi. E taua tele oe ma a’u ia Iesu, aua o i tatou na maliu
ai Iesu e totogi a tatou agasala, ma maua le ola fou. Ia mana-
tua le au uso e, ua uma ona faamagaloina i tatou. O oe ma
a’u o fanau a le Atua, o suli faatasi ma Keriso e faavavau.
Ia manuia lau faitau. Saunia: Iese Faavaoga FS
MO TUPULAGA - E LELEI MO OE
O LE ANAVA O LO TATOU FAASINOMAGA
O Mea moni e fetalai mai ai le Atua ia i tatou
O le Tusi a Efeso ua tumu i upu moni e uiga i lou faʻasi-
nomaga ia Keriso. E silafia oe e le Atua i totonu ma fafo
(Salamo 139:1-4). E le faaseseina o ia i foliga (1Samuelu 16:
7). E le mafai ona ia pepelo (Tito 1:2). O le mea o loo fetalai
mai ai le Atua e uiga ia te oe i lana Upu, e moni ma faʻa-
maoni. I le lalolagi o loo tatou ola ai, e tumu i le lē mautonu,
peitai, o loo fa’amafanafanaina i tatou, faatasi ma le malosi i
le iloa o le mea moni ma tatou faatuatua ia te ia e le aunoa.
Ia avea oe ma tagata alofa: Efeso 2:4 -5,“Ae ona o lona
alofa tele ia i tatou, o le Atua, o lē e tele lona alofa tunoa, na
faʻaola ai i tatou faʻatasi ma Keriso tusa lava pe na tatou
feoti, a o le alofa tunoa, na faʻaolaina ai outou".
Na maliu Iesu ona o lona alofa. Peitai, o le fa’ailoga lena
tatou te mautinoa ai, tusa lava pe sa tatou feoti ona o le
agasala, e alofa tele mai o Ia ia te i tatou. E i ai taimi tatou te
lagona le ita ma ua leai se alofa, peitai, e le mafai lava ona
aveesea i tatou mai le alofa o Iesu Keriso. E pei ona fai mai
Efeso 3:17b-19… “ina ia mauaa ma faavaeina outou i le
alofa…ia mafai ai ona iloa e outou ma le au paia uma o le
uiga o le lautele ma le umia ma le loloto ma le maualuga…
ina ia fa’atumauina outou i le tumu uma lava o le Atua.” O
le alofa o le Atua e loloto, ma lautele. O le alofa lea o le
Atua e le mafai ona fa’aalia mai, sei vaga ua tatou fa’atu-
atua, ona mafai lea ona tatou iloa le alofa lea o le Atua. O le
alofa lava lea, o lea foi e molimau i ai le Efeso 5:1-2, “O le-
nei, ia faaaoao outou i le Atua faapenei o le fanau pele, ma
ia savavali i le alofa, faapei o Keriso foi na ia alofa ai ia te i
tatou, ua na foai mai o Ia lava moi tatou, o le taulaga mo le
Togiola i le Atua o le mea manogi lea.”
O le Atua e sili: I le Efeso 2:10, o loo tatou iloa ai le uiga
o lenei mea, “Aua o lana lava galuega i tatou, na faia i tatou
ia Keriso Iesu, ina ia faia galuega lelei na saunia anamua e
le Atua, ina ua tatou savavali ai.” Ua tatou iloa iinei, na faia
i tatou e le Atua mo se faamoemoe. E i ai galuega lelei a le
Atua mo oe ma a’u. Tatou te fesagai pea ma tagata le lelei,
ma e le fa’atusaina i ai lo tatou tumau ma le fa’atuatua i le
Atua. Aua afai tatou te fuaina i latou, e saga tupu tele ai
fa’aosoosoga, ma avea ma ala o le ola fa’avaivai. O le upu
moni e lei faia oe e pei o isi tagata. E tulaga ese lava le taga-
ta i le foafoaga a le Atua mai vaipuna ma le la. O le itu taua
lena tatou te le mateia, aua e fa’aaogaina oe ma a’u e le Atua
i auala ua Ia finagalo ai. Lea e fai mai ai le Salamo 139:13-
14, “Aua sa ia te oe ou manatunatu, na e ufiufi ia te au i le
manava o lou tina. Ou te vivii atu ia te oe, aua ana faia au e
ala ai ona matautia ma ala e ofo tele ai. O mea na e faia o
mea mamana ia, ua ou matua iloa e au nei mea.”
O le Atua na te filifilia i tatou: A o tatou i ai lava i le
tusi a Efeso, ua fa’amanatu mai ia te i tatou i le Efeso 1:4 e
fa’apea... “fa’apei ona ia filifili mai ia i tatou ona o Ia, ao
lei fa’avaeina le lalolagi, ina ia paia i tatou ma ia le tau-
leagaina i ona luma i le alofa.” Tatou te ofo i lenei faitau,
aua o lea ua fa’aalia manino mai lava, ua uma ona filifilia oe
15
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
Lisi o le ’Aufaigaluega Agavaa mo le Galuega Tausi ‘Aulotu
O le lisi lenei o le ‘aufaigaluega i Faifeau ma A’oa’o Kanana Fou o loo avanoa ma agavaa mo le galuega tausi ‘aulotu.
Ua saunia lenei lisi ona o le finagalo o le Fono Tele (FT:16-26), e fesoasoani ai i ‘aulotu o loo tau sailia ni o latou fa’a-
feagaiga. O suafa ia, e le gata o le ‘aufaigaluega o loo galulue nei mo le Ekalesia Aoao i Kanana Fou ma le Ofisa Tutotonu,
a o i latou foi ia o loo galulue fa’amaoni i tua i ‘aulotu ma Pulega, e pei ona tu’uina mai o latou suafa e Failautusi o Pulega
ta’itasi. Afai e i ai se faigaluega agavaa e le o i ai lona suafa i lenei lisi, ia fa’afesootai mai le Ofisa a le Failautusi Aoao i le
imeli: [email protected], e fa’alauiloa ai lou suafa i le taimi e toe lolomia ai le Lamepa.
Seminare Faafaifeau i Kanana Fou:
*Dr. Moreli Niuatoa FF, Peresitene
*Fepuari Logoleo FF
*Palenapa Mataafa FF
*Luaao Leasiolagi FF
*Romeo I. Seiuli FF
*Sasa Satoa FS, Bursar
*Gatai Patu AKF, Librarian
(*ia fa’amaonia i le ‘Au Toeaina)
Ofisa Tutotonu i Kanana Fou:
Ofisa Tele:
Kautoa Moloti FS
Edward Semaia FS
Lancaster Allen AKF
Ofisa Aoaoga Kerisiano:
Setefano P. Lefale FS, Fa’atonu
Soosoo Tuiolemotu FS
Sega Ifopo FS
Vili Polikapo FS
Alama Solofa FS
Ierome Taii AKF
Lamepa:
Iese Faavaoga FS
A’oga Maualuga i Kanana Fou:
Uaea Satele FS
Bennett Muasau AKF
Pulega Fagaloa
Ierome Taii AKF (Pago Pago)
Pulega Itu’au
Tavita Mailoto FS (Maamaa)
Pulega Sua:
Ioane Peleti AKF (Fagaitua)
Simeona Ape AKF (Laulii)
Pulega Sa’ole:
Setefano P. Lefale FS (Auasi)
Vili Polikapo FS (Amouli)
Edward Semaia FS (Aunuu)
Siavao Iese AKF (Alofau)
Pulega Vaifanua:
Eteuati Toma FS (Onenoa)
Pulega Tualatai & Aitulagi:
Sega Ifopo FS (Vailoatai)
Uaea Satele FS (Vailoatai)
Daru Ulutu FS (Malaeloa)
Alama Solofa FS (Futiga)
Sinaka Ulutu AKF (Malaeloa)
Pulega Fofo & Alataua:
Roseti Faamausili FS (Nua Seetaga)
Soosoo Tuiolemotu FS (Poloa)
Tasele Tuigamala FS (Leone)
Iese Faavaoga FS (Leone)
Fetuao Mua AKF (Leone)
Bennett Muasau AKF (Amanave)
Pulega Tualauta & Leasina:
Kirifi Muao FS (Pavaiai)
Taafua Taafua FS (Iliili)
Pulega FaleTa’u:
Ioane Ioane AKF (Fitiuta)
Pulega Hawaii i Saute:
Take Sunia FS (Kanana Fou HI)
Pulega San Francisco:
Moegagogo Tamasese FS
Ketesemane V. Tagaloa FS (Sacramento)
Eliu Eseroma FS (Daly City)
Safue Ulufalelupe AKF (Sacramento)
Pulega Santa Clara:
Vai Malaulu FS (Tafatolu)
Pulega LA Saute:
Timothy Young FS (Kanana Fou)
Peniamina Sefo AKF (USC)
Pulega USO:
Ieremia Tyrell AKF (Tacoma)
Savali Talalemotu AKF (Seattle II)
Pulega Alaska i Matu:
Vaimoso Pasia FS (Lupe Faaolataga)
Stephen Taule’ale’a FS (Alaska I)
Pulega Alaska i Saute:
Thomas Foilefutu AKF (Feagaiga Fou)
Pulega Ausetalia:
Oto Tumanu FS (Alofisa o le Atua)
Lisi o ‘Aulotu Avanoa
O nisi ia o ’aulotu o le EFKAS o loo saili ni faifeau i le taimi na lolomi ai lenei Lamepa, e aogā ai lenei lisi:
• EFKAS Sunnyvale
• EFKAS Stockton
• EFKAS Leone
• EFKAS SCC
• EFKAS Fountain Valley
• EFKAS Ofu
• EFKAS Vailoatai
• EFKAS Nua & Seetaga
16
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA
FAAMAVAE ALOA’IA LE EKALESIA AOAO MA LE AU-PENISIONE MO LENEI FOI TAUSAGA
Faauuga Kanana Fou 2020