Upload
vantu
View
236
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
1
O’u uso pelē ona o le Alii,
I le suafa manumalo o lo
tatou Alii o Keriso Iesu e
tuuina atu ai le lima taumatau
o le mafutaga i le mamalu o le
Ekalesia Faapotopotoga
Kerisiano i Amerika Samoa,
Ou te tuuina atu le ‘lima
taumatau o le mafutaga’ i le
paia o le Ekalesia
Faapotopotoga Kerisiano i
Amerika Samoa’ ma ofoina
atu le faatalofa i le suafa o lo
tatou Alii Faaola o Iesu
Keriso. Se’i o tatou molimoli
faatasi lapalapa o malo ona o
le pule faa-soifua a le Tapa’au
i le lagi, ua faasopolia mai ai
le folauga a Lana Ekalesia,
lea ua aofaga potopoto i le
laumua a le United Samoan
Church (USC) e pei ona
atofaina e usuia ai lana Fono
Tele XXX 2014. Malo le
soifua ua maua ma le lagi e
mamā.
Ua filifilia e fai ma manatu autu o lenei Fono Tele le
fuaitau e faapea: “PE FAAPEFEA ONA PEPESE LE PESE
I LE ALII I LE NU’UESE?– HOW COULD WE SING THE
LORD’S SONG IN A FOREIGN LAND?” – Salamo 137:
4. O lagona ma saafiafiga i le taua o le faaauauina o lana
tapua’iga i nuuese; e aumau i nofoaga – le – masani - ae
faatuputeleina ai le agaga faatuatua ma le soifua tautua mo
le Atua ma lona finagalo. O le tauaofia o le Ekalesia i lenei
tausaga, e tulaga ese foi i lona tala faasolopito, auā o le
ulua’i taimi lenei ua usuia ai le Fono Tele a le Ekalesia i
fafo atu o lona laumua i Kanana Fou.
Le Ekalesia e, o le tatalo a le Laulaufono o le Fono Tele,
tu’u mai ia outou aao ma la outou lagolago, tatou te tausoa
faatasi ai le avega, e māmā ai le galuega, faatasi ma lo
tatou mautinoa, o le mafutaina ma ta’ita’iina e Lona Agaga
o tatou faamoemoega uma i lenei fonotaga, e manuia ai ma
i’u atu ai mea uma i le viiga o lo tatou Matai, o Lē e ana le
galuega!
Ia faamanuia tele le Alii i lau Fono Tele o lenei tausaga
2014!
O lo outou uso ia Iesu’
Faataape Lavata’i, FT
Ta’ita’ifono EFKAS 2012-2014
M A T A U P U I T O T O N U
Saunoaga mai le
Taitaifono
1
Upu mai le Faatonu &
Failautusi Aoao
2-3
Lauga 4-5
Umusa le Hall fou EFKAS
Kanana Fou, Hawaii
6
Sauniga Lotu e Tatala ai
le Fono Tele XXX
7
Youth Explosion 2014 7-8
Tala mai le Fono Tele XXX 9-10
Sauniga mo le Au
Faigaluega Penisione
11
Fonotaga CWM i Malaysia 12-14
Sauniga Tapunia aloaia
Fono Tele XXX
15
Faauuga o Faifeau Samoa 16-17
Tala mo Tamaiti 17
Tusitusiga mai le
Seminare i Kanana Fou
18-21
Tusitusiga Faale-Agaga 21-22
Matagaluega Night 23
Nai Motuga’afa 23
Ata o le Fono Tele XXX 24
LAMEPA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO I AMERIKA SAMOA
Tauaofia le Fono Tele XXX a le EFKAS 2014 i Carson Kalefonia
Iunaite Setete o Amerika, ia Iulai 24 - Aokuso 3, 2014
Saunoaga mai le Taitaifono
LOMIGA:
Iulai - Aokuso 2014
LOMIGA:
Iulai - Aokuso 2014
LOMIGA: IULAI – AOKUSO 2014
LOMIGA: IULAI – AOKUSO 2014
2
Upu mai le Faatonu
Ina ua ma’ea le Fono Tele a le Ekalesia na alo atu i ai ma lona faamoemoe i Carson i Amerika, ou te mautinoa o se mafutaga fiafia ma olioli ma le loto faafetai o fanau uma sa potopoto ai, auā ua mafuta faatasi ma fefaasoaa’i, o se vaaiga e faafiafia loto ma ou te talitonu foi ua maua e tagata se mafutaga e taumasuasua ana faamanuiaga ua faailoa mai e le tasi uso auauna i le isi uso auauna.
O le agaga lea i le faaaogāina o tagata e le Alii, o taleni ua tuufaatasia ai lagona, ma tatou maua ai le sootaga ma le Puna o le malosi uma lava, ma galulue ma le faamoemoe i le faailoa mai e le Alii le sini o le manuia ma le olaga valaauina. O vaaiga i le fetalai mai a le Alii i suiga lelei, ae maise foi lona faailoa mai o tali aogā i nisi fesili na tatou le manatu e fesili ai i ni isi mea aogā.
O le vaai a le Lamepa i lenei Fono Tele, o le vaaiga ma le talitonu i le Atua ina ia alofa ma tali mai i mana’oga o tagata ua tuuina atu, e le gata i lea a o se avanoa lelei lea e tatala ai faitotoa mo soo se tagata poo fea e faia ai ma potopoto ai lana tapuaiga, e lotolotoi faatasi le Atua ma ona tagata i soo se mea e mafuta ai i lona suafa, o le Alii na te faailoa mai mea silisili atoa ai ma fuafuaga ‘ese’ese e le mafai ona faitauina ona manuia mo o tatou tagata.
I le ta’ape mai a le Ekalesia, e ta’ito’atasi le tagata ma ana lu’itau i lana vaai ma lana faatinoga, e le gata foi i lea o le loto atuatuvale pe faapefea ona faatino galuega e pei ona faamaonia iugafono peitai, o le faamoemoe i le tula’i mai a le Laulau a le Fono Tele, e galulue ai ma le talitonu i le manumalo o Keriso Iesu e mafai ai mea uma i lona faatasi mai. O la tatou tatalo, o le tuuina atu lea i le Alii o tatou loto ma o tatou mana’o i le tatalo ina ia faatasi mai o Ia i mea o tatou manana’o i ai ma miti e ao ona faataunuuina.
Ua tusitusia nisi mafaufauga o le aufaigaluega i lenei lamepa o Iulai/Aukuso, atoa ai ma nisi tala tusia i le taimi o le Fono Tele mo lo outou silafia.
Soifua ia,
Livigisitone Nuusila Faatonu o le Lamepa
Mai le Failautusi Aoao
O le viiga ma le faamanu e faafo’i i le Atua soifua, auā o Lona auai ma le mafuta faatasi pea ma fuafuaga faivavale a le tagata, ua mafua ai ona a’e manuia feau aemaise le Fono Tele XXX a le Ekalesia Aoao e pei ona usuia i Carson, Kalefonia. O se faamoemoe sa fēmatea’i lona taunuuga pe tua ma ni ā ona o le eseese lava o lagona. Peita’i, atonu o faiga lililo ia a le Atua e le mailoa e le tagata, ia faaaoga le feeseesea’i o lagona faale-tagata e fanauina mai ai se maopoopoga e manino ai le tasi o le ekalesia, auā e to’atasi lava le Atua IA.
Taape fiafia le aoao o le Ekalesia i le paia o le Laulaufono, Komiti Tumau ma Mafutaga Tu-maoti, le mamalu i le ‘au usufono, ae tainane malo faaaloalogia ma le to’atele o le ekalesia sa mafai ona susu atu ma molimauina tauālumaga uma o le Fono Tele XXX 2014 e pei ona feagai ai. E faamoemoe ua faamalieina o outou finagalo i se tapenaga faatauvaa na taumafai i ai lana Afioga i le Ta’ita’ifono ma le paia i le Laulauafono o le Fono Tele, ina ia solosolo lelei le gasologa o le tauaofiaga a le ekalesia, ona o lea sa tatou motu ese ma le taula. Ae afai fo’i sa i ai ni faaletonu ma so matou faatamala ae sa le māua i la matou vaai ma le iloa, ia malu aveifale lo outou finagalo, e poto lava le tautai ae le atoa atu i lona sa.
Tele mea fou sa vaaia i lea Fono Tele. Peita’i, o le mea aupitosili ona fia molimau ai i lenei tusitusiga, o le matagofie o le ola mafuta o le ekalesia aoao. O se ulua’i Fono Tele lenei, sa mafai ona tausasami faatasi uma usufono ma talatalanoa ma mafuta faatasi, ua le toe ta’ua o se Pulega poo se Matagaluega, a ua tasi tagata uma o fanau a le Atua a’o totino o le EFKAS. O le lagona lena sa faaalia fo’i i taimi sa usuia ai le Fono Tele, o tapua’iga ma po fiafia, se’ia oo ina faavae atu ma le matagaluega a Kalefonia i Saute. E le o se viiga la o se tagata poo le ekalesia aoao, a o le viiga o le Atua Tolu Tasi Paia.
E toe fia faaleoina pea le agaga faafetai tele i le paia o le Matagaluega a Kalefonia i Saute, i lau afioga i le Ta’ita’ifono Faiai ma tamā o le Matagaluega, le paia i susuga i Faafeagaiga ma faletua, faapea le mamalu o le Matagaluega i ona tulaga faalupeina. Ua silasila le Ekalesia Aoao i lou fai ekalesia lelei. Ua matou
3
matamata fo’i i lou titi faitama ma le lima mafola i mea uma sa outou saunia, auā le usugafono a le Ekalesia e pei ona i ai.
Se o le mea moni, ua manusina le soā lo outou faaaloalo ma le aga faatupu i la tatou mafutaga. Ua fata luga ua fata lalo, lau faaaloalo ua matuā meā, ua ‘afu ai ita le tufanua, se ua le ‘ole lava lea. Faafetai i lo outou agaga sa ‘afa e tasi e opogi la tatou faamoemoe, a lea ua tini pa’ō le uto, e pei o upu i faiva o vai, ua tau le ‘ai o le tapalega ma ua togi pa tau i le ave i le i’u manuia o lenei Fono Tele, talu la outou galuega fesoasoani sa fitaituga ai i le tapenaga tele i le itu i fafo o le faamoemoe.
E faapena fo’i le faafetai tele i le paia maualuga i aulotu ta’itasi sa gafa ma le taliina o fonotaga faa-Komiti Tumau ma Mafutaga Tu-maoti, aemaise lava le susuga i le faifeau ia Tialavea ma le aulotu a le USC mo le faaavanoaina o le malumalu tapua’i ma solivale ai le fanua ma maota o le galuega, aua le tele o fuafuaga na feagai ai ma le Fono Tele.
Faafetai faapitoa mo Komiti eseese sa galulue mo le faatinoina o le tele o galuega i le taimi o le Fono.
I. TRANSPORTATION COMMITTEE: 1. Ropine Agapay - Ta’ita’i Komiti 2. Fatu Olomanu 9. Merita Pulemagafa 3. Brian Alofaituli AKF 10. Sapele Matagi Jr. 4. Talamailevai Leifi 11. Viliamu Viliamu 5. Jack O’Brian 12. Sarai Tavai 6. Faai’uga Viliamu 13. Manutafea Fano 7. To Fua 14. Jenny Tialavea 8. Fanoga AhSam II. SECURITY SERVICES:
1. Bert Mailo FS 2. Lemi Mailo 3. Kolose Fruean FS 4. Mika Ulugalu 5. Tumanuvao Faiai
III. COOKING & HOSPITALITY COMMITTEES: IV. IT & AVA CEREMONY COMMITTEES: V. BANQUET PLANNING COMMITTEE
(United Samoan Church)
O le tatalo a le Ekalesia, ia tau masuasua faamanuiaga a le Atua i pa o outou maota ma ia toulu faaua manuia i o outou aiga, e tautua tuāvae ai i le Atua ma lona finagalo. O mea ua faagaogao ona o lo outou alofa i le Ekalesia Aoao ma lana Fono Tele, ia toe tapu’e faalaau ola e le Matai i le soifua manuia o le Matagaluega.
NISI O FAASILASILAGA MO LE EKALESIA AOAO:
1. Talu ai o loo tupu pea i tausaga uma pe a faamaopoopo taulaga a le ekalesia aoao, le faaletonu o siaki mai aulotu e toe faafo’i mai e le Faletupe, ua manatu ai le Laulaufono e ala atu i le ofisa o le Tupe, o le a lē toe taliaina ni siaki mai aulotu mo latou taulaga. E fautua ma faamolemole atu ia faaliliu siaki i cashier’s checks poo se money order, ina ia faa-faigofie ma vave ai ona faia deposits e aunoa ma se sala i accounts a le ekalesia.
2. AVANOA MO LE POLOKALAMA O LE “TIM” (Training in Mission) e faatupeina e le CWM (FGFL): O loo i ai le avanoa mo tupulaga (18 - 30 tausaga) e fia auai i ni a’oa’oga mo le galuega tala’i a le Alii e faia lea i Taiwan mo le 5 masina ma le isi 5 masina i Niu Sila ma Kiripati. O le aso 30 o Setema o le tausaga nei e faagata ai tusi talosaga mo lea polokalama lelei. A fia malamalama atili, faamolemole ia faa-fesoota’i atu i le ofisa tutotonu mo nisi o fesili.
3. O tusi o le a faaaogaina mo le Suega a A’oa’o Fesoasoani i lenei tausaga 2014; o le tusi o IAKOPO ma le tusi FAAVAE FAALEAGAGA a le Ekalesia.
4. O tusi e tapenapena ai mo le Suega Ulufale i Seminare Faa-Faifeau i Kanana Fou 2015; o le tusi o KENESE (Feagaiga Tuai) ma le Evagelia a IOANE (Feagaiga Fou).
5. FONOTAGA A KOMITI TUMAU IA IANUARI 2015:
Ianuari 13-16, 2015; E talosaga atu ma le loto maulalo i laulaufono a Komiti Tumau uma ia faafesoota’i mai le ofisa o le Failautusi Aoao ae le’i oo i le aso 15 o le masina o Oketopa pe faataunuuina a outou fonotaga pe leai. A siliga loa ma lea aso ae le’i fesoota’i mai se sui o le Laulau a le Komiti, ona matou manatu lea ma fesootai foi i le ekalesia aoao o le a le faataunuuina se fonotaga a lea Komiti.
4
O le Lauga Saunia e Emau Petaia FS
Tusi Faitau: Kenese 32: 22-31
Matua: f.26b....“Tuu mai ia o a’u a ou alu, aua ua ao.
A ua tali atu ia, “Ou te le tuuina atu lava oe seia e
faamanuia mai ia te a’u.”
Manatu Autu: “Ia iloa ola tauivi, aua e finau le
Atua.”
Ua a’oa’o mai le Tusi Paia ia matata’u ma ava i le
Atua, o le na faia mea uma lava i le lagi ma le
lalolagi. E afio le Alii i lona nofoalii. O ai se na te
faatusaina lona mamalu? A e ui a i lea, e fouvale lava
le tagata i le Alii. Manatua le tala i le fausia o le ‘olo
o Papelu, ua sosopo le poto faale-tagata. Manatua le
fia malosi o Nepukanesa ma lona malo tele, na
olopalaina ma faaumatia. O Iona ma lona le
faamaoni, na sola a e na folo olaina e le i’a tele, na
nofo i le manava o le i’a se ia salamo ma faato’ese. O
Iopu, na le’i faavaivai e finau i lona talitonu i le Atua,
a e na to’a malie lana finauga ina ua agi malu mai le
savili, ua o’o ina piilima ma faalologo.
Ua faamalosi loto mai le fai Salamo. Aua ne’i o tatou
faavaivai e finau ma tauivi aua e i ai le Atua.“Le Alii
e, ...Ou te alu ea i fea ai lou Agaga? Ou te sola ifea ai
ou luma? Afai ou te alu a’e i le lagi, o i ai lava oe;
afai ou te fofola so’u moega i seoli, faauta, o i ai lava
oe. Afai e faia mo a’u apaau o le taeao, ma ou nofo i
le tulu’iga o le sami; e ta’ita’i mai ia te a’u i lea lava
mea o lou aao, e taofi mai foi ia te a’u lou aao
taumatau.”
A tatou faitau manino i le tala Ia Iakopo ma lana
tauiviga ma le Atua, lea na manumalo ai. E faate’ia le
loto ma le mafaufau, i le uiga ese o lenei tala, e pei
ona tusia i le Feagaiga Tuai. O le mea lea, se’i
faatulaga ni fesili e taitaiina ai ni manatu ma
mafaufauga.
Fesili 1: Aisea na pogisa ai le iloa e Iakopo? E tele
finauga na manumalo ai Iakopo. Sa na faatau le
faamanuiaga o le tofi ulumatua i le ‘ai e tasi, ma ‘ave
faagaoi faamanuiaga mai lona uso o Esau. Na ufiufi
lona tino i le ie mamoe ina ia faasese i lona tama-
tauaso. Sa pelogia foi le tama o lona to’alua a o nofo
tautua ma faatalitali. E leai se aiaiga po’o se tuutuuga
na faia. E le’i poloa’i le Atua i se taui. A e na ona
faa’upu lava e Iakopo ma faatusatusa, fai mai, “Le
Alii e, afai e te faia lena ma lenei, ona faapea foi lea
ona ou faia lea ma lea.” O lona uiga, e lelei tele
Iakopo i le tuu faafeagai o faatinoga se lua, a e le o se
tagata na a’oa’oina ia iloa taalo i se pi’iga.
E ui ina ua i ai le poto masani i le finau, a e sa pogisa
lava Iakopo ua na le iloa po o le a le mea a fai. O loo
loma le mana’o a lona uso (Esau). Na te fasiotia o ia.
O ona tafatafa ma lona siosiomaga, ua na o lona lava
‘au aiga, a e maise le tamaoaiga tele sa na maua i lona
sogasoga e saili manuia.
Mo Iakopo, e foliga e leai se aoga o na mea uma. I le
taaligoligoa o le po, e peisea’i o le Atua (po’o sana
agelu), o lea ua faamalosi mai a’u ina ia ou tauivi ma
finau. Ua leai se isi mea ou te sola i ai. Afai o le a ou
le tauivi ma finau, o lona uiga, o le a matua faaumatia
lava a’u.
Fesili 2: O le a le uiga o lenei tauiviga ma finau i le
Atua? Aisea e mafua ai ona ou tauivi? O le tali ua
maua, “Ou te le tuuina atu… oe seia e faamanuia mai
ia te a’u.” O lona uiga, o se mana’oga e faia i le
talitonuga o loo i le Atua le manuia - e manuia le
tagata pe a fai e tauivi ma finau.
E alofa le Atua, na te le tuulafoa’iina le tagata
taumafai. Ua tusia e Luka 18 le faataoto a Iesu e uiga
i le fafine ua oti lana tane, a e tau ane i le faamasino e
le mata’u i le Atua. O le fa’ai’uga na maua, e auga
mea e lua i le agaga e tasi. E ao ina tatalo pea, aua le
faavaivai. E le o le toe maua o tupe o le faamoemoe
sili lea o le ola; a e o le tatalo faatauanau e maua ai
mea sili ma mea lelei mo le tagata vaivai ma le
faatauvaa. O lona uiga, ia tulimata’i pea i luma, e ui
ina tautevateva ma pa’u so’o. O nisi o taimi, ua
manatu le tagata o puapuaga ma mea faigata e tutupu
mai e pogai mai le Atua.
5
Ua talitonu le tusitala o le Kenese, o le Atua (Agaga)
na pa’i i le fa’iga o le suilapalapa o Iakopo. E peisea’i
ua faailoa ia Iakopo o loo ia te ia le malosi e faaauau
ai le tauiviga; o loo ia te ia taleni ma meaalofa e
manumalo ai i le finauga. Ua tauau ina faavaivai
Iakopo, peitai, o loo finau pea mo se manuia i le
lumana’i.
Ia faamalosi ma finau! E ui ina le’i maua se tali
mautinoa. Aua e le’i ta’ua lava le igoa o le na tauivi
ma Iakopo, e le’i iloa foi le pogai o le tauiviga i lea
po. A e sili ona le logo lelei, e le’i ta’ua lava le mea
ua tupu. Aisea ua filifilia ai a’u (Iakopo)? Aisea i
lenei taimi o le po? Aisea ua faia ai i lenei auala, a e
le o se isi faiga? Ua oo ina malama le taeao, ua le’i
maua lava e Iakopo se faaaliga mautinoa mai le Atua,
a e na o lana masalosaloga, e leai lava se tasi - o le
Atua lenei ua mafuta mai. O lona uiga, ia onosai ma
faamalosi e ola, aua e i ai suiga e ona tutupu mai. O
Iakopo le taufaasese, ua suia nei lona igoa ia Isaraelu,
ua faauigaina, “ua finau o ia i le Atua,” po’o le
“Atua e finau.”
Ua lelei foi lea - a e i ai feteena’iga, e le’i mautinoa le
finagalo o le Atua; e feeteena’i, aua e le o le
talitonuga lea o Iakopo ina ia faaigoa o ia, “o le ua
nofo filemu i le Atua.” ua faamoemoe Iakopo e
faalelei i lona uso o Esau, ma puipui i lona ‘au aiga.
Ua oo ina suia o ia. Ua faaauau le ola, ua talitonu i le
Atua, o le Atua na te le tuuna o ia i mea faigata ma
puapuaga.
Fesili 3: Aisea e tauivi ai ma finau ma le Atua? O
le fesili e le na o Iakopo, a e o le fesili o loo lotolotoi
ai le feau faale-talalelei mo oe ma a’u a o tatou i ai i
le lalolagi e tumu i lu’itau eseese o le olaga. Ua tatou
faitau i le tala ia Iakopo o le Feagaiga Tuai ma lana
tauiviga ma lona Atua. A e se’i o tatou mafaufau ifo
nei ta’ito’atasi, o oe ma a’u o le faatusa o le “Iakopo
o le Feagaiga Fou ma o tatou foi aso.”
O oe o le tiakono, o le a’oa’o, o le faletua, o le tagata
lotu, ma le faifeau. Sa tatou faimalaga mai e tofu le
tagata ma lana tauiviga i faigata ma manatu eseese o
le olaga. Peitai, e i ai lou lava taimi, e te faafesaga’i ai
ma lu’itau, ma fesoua’ina ai ou manatu ma ou lagona.
Po o le a tonu le mea e ao ina ou faia? Ioe, ua pa’i atu
le Agaga i le fa’iga o lou suilapalapa - o le faailoga o
lou malosi. A ua e le iloa po’o ai. A e faafetai, pe a
fai o e iloa lou valaauina e te finau ma tauivi mo le
Atua! Afai ua e iloa, e ao ina e faapea atu, “Agaga
Paia e, … ou te tuuina atu… oe seia e faamanuia mai
ia te a’u.” A e afai e te le o tauivi ma finau, o lona
uiga, e ma’imau le tofi ua valaauina ai oe mo le Atua,
aua e leai se faamanuiaga o maua mai ai.
Silasila foi i le faataitaiga sili o le soifua tauivi ma
finau mo le Atua - na soifua mai Iesu e pei o o oe ma
a’u. na inosia ma tuulafoaiina, a e sa onosai pea ma
faatino le finagalo o lona Tama. Fai mai, o lana
masani e alu i le nofoaga tuufua e tatalo ai i lona
Tama. O lana toe mafutaga, lea na ia faapea ane ai, a
e ui lava i lea, e le faia lo’u loto, a o lou finagalo,” o
le i’uga ua manumalo Keriso i le tauiviga ma le alii o
Satani. O taleni ma meaalofa o le agamalu, usiusita’i,
faamalosi, onosa’i, a e maise le alofa (etc.) - o isi ia
a’upega malolosi na tau ai le taua ma le alii o le
lalolagi. Na maliu Keriso i le satauro, a e na toetu mai
ma le oti ma le tuugamau. Ua afio i le lagi e fai ma
Fautua i le Tama, ina ia faamagaloina a tatou agasala.
Manatua lenei mea, ia e tauivi pea ma finafinau i le
tatalo faatauanau, se ia o’o ina faamanuia mai lou
Atua ia te oe. Ona o Iesu Keriso lo tatou Alii…
AMENE.
Imagine all the
people living life
in peace. -John Lennon
6
Umusa le Hall “Mo OE” EFKAS
Kanana Fou Hawaii
O le aso Toanai Iuni 28, 2014 sa fai ai le sauniga e tatalaina ai le Hall ua faaigoaina o le “MO OE” a le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Amerika Samoa i Kunia, Hawaii. O le ekalesia “Kanana Fou, Hawaii” o loo galulue ai le susuga i le Faifeau Toeaina ia Falelua ma le faletua ia Ieta Lafitaga. O le taitaifono o le susuga ia Aomalo Pasi Iafeta, failautusi le susuga ia Saifoloi Saifoloi, tiakono taitai le susuga ia Sitala Tauai. Sa amata le faamoemoe i le malu taeao sa saunia e le ekalesia. Ona sosoo ai lea ma le sauniga e tatala aloaia ai le Hall “Mo Oe”. Sa amata i le solo a le ekalesia, ma e le uma le faagaeetia o le loto i le vaai atu i lau fofoga fiafia o totino o le ekalesia ina ua mae’a lenei galuega faigata. O le susuga i le Toeaina ia Mila Sapolu mai le ekalesia Hakimo, Hawaii sa taitaia le sauniga. O le ripine sa tuuina atu le avanoa i le susuga ia Charles Buck (UCC) e na te ootiina, aua le tatala aloaia o le maota o le ekalesia. “O le lalolagi ma mea o tumu ai o a le Alii ia…o le atulaulau ma e o nonofo ai….” o upu amata ia na faaleoina e le susuga i le Toeaina ia Mila Sapolu i le sauniga amata i fafo a o lei ootiina le ripine e tatala aloaia ai le Hall “MO OE”. Ina ua maea le tatalo ona saunoa lea o le susuga i le Toeaina ia Falelua Aiono Lafitaga e faafetaia ma faailoa le susuga i le faifeau ia Charles Buck o ia lea o le a ootiina le ripine, na faafetai le Toeaina mo le lagolagoina o le faamoemoe. Ina ua maea ona ootiina le ripine ona ulufale lea o le matagaluega i Hawaii aemaise le mamalu o le au valaaulia mo le sauniga amata. Sa taitai le Toeaina ia Mila Sapolu. O le susuga i le tamā matua ia Taito Epenesa na fai ma sui o le ekalesia e faafeiloai ma saunoa e tusa ai o le aso. Ona tulai lea o le susuga I le Toeaina ia Falelua Lafitaga e fai le tala otooto o le galuega. O uluai upu lava a le Toeaina, “E le mafai ona galo nai tamā ma nai tinā ua le mafai ona aulia mai lenei aso fiafia, le tinā ia Sinaualo Savusa, le tamā ia Afamasaga Vaaimamao, le tamā ia Tupuola Eseti ma le tamā ia Kaupoe Kaupoe. O le tala i le tau o le galuega i lona aofaiga e 1.7 miliona tala. O le hall e aofia ai ma le (stage), o potu ma ofisa (conference room) ma le umukuka
(kitchen). Ina ua uma le saunoaga a le Toeaina ona tuuina foi lea o le avanoa i le faifeau ia Charles Buck mo lana saunoaga e tusa ai o le galuega. Ina ua mae’a le sauniga ona faia lea o le taumafataga tele ma molimoli mai alofaaga o le ekalesia i le au faigaluega ma le mamalu o le au valaaulia. Faafetai galulue, faamalo tauivi mo le Atua ma lana galuega. E le’i faigofie le tauasa mai o le ekalesia i Kanana Fou e faatino lenei faamoemoe. A o itu aso faapenei, e manatua ai lava le saunoaga a le Alii i ona soo, ina ua fetalai le Alii e tapena ma o le a tuuina atu mo le galuega “Ou te ia te outou i aso uma lava e oo i le gataaga”. Fai mai upu a le fai Salamo, “Lou Agaga e, Ia e faamanu atu I le Alii. O mea uma foi o i totonu ia te a’u ia faamanu i lona suafa paia. Lo’u Agaga e, ia e faamanu atu i le Alii, aua foi nei galo se mea e tasi o ana mea alofa.”
7
Sauniga Lotu e
Tatala ai le Fono Tele XXX
Manatu Autu o lenei faamoemoe – Salamo 137:4Pe
faapefea ona matou pepese i le Alii i nuu ese?
O le Aso Sa Iulai 27, 2014 na lolotu faatasi ai le
Ekalesia i le malumalu o le United Samoan Church i
Carson, Kalefonia Amerika. O le Ekalesia ua o mai
faatasi e avatu le viiga i le Atua aua ua ia faia mea
tetele mo lana fanau. O le leo o loo alagaina i viiga
ma pesega ma talotaloga ona o le Alii ua faatasia lana
fanau mai itu e fia o le lalolagi, o le alaga i le Alii le
Leoleo mamoe sili o lē o loo leoleo le ulufafo ma le
ulufale o lana fanau i luga o ala o le ea, I luga o ala
tetele ma ala tele vavave, lenei ua avatu ai viiga i le
Atua e toatasi, le Atua o le Tama ma le Alo ma le
Agaga Sa.
O le autu o lenei Fono Tele a le Ekalesia, o le leo o
le viiga ma le faafetai ona ua faatasi fanau a le Atua, i
lana Fono Tele i Amerika nei i le pese fou, o le leo e
pei ona alalaga ai Isaraelu i auvai o Papelonia ma
ta’uta’u le alofa o le Atua e ui ina inosia i latou ma
taufaifai nuu ese i taimi o le pologa, peitai e le galo le
ta’uta’u atu o le alofa o le Atua, o ia o le laveai i
ituaso o le puapuaga.
E faapea le agaga o le pese a le Ekalesia, o le alaga
fiafia lea ma le manatua o le Atua o le na faaolaina
mai lana Ekalesia, i lenei fonotaga faale Ekalesia i
lenei tolu sefulu tausaga, e pei ona viia e Isaraelu le
Atua i nuu ese e faapena ona pepese faatasi le
Ekalesia i le Atua i lenei laufanua o Amerika ma le
agaga vivii atu ia te Ia.
I le tauaofiaga o lenei Fono Tele e laugatasia le
agaga o talotaloga, i tapuaiga, i le faatautaiga o le
Fono Tele, i fonotaga a Komiti ma tinā, i le
tuufaatasia o fo’ai faapea le alalaga fiafia a tupulaga i
pesega ma faafiafiaga, faapea le a’ai ma faasoa faatasi
ai le fanau a le Atua i mea lelei na taumamafa ai i le
maau ma le milomilosia o le Matagaluega a Amerika,
o le agaga lea o viiga sa faailoa atu lea e le Ekalesia i
le Atua i lona alofa ma lona agalelei tele mai.
E faapea le agaga o le lauga a le Toeaina o Utumo’o
V. Ale F.T. sa Taitaia le Sauniga, ia viia le Alii, ia
ta’uta’u atu lona alofa ma lona faamaoni, i taimi o le
tamaoaiga ma le mativa, i le sauaga ma le puapuaga,
ia viia le Alii e le aunoa.
O viiga sa Taitaia lea e le Aufaipese Pulega LA
Saute, o ē ua maliliu sa fofogaina lea e le Failautusi
Aoao a le Ekalesia Reupena O Alo. F.S. O le
talosaga sa saunia e Nofoaga Onesemo F.S. O le foai
sa aoina lea e Tiakono, o le Lauga sa saunia lea e le
Taitai, ona toe faamanatu lea o le Tautinoga Faa-
Aposetolo ma faaiu ai lea o le sauniga ma le loto
faafetai.
Na mae’a le sauniga ona faia lea o le Toonai sa
saunia e le Matagaluega mai Amerika faapea le
mamalu o le Pulega a LA i Saute. Na saunoa foi le
Failautusi Aoao e faafetai i le agalelei, faafetai auā
ua a’ai ma feinu Susuga i Toeaina ma le mamalu o le
Fono Tele ona o lou aao mafola ua maualuga ai lenei
aso, o la matou tatalo ia faatumu atu e le Atua lona
tamaoaiga i luga o le Matagaluega ma le Ekalesia ma
ona tagata tapuai.
YOUTH EXPLOSION 2014
O le afiafi o le Aso Sa Iulai 27 sa faia ai le Youth
Explosion, o le galuega tele sa galulue ai le Ofisa o
Tupulaga i faafiafiaga mai i Matagaluega taitasi i
Amerika e manatua ai le 50 tausaga o le amataga o le
tulai mai o le Ekalesia i Amerika Samoa i Amerika
ma lona faavaeina. Na saunoa le Afioga a le
Taitaifono e faafetaia le Alii ina ua faia mea silisili
mo lana fanau ae maise foi le failautusi a le CWM
faapea le sui mai Siamani sa faafofoga i ai le Ekalesia
i le laugaina o le Upu i le pese fou. Na faapea ona
silasila le ekalesia ma le paia o le au usufono i lena po
i faafiafiaga ma pesepesega atoa ai ma le fofoga o le
po e le Failautusi aoao faapea foi le Faatonu ia
Orekene ma lona ofisa, faapea le Susuga i faifeau ia
Samuelu Tialavea ma Fiatupu Tavai. O se vaaiga
matagofie na molimauina i lea afiafi, ona o le lau
fofoga fiafia o fanau mai mafutaga autalavou eseese o
Amerika, ua o mai faatasi e pepese, ma sisiva e
faaalia lo latou agaga fiafia tele ona o se tasi lenei o
mafutaga e uiga ese i le tala faasolopito o le ekalesia.
O le felanulanua’i o toniga eseese, o lau fofoga fiafia
ma le tausa’afia a fanau ma tupulaga talavou, faatasi
ai ma a latou taga ma pese na faaalia ai le agaga fiafia
o le ekalesia, e pei ona latou molimauina ai le
8
maopoopo ma le tautiga o mafutaga ta’itasi i le
tapenaina ma le saunia lelei o faaevagelia, o pese ma
siva aua le faamoemoe a tupulaga talavou mo lana
Fono Tele XXX i Carson, Kalefonia. O le agaga
faafetai e lē uma i mafutaga ta’itasi ma i latou uma sa
auai i lea faamoemoe, ona o se tasi lenei o
porokalama fa’aauau a le Ofisa o Aoaoga Kerisiano o
lo’o taumafai pea e u’una’ia ai le misiona ma le agaga
ina ia mafai e fanau ma tupulaga talavou ona tala’i
atu le tala lelei ia Iesu Keriso, e pei ona i ai i le
manulauti a tupulaga talavou, “Ola mo Keriso.”Ia
faamanuia tele le Atua i fanau ma tupulaga lalovaoa a
le ekalesia, ia maua pea le ola ma le malosi mai le
Atua e fa’aauau ai lana galuega.
EFKAS FONO TELE XXX Carson, California 2014
9
NAI TALA OTOOTO O LE FONO TELE XXX
EFKAS na usuia i Carson Kalefonia Iulai 27 – Aukuso 3, 2014
1 LAULAUFONO FONO TELE 2014-2016 Leatulagi T. Faalevao FT, TA’ITA’IFONO Eveni Mamoe Jr. FT, SUI-TA’ITA’IFONO Reupena O. Alo FS, FAILAUTUSI AOAO Fiasili Puni. E. Haleck FTK, TEUTUPE
2 OFISA - KOMITI AU TOEAINA
Mila Sapolu FT, TA’ITA’I KOMITI Leatulagi T. Faalevao FT, FAILAUTUSI
I. SEMINARE FAA-FAIFEAU I KANANA FOU Dr. Moreli Niuatoa, PERESETENE Dr. Amaama Tofaeono, SUI-PERESETENE
II. FAIFEAU O LE FALEMA’I (LBJ) Matai’au Apineru FS, LBJ Chaplain)
III. FAIFEAU FALE-PUIPUI (TCF) Tauaveave Taamu FS, TCF Chaplain
IV. KOMITI FAAFOE (Board of Regent KFTS) Mila Sapolu FT, Ta’ita’ifono KAT Leatulagi Faalevao FT, Failautusi KAT Faaeteete Saifoloi FT, Sui KAT Pesaleli Poufa FT, Sui KAT Iasepi Ulu FS, Sui o Faifeau Tafailematagi Muasau FS, Sui o Faifeau Talo Ah Sue FTK, Sui o Tina Afoa Moega Lutu TK, Sui o Tiakono Iakopo Seumalo FS, Ta’ita’i Komiti Aoga Orekene Taofi FS, Faatonu OAK Dr. Moreli Niuatoa FS, Peresetene KFTS Fiasili Puni E. Haleck FTK, Teutupe EFKAS Reupena O. Alo FS, Failautusi Aoao EFKAS
3 OFISA - KOMITI O TUPE
Savali Talavou Ale TK, TA’ITA’I KOMITI Malemo Tausaga TK, SUI-TA’ITA’I KOMITI Leilua Mase Akapo AF, FAILAUTUSI
4. OFISA - KOMITI O FEAU ESEESE Lualemana Faoa TK, TA’ITA’I KOMITI Soliai Tuipine TK, SUI-TA’ITA’I KOMITI Sonny Thompson TK, FAILAUTUSI 5. OFISA - KOMITI FAAMISIONARE Faletoi Uso FS, TA’ITA’I KOMITI Salesa Faalau FS, SUI-TA’ITA’I KOMITI Dr. Leanavaotaua S. Sevaaetasi FS, FAILAUTUSI 6. OFISA - KOMITI O A’OGA Iakopo Seumalo FS, TA’ITA’I KOMITI Fiu John Saelua TK, SUI-TA’ITA’I KOMITI Dr. Tony Hollister FS, FAILAUTUSI
KOMITI FAAFOE - KFHS Iakopo Seumalo FS, Ta’ita’i Komiti Aoga John Fiu Saelua TK, Sui-Ta’ita’i Komiti Dr. Tony Hollister FS, Failautusi a le Komiti Leatulagi T. Faalevao FT, Sui Laulaufono EFKAS Reupena O. Alo FS, Sui Laulaufono EFKAS Orekene Taofi FS, Faatonu OAK Sinaitaaga G. Tufele FTK, Pulea’oga KFHS Samasoni Asaeli AF, Sui Ofisa o Aoga (DOE) Lavagia Levaula FTK, Sui o Tina Talo Lemapu Talo TK, Sui o Tiakono Sualauvi Su’a AF, Sui o A’oa’o Fesoasoani Iasepi Ulu FS, Sui Fesoasoani (Tutotonu) Semo Tapaleao FS, Sui Fesoasoani (Sisifo) FAATONU A’OGA KERISIANO MATAGALUEGA Tautua Fuiava FS, Mtg. Manu’a [AVANOA], Mtg. Hawaii Peniamina Taito FS, Mtg. Kalefonia i Saute Eliu Eseroma FS, Mtg. Kalefonia i Matu Manuele Mata’utia AKF, Mtg. Amerika Matu i Sisifo Ioane Ioane AKF, Mtg. Niu Sila & Ausetalia
7. OFISA - KOMITI O ATINA’E Letoga P. Manase TK, TA’ITA’I KOMITI Tafu Afusia FS, SUI-TA’ITA’I KOMITI Leala P. Elisara TK, FAILAUTUSI 8. OFISA - MAFUTAGA AOAO A TINA Foua Fanolua FFT, TA’ITA’IFONO Merina Siamu FFT, SUI-TA’ITA’IFONO Fuamoa F. Tagaloa FFS, FAILAUTUSI Fiasili Puni E. Haleck FTK, TEUTUPE 9. OFISA - MAFUTAGA AOAO TUPULAGA Mafutaga Soonafai TK, TA’ITA’IFONO Apisaloma Toleafoa AKF, SUI-TA’ITA’I Peteru K. Gago-Lam Yuen, FAILAUTUSI Menorah Sopoaga, TEUTUPE 10. OFISA - MAFUTAGA ‘AU LEOLEO Tautalatasi Fanolua FT, PERESETENE Mafutaga Faaleaoga FT, FAILAUTUSI Vilirupu Mauigoa FS, TEUTUPE 11. OFISA - MAFUTAGA ‘AU TAUMAFAI Pesaleli Poufa FT, PERESETENE Iupeli Sosoli FS, FAILAUTUSI Johnny Fano FS, TEUTUPE 12. FAILAUTUSI O MATAGALUEGA (9)
Manu’a - Faavae Faata’ita’i FS Sasa’e - Isaako Mata’utia FS Tutotonu - Dr. Elia Taase FS Sisifo - Faletoi Uso FS Hawaii - Kalasa M. Afuola FS
10
Kalefonia i Matu - Salesa Faalau FS Kalefonia i Saute - Samuelu Tialavea FS Niu Sila / Ausetalia - Savali Ioane FS Amerika Matu i Sisifo - Niutunu Faiupu FS
13. GALUEGA FAAMISIONARE A LE EFKAS (9): Ft. Sill/Lawton OK - Tautu Porotesano FS Ft. Campbell, KY - Tamata’ū Togotogo FS
Ft. Bragg-Fayetteville, NC- Manaomia Tauanuu FS Ft. Bliss-El Peso, TX - Fautua Lago FS Ft. Knox, KY - Faleū Fatu FS
Ft. Polk, LO (New) - Iese Opetaia FS FT. Riley, KS (New) - Emosi Liaina FS Hilo, Hawaii - Take Sunia FS Reno, Nevada (New) - Ula Aiono FS
14. TALA O FAIGA TAULAGA
TAULAGA TELE TAULAGA ‘AU TAUMAFAI (2013-$1,178,405.65) (2013 - $106,555.24) (2014- $1,286,327.96) (2014 - $107,143.60) Faasiliga: $107,922.31 Faasiliga: $588.36
TAULAGA TALALELEI TAULAGA ‘AU LEOLEO (2013 - $269,213.98) (2013 - $107,214.86) (2014 - $259,338.00) (2014 - $105,037.65) Faaitiitia ; $9,875.98 Faaitiitia; $2,177.21
TAULAGA SEMINARE MATAGALUEGA NITE (2013 - $87,273.00) (2013- $135,160.00) (2014 - $85,275.26 ) (2014- $159,860.00)
Faaitiitia: $1, 997.74 Faasiliga $24,700.00
15. TUPE TOTOE MAI TFT 2012-2014:
TFT 2012 – 2013; $273,320.80 TFT 2013 – 2014; $222,685.19
AOFAIGA $496,006.01 16. MAU
(A) Pasia le $50,000.00 e tufatufa mo ekalesia na afaina i le tsunami 2009.
(E) Faamalosia lava le penisione i le 70 tausaga. (I) Suiga o le nofoaga mo le fono tele o loo taoto i le faavae. (O) Pasia siitaga mo totogi o le au faigaluega ofisa tutotonu (U) Talia fautuaga mo amio a fanau i le aoga maualuga a le
ekalesia (F) Talia fautuaga mo laei o le au faigaluega faifeau ma
faletua (G) Talia nisi o aulotu fou ua ofi mai e avea ma totino o le
EFKAS: (1) EFKAS PAPAKURA, Pulega Aukilani - Alosio Mikaele FS (2) ALOFISA O LE ATUA, Pulega Sydney - Nofoaga Onesemo FS
(L) Ua talia ma faamaonia nei le faitauga o le taimi e penisione ma malolo ai le Faigaluega mai le galuega Tausi
aulotu. O le tausaga Penisione e faasino i le 12 masina e amata faitau mai ia Ianuari e oo atu ia Tesema o le tausaga o le Fono Tele. O lona uiga, e tatau ona penisione uma tagata i luma ma tua atu o le masina o le Fono Tele i le tausaga e usuia ai le Fono Tele. Ia silafia fo’i, KAT:10-58, o loo faai’ugafono ai le taimi e faamavae ai le faifeau penisione ma lana aulotu, ia le silia ma le Aso Sa o le Talalelei i le masina o Setema. (M) O se tasi o tala fiafia na faailoa mai i le ripoti a le Komiti o Aoga ma faamaonia e le finagalo o le Fono Tele XXX, ua toe aloāia nei lau Aoga Maualuga i Kanana Fou mo le isi 6 tausaga (2014-2019) e tusa ma le asiasiga a le WASC lea sa feagai ma le Tama’ita’i Pule ma le aiga faiaoga ae tainane le Komiti o Aoga ma le Laulaufono a le Fono Tele faatasi ma le lagolagosua a nai fanau aoga ma matua. O loo i ai ni nai mea o loo talosagaina mai e fia faaleleia ae le’i toe sau le asiasiga faavaitau pe a mae’a le 2 tausaga. E momoli ai le agaga faafetai tele i le Komiti Tupe ona o le finagalo malamalama sa mafai ai ona talia nisi o mana’oga e pei ona talosaga mai le Komiti Aoga ma le tama’ita’i Pule e fia faaleleia.
17. MEAALOFA MO FAIFEAU PENISIONE
(I) Dr. Ulisese Sala, FT - Tacoma
(II) Dr. Faataape Lavata’i, FT - Ta’ū
(III) Kalepo Vaitautolu, FT - Vaitogi
(IV) Faavae Faataitai, FS - Fitiuta
(V) Iosefa Afo, FS - Auasi
[Ia Silafia: Ua taoto le finagalo o le Ekalesia e tusa ma lana Iugafono ia fai-meaalofa le Ekalesia aoao i nai o tatou tamā/tinā o le a tu’ua le galuega i le ta’i $10,000.00.]
18. MEAALOFA MO FAIFEAU NOFOAIGA MALOLO
(I) Uluao Failauga FS - Mtg. Sisifo
(II) Sooaso Lefotu FS - Mtg. Tutotonu
(III) Livigisitone Utu FS - Mtg. Sasa’e
(IV) Malieo Maui FS - Mtg. Tutotonu
(v) Ututofo Fiame FS - Mtg. Amerika Matu i Sisifo
[Ia Silafia: Ua taoto le finagalo o le Ekalesia e pei ona
faai’ugafonoina FT:12-23 ia aofia ai ma Faifeau Nofoaiga ua
ausia tausaga Penisione e malolo ai i faiga meaalofa a le
Ekalesia aoao. O lea fuafuaga e ta’i $5,000.00 e agavaa ai na
o i latou sa galulue i tofiga a le Ekalesia Aoao (Failautusi
Aoao/Teutupe) faapea i latou sa tausi aulotu]
11
O le Sauniga o le Aufaigaluega
Penisione
O le aso Tofi 7/31/2014 i le itula e 3 i le afiafi ina ua maea le taualumaga o le Fono Tele, sa potopoto ai le Ekalesia ma le faafetai e momoli le viiga i le Atua ina ua aulia ma le manuia le soifua tautua o lana fanau sa tuuina atu i latou mo le Alii i ana feau ma lana galuega. O le soifua galue ua tuuina atu ma le loto usita’i i le faailoa mai o le Alii i le faia o lona finagalo. O le Atua mamalu, e Silisili ese o ia, o le Alii e le ponā, o le Alii e tautua i ai ma le Agaga ma le faamaoni. Lenei ua vivii atu lana Ekalesia ona o le faaaogāina o au auauna, ma le loto faafetai. O e ua faai’uina ma le manuia i lenei tausaga faa-penisione, O le Toeaina Foma’i o Ulisese E. Sala sa galulue ma lona faletua ia Tufanua i le EFKAS i Tacoma i le Matagaluega Amerika Matu i Sisifo, O le Toeaina o Kalepo Vaitautolu sa galulue i la’ua ma lona faletua ia Vailala i le EFKAS Vaitogi Matagaluega a Sisifo, O le Toeaina Ta’ita’ifono a le Ekalesia i lenei Fono Tele o Dr. Faataape Lavata’i sa galulue ma lona faletua ia Sipa’u i le EFKAS Tau i le Matagaluega Manu’a, O le susuga i le Faifeau o Faavae Faata’ita’i sa galulue ma lona faletua ia Meafou i le EFKAS Fitiuta mai le Matagaluega a Manu’a, faapea ai ma le Susuga i le Faifeau o Iosefa Afo sa galulue ma lona faletua ia Lepa’itaua (maliu) i le EFKAS i Auasi mai le Puega a Saole, matagaluega a Sasa’e. O le Ta’ita’i o le Sauniga sa ta’ita’ia lea e le Susuga ia Mila Sapolu, o le Susuga lea a le Ta’ita’ifono filifilia a le Komiti o le Au Toeaina i lenei tausaga ua tula’i mai e faatautaia le galuega sa galue ai le Susuga i le Toeaina o Ulisese E. Sala. Na saunoa le Ta’ita’i e tele nisi faatusa a le Alii e tusa ma lenei aso tāua, peita’i o lenei aso e le o se aso faanoanoa poo le aso e taumavae ai ma uso nei, ae o le aso tatou te vivi’i ai ma pepese faatasi i le alofa ma le agalelei o le Alii ua aulia mai i le manuia le faamoemoe sa galulue ai Susuga i faifeau e tusa ma le Alii ma lona finagalo. Ma ua
manatua le vi’iga ma le faafetai a Simeona i mea e tele ua faia e le Atua mo ia aemaise le aufaigaluega penisione e ao ona valaau i le Alii ma le talitonu, “Le Alii e, e te tuuina atu nei lau auauna ia alu ma le manuia, e pei o lau afioga, auā ua iloa e o’u mata lau faaolataga, ua e saunia I luma o nuu uma lava; o le malamalama e faamalamalama ai o nuu ese,ma le
mamalu o lou nuu o Isaraelu” (Luka 2;29- 32). O le tatalo o le faamanuia atu i le aufaigaluega ma o latou faletua, sa saunia lea e le Toeaina o Pesaleli Poufā ma faai’uina ai le Sauniga i le pese ma faatalofa atu ai le au uso i le aufaigaluega ua a’e malo lo latou faiva sa galulue ai i le galuega a le Atua ma le manuia. O le afiafi i le itula e 7 sa faia ai le BANQUET na saunia e le Ekalesia Aoao e ala i le tapenaga a le Laulaufono, sa valaaulia ai le mamalu o le Fono Tele i le nofoa-Matagaluega faapea aiga ma sui o aulotu sa galulue ai le au uso nei, susu atu e tatou fiafia ma molimauina faatasi le aloa’iaina o le soifua tautua a nai o tatou tama ma tina sa fitaituga i le galuega a le Atua.
Sa saunia se keke e sefulu ona fogafale e faamanatu ai lea po fiafia, ma o lea lava fo’i afiafi na faapena ona tuuina atu ai fo’i nisi o meaalofa ma alofaaga tau seleni sa saunia e nisi o Komiti ma Mafutaga e faafetaia atili ai le au uso nei e tusa ma lo latou sao taua i le galuega a le Atua a o latou galulue ai. Sa taualuga le po fiafia i sausaunoaga faafetai a le ‘au uso faapea le tina ia Meafou sa fai ma sui o faletua uma i o latou saafiafiga ma moomooga mo le Ekalesia ma ana feau e tele o loo totoe pea. Sa saunoa le susuga i le Failautusi Aoao e faaleagatonu saunoaga o le afiafi ma le agaga se taimi ona pa’ū lea o le tanoa i le afioga i le Ta’ita’ifono o le Fono Tele e agatonu ai saunoaga ma toe faaopoopo le agaga faafetai e tusa
ma lo latou soifua ta’uaoga mo le Atua. O le susuga i le
12
Toeaina ia Fanolua na saunoa i le tatalo ma faai’u ai lea afiafi matagofie.
Building an Inclusive Community – Moving beyond Accommodation to Affirmation and
Advocacy with and for People with Disabilities Kuala Lumpur, Malaysia
July 20 – 25, 2014
O le masina o Iulai na faia ai se semina po’o se
fonotaga e autu i ni auala e mafai ona fa’ataua ma
fesoasoani ai i e o lo’o i ai mana’oga fa’apitoa i totonu o
lotu ma ekalesia. O lenei fonotaga sa tu’u fa’atasia e le
Faalapotopotoga o Galuega FaaMisionare a le Lalolagi
(FGFL) po’o le Council for World Missions (CWM) ina
ia mafai ona fa’aauauina ai galuega lelei, e pei ona faia i
se fonotaga sa mua’i faia i le nu’u o Zambia i Aferika i
le masina o Novema, 2013. O lenei fonotaga sa mafai
ona ta’ita’ia e le faifeau ia Randolph Turner ma ni isi o e
na auai atu i lea fonotaga i Aferika, ona o le taumafaiga
ina ia mafai ona fa’amalosia totino ma pa’aga ekalesia o
e o lo’o i ai i le faalapotopotoga a le FGFL ina ia
u’unaia lenei faamoemoe taua, e ala i le faatauaina ma ia
mafai ona aofia faatasi e o lo’o i ai mana’oga faapitoa i
totonu o ekalesia. E to’a ono vaega po’o regions o le
FGFL na mafai ona auai atu ai sui mai ekalesia
(member churches) i lenei fonotaga. E to’a 60 le aofa’i o
sui usufono faatasi ai ma i latou na tapenaina ma saunia
lenei fonotaga na mafuta faatasi i le faletalimalo o le
Marriott i le a’ai o Putrajaya i Malaysia. Na mafai ona
faasoa mai le tele o faiaoga ma faifeau o e o lo’o i ai le
tomai ma le agava’a i mataupu tau i tagata o lo’o i ai
mana’oga faapitoa. E le gata i lea, sa mafai foi ona
faatalatalanoa le tele o tulafono e puipuia ma fesoasoani
ai i e o lo’o i ai mana’oga faapitoa. O se va’aiga
matagofie ma le faagae’etia na o’o ifo i le loto ma le
mafaufau ina ua mafai ona mafuta atu ma sui o ekalesia
eseese o e na auai atu i lea fonotaga i Malaysia. O se
molimau faamalosi na mafai ona faaleoina e le tele o sui
o e i ai mana’oga faapitoa i lea fonotaga, ia ola tauivi
ma ola finau pea aua e ui ina lē faigofie le soifuaga, o le
agaga lava ia o le Atua na te faamalosia ma u’unaia ona
tagata e taumafai atili e la’asia se isi tulaga e sili atu nai
lo’o le mea o lo’o i ai nei. Sa mafai ona
faatalatalanoaina le tele o mataupu ma fesili na faaleoina
e sui usufono e faatatau i faafitauli ma ni tulaga vaaia o
loo mafai ona latou molimauina o lo’o a’afia ai tagata o
e o lo’o i ai mana’oga faapitoa i totonu o latou ekalesia.
E le gata i lea, na va’aia lava fo’i le tulaga faigata o
gasegase o lo’o feagai ma ni isi o sui usufono i lea
fonotaga ona o lo latou naunau lava ina ia mafai ona
faaleoina ma ia faatinoina lo latou sao i lea fonotaga
taua, ona o le agaga ina ia mafai ona faatauaina i latou
ma ia mafai ona u’unaia ekalesia e toe silasila toto’a ma
ia toe va’ava’ai i ni auala e a’apa atu ai ma ia fesoasoani
atu i e o lo’o i ai mana’oga faapitoa.
Na molimauina le matagofie, o le agalelei ma le
alofa o le Atua i lea fonotaga, ona sa mafai ona
fetufaa’i, ma fefa’asoaa’i fanau a le Atua e aunoa ma se
va’ava’ai masei o le tasi i le isi. O le uiga o le manatu,
na avea le autu o le fonotaga ma ala na galo ai e le au
usufono le va’aiga faaletino, o le tulaga lea o mana’oga
faapitoa a ni isi o sui usufono, a e ua mafai ona nonofo
fealofani, talatalanoa ma talitalie, ua mafana lava le
mafutaga i le lotolotoi faatasi mai o le Atua. Na
fa’aauauina lava le mafana o le mafutaga i fafo atu o le
potu fono, ua a’ai faatasi, ma ua faigofie lava le
feso’ota’i atu e ui i le eseese o gagana, a e o le agaga
lava o le Atua na faamalosia ai lenei mafutaga. E ui i le
ta’ape fiafia ma le agaga ua faamalosia ina ia toe fo’i i
ekalesia ma se faamoemoe fou, na fa’ate’ia le to’atele o
le au usufono ina ua taunu’u i aiga le faiga malaga, ma
ua logo tala i le maliu o se tasi o tinā usufono ia
Hermina Thomas mai le ekalesia i Guyana. O se tasi
lenei o tinā na auai atu i le ulua’i fonotaga sa faia i
Zambia i Aferika, ona o lona tulaga fa’afaiaoga, ae
maise o lona ola tauivi ma le gasegase o le cerebral
palsy. Na avea o ia ma se tasi o tinā na lalamua i le
faatauaina ma lona taumafaiga ina ia mafai ona
faalauiloa le auai faatasi o tagata e i ai mana’oga
faapitoa i totonu o faapotopotoga ma ekalesia. E ui ina
lē faigofie lenei tala, a e na toe faamalosia lava le agaga
ona o le molimau a le tinā e faapea, “pe o’o mai lava le
oti ia te a’u, ou te lē popole ai, aua na ou mafaia mea uma i le faatasi mai o le Atua ia te a’u.”
O le agaga faafetai e lē uma ona o lenei avanoa
matagofie na mafai ona ou auai atu ai i le fonotaga a le
FGFL i Malaysia. E momoli la’u faafetai tele i le
laulaufono a le ekalesia ona o lenei avanoa matagofie na
tofia ai ma’ua ma si o’u to’alua o Ausage Lelilio e fai
ma sui o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika
Samoa, e avea ma sui usufono o lenei fonotaga i
Malaysia. O la’u molimau, sa ma fetaia’i ma faigata i le
faiga malaga, ona sa ma molimauina le tele o
13
Hold my hand and walk with me.
We must break the back of social inequity;
We must empower every individual with a disability To live with dignity in an
inclusive society. -William E. Lightbourne
faalavelave faalenatura, ma tulaga lē manuia e pei ona i
ai i vaalele a le Malaysia Airlines. Sa avea mea na
tutupu i vaalele a Malaysia Airlines ma ala ua faigata ai
lava le fai malaga atu o tagata i Malaysia. A e ui i ia
faigata, na faatasi mai lava le Atua i le ma faiga malaga,
ma na mafai lava ona ma maua se feiloa’iga ma se
mafutaga fiafia ma le au usufono i Malaysia. Ma o se
feau faamalosi foi lea mo i ma’ua ua mafai ona ma toe
fo’i mai ai ma le agaga e faasoa atu nei mea lelei ua
mafai ona maua mai i le fonotaga. E pei ona talanoaina i
se tasi o faasoa, o le lē atoatoa ma le vaivai o le tagata o
lo’o faaalia ai le silisili ese o le Atua. Aua ne’i avea o
tatou vaivaiga ma le lē atoatoa ma alofaga i mea e tatau
ona fai. A ia tatou ola finau, ma ola tauivi, ia tatou maua
le ola fefaasoaa’i, ola fetausia’i, ma ia tatou maua le
agaga o le nonofo fealofani ina ia atagia ai le finagalo o
le Atua i o tatou tagata. Ia manuia tele le ekalesia, ma ia
mafutaina pea i tatou e le agaga o le Atua. Ua mafai ona
tu’uina atu se taumafaiga na alo atu ai le mamalu o le
usufono i Malaysia, ina ia faamalosia ma faaauauina ai
lana galuega tala’i mo le lumana’i.
- Saunia e: Rae I. Lelilio
Building an Inclusive Community –
Moving beyond Accommodation to
Affirmation and Advocacy with and for
People with Disabilities
CONFERENCE STATEMENT Kuala Lumpur, Malaysia, July 25, 2014
The Council for World Mission (CWM), a partnership of churches in mission, seeks to identify issues in which its constituents could be engaged in authentic response as part of their witness in the world. In July 20 – 25, 2014, CWM and the Ecumenical Disability Advocacy Network (EDAN) brought together representatives from the 31 CWM member churches to engage with the issues of advocacy and affirmation with and for persons with disabilities. 15% or more of the world’s population are personswith disabilities. The conference listened to personal stories, of hurt and pain, of rejection and marginalization with dismay. The conference also heard positive stories of the resilience and courage of persons with disabilities, which were received with joy. It became clear that all churches were being invited to strengthen their awareness of and increase commitment to action for justice that moves beyond accommodation to nothing less than inclusion and participation. It was recognized that such a new ethos requires an active partnership with persons with disabilities so that rights and independent living could be affirmed and fullness of life through Christ achieved. The conference recalled the tragic history of the human story of relating to persons with disabilities. We understood the shame, for it was our story of relationships of fear leading to callousness with impunity. We were reminded how new-borns, infants, children, and adults with disabilities have been: abandoned and neglected; physically, emotionally, spiritually, and sexually abused; mocked, ridiculed, and shamed; institutionalized, sterilized, and experimented upon; aborted, disposed, and euthanized. These harms are rooted in ideological prejudices and the institutionalization of norms that have segregated humankind into two groups, “the normal” and “everyone else.” Contrary to God’s design for fullness of life, this ideology has
14
distributed a power that privileges some as it disables most others. Epitomized by violence, this power perpetuates injustice, thwarts flourishing, amplifies the connection between poverty and disability and restricts friendships and communion in Christ and all humanity. For persons with disabilities, this history is a story of injustice and sin against God and all created in God’s image. In wrestling with the issues and listening to the experiences of harm, the conference affirmed the power of story-telling and its transformative and cathartic witness to the world. We recalled the power of the story of the Crucifixion, the Resurrection of Jesus, the spread of the good news and its impact. Speakers and participants narrated their experiences and encounters with disability to raise awareness of the relationship between this violent past and present oppression and Jesus’ life and mission, so as to inspire advocacy in the struggles and hope for self-determination by persons with disabilities. These stories are and will continue to be critical in uncovering discrimination while they motivate the church and society to be courageous in protecting and supporting the dignity of persons with disabilities. Thestories were an invitation and a challenge to the church about its role in being an inclusive community,where there is no one in the margins and the identity and dignity of each is affirmed. We were also reminded of our collective human guilt in associating disability with sin and God’s judgment. We explored John 9, which sets the scene for a dramatic debate between Jesus, his disciples, religious leaders, an individual with a disability and the wider community over the case of who is morally and spiritually responsible for the blindness of the man born blind. Was it himself or his parents who sinned? Jesus emphatically stated that the disability has nothing to do with sin. Rather what seemed a disability to the crowd was an opportunity for Jesus to manifest the glory of God: that this man came to see Jesus as a prophet and became his disciple while the religious leaders could do neither. Jesus did not avoid this man but identified with him in the vulnerabilities of the human condition and the diversities of creation. John 9 invites us to recognize
the creative and redemptive power of God in every aspect of this diversity. Moreover, the conference recognized that effective action towards a more inclusive church requires mutual accountability through existing and emerging structures. That action foreshadows the experience of God’s justice for all in an inclusive church, affirms every human being as the image of God,supports a common life and participation in mission, and celebrates the interdependent diversity in all of God’s very good creation. Finally, the conference affirmed CWM for its role in raising awareness of the complexity of issues that persons with disabilities face. Guidelines were drafted to help constituent churches in their work to secure the God-given rights of persons with disabilities and promote their independent living. The conference recognized the value of building coalitions with ecumenical partners, other faith traditions and Non-Government Organizations in their advocacy of human rights with and for persons with disabilities. In addition, the conference called upon member churches to engage in nothing less than action for justice and embrace efforts in the community and wider society - to enhance the lives of persons with disabilities.
THE ONLY
DISABILITY IN LIFE
is a bad attitude.
-SCOTT HAMILTON
15
Sauniga Lotu Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa e Tapunia ai
le Fono Tele XXX Carson, Kalefonia Aokuso 3, 2014
O le Sauniga lenei sa ta’ita’ia e le Susuga i le Toeaina
Fomai ia Ulisese Sala. O le sauniga sa tumutumu ai le
Ekalesia e le gata o le sauniga faaiu o le Fono Tele,
ae o le sauniga foi sa fesuiai ai le Laulau a le Fono
Tele, i le tula’i mai o le Susuga ia Leatulagi T.
Faalevao, FT e avea ma Taitai Fono o le Ekalesia, le
Susuga i le Toeaina tofia o Eveni Mamoe Jr e avea
ma Sui Taitaifono aoao o le Ekalesia, le Susuga ia
Fiasili Puni E. Haleck, FTK, ua toe tofia e avea ma
Teutupe a le Ekalesia, faapea le Susuga i le Failautusi
aoao o Reupena O. Alo FS. O le sauniga foi lenei sa
faapaiaina ai Faifeau ua faauuina i le tofi Faifeau i le
Upu ma le Sakarameta i lenei tausaga. O le
tolaulauina o suafa o Faifeau faau’u sa fofogaina lea e
le Failautusi aoao, ona feagai lea o le Susuga a le
Toeaina o Leatulagi mo le Faapaiaina o Faifeau. O le
Susuga i le Toeaina o Kalepo Vaitautolu sa feagai ma
le Sauniga o le Sakarameta, ona faamanuia mai lea o
le Ta’ita’i o le Sauniga i le lauga sa saunia mai le tusi
sa faitauina mai le 1 Korinito 1:18-25.
O le toe faamanatu a le Ta’ita’i ina ia faamaoni i le
Alii le Faaola, o le tala fiafia a le Aposetolo o Paulo i
le Atua ia Iesu Keriso o le ua faia le leleiga a le
lalolagi e ala i le maliu o lona Alo ua toe faatasi ai le
lalolagi ma tagata uma i le togiola ua ia saunia e ala ia
Keriso Iesu. O le vaaiga a i latou e le talitonu i le Alii
seia vagana ua vaaia faailoga o le moni o afioga a le
Alii, peitai i le faamanatu mai a le Aposetolo o le
mana o le Atua ua vaaia ai e i latou le valea o le
tagata ona o le maliu o le atalii i le Satauro mataga. O
i latou ua faamagaloina e le faia lea i le poto ma le
atamai, a ua finagalo le Atua ia faaola ina i le valea o
le talaiga e ua faatuatua ia Keriso Iesu. O le agaga lea
o le faamanatu a le Taitai i e o sauni mo le galuega a
le Alii faapea le Ekalesia o le a ta’ape i nuu ma aulotu
ina ia le o le potosili e mitamita ai, a o le valea o le
Atua e sili lona poto i tagata; o le vaivai foi o le Atua
e sili lona malosi i tagata.
Na faaiu le sauniga i le pese e 34, sa fuaina e Fiatupu
Tavai, “Tatou te Olioli ma faafetai ia Iesu Keriso le
ola e ola ai, nei mau le mitamita i mea faaleaogā, tau
lava o Iesu Keriso le ola e ola ai.” O le agaga lea o le
viiga ma faamavaega atoa ai ma le faamoemoe tatou
te feiloai pea i le suafa o Iesu.
Na saunoa le Failautusi aoao e tusa ma le faamanuia
mai o le Atua i lana Fono Tele o le tatalo ia malutia le
taape atu a le Fono Tele i le alofa o le Atua. Na maea
le sauniga ona faia lea o le Toonai faatasi ma le
Ekalesia ma lulu lima ai lea o le au uso ma faatofa
feiloai pea i le alofa o le Atua.
“Many believe – and I
believe – that I have been
designated for this work by
God. In spite of my old age, I
do not want to give it up; I
work out of love for God and
I put all my hope in Him.”
-Michelangelo
16
Sega & Anna Jeanne Ifopo MATAGALUEGA SISIFO Igoa: Sega Ifopo Nuu: Nuuuli ma Vailoa Matua: Siuati & Elena Ifopo Pulega: Tualatai Faifeau: Faletoi & Violina Uso; Dr. Elia & GaloaneTaase Galuega: ARMY, ASPA, Ofisa o Aoaoga Kerisiano Aoga: Samoana High School,
Kanana Fou Theological Seminary Igoa: Anna Jeanne Ifopo Nuu: Vailoatai Pulega: Tualatai Aoga: Leone High School,
Kanana Fou Theological Seminary
Dr. Joan Aleluia Filemoni & Dr. Amaamalele Tofaeono Siolo II KANANA FOU THEOLOGICAL SEMINARY
Igoa: Joan Aleluia Filemoni Nuu: Leone Matua: Filemoni & Pulotu Tuigamala Galuega: Kanana Fou Theological Seminary, Aoaoga: Auckland University,
Kanana Fou Theological Seminary Igoa: Dr. AmaamaleleTofaeono Siolo II Nuu: Siumu, Saleaumua, Lalomanu, Lefaga. Aoga: Kanana Fou Theological Seminary, Pacific Theological College, Erlangen Universitat, Augustana University Palenapa & Chaminade Mataafa KANANA FOU THEOLOGICAL SEMINARY
Igoa: Palenapa Sauaso Mataafa Nuu: Faleseela, Lefaga, Samoa Matua: Fofoga & Fenuiai Mataafa Pulega: Sua Faifeau: John & Pinto Fano; Semo & Theresa Tapaleao Galuega: Matagaluega o Aoga, Kanana Fou Theological Seminary Aoga: American Samoa Community College,
Kanana Fou Theological Seminary, Pacific Theological College
Igoa: Chaminade Pulotu Nuu: Fagaitua Matua: Fereti & Folauina Pulotu Aoga: Fagaitua High School,
Kanana Fou Theological Seminary. Galuega: Matagaluega o Aoga, Matagaluega o Tupe,
Kanana Fou Elementary School
Alosio & Vaito’a Mikaele MATAGALUEGA NIU SILA & AUSETALIA Igoa: Alosio Mikaele Nuu: Falevai, Falelatai. Matua: Mikaele & Losalia Vili Pulega: Aukilani Niu Sila Faifeau: Ioane & Faaleava Savali Aoga: Avele, Samoa Police Academy,
Kanana Fou Seminary. Galuega: Ofisa o Leoleo, Samoa Igoa: Vaitoa Sape Nuu: Vaovai, Falealili Matua: Misa & Vavao Sape Aoga: Maluafou College, Wainuiomata College,
Kanana Fou Seminary
Simi & Pitovaoaiga Mauga KANANA FOU THEOLOGICAL SEMINARY
Igoa: Simi Eseli Lagai Mauga Nuu: Pago Pago Matua: Eseli & Toeaso Lagai Pulega Fagaloa Faifeau: Faatauvaa & Mafu Talamoni;
Waiana & Situfu Tanielu Galuega: Dept. Human & Social Services (ASG),
Kanana Fou Theological Seminary Igoa: Pitovaoaiga Reita Sala Mauga Nuu: Fagasa Matua: Sala & Laaloi Samiu Aoga: Samoana High School, ASCC,
University of Hawaii, Argosy University Galuega: Matagaluega o Aoga Iese & Sunema Opetaia MATAGALUEGA HAWAII Igoa: Iese Opetaia Nuu: Fitiuta, Manu’a Matua: Tamasili & Tauiai Opetaia Pulega Hawaii Sisifo Faifeau: Farani & Uatea Papu Aoga: Kanana Fou Theological Seminary Galuega: Marine Corps., Sui Ofisa o Aoaoga Kerisiano
(Matagaluega Hawaii) Igoa: Sunema Opetaia Nuu: Nuuuli, Alao Matua: Mei & TiomaiTiapula Aoga: KananaFou Theological Seminary
Faauuga o Faifeau Samoa (FS)
Fono Tele XXX Carson, Kalefonia Aokuso 3, 2014
17
Ula & Saili Aiono MATAGALUEGA KALEFONIA I MATU Igoa: Ula Aiono Nuu: Fasitoo Uta Pulega Santa Clara Faifeau: Faasese &Tofi Mamea Aoga Kanana Fou Theological Seminary Igoa: Sailiaga Melita Aiono Nuu: Faleasao, Fagasa Aoga: Kanana Fou Theological Seminary
TU’U E SI’I I AAO O LOU TINĀ (PLEASE ASK YOUR MOTHER TO HOLD HIM)
Fa’aliliuina mai le ”Amazing Grace for Mothers” E fai le pisinisi fa’amamā kapeta a si a’u tama o Randy. Ua o’o i le isi po ua te’a le 12:00, ua alu e fa’amamā le kapeta o le isi fale aiga ina ua tapuni, a e sau lava le ta’avale saosaoa a le isi onā, so’a lana ta’avale ua matuā leaga ai ma tigaina ai Randy fa’apea e le ola.
Sau le telefoni mai le falema’i, ua gau le tuasivi i lona ua, gaui ma isi ona ivi ‘aso’aso, ua lavea ma lona māmā, ua tau le mafai ona manava. Fai mai le telefoni, ‘aua matou te o atu i le falema’i o lo o i ai, a e matou o sa’o i le falema’i mo e manunu’a fa’apea, o le a aumai i ai. Pau lava le upu a lo’u to’alua ia te a’u, “Tatalo.”
Na ma fa’avave atu i le falema’i fa’atonuina ma fa’atalitali, sa telefoni mai le falema’i na taunu’u i ai Randy ma ta’uta’u mai togafiti o lo o tau fa’ato’afilemu ai Randy a o le i aumaia. Ua ao a’e lava ma o’o mai le malamalama, o fa’atali lava. Sa ou manatua o le a fai le Fono Tatalo i lo matou falesā i le taimi lea o le vaveao, sa ou vala’au loa i le faifeau fa’amolemole fai i le ‘au fai tatalo e tatalo mai mo Randy.
Sa ou alu i fafo ma ou nofonofo ai ma ou tatalo fa’apea, “Le Ali’i e Iesu, ia faia lou finagalo, tau ina matou talia. O Randy na e foa’i mai ia ou tausia, a o ia lava o lou atali’i. Pau lava la’u talosaga, afai e te finagalo e avatu Randy, se’i e tu’u atu lona tino ua matua manu’a leaga i aao o lou tinā. Ina ua ave ifo lou tino mai le Satauro, sa e ta’oto i lima o lou tinā.
Fa’amolemole, se’i e tu’u atu si a’u tama o Randy ia fa’apea ona si’i i lima o lou tinā si ona tino manu’a, ia aveese ai sona fefe.”
Ina ua ua uma la’u tatalo, sa ou lagona le fa’a-mafanafanaina, ma ou toe fo’i i totonu o le falema’i. E le i umi a e telefoni mai le falema’i o lo o i ai Randy fai mai o lo’o fia tautala mai Randy i ona matua, ua mana’o e aveese fusi o lo’o saisai ai i le moega. Ua matua le iloa e foma’i po o le a lea mea ua tupu. “E le mafai ona tupu se mea fa’apea, ua matou le iloa fa’amatala. Na iloa lelei i le fa’ata o ona manu’a ua tatau ai ona pipili. O le a toe ave i le fa’aata.” Na toe ave Randy i le fa’ata ma iloa ai, ua toe lelei ona ivi na gaui e o’o i ona mamā. Fai mai le foma’i, “O lo o fa’aali mai i ona fa’ata mua-mua mea uma sa fa’aletonu i ona ivi, a o lea ua fa’atusatusa atu ma le fa’ata lona lua, ua lelei mea uma. Ua ou le iloa fa’amatala. Pau o le mea o lo’o tausia Randy e se agelu alofa.”
E leai lava sa’u upu, na o lo’u agaga ua tumu i le fa’afetai. Ua ou mautinoa, na tu’u atu e Iesu si a’u tama i aao o lona tinā, na si’i ai ma malōlō ai lona tino.
I surrendered my will and my son to God and prayed: “Jesus, I trust You. Only one thing do I ask. Please take my son’s broken body and lay him in Your mother’s arms. Let her hold him as she held you when they removed Your body from the cross, for I cannot. I give him back to You, Lord. He is Your child more than mine. But please Lord, let him feel Your mother’s arms around him so that he will not be afraid.” Needless to say, the depth of my thankful heart was bottomless. Jesus had laid my son into His mother’s arms and she gave him back to me.
Hope Faith Love
18
TUSITUSIGA MAI LE SEMINARE I KANANA FOU O ni isi o Faafitauli na tutupu i le Galuega FaaMisionare
i Samoa ma Suiga na maua mai ai
E le fesiligia le tele o faafitauli na tutupu i le amataga o
le galuega faamisionare i Samoa, mai lava ina ua taunuu
le lotu i Sapapalii i Savaii i le 1830, aemaise ai o
tausaga e tele na nofoia ai atumotu o Samoa e misionare
nofomau (resident missionaries) mai Europa. Manatu e
tele faafitauli sa feagai ma misionare i le galuega tala’i.
O nei faafitauli, sa avea o ni lu’itau taua i misionare
nofomau, a’oa’o mai isi motu o le Pasefika, a’oa’o
Samoa o loo a’oa’oina e fesoasoani i le galuega tala’i,
ae maise ai o tagata lolotu. E lua ni faafitauli ua ou
manatu e aoga tatou te fetufaa’i ai i lenei pepa.
Muamua, sa maitauina i le amataga o le galuega
faamisionare i Samoa, le toaititi o misionare mai Europa
sa galulue i motu sa tofia i ai. Ua tele le manao mai o
nuu ma itumalo, a ua toaitiiti le fuainumera o misionare
galulue.E faamaonia lea mau i talosaga a ni isi o nuu ma
itumalo na faatoai taunuu i ai misionare nofomau ina ia
ave se talosaga i le ofisa faamisionare a le LMS i
Lonetona, ina ia auina mai ni misionare e galulue mo i
latou i nuu ma itumalo. I le 1832, na taua ai i le talosaga
a le alii o Amoamo i le la talanoaga ma Ioane Viliamu le
manaomia o se misionare mo lona nuu i Leone.1 I le
1862, o loo faamauina ai i minute o le fono a misionare
ia Tesema, le talosaga a Manu’a, le itumalo o Safata ma
se vaega o Savaii, o ni misionare auina mai e galulue
mo i latou.2 O loo faamauina foi i minute o fono a
misionare mai le 1852 i le 1871 le tele o talosaga a nuu
ma itumalo ini misionare e auina mai e faatinoina le
galuega mo ni isi o nuu ma itumalo.3 O le mea mautinoa
sa le mafai ona faataunuuina talosaga nei na auina atu
mo ni isi o nuu ma itumalo i Samoa. O le tali mai a
Lonetona, e faasoasoa mai lava misionare e mafai ona
maua i lea taimi ma lea taimi.4 Sa faamuamua lava ona
faatumu nofoaga ogatotonu (central station) o loo
avanoa. E le gata i lea, ae o loo taumafai foi le ofisa
faamisionare i Lonetona e faasoasoa misionare i isi
vaega o le lalolagi e pei o le konetineta o Aferika ma
1 O le talanoaga lea a Amoamo ma Ioane Viliamu ina ua toe foi
mai Viliamu i Samoa i lana Malaga lona lua i le 1832. Richard.
M, Moyle, ed. The Samoan Journals of John Williams 1830 and
1832. Canberra. Australian University Press. 1984. 114. 2 Samoan District Committee (SDC) Tesema 24, 1862 3 SDC Iulai 21-22, 1852, Aperila 19-20, 1854, Tesema 24, 1862,
Me 3, 1864, Tesema 4-7, 1871 4 Elia Taase, “Ina ia tatou Iloa”, O le tala faasolopito o le Ekalesia
Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa mai amataga o le
LMS e oo i le 2005. Apia, Malua Press.2006, 74.
Matakasa, o Initia faapea Saina, o Europa faapea ma
Asia ae maise Karepeane ma Ausetalia.5 E talitonu le
manatu o se tasi lea o mafuaaga na a’e ai se tofa i ni isi
o misionare mai Europa e pei o Ioane Viliamu, Viliamu
Enele (William Henry), A.W Mare (A.W Murray) ma
isi, ina ia faaaogaina faiaoga o atunuu (native teachers)
mai i totonu o motu o le Pasefika.6 O le manatu
maualuga i misionare papa’e e pei ona ta’ua i luga, ia
vave ona faasalalauina le talalelei i nofoaga o loo
galulue ai, ae maise ni isi o atumotu o le Pasefika. E le
gata i lea, a ia fesoasoani malosi faiaoga nei i misionare
nofomau i le galuega tala’i.7
I le amataga ina ua taunuu misionare nofomau i le 1836,
sa filifilia ai nofoaga tutotonu mo ni isi o motu o Samoa.
O nei nofoaga sa fuafuaina e misionare e fausia ai
falesa, faleaoga, ma falema’i. O nofoaga foi nei e
nonofo ai misionare nofomau ma faagaoioi le
faagasologa o le galuega mo itumalo po’o le motu. I le
motu o Tutuila ma Manu’a ina ua taunuu misionare
nofomau i le 1836, sa filifilia Pago Pago ma le nuu o
Leone e fai ma nofoaga tutotonu.O tagata uma o loo
alala i nuu mamao ma nuu latalata o Tutuila e o ane uma
i nofoaga tutotonu e pei ona taua e faatino ai tapuaiga
ma aoga. Mo le motu o Manu’a, e nofo vaavaaia e
misionare o loo alala i Tutuila.8 E tatau ona alu le
misionare e asiasi ma nofo i Manu’a mo ni nai vaiaso,
poo ni nai masina e faatino le galuega talai, ona toe foi
lea i le nofoaga tutotonu o loo nofo ai. Peitai i le
amataga o le galuega tala’i sa faigata auala, ae maise ai
o loo feagai misionare nofomau mo le tau atina’eina o le
galuega i Tutuila. Sa avea lea ma itu e le’i asia ai le
galuega i Manu’a mai le 1832 e oo i le 1836.9 Faato’a
taua Manu’a i se fuafuaga a le galuega faamisionare a le
LMS i le 1837 ina ua faia se iugafono o le fono na usuia
i Sapapalii e fuafua ai le auina atu o ni “faiaoga o
atunuu”10
(native teachers) mo le motu o Manu’a.11
5Taase, 2006, 74. 6 O le Malaga mai o le alii o Ioane Viliamu ma Salesa Papu i le
1830 lea sa aumaia ai faiaoga Tahiti e toaono ma Rarotonga e
toalua e amata ai le galuega faamisionare I Samoa. 7 Sione Latukefu, “Pacific Islander Missionaries” In the Covenant
Makers, edited by Dough Munro and Andrew Thornley, Suva.
Published by Pacific Theological College and Institute of Pacific
Studies at the University of the South Pacific.1996, 18. 8A.W Murray. Forty Years of Missionary Work in Polynesia and
New Guinea: From 1835 to 1875. London. James Nisbet 1876,
216. 9 Taase, 2006, 32 10 O faiaoga nei o loo taua sa tofia e amata ona galulue mo
Manu’a ina ua maea le fono a misionare sa faia ia Aokuso i
Sapapalii i le 1837. O i latou nei: Teava mai Rarotonga, Uea mai
Tahiti ma a’oa’o Samoa e toatolu. SDC, Minutes Aokuso, 1837. 11G, Cousins. Pearls of the Pacific. London, LMS Press. 1894,
122.Taase, 2006, 32.
- ae faatuputeleina ai le agaga
faatuatua ma le soifua tautua mo le
Atua ma lona finagalo. O le tauaofia o
le Ekalesia i lenei tausaga, e tulaga ese
foi i lona tala faasolopito, auā o le ulua’i
taimi lenei ua usuia ai le Fono Tele a le
Ekalesia i fafo atu o lona laumua i
Kanana Fou.
Le Ekalesia e, o le tatalo a le
Laulaufono o le Fono Tele, tu’u mai ia
outou aao ma la outou lagolago, tatou
te tausoa faatasi ai le avega, e māmā ai
le galuega, faatasi ma lo tatou
mautinoa, o le mafutaina ma ta’ita’iina
e Lona Agaga o tatou faamoemoega
uma i lenei fonotaga, e manuia ai ma
i’u atu ai mea uma i le viiga o lo tatou
Matai, o Lē e ana le galuega!
Ia faamanuia tele le Alii i lau Fono Tele
o lenei tausaga 2014!
LOMIGA:
Iulai - Aokuso 2014
19
O se tasi o itu sa maitauina e misionare i tagata Samoa,
o le faigata lea ona tuua o laueleele ma mea totino ae
siitia mai e nonofo faalatalata i nofoaga tutotonu. O
tagata Samoa e mau o latou loto i o latou lauelele ma
fanua. O le faigata foi lea o le galuega sa feagai ma
misionare galulue. Na ta’ua e Misi Mare (A.W
Murray), o le misionare sa galue i le motu o Tutuila,
faimai:
O le motu [Tutuila] pe a ma le 4,000 le aofai o tagata o
loo nonofo ai. E silia i le 30 nu’u. O le faafitauli, e
faigata ona oo atu le misionare e asiasi ma talai le
talalelei i tagata uma nei, ona e vavamamao nofoaga o
loo nonofo ai. Ona o lenei faafitauli, ua manatu ai
misionare, ua alagatatau le aoaoina o le toatele o ni
faiaoga Samoa ina ia mafai ona fesoasoani i le galuega
tala’i i totonu o le atunuu.12
O loo faamauina foi e Misi Paueli (Thomas Powell) ia
ni isi o faitioga a tagata lolotu o le matagaluega a
Tutuila ma Manu’a i le itu i Sasa’e o le motu o Tutuila.
O mafuaaga nei o loo taua e Paueli i lana ripoti i le
masina o Fepuari i le 1864.
… Ua fai si mamao ese o ni isi o nuu o le itu i Sasae o
Tutuila mai i le nofoaga tutotonu. E faigata ma
faletonu auala savali e sopo mai ai le toatele e o i
PagoPago. O faafitauli nei, ua le mafai ai ona auai le
toatele o tagatao loo alala inuu taumamao i Sasa’e o
Tutuila,i fonotaga a le ekalesia ma sauniga o loo
faataunuuina i PagoPago.13
O le fonotaga a le matagaluega i Sasa’e o Tutuila
(eastern district of Tutuila) ia Oketopa 1863, na pasia ai
loa e le ekalesia i PagoPago le tatau ona faavaeina o se
ekalesia i Fagaitua e agai ane o iai nuu o Sasae o loo
taumamao ma PagoPago e faatino ai tapuaiga ma
mafutaga faale-ekalesia.14
E le gata o se suiga tauasa
faia ona o le faigata o ala ma le taumamao o nuu mai i
PagoPago. Ae talitonu o se suiga e alaga tatau foi lea
mo Sasae, ona o le taimi foi lea o loo vevesi le taua i le
va o PagoPago ma le nuu o Fagaitua lea sa amata mai i
le 1858 e oo i le 1863.15
Mai i mafuaaga o faitioga e pei ona ou taua, e faapogai
ona o le faafitauli o le toaitiiti o misionare galulue mo
Samoa. Manatu o le isi lenei faafitauli na faavae ai ni isi
o faiga poo suiga sa manatu misionare e talafeagai mo le
12 O le asiasiga lea a Misi Mare na faia i le amataga o le 1839 i le
motu o Tutuila. Taimi tonu lea sa tausia toatasi ai le galuega i
Tutuila ma Manu’a e Mare, ina ua maliu Misi Penetene ia Tesema
1838. O Misi Penetene sa tofia ma galue i Leone i le tausaga
1836. A.W Murray. 1876, 103. 13 Thomas Powell, South Sea Report (SSR). Fepuari 17, 1864. 14 Powell, (SSR). Fepuari 17, 1864. 15 Thomas Powell, South Seas Letters (SSL). Iulai 1, 1859.Iulai 3,
1860. Taase 2006, 77-79.
agai i luma o le galuega. O ni isi la nei o suiga na faia
a’o faagasolo le galuega faamisionare. I le amataga ina
ua nofoia motu o Samoa e misionare nofomau, sa
fausiaina aoga faifeau (pastor schools) i nofoaga
tutotonu e tapena ai le aufaigaluega poo faiaoga Samoa.
O loo taua e Mare le amataga o aoga i PagoPago i le aso
19 o Iulai 1836.16
O nei aoga sa amataina i le 40 tagata
matutua ae le’i faitauina ai tamaiti. E tasi le itula ma le
afa e faia ai lea aoga mo aso e lima i le vaiaso. O le tele
o aso e nonofo ai lava tagata to’a’aga e a’o la latou
faitau. Ua ta’ua e Mare ina ua uma masina e tolu ua
mafai e ni isi ona faitau lelei, ae maise lava i alii talavou
e pei o Pomare17
ma isi na avea ma uluai Kerisiano.18
O
i latou na alualu i luma le taumafai i mataupu ae maise o
le faitau ma le tusitusi, o i latou ia sa filifilia e
fesoasoani i le aoaoina o isi ma ua tofia foi i latou e fai
ma uluai faiaoga.19
O le faamautuina atili o tapenaga o
le soifua aoaoina o faiaoga Samoa, o lea sa faatinoina
ina ua faavaeina le kolisi faafaifeau i Malua i le 184420
e
tapena ai a’oa’o mo le galuega. Taoto ia le tapenaina o
a’oa’o i le kolisi faafaifeau; ae o le mea e sili ona taua,
ua faaaogaina ma tapenaina o tatou lava tagata mo le
galuega talai. Ua avea le toaititi o misionare mai
Europa sa o latou asaina le faigata o le galuega i le
amataga ma ala ua tapa ai se fesoasoani mai o tatou lava
tagata. E ui lava foi sa lei tuuina atoatoa mai le galuega
faafaifeau i a’oa’o Samoa i le 30 tausaga talu ona faavae
Malua.21
Ae sa iu lava ina faaaogaina o tatou tagata e
avea ma faifeau ina ua faauuina ni isi o a’oa’o Samoa e
fai ma faifeau i le taimi o le uluai “Fonotele a le
Ekalesia”22
lea sa usuia i Malua ia Novema 1875. E 30
a’oa’o Samoa sa faauuina i lea tausaga.
16Murray 1876, 62. 17Alo o Mauga i PagoPago. O se tasi o uluai faiaoga Samoa sa
filifilia mai i le motu o Tutuila ma Manu’a. O se tasi foi o sui o
Tutuila ma Manu’a lea sa Malaga faatasi ma sui o Upolu, Savaii
ma Manono i le Malaga lona lua lea sa ave ai faiaoga Samoa i
atumotu e lei oo i ai le talalelei e pei o Vanuatu, Papua New
Guinea ma isi motu. 18
Murray, 62, Taase 2006, 26. 19Taase 2006, 26. 20 I se fonotaga a misionare sa usuia i Fasitoo i le 1844 na
faaiugafono ai le faavaeina o le aoga faafaifeau i Malua. O le
fono lava lea na tofia ai le alii o Misi Tana ma le alii o Misi Ale e
fai ma pule aoga faatasi ai ma se fesoasoani a a’oa’o Tahiti e
toalua o Malama ma Matatia. (C.S Horne, The Story of the LMS.
London. LMS Press. 1908, 22-23). 21 I le amataga o le galuega faamisionare sa filifilia lava e
misionare nao se vaega o faiaoga latou te faatinoina faamanatuga
ma papatisoga. Sa le’i agavaa uma faiaoga Samoa mo nei tofiga. 22 O le uluai fonotele lea i le 1875 lea sa usuia i le masina o
Novema i Malua. Sa faatulaga i ni fonotaga sa faia i le 1873 ma le
1874 ia sui usufono mai Upolu, Savaii, Tutuila ma Manu’a mo le
fonotele ia Novema 1875. SDC Novema 9-18, 1875.Taase 2006,
84.
20
O le toe faafitauli, o le lē lava o tupe poo le tamaoaiga e
faalagolago iai le galuega faamisionare.O le utiuti o le
tupe poo le lē lava o le tamaoaiga,o se tasi lea o
faafitauli na tulai mai i le galuega faamisionare i Samoa.
O le atina’e o le itu i fafo o le galuega, sa faamoemoe
ma faalagolago i le fesoasoani malosi mai o tagata
Samoa i lona faatinoina. Manatua foi, e le toatele
misionare nofomau na auina mai e galulue i Samoa i le
1836.23
A fua foi i misionare faaopoopo mai i luma mai
o le 1836, e le lava i latou ia e faatinoina le fausiaina o
fale e tua i ai le galuega faamisionare. O le fesili tele, o
lea le vave sa fausia ai faleaoga, falesa ma falemai i
nofoaga tutotonu? O ai sa gafa ma le faatinoina o le tele
o nei galuega? O fea foi e aumai ai tupe e totogi ai
tagata faigaluega ae maise le tau o laueleele ma fanua o
loo fausia ai nei fale? O le tali, sa tagi lava i lima le
faatinoina o le tele o nei galuega. O le tautua lotu ma le
loto fesoasoani o tagata Samoa na mafua ai ona
faafaigofie ma tino mai le tele o galuega i nuu ma
itumalo o loo galulue ai misionare. E faamaonia lenei
mau i ni isi o ripoti a misionare galulue.
Ua taua i ni isi o ripoti a misionare le toatele o tagata
Samoa o e na ofo ane e fia fesoasoani ina ua tauafuafua
le faatuina o se kolisi faafaifeau i Samoa e ui ona o le
mana’o sa faatu mai e misionare ina ia faatauina le
fanua e faatu ai le kolisi. Fai mai le alii faifeau o E.J.
Eteuati, e toatele sa ofoina atu o latou taimi e fesoasoani
ai i le galuega, ae maise foi i latou sa ofoina o latou
laueleele ma fanua e fausia ai le galuega. O le molimau
la lenei a se tasi o matai Samoa ina ua asiasi atu
misionare i lona nuu,
O le matou nuu lenei, o lea lava lau saunoaga e pau
mai, ua matou sauni e faamama le nofoaga e faatu ai le
aoga.24
O loo taua foi le nuu o Sapapalii ma le nuu o Fasitoo
Uta i tauofoga o laueleele e tatau ona faatu ai le kolisi
faafaifeau. Peitai sa iu le filifiliga a misionare e fausia le
23 E to’alima misionare nofomau na taunuu ane i Samoa i le 1836.
O le tasi sa nofo i Rarotonga ina ua maua i se ma’i. O le toatasi
lea na malaga ane i Samoa i le 1837. I le 1843, ua 14 le aofai o
misionare nofomau o loo faamauina sa galulue i Samoa. E
to’alima i Savaii, to’aono i Upolu, to’alua i Tutuila ma le to’atasi
i Manu’a. O le sa tofia mo Manu’a o se tagata faipinisi e suafa ia
Matthew Hunkin lea sa nofo i le motu o Tutuila. O Hunkin e le o
se misionare na a’oa’oina faapitoa i le Tusi Paia, peitai sa tele
lona sao i le galuega faamisionare i le motu o Manu’a.
(Tafesilafa’i Lavasii, To Supply Them with Knowledge: A
History of the Samoan Seminary. Suva. Pacific Theological
College. 1984. 8-9). 24 O upu ia o loo faamaumau i le ripoti a le alii faifeau o E.J
Eteuati. Ua taua e Eteuati faapea e 800 eka (acres) le tele o le
nofoaga lea ua maua e le kolisi I Malua. Peitai, i faamaumauga o
Malua i aso nei o loo taua ai na’o le 500 eka (acres) le tele.
kolisi i le aai e igoa o Malua o loo i le ogatotonu o
Upolu i le itumalo o Tuamasaga.25
O fuafuaga nei tatou
te iloa ai le agaga fesoasoani ma le tautua lotu o nai o
tatou tagata i le galuega. O loo taua foi e Misi Siaosi
Tana i le 1840’s ia le tautua lotu o tagata Samoa, ae
maise o le tausiga o faiaoga e toavalu sa galulue i le
amataga o le galuega talai i ni isi o nuu i Samoa. Fai mai
Tana, i le tele o tausaga talu ona amata le galuega i
Samoa, na o le ofutino paepae le tau o le totogi lea e
aumaia i teugatupe a le galuega faamisionare a le LMS,
e totogi ai faiaoga o loo galulue i le galuega.26
O le fesili
tele, e faapefea ona tausi le faiaoga o loo gapatia i le
galuega pe afai ua utiuti le tamaoaiga a le galuega
faamisionare a le LMS? Afai e le o tausia lelei e le LMS
faiaoga galulue, o ai a faamoemoe i ai? Atonu e aoga
fesili nei e laga a’e ai le mea sa tupu i le tausaga 1851 ia
Aokuso,27
ina ua tulai mai se solo tetee i le matagaluega
i sasae o le motu o Tutuila i le va o faiaoga Samoa ma le
alii o Misi Paueli. E foliga mai o se tasi o mafuaaga o
lenei solo tetee, o le utiuti o le tamaoaiga e tua iai le au
faigaluega. Fai mai le faitioga a le alii o Vaiofaga, o se
tasi o faiaoga sa ta’ita’ia le solo tetee,
… ua tatau ona totogi e tagata lotu o Peretania
misionare nofomau o loo galulue i Samoa, ae faaaoga
le faigataulaga o loo lafoina e tagata Samoa i le
masina o Me, e fesoasoani ai i a’oa’o Samoa o loo
galulue i nuu.28
E ui lava sa faamavae le alii o Vaiofaga ma isi a’oa’o o
le matagaluega i sasae o Tutuila mai le galuega
faamisionare, ae sa tele le sao o lenei solo tetee i le
faagasologa o ni isi o suiga taua ua iai nei le ekalesia. I
se fonotaga na usuia i Malua i le 1852, na faamauina ai
e misionare ni isi o aiaiga e faatatau i faiaoga e faapea:
Ua matou iloa o le taimi tatau lenei e tuuina atu ai le
tausiga o faiaoga i nuu taitasi. Matou te le maua se
vaega tupe e totogi ai faiaoga o loo galulue i nuu. O le
fausiaina o falesa i nuu, sa fausiaina lava e tagata lotu e
aunoa ma se totogi. O le ala foi lea e tatau ai ona tapuai
sa’oloto soo se tagata lotu. I le masina o Me i tausaga
uma, e usu ai le fono a misionare ma ao ai le taulaga.
Peitai o lea taulaga e tuuina atu i le ofisa faamisionare o
loo i Lonetona. Ua tasi ai nei se manatu i misionare,ia
faaavanoa le masina o Ianuari i tausaga taitasi e lafo ai
se lafoga mo faiaoga o loo galulue i nuu.29
25 Lavasii 1984, 46 26 George Turner, Nineteen Years in Polynesia: Missionary Life,
Travels and Researches in the Islands of the Pacific. London.
John Snow.1861. 158. 27Powell (SSR) Setema 11, 1851. 28 Thomas Powell, South Seas Report (SSR) Setema 11, 1851. 29Turner 1861, 159.
21
Ona o nei faafitauli sa tutupu i le galuega, talitonu o ni
isi ia o mafuaaga na faavae ai ni isi o suiga e pei ona o
tatou molimauina i le ekalesia i le taimi nei. Ua
faamatuu mai le galuega faafaifeau e pulea ma ta’itaia e
o tatou tagata.Ua vaaia foi le mautu o galuega i nuu ma
afioaga i lona itu i fafo, e le gata i malumalu tapuai ma
maota o faafeagaiga, ae faapea foi i le faaoloaina o le
aufaigaluega. O le fesili, o a ni faafitauli o loo feagai
pea ma le aufaigaluega i le taimi nei?
O lenei pepa na saunia mo le Mafutaga Faafouina a le
Au Faigaluega (Ministers’ Retreat) i Kanana Fou ia
Aperila 2014.
- Saunia e: Palenapa Mataafa
Faiaoga KFTS, Pacific Church History
FAATA’IMUAGA O LE TOE AFIO MAI O KERISO (The Prelude to Christ’s Return)
-Saunia e Emau Petaia, FSM
O LE UPU MONI: A o le’i afio mai Keriso, o le a molimauina e le au Kerisiano tulaga vevesi e tutupu i le lagi ma le lalolagi. O le avanoa lenei ua tuuina mai e tala’i atu ai le Upu Moni.
A O LUMANA’I LE AFIO MAI – Tulaga Vevesi(disorder). O faaaliga vaaia i le olaga. E matua taua lo tatou faitau i le Tusi Paia pe a o’o mai tausaga oge; o mafui’e ma mala, a o le’i afio mai Keriso – ia aua ne’i faate’ia vave i tatou ma faapea ifo – o tausaga tonu nei ua tatou o’o i ai. O le ta’ua so’o i le Tusi Paia o lenei faaupuga, “o aso e gata ai,” ua faatatau tonu lea i le vaitaimi o le va o le ulua’i afio mai, ma le afio faalua mai o Keriso. A e le’i toe afio mai Keriso, aua nei faapopoleina o tatou loto i ni vaaiga vevesi o le a tatou vaavaai i ai i le lagi ma le
lalolagi. Natura (natural) – Luka 21: 11, 25 – “E i ai mafui’e tetele i lea mea ma lea mea, o oge foi, ma faama’i; ma faaiteite ma faailoga tetele mai le lagi... E i ai foi faailoga i le la, ma le masina, ma fetu; e atuatuavale foi ma fememea’i nuu i le lalolagi i le u o le sami ma le sousou.” Roma 8:22 –“Aua ua tatou iloa, ua oi faatasi, ma o’ono faatasi mea uma lava na faia, ua o’o mai lava i ona po nei.”Aiga (family realm): Na folafola e Iesu, e faapea, “O le a tupu le feitaga’i ma fevaevaea’i o aiga, O faailoga ia o aso e gata ai.” O le a faaleagaina mafutaga faa-aiga, o le faaaloalo ma le va fealoaloa’i foi o le tasi i le isi ua le taualoaina, o ni isi taimi ua fai ma auala o le tau faasese ma pelogia. “E tuuina atu foi le uso e le uso ia oti, e tuuina atu foi e le tama lona atalii, e tuu atu foi le fanau i o latou matua, ina ia fasiotia i latou. E inosia foi outou e tagata uma ona o lo’u igoa; a o lē tumau seia o’o i le iuga, e faaolaina lea.” (Mareko 13:12-13). “Aua tou te manatunatu ua ou sau e avatu le filemu i le lalolagi; ou te lei sau e avatu le filemu, a o le pelu. Aua ua ou sau e faamasesei le tagata ma lona tama, o le tama teine foi e faamasesei ma lona tinā, o le ava foi e faamasesei ma le tinā o lana tane. E fai foi le tagata ma fili o lona aiga.”(Mataio 10:34-36). Mea Tutupu i le Va Feavata’i o tagata (Social Realm): Ua a’oa’o mai, o le loto atuatuvale ma uiga faavevesi, o isi na o foliga o le toe afio mai o Keriso. A e le gata i lea, e faaalia i uiga o tagata le faasausili, loto mimita, le loto tu’inanau ma le amioletonu. Ua faailoa foi i uiga o tagata le faatauemu i talitonuga faale-Lotu, ma aamu ia i latou ua latou talanoa i le toe afio mai o Iesu Keriso. Va Feavata’i (social): 2 Timoteo 3:1-5, “A e ia e iloa e oe lenei mea, o ona aso e gata ai e o’o mai ai aso faigata. Aua e avea tagata ma e alolofa i latou ia i latou, o e manana’o i tupe, o e loto vii, o e faamaualuga, o e upu leaga, o e lē faalogo i matua, o e lē taofi mana’o o le tino, o e faasaua, o e ninoino i le maio lelei, o e faalata, o e soona fai, o e ua faafefeteina, o e ua tele le mana’o i mea faafiafia a e leai se mana’o i le Atua; o e ua peiseai ua toaga i lotu, a o le mana ua i lea mea ua latou teena; ia e ‘alo ese lava i tagata faapena.” Iuta f.18 – “Na latou fai atu ia te outou, ‘E i ai i ona aso e gata ai o tagata tauemu, o e savavali e tusa ma o latou lava tuinanau ma le faalemata’u.” 2 Peteru 3:3-4, “Ua muamua ona iloa o lenei mea, e o mai i
22
ona aso e gata ai o e tauemu, latou te savavali e tusa ma o latou lava tuinanau; e faapea mai, O fea nei le folafolaga o lona afio mai? Aua talu ona momoe o le augatama, ua tutumau pea o mea uma pei ona faatoa faia.” Pule Aoao (International Realm): Ua faamanino mai lava e Iesu, ina ua ia a’oa’o atu i ona so’o, e faapea: “O le a o’o mai taua ma le vevesi i le pulega o faigamalo, o isi ia faailoga o le o’o mai o aso e gata ai.”Ua le faapea, o le i’uga lea o mea uma – atonu o le faaaliga lea ua tatou i ai i le malo. Atonu o faailoga ia o puapuaga e iloa ai e ua auauna faamaoni i le amataga o le nofoaiga fou. Aoao (international): Mareko 13:7, 8 – “Pe a outou faalogo i taua ma tala o taua e le tasi nuu i le tasi nuu, o le tasi malo foi i le tasi malo; e i ai foi mafui’e i lea mea ma lea mea, e i ai foi oge; o amataga ia o puapuaga.” Luka 21:9, 25 – “Pe a outou faalogo i taua ma fouvalega, aua tou te atuatuvale; aua e ao ina muai taunuu mai o ia mea, a e le oo loa mai le gataaga... E i ai foi faailoga i le la, ma le masina, ma fetu; e atuatuvale foi ma fememea’i nuu i le lalolagi i le u o le sami ma le sousou.” O Lagona o i le Tagata (Personal Realm): O e ua leai sa latou fesootaiga faale-faatuatua ma le atua, o le a o’o ia te i latou le loto fefefe ma le matata’u i aso e gata ai, aua ua leai so latou lavea’i. Ua a’oa’o mai Iesu, ua faatusaina i latou e faapei o auga tupulaga i ona po o Noa ma le lolo. Ua leai se faamoemoe taua i le va fealoaloa’i o le tane ma le fafine, ua na ona aai ma feinu, ua na ona osi-aiga ma alu le tagata ia i lana galuega i aso taitasi – peitai, ua le manatua lava le Atua, e leai foi se isi faamoemoe o i le ola nei mo le ola atali. “E matapogia foi tagata i le matata’u ma le faatalitali i mea e o’o mai i le lalolagi; aua e luluina ‘au a le lagi.”Luka 21:26 – “A e pei o ona po o Noa, e faapea foi pe a sau le Atalii o le tagata. Aua e pei ona faia i ona po a o le’i o’o le lolo, ua latou aai ma inu, ua latou fai ava foi ma fa’aavaga, ua oo lava i le aso na ulu atu ai Noa i le vaa, na le iloa foi e i latou ina seia o’o le lolo, ma ave’esea i latou uma; e faapea foi pe a sau le Atalii o le tagata.” (Mataio 24:37-39) O le Ola Faale-Agaga (Spiritual Realm): Ua faailoa mai i Faaaliga a Iesu Keriso, e faapea: “E leai se faatapula’a o le ola lamatia e ono aafia ai le ola
faale-agaga.” Ua molimau le aposetolo o Paulo, e i ai aso e o’o mai ai “tagata e ola aunoa ma le tulafono”; ua ia faapea mai: O ia lava o le Atua e ao ina tapua’i i ai. O le a to’atele foi anetikeriso (false christs) latou te taumafai e faasese i le faatinoina o le amiotonu. A o taumafai le Ekalesia e faatino ona tiute, e ala i le folafola atu o le finagalo o le Atua; o le a matua faafeagai ma faatu’iesega e o’o atu ai i sauaga mamafa tu i aso e gata ai. “Ona tali atu ai lea o Iesu ia te i latou, ‘Ia outou, nei faaseseina outou e se tasi. Aua e toatele e o mai i lo’u igoa, ua faapea ane, O a’u nei o le Keriso; latou te faaseseina foi tagata e toatele...” (Mataio 24:4-14). “Aua ne’i faasese se tasi ia te outou i se togafiti e tasi; aua e le o’o mai lena aso, seia mua’i ona taunuu o le tete’a ese, ma ia faaalia mai o le tagata o le amio leaga, o le tagata lea o le malaia, o le tetee atu, ma faamaualugaina o ia e ia e sili i mea uma lava ua ta’uatuaina, ma mea uma ua ifo i ai tagata; o lea ua tietie ai o ia i le malumalu o le Atua, o loo faaali mai o ia, o le Atua lava o ia...” (2 Tesalonia 2:3-10).
Bible Double Puzzles
Doublepuzzle 1 solution
ADAM, GOSPEL, TIRE, GRAVE, HIGH
GIVE GOD THE PRAISE
(John 9:24) KJV
GOD always has
something for you, a key
for every problem, a
light for every shadow, a
relief for every sorrow
and a plan for every
tomorrow.
23
Matagaluega Fiafia Night
O le afiafi o le Aso Faraile, Aokuso 1, 2014 sa
potopoto ai le paia ma le mamalu o le Ekalesia mo
le faataunuuina o lana faamoemoe e ala i le
Matagaluega Fiafia Night. O le vaaiga ma le
mataina o le o mai o Matagaluega ma toniga ua
felanulanuai, ua faapea foi ona nonofo ma mafuta
fiafia faatasi ai le au uso i lana Matagaluega, ua
manaia le po auā ua faatasia le fanau a le Atua i
lenei faamoemoe.
Na tuufaatasia le maau ma le ositaulaga o lana
fanau e pei ona silasila ma maimoa i ai le Ekalesia i
lena afiafi. O le upu a le Komiti o le faafetai ma le
faamalo i Matagaluega ona o lona agaga fai mea
sili ma ia faatumu atu e le Atua lona tamaoaiga i
luga o lana fanau faapea le aofia o le nofo a
Matagaluega. O se tulaga faagae’etia ma le maofa
o le loto, ona ua avea le manaia o le mafuta faatasi
o le fanau a le Atua ma ala ua u’una’ia ai le loto
foa’i ma le agaga fiafia tele. Na vaaia le sagi fiafia
o le mamalu ma le paia o le Ekalesia, o le au
faigaluega i faifeau ma faletua, ma le toatele o aiga,
o uo ma e masani i lea faamoemoe. O le autu ma le
faamoemoe e pei ona masani ai i tausaga uma e ala
i lana i’ugafono, o se tasi lenei o auala o loo maua
ai e le ekalesia se isi vaega o tamaoaiga aua le
faatinoina o galuega ma fuafuaga mo le ekalesia. O
se tausaga tulaga ese lea po fiafia i Matagaluega
Night i Fono Tele uma ona ua maoa’e le agaga
foa’i o matagaluega ta’itasi. E moni ai upu a le Fai
Salamo, “O le mea matua lelei ma le matagofie
lava pe a nonofo faatasi o uso.” Faamalo lava le
a’ao mafola ma le foa’i i le paia o Matagaluega
ta’itasi. O le agaga lava ia o le faamoemoe ina ia
mafai ona maua se mafutaga fiafia o fanau a le
Atua. Ma o le autu fo’i lea na mafai ona faatinoina
e lana ekalesia i lea lava po matagofie. O foliga
tausaafia, ma toniga felanulanua’i, o siva ma taga
ese’ese ua faaalia ona o le agaga fiafia ma le olioli
tele ua mafuta fiafia ai lana ekalesia i le laumua i
Carson i le Civic Center. O le a mafai ona tuuina
atu se ripoti mae’a ua uma ona tapenaina e le Ofisa
o le Tupe aua le silafia a le ekalesia e tusa ai ma lea
faamoemoe taua. Ia manuia tele le Ekalesia i ona
fuafuaga uma ma lona aga’i atu i le lumana’i.
O le a se Mea o loo Faalavelave atu ia te Oe a o faia lou Lauga?
Sa ou fesili i nisi o Faifeau ina ia talanoa mai i nisi o mea o loo faalavelave a o faia lana lauga. O nisi la faafitauli nei ua talanoa mai ai o Faifeau ma faailoa mai. 1. E savavali solo tagata. E i ai taimi e savavali solo
ai tagata faapea nisi e tu’ua le lotu a o fai lau lauga. O le taimi lena e liliu ai ulu o tagata e vaai i ia tagata faalavelave, ona pei lea o tagata e le o ano mai ia te au a o faia le lauga.
2. O tagata e talanoa le isi i le isi. O le upu moni lava e i ai tagata e le faalogo mai ao faia le lauga, o le tele lava a talanoa e taumafai e pupuni o latou gutu peā ou iloa atu i latou i ni mea o loo latou talanoa i ai.
3. O nisi taimi e pupula ai le tagata i lana uati. O le faailoga lena ua umi le lauga, ua fia o tagata i le fale.
4. Ua leo tele le māvava a le tagata. O le tagata ua fiamoe, poo le lē fiafia foi i le toalua, sa sili ona nofo i le fale ma le faalavelave.
5. E i ai le taimi e pupula mai ai le tagata e pei o se tagata ua ita. Ua tupu ane le manatu e i ai se mea o loo le malie ai le tagata i lau lauga.
6. O le tagata ua moe. Ioe, e i ai lau Tiakono e fai ma ana amio le moe i le taimi e faia ai lau lauga.
7. O tagata e faia a latou tala i luga o le telefoni a o faia le lauga. Ioe, o tagata uma e o mai i le lotu e i ai i latou e le malolo e ave tala.
8. O le telefoni ua tatagi, a o faia le lauga. E masani ona fautua atu le aulotu e faaleo laititi pe tapē le telefoni ma le faalavelave i le taimi o le lauga, peitai e i ai nisi e fiafia e faaleotele le telefoni a o faia le lauga.
9. O nai vaaiga lē faaaloalo, e pei o le fogiina o le isu, o le tale faalau sosoo, ma isi lava tulaga.
Na ou fai atu lea i le isi faifeau, ia e lelei foi lou faasoa mai e le gata ina e iloa ai le faalavelave a tagata ao fai lau lauga, a e lelei foi ona e iloa ai le umi o lau lauga ua leva ona fia o tagata i fale pe ua fia aai.
- O nai motuga’afa ia mai le Lamepa.
24
Fono Tele XXX
Carson, California 2014