32
Jezik slavonskih franjevaca (do preporoda), Loretana Despot, Zagreb,2005.

Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

  • Upload
    s0nja

  • View
    148

  • Download
    15

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Jezik slavonskih franjevaca (do preporoda), Loretana Despot, Zagreb,2005.

Page 2: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Hrvati su latinicu preuzimali iz dvaju pravaca: južnog (latinskog i talijanskog), a u 16. stoljeću latinica ulazi u upotrebu u sjevernom području gdje je uzor bila madžarska grafija

Slavonski su franjevci za grafijske probleme bili posebice zainteresirani

Poteškoće su se javljale u bilježenju palatalnih suglasnika koje nije imao latinski jezik, a talijanska i madžarska grafija različito su obilježavale i nepalatalne suglasnike C i S

Page 3: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18
Page 4: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Ivan Grličić 1707. godine u Putu nebeskom u uvodu Bogogliubnom sctioczu ističe kako je od Madžara preuzeo bilježenje fonema /č/ grafemom cs, dok je druge grafeme poput gl,gli /ļ/ ; gn /ń/ preuzimao iz talijanske grafije

Page 5: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18
Page 6: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Pišući 1710. godine hrvatsko-latinski rječnik, Jakobović iz kajkavskog narječja preuzima riječi i oblike, a preuzima i grafeme za pojedine foneme: ch za /ć/ i /č/

No, dok u prvom dijelu rječnika dosljedno piše cs za /č/, u drugom dijelu češće rabi kajkavsko ch

Page 7: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18
Page 8: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Stjepan Vilov 1736. godine ističe kako ne valja preuzimati niti od Talijana, niti Madžara, a ne valja ni miješati grafijske prijedloge

Oštro odbacuje grafem y u digramskim kombinacijama za označavanje fonema /ń/ i /ļ/

Također ističe kako ne treba pribjegavati oblikovanju trigrama, a digramska rješenja treba upotrebljavati samo za ograničen broj grafema

Page 9: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18
Page 10: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Nikola Kesić 1740. godine iznosi svoje prijedloge o bilježenju fonema:

/ģ/ gj /ļ/ lj, /ń/ nj

To je kasnije i prihvaćeno Iznimka u prihvaćanju jedino /ć/ cj

Page 11: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Jerolim Lipovčić 1750. godine daje također prijedloge, praksa nije prihvatila sljedeće:

⌠⌠, s⌠, ⌠s /š/ Praksa naprotiv preuzima prijedlog Filipa Lastrića

(Testimonimum bilabium... Venecija, 1755.) koji u predgovoru Od slovosloxja

⌠h /š/ Đuro Rapić također, u uvodu svojega djela Svakomu

pomalo iliti predikae nediljne 1762. godine progovara o grafiji čiji je sustav vrlo sličan onomu u ostalih slavonskih franjevaca u 18. stoljeću

Page 12: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Emerik Pavić 1764. godine također iznosi svoje grafijske prijedloge te ih četiri godine kasnije potvrđuje u some djelu Nadodanja glavni događaja, razgovoru ugodnomu (1768.) nudeći svoj grafijski sustav

/č/ c⌠ ; /ć/ ch ; /ģ/ gi ; /ğ/ cx ; /j/ j ,i

/ļ/ lj, li ; /ń/ nj ; /ŗ/ er ; /s/ ⌠,⌠⌠,⌠s,s⌠ ; /ž/ x

U toj knjizi izriče kako treba slijediti prijedloge Stjepana Vilova

Page 13: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Iz rukopisa Josipa Paviševića upućenih franjevačkoj braći diljem Provincije sv. Ivana Kapistrana, možemo izdvojiti i njegova sustav

Page 14: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18
Page 15: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Velikanović se također bavio problemima grafijskog sustava, te kod njega iščitavamo poprilično jednoznačan sustav

Ta jednoznačnost posebice je očita u bilježenju fonema /š/ isključivo grafemom sh što preuzimaju drugi franjevci

Lanosović također daje svoj grafijski sustav

Page 16: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18
Page 17: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Grafija je također zaokupila Grgura Čevapovića te on daje svoje prijedloge

Page 18: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18
Page 19: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

U Katančićevim radovima također pronalazimo težnje ka usavršavanju grafije

U djelu Specimen Philologiae et Geographiae Pannonarium (Zagreb,1745.) Katančić iznosi svoja mišljenja

a, b, cz /c/, cs /č/, ch /ć/, d, cx /ğ/, gj /ģ/, e, g, h, i /i/, /j/ i, k, l, lj, m, n, nj, o, p, r, s, sh /š/, t, u, v, z, x /ž/

U rukopisu psalama iz 1809. godine Katančić donosi tablicu Slova i znamenja

Page 20: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18
Page 21: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Iz tablice zaključujemo da grafijskim oznakama ch i cs Katančić bilježi isti fonem, no iz brojnih se tekstova vidi da Katančić razlikuje /č/ i /ć/

Ta tablica svjedoči o Katančićevu osjećaju za razlikovanje fonema i glasova hrvatskog jezika i vrijedan je doprinos učvršćivanju svijesti o razlikovanju glasovnih i fonemskih vrijednosti hrvatskog književnog jezika

što se tiče Katančića i njegova književna stvaralaštva u odnosu s grafijom daju se uočiti dosljednosti, ali i poneka izbivanja

Jedina dva Katančićeva djela otisnuta na hrvatskom jeziku su Jesenske plodine (1791./1794.) i prijevod Svetog pisma (1831.)

Page 22: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18
Page 23: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

U otisku su pak zabilježeni grafemi gj, lj, nj, s, sh što također potvrđuje već prije navedena tvrdnja da je Čevapović preinačavao Katančićevu grafiju

Čevapović se zalagao da umjesto madžarskog y, se preuzme slavonsko j, uvođenje digrama cx za fonem /ğ/ , a bio je i protiv učvršćivanja suglasnika h

Jedna od najžešćih primjedaba na Katančićevu grafiju bila je zastarjelost, a zanimljivo je da su u preporodu, nasljedovanja u pisanju palatalnih suglasnika odgovarala Katančićevoj grafiji

Preuzeti: ch /ć/ , gj /ģ/, lj /ļ/ , nj /ń/ , er /ŗ/

Napušteni: cs /č/, cx /ğ/, sh /š/, x /ž/

Page 24: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18
Page 25: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18
Page 26: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

U 18. stoljeću slavonska je grafija bila sređena i usustavljena, a na njezinim će temeljima i hrvatski ilirizam tražiti uzore

Budući da je ona ujedinila južna ješenja, koja su donosili franjevci i sjeverna (kajkavska) koja su donosili isusovci, slavonska je grafija imala središnje mjesto i bila uzorom tadanašnjim književnicima

U čakavca Fausta Vrančića pored unesenih madžarskih kombinacija cz,cs,ly,ny sporadično poćinje upotrebljavati i druga rješenja

Dvojba oko bilježenja gy, gj, ny, nj, ly, lj u štokavaca bile su različite prije 18. stoljeća

Grličić ne bilježi grafiju za /ğ/, jer čakavsko narječje ga ne poznaje nego on taj fonem realizira kao /ž/

Kajkavci također nisu poznavali opreku /č/ i /ć/, /ğ/ i /ģ/ što Antun Bačić tek počinje uređivati

Page 27: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Zamjetna je nedosljednost u pisanju sonanta j; brojni su primjeri u kojima intervokalno j nije zabilježeno:

i+a zmia a+i porodjai e+a Hebrea

o+i koi i+i stariih e+e Judee

i+e nie i+u shumozmiu i+u smiuchi

Dvojbe o bilježenju fonema /j/grafemima j ; i zamjetne su u slavonskih franjevaca, te su očite dvostrukosti

Latinsko je pismo prvobitno označavali samo grafem i Gramatički par i/j pojavio se za vrijeme humanizma, oba

su grafema označavala oba fonema

Page 28: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Grafem j član abecede postaje tek u 17. stoljeću, uvodi ga Jakov Mikalja, odbacivši Kačićevu grafiju y

Susrećemo ga u komparativima i superlativima pridjeva palatalnim suglasnicima franjevci dodaju j : vishjim, blixja

Takvi su se likovi mogli razviti pod jotacijskim promjenama u instrumentalu jd. ženskoga roda i-vrste

Možemo pretpostaviti da je takvo j bila dodatna oznaka za mekoću prethodnog palatala

Page 29: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Fonološki sustavi drugih jezika iz kojih je latinica uglavnom dopirala u nacionalnu uporabu nije poznavala samoglasno r, stoga je r dobivalo popratni samoglasnik; a (južna zona) e (sjeverna zona)

Ponekad bilježenje ponekih fonema nema razlikovnu već funkcionalnu ulogu npr. Kada označavaju naglasne odnose

Udvajanjem samoglasničkih slova označava se dugi slog, a grafem h ponekad označavu duljinu samoglasnika koji je pred njim :

fahli Udvajanjem suglasničkih slova označava se kratkoća

prethodnog samoglasnika :

dillo , matti

Page 30: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Tomo Maretić iznosi vrlo negativne stavove o grafijskom sustavu starih pisaca do preporoda u knjizi Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima 1889. godine

O vrijednosti slavonskog grafijskog sustava svjedoči povjerenstvo koje je car Josip II. Imenovao 1762. godine

Povjerenstvo je trebalo dati prijedlog jedinstvenog latiničkog sustava

Antun Mandić, Marijan Lanosović, Josip Krmpotić, Joakim Stulli

Page 31: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18
Page 32: Latinica u Hrvata i Slavonska Grafija 18

Izradila: Sonja Smojver