29
LATINSKA GRAMATIKA I DEKLINACIJA jednina mnozina nominativ puella nominativ puellae genitiv puellae genitiv puellarum dativ puella dativ puellis akuzativ puellam akuzativ puellas vocativ puella vocativ puellae ablativ puella ablativ puellis Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na – ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m. I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA jednina mnozina 1. lice specto (a+o=o) 1. lice specta-mus 2. lice specta-s 2. lice specta-tis 3. lice specta-t 3. lice specta-nt oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

LATINSKA GRAMATIKA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

LATINSKA GRAMATIKA

Citation preview

Page 1: LATINSKA GRAMATIKA

LATINSKA GRAMATIKA

 

 

 

 

 

 

            I DEKLINACIJA

 

jednina mnozina 

nominativpuella

nominativ puellae

genitivpuellae

genitiv puellarum

dativpuella

dativ puellis

akuzativpuellam

akuzativ puellas

vocativpuella

vocativ puellae

ablativpuella

ablativ puellis

         

 

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae.

Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m.          poeta, poetae m.        

collega, collegae m.  athleta, athletae m.              scriba, scribae m.

 

I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA

 

jednina mnozina

1. lice specto (a+o=o) 1. lice specta-mus

2. lice specta-s 2. lice specta-tis

3. lice specta-t 3. lice specta-nt

 

oblik glagola  - specto, specta-re, spectavi, spectatum

Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

 

Page 2: LATINSKA GRAMATIKA

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI

 

summ, esse, fui – biti

 

jednina mnozina

1. lice sum 1. lice summus

2. lice es 2. lice estis

3. lice est 3. lice sunt

 

1.          PRISVOJNI GENITIV – ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima

nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom.

2.          PREDLOZI – uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in – glagoli mirovanja).

 

 

II  ILI –o DEKLINACIJA

 

jednina mnozina

nominativcampus

nominativ campi

genitivcampi

genitiv camporum

dativcampo

dativ campis

akuzativcampum

akuzativ campos

vocativcampe

vocativ campi

ablativcampo

ablativ campis

 

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i.

Jedino se imenica deus dei, m. – bog, menja malo drugacije.

 

jednina mnozina

nominativdeus

nominativ dei ili dii

genitivdei

genitiv deorum

dativdeo

dativ deis ili diis

akuzativdeum

akuzativ deos

vocativdeus

vocativ dei ili dii

Page 3: LATINSKA GRAMATIKA

ablativdeo

ablativ deis ili diis

 

II  -er, -ir, -um DEKLINACIJA

 

jednina mnozina

nominativvir / puer

nominativ viri / pueri

genitivviri / pueri

genitiv virorum / puerum

dativviro / puero

dativ viris / pueris

akuzativvirum / puerum

akuzativ viros /pueros

vocativvir / puer

vocativ viri

ablativviro / puero

ablativ viris / pueris

 

vir, viri n.–covek,  puer, pueri m.–decak

Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i

imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati

nepostojano –e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.

 

jednina mnozina

nominativbellum

nominativ bella

genitivbelli

genitiv bellorum

dativbello

dativ bellis

akuzativbellum

akuzativ bella

vocativbellum

vocativ bella

ablativbello

ablativ bellis

 

bellum, belli n. –rat

Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitivu.

 

PRIDEVI I i II DEKLINACIJE

 

Mozemo ih podeliti u dve grupe

Page 4: LATINSKA GRAMATIKA

 

a)      bonus -i, bona -ae, bonum –i. Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije.

b)      tener –i, tenera -ae, tenerum –i.  Izvode se kao imenice II –er  deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako, zenski po I

deklinaciji, a srednji po II –um deklinaciji.

 

 

II KONJUGACIJA

 

jednina mnozina

1. lice time-o 1. lice time-mus

2. lice time-s 2. lice time-tis

3. lice time-t 3. lice time-nt

 

oblik glagola; timeo time –re, timevi, timetum –plasiti se. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci.

 

III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE

 

jednina mnozina

1. lice toll-o 1. lice toll-i-mus

2. lice toll-i-s 2. lice toll-i-tis

3. lice toll-i-t 3. lice tollu-nt

 

Oblik glagola; tollo, toll-ere, sustuli, sublatum –ugrabiti. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak

tematskog vokala -i- sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine.

 

III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE OSNOVE

 

jednina mnozina

1. lice cupi-o / statu-o 1. lice cupi-mus / statui-mus

2. lice cupi-s / statui-s 2. lice cupi-tis / satui-tis

3. lice cupi-t /statui-t 3. lice cupi-unt / statu-unt

 

Oblik glagola; cupi-o, cupere, cupivi cupitum –zeleti; statu-o, statuere, statui, statum odlucivati. Samoglasnicke osnove se dobijaju

tako sto se od 1. lica jednine odbije nastavak –o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala.

Page 5: LATINSKA GRAMATIKA

 

IV KONJUGACIJA

 

jednina mnozina

1. lice aperi-o 1. lice aperi-mus

2. lice aperi-s 2. lice aperi-tis

3. lice aperi-t 3. lice aperi-u-nt

 

Oblik glagola; aperio, aperi-re, aperui, apertum –otvoriti. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci, uz dodavanje

tematskog vokala -u- u trecem licu mnozine.

 IMPERFEKT  INDIKATIVA AKTIVA

 

Gradi se od prezentske osnove, sufiksa –ba i licnih nastavaka.

 

I KONJUGACIJA     II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l amabam 1.l amabamus 1.l timebam 1.l timebamus

2.l amabas 2.l amabatis 2.l timebas 2.l timebatis

3.l amabat 3.l amabant 3.l timebat 3.l timebant                     

 

 

III KONJUGACIJA     IV KONJUGACIJAdodaje se tematski vokal –e     dodaje se tematski vokal -e

jednina mnozina jednina mnozina

1.l legebam 1.l legebamus 1.l cupiebam 1.l cupiebamus

2.l legebas 2.l legebatis 2.l cupiebas 2.l cupiebatis

3.l legebat 3.l legebant 3.l cupiebat 3.l cupiebant                     

 

Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum, ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. to su imenice poput:

relinquiae, -arum f. –ostatak; libri –orum m. –deca; insidiae, -arum f. –zaseda;  arma –orum –oruzje. Postoje i pridevi u ovom obliku

ceteri, -ae, -a, -ostali; parici, -ae, a -malo njih.

 

III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE

Page 6: LATINSKA GRAMATIKA

 

jednina mnozinanominativ dux nominativ ducesgenitiv ducis genitiv ducumdativ duci dativ ducibusakuzativ ducem akuzativ ducesvokativ dux vokativ ducesablativ duce ablativ ducibus

 

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju:

 

MUSKI ROD

 

nominativ -os -o -es -o -or

genitiv -oris -inis -itis -onis -oris

 

 

ZENSKI ROD

 

nominativ -do -us -us -go -x -as

genitiv -dinis -udis -utis -ginis -gis -atis

 

primeri

 

homo, -inis m. –covek; miles, -itis, m. vojnik; dux, -cis, m. vodja; victor,      -oris m. pobednik.

            palus, -udis f. mocvara; virtus, -utis f. vrlina; virgo, -ginis f. devica.

 

Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er, a imaju nepostojano -e. Takve su recimo pater, patris;

mater, matris; frater, fratris.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu; comes,   -itis m.f. pratilac, pratilja.

 

III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA

Page 7: LATINSKA GRAMATIKA

 

jednina mnozinanominativ tempus nominativ temporagenitiv temporis genitiv temporumdativ tempori dativ temporibusakuzativ tempus akuzativ tempusvokativ tempus vokativ tempusablativ tempore ablativ temporibus

 

Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na:

 

nominativ -us -men -t -us -ur

genitiv -oris -minis   -eris -oris

 

nekoliko primera

tempus, -oris vreme; nomen, -minis ime; caput, capitis glava; genus, -eris rod; robur, -oris snaga.

 

 

 

 

IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI

 

jednina mnozina1. lice eram 1. lice eramus

2. lice eras 2. lice eratis

3. lice erat 3. lice erant

 

Ablativus possesivus – kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se

prevodi sa imati.

 

III DEKLINACIJA; I OSNOVE

 

Page 8: LATINSKA GRAMATIKA

Dele se u tri grupe:

1) jednakoslozne                  2) nejdnakoslozne sa suglasnickom

grupom ispred gen.sg.*)

jednina mnozina jednina mnozinanom civis nom cives nom urbs/imber nom urbesgen civis gen civium gen urbis/imbris gen urbiumdat civi dat civibus dat urbi/imbri dat urbibusaku civem aku cives aku urbem/imbrem aku urbesvok civis vok cives vok urbs/imber vok urbesabl cive abl civibus abl urbe/imbre abl urbibus

 

         imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog

roda. Ukoliko su na –er onda su muskog roda. Izuzeci su fons, fontis, m. izvor; i imber imbris, f. kisa.

 

3) imenice srednjeg roda na –e, -al, -ar sa genitivom jednine na –is

 

jednina mnozinanominativ mare nominativ mariagenitiv maris genitiv mariumdativ mari dativ maribusakuzativ mare akuzativ mariavokativ mare vokativ mariaablativ mari ablativ maribus

 

mare, maris, n. – more; animal, animalis, n. -zivotinja, exemplar, exemplaris, n.   –primer.

 

IZUZECI III DEKLINACIJE

 

Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. To su sitis, f. zedj; pupis, f. krma; turris, f.

toranj; tussis, f. kasalj; febris, f. groznica; securis, f. sekira; Tiberis, m. Tibar; Neapolis, f. Napulj.

 

jednina mnozinanominativ sitis nominativ sites

Page 9: LATINSKA GRAMATIKA

genitiv sitis genitiv sitiumdativ siti dativ sitibusakuzativ sitim akuzativ sitesvokativ sitis vokativ sitesablativ siti ablativ sitibus

 

Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. Tako je na primer sa iter, itineris, n. put koji sve padeze

gradi od osnove itiner. Imenica bos, bovis, m.f. ima genitiv mnozine bous, a dativ i ablativ bobus ili bubus. Imenica vis,

f. sila, u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi; dok joj je mnozina potpuna. Imenica caro, carnis, f. meso, genitiv mnozine joj je carnium.

 

PRIDEVI III DEKLINACIJE

 

pripadaju vokalskim –i osnovama i dele se u tri grupe:

 

1) tri zavrsetka

muski rod zenski rod srednji rod

acer acris acris

menjaju se kao ne- jednakoslozne imenice III

deklinacije -i osnova

menjaju se kao jednakoslozne imenice III

deklinacije –i osnova

menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e, -al,

-ar  

ablativ jednine je acri, a ne acrekako je kod

imenica

ablativ jednine je acri, a ne acrekako je kod

imenica

ablativ jednine je acri, a ne acrekako je kod

imenica 

           

 

 

 

 

2) dva zavrsetka

muski rod zenski rod srednji rod

utilis utils utile

menjaju se kao jednakoslozne imenice

III deklinacije –i osnova

menjaju se kao jednakoslozne imenice III

deklinacije –i osnova

menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e, -al, -

ar  

ablativ jednine je utili, a ne utilekako je kod

imenica

ablativ jednine je utili, a ne utilekako je kod

imenica

ablativ jednine je utili, a ne utilekako je kod

imenica 

           

 

 

3) jedan zavrsetak –obicno pridevi na –ens, -entis, -ans, -antis, -x, cis

muski rod zenski rod srednji rod

prudens prudens prudens

menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III

Page 10: LATINSKA GRAMATIKA

deklinacije –i osnova. Plural je takodje  kao

kod ne jednakosloznih imenica.

deklinacije –i osnova. Plural je takodje  kao

kod ne jednakosloznih imenica.

deklinacije –i osnova. Plural se menja kao kod

imenica na –e, -al, -ar.

ablativ jednine je prudenti, a neprudente kako

je kod imenica.

ablativ jednine je prudenti, a neprudente kako

je kod imenica

ablativ jednine je prudenti, a neprudente kako

je kod imenica

menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova

 

FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI

 

jednina mnozina1. lice ero 1. lice erimus

2. lice eris 2. lice eritis

3. lice erit 3. lice erunt

 

IMENICA JUPITER (posebna promena)

 

jedninanominativ Iuppitergenitiv Iovisdativ Ioviakuzativ Iovemvokativ Iuppiterablativ Iove

 

IV DEKLINACIJA

 

jednina mnozinanominativ exercitus / cornu nominativ exercitus / cornuagenitiv exercitus / cornus genitiv exercituum / cornuumdativ exercitui / cornu dativ exercitibus / cornibusakuzativ exercitum / cornu akuzativ exercitus / cornuavokativ exercitus / cornu vokativ exercitus / cornuaablativ exercitu / cornu ablativ exercitibus / cornibus

 

Imenice; exercitus, exercitus, m. vojska; cornu, cornus, n. krilo vojske

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine  muskog

Page 11: LATINSKA GRAMATIKA

roda zavrsavaju na –us, kao i u genitivu; dok za srednji rod zavrsavaju na –u u nominativu, a na –us u genitivu.

 

IZUZECI IV DEKLINACIJE

 

Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. To su acus, f. igla; manus, f. ruka; Idus, Iduum, f. Ide;

domus, f. kuca. Imenica domus se menja drugacije od ostalih.

 

jednina mnozinanominativ domus nominativ domusgenitiv domus genitiv domuum, domorumdativ domui dativ domibusakuzativ domum akuzativ domosvokativ domus vokativ domusablativ domo ablativ domibus

 

Ablativ jednine, genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije.

Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ  -ubus. To su imenice specus, m. pecina; lacus,

m. jezero; acus, f. igla; portus, m. luka; arcus, m. luk.

 

FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA

I KONJUGACIJA   II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l amabo 1.l amabimus 1.l timebo 1.l timebimus

2.l amabis 2.l amabitis 2.l timebis 2.l timebitis

3.l amabit 3.l amabunt 3.l timebit 3.l timebunt                   

 

III KONJUGACIJA   IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l legam 1.l legemus 1.l cupiam 1.l cupiemus

2.l leges 2.l legetis 2.l cupies 2.l cupietis

3.l leget 3.l legent 3.l cupiet 3.l cupient                   

Page 12: LATINSKA GRAMATIKA

 

Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci. Ovim vremenom se u latinskom kazuje

radnja koja ce se zbiti u buducnosti.

 

V DEKLINACIJA

 

jednina mnozina

nominativ res                        dies nominativ res                       dies

genitiv rei                         diei genitiv rerum             dierum

dativ rei                         diei dativ rebus               diebus

akuzativ rem                     diem akuzativ res                       dies

vokativ res                        dies vokativ res                       dies

ablativ re                           die ablativ rebus               diebus

 

Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na –e u nominativu. Sve su zenskog roda sem

dies, diei, m. dan i meridies, meridiei, m. podne. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da

samim time i nemaju mnozinu. Imenica dies, diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan .

 

PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA

 

jednina mnozina jednina mnozina1.l vocavi 1.l vocavimus 1.l fui 1.l fuimus

2.l vocavisti 2.l vocavistis 2.l fuisti 2.l fuistis

3.l vocavit 3.l vocaverunt 3.l fuit 3.l fuerunt                

 

glagol: voco, vocare, vocav –i, vocatum pozvati, summ esse, fui biti

Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt.

Page 13: LATINSKA GRAMATIKA

 

KOMPARACIJA PRIDEVA

 

Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak –ior, a za srednji rod nastavak –ius.

 

jednina mnozina

nominativ carior                 carius nominativ   cariores         cariora

genitiv carioris            carioris genitiv              cariorum           

dativ cariori               cariori dativ              carioribus

akuzativ cariorem            carius akuzativ   cariores         cariora

vokativ carior                 carius vokativ   cariores         cariora

ablativ cariore             cariore ablativ              carioribus

 

Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove.

 

Suprelativ se gradi kada od  genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo    -issimus, -issima, -issimum. (carrisimus, carrisima, carrisimum). Pridevi na –er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci        -rimus, -rima, -rimum. (pulcherimus, pulcherima, pulcherimum ili acerimus, acerima, acerimum). Superlativ se deklinira po II deklinaciji.

6 prideva grade superlativ na –limus, -lima, -limum. To su facilis, -e; dificilis, -e; similis, -e; dissimilis, -e; humilis, -e; gracilis, -e.

 

PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA

 

Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje.

 

glagol maneo, manere, mansi ostati i sum, esse, fui biti.

Page 14: LATINSKA GRAMATIKA

 

jednina mnozina jednina mnozina1.l manseram 1.l manseramus 1.l fueram 1.l fueramus

2.l manseras 2.l manseratis 2.l fueras 2.l fueratis

3.l manserat 3.l manserant 3.l fuerat 3.l fuerant

 

SUPLETIVNA KOMPARACIJA

 

pridev komparativ komparativ superlativ  m. i f. srednji rod m.     f.      n.

bonus, -a, -um melior melius optimus, -a, -ummalus, -a, -um peior peius pessimus, -a, -ummagnus, -a, -um maior maius maximus, -a, -umparvus, -a, -um minor minus minimus, -a, -ummultus, -a, -um - ima u nekim

padezimaplurimus, -a, -um

 

U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ, akuzativ i vokativ jednine koji glasi plusi genitiv koji glasi

pluris. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. A pored ova dva

ima i genitiv koji glasi plurium.

 

FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA

 

Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I.

 

jednina mnozina jednina mnozina1.l mansero 1.l manserimus 1.l fuero 1.l fuerimus

2.l manseris 2.l manseritis 2.l fueris 2.l fueritis

3.l manserit 3.l manserint 3.l fuerit 3.l fuerint

 

OPISNA KOMPARACIJA

Page 15: LATINSKA GRAMATIKA

 

Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e, i, u, ispred nastavka –us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga

magis (vise) i maxime (najvise).

 

 

 

 

pridev komparativ superlativvarius, -a, -um magis varius, -a, -um maxime varius, -a, -umindonens, -a, -um magis indonens, -a, -um maxime indonens, -a, -

umstenuus, -a, -um magis stenuus, -a, -um maxime stenuus, -a, -um

 

IMPERATIV I

 

Njime se izrice zapovest ili podsticanje, a javlja se samo u prezentu ili futuru. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba

odmah izvrsiti. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom

licu jednine. To su dico, duco, facio i glase dic, duc, fac.

 

jednina mnozina jednina mnozina2.l veni 2.l venite 2.l cupi 2.l cupite

2.l ama 2.l amate 2.l es 2.l este

2.l doce 2.l docete 2.l veni 2.l venite

 

IMPERATIV II

 

Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti. Ima 2. i 3. lice sg. i pl.

Page 16: LATINSKA GRAMATIKA

 

jednina mnozina jednina mnozina1.l - 1.l - 1.l - 1.l -

2.l amato 2.l amatote 2.l venito 2.l venitote

3.l amato 3.l amanto 3.l venito 3.l veniunto

 

 

GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA

 

Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke.

1)      Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e(pridev pulcher, pulchra, pulchrum gradi prilog pulchre).

2)      Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus, -a, -um koji daje prilog cito.

3)      Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. Na primer, celer, celeris, celere daje prilog celeriter. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda, poput na primer prideva facilis, facile koji gradi prilog faciliter, ali i facile.

4)      Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa –er. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter.

KOMPARACIJA PRILOGA

Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks –e.

 

pozitivkomparativ superlativ

perite peritius peritissime

pulchre pulchrius pulcherissime

facile facilius faccillime

raro rarius rarissime

Page 17: LATINSKA GRAMATIKA

 

SUPLETIVNA  I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA

Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto.

 

pozitivkomparativ superlativ

bene melius optime

male peius pessime

magnopere / valde magis maxime

parum minus minime

multum plus plurimum

varie magis varie maxime varie

 

BROJEVI

 

1 unus, a, um 6 sex 20 viginti 70 septaginta2 duo, ae, o 7 septem 30 triginta 80 octoginta3 tres, es, ia 8 octo 40 quadraginta 90 nonaginta4 quattor 9 novem 50 quinquaginta 100 centum5 quinque 10 decem 60 sexaginta 1000 milia

 

jednina jednina jedninan unus/una/unum n duo/duae/duo n tres/tres/triag unius g duorum/duarum/duorum g triumd uni d duobus/duabus/duobus d tribusa unum/una/unum a duo(s)/duas/duo(s) a tres/tres/triav --- v --- v ---a uno/una/uno a duobus/duabus/duobus a tribus

 

 

Page 18: LATINSKA GRAMATIKA

 

REDNI BROJEVI

menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a,  -um.

 

primus, -a, -um sextus, -a, -um vicesimus, -a, -um septuagessimus

secundus, -a, -um

septimus, -a, -um

tricesimus, -a, -um

octogessimus

tertius, -a, -um octavus, -a, -um quadragessimus nonagesimusquartus, -a, -um nonus, -a, -um quinquagessimus centesimusquintus, -a, -um decimus, -a, -um sexagesimus millesimus

 

PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE

pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima.

I KONJUGACIJA   II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l amor 1.l amamur 1.l timeor 1.l timemur

2.l amaris 2.l amamini 2.l timeris 2.l timemini

3.l amatur 3.l amantur 3.l timetur 3.l timentur

III KONJUGACIJA   IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l legor 1.l leg-i-mur 1.l erudior 1.l erudimur

2.l leg-e-ris 2.l leg-i-mini 2.l erudiris 2.l erudimini

3.l leg-e-tur 3.l leg-u-ntur 3.l eruditur 3.l erudiuntur                   

LICNE ZAMENICE

 

  1. lice sg. 1. lice pl. 2. lice sg. 2. lice pl.n ego nos tu vosg mei nostri/nostrum tui vestri/vestrumd mihi nobis tibi vobisa me nos te vosv ------- ------- ------- -------a me/mecum nobis te/tecum vobis

 

  3. lice sg. 3. lice pl.n is/ea/id (ei) ii/eae/eag eius eorum/earum/eorumd ei (eis) iis

Page 19: LATINSKA GRAMATIKA

a eum/eam/id eos/eas/eav ------- -------a (ab) (cum) eo/ea/eo (ab) (cum) (eis) iis

 

LICNA POVRATNA ZAMENICA

 

Oblici i za sg. i pl.n -------g suid sibia sev -------a (a) se, secum

PRISVOJNE ZAMENICE

menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um ili -er, -ra, -rum.

 

1.l meus, mea meum noster, nostra, nostrum2.l tuus, tua, tuum vester, vestra, vestrum3.l eius, eorum suus, sua, suum

IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA

 

I KONJUGACIJA   II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l amabar 1.l amabamur 1.l timebar 1.l timebamur

2.l amabaris 2.l amabamini 2.l timebaris 2.l timebamini

3.l amabatur 3.l amabantur 3.l timebatur 3.l timebantur

III KONJUGACIJA   IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l legebar 1.l legebamur 1.l erudiebar 1.l erudiebamur

2.l legebaris 2.l legebamini 2.l erudiebaris 2.l erudiebamini

3.l legebatur 3.l legebantur 3.l erudiebatur 3.l erudiebantur                          

POKAZNE ZAMENICE

  1. lice sg. 1. lice pl. 2. lice sg. 2. lice pl.n hic/haec/hoc hi/hae/haec iste/ista/istud isti/istae/istag huius horum/harum/

horumistius istorum/istarum/istorum

d huic his ist istisa hunc/hanc/ hos/has/haec istum/istam/istud istos/istas/ista

Page 20: LATINSKA GRAMATIKA

hocv ------- ------- ------- ------a hoc/haec/

hochis isto/ista/isto istis

  3. lice sg. 3. lice pl. 3. lice sg. 3. lice pl.n ille/illa/illud illi/illae/illa idem/eadem/idem iidem/eadem/eademg illius illorum/illarum/

illorumeiusdem eorundem/earundem/

eorundemd illi illis eidem iisdem (isdem) (eisdem)a illum/illam/

illudillos/illas/illa eundem/eandem/

idemeosdem/easdem/easdem

v ------- ------- ------- -------a illo/illa/illo illis eodem/eadem/

eodemiisdem

 

ODNOSNA ZAMENICA

 

  jednina mnozinan qui/quae/quod qui/quae/quaeg cuius quorum/quarum/quorumd cui quibusa quem/quam/quod quos/quas/quaev ------- -------a quo/qua/quo qubius

 

 

 

 

FUTUR  I PASIVA

 

I KONJUGACIJA   II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l amabor 1.l amabimur 1.l timebor 1.l timebimur

2.l amaberis 2.l amabimini 2.l timeberis 2.l timebimini

3.l amabitur 3.l amabuntur 3.l timebitur 3.l timebuntur

III KONJUGACIJA   IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l legar 1.l legemur 1.l erudiar 1.l erudiemur

2.l legeris 2.l legemini 2.l erudieris 2.l erudiemini

3.l legetur 3.l legentur 3.l erudietur 3.l erudientur

Page 21: LATINSKA GRAMATIKA

                          

 

UPITNE ZAMENICE

 

  jedninan quis                        quidg cuiusd cuia quem                     quidv -------a quo                     qua re

Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter, utra, utrum.

Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko, sta), a pridevski je qui, quae, quod (koji, koja, koje).

 

PARTICIP PERFEKTA PASIVA

Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu.

 

1.l captus, -a, -um    sum capti, -ae, -a     summus2.l captus, -a, -um    es capti, -ae, -a     estis3.l captus, -a, -um    est capti, -ae, -a     sunt

 

INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA

 

1.l repudiatus, -a, -um eram repudiati, -ae, -a eramus2.l repudiatus, -a, -um eras repudiati, -ae, -a eratis3.l repudiatus, -a, -um erat repudiati, -ae, -a erant

glagol: repudiatus, repudiatare, repudiavi, repudiatum odbijati.

 

FUTUR II PASIVA

Page 22: LATINSKA GRAMATIKA

 

1.l repudiatus, -a, -um ero repudiati, -ae, -a erimus2.l repudiatus, -a, -um eris repudiati, -ae, -a eritis3.l repudiatus, -a, -um erit repudiati, -ae, -a erunt

 

 

KONJUKTIV

Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze, a ne mora biti izvrsena.

KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA

Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.

 

I KONJUGACIJA II, III, IV KONJUGACIJA pomocni i neki nepravilnidodaje se -e- dodaje se –a- dodaje se -i-

 

I KONJUGACIJA AKTIV   I KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina

1.l amem 1.l amemus 1.l amer 1.l amemur

2.l ames 2.l ametis 2.l ameris 2.l amemini

3.l amet 3.l ament 3.l ametur 3.l amentur

II KONJUGACIJA AKTIV   II KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina

1.l moneam 1.l moneamus 1.l monear 1.l moneamur

2.l moneas 2.l moneatis 2.l monearis 2.l moneamini

3.l moneat 3.l moneant 3.l moneatur 3.l moneantur

III KONJUGACIJA AKTIV   III KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina

1.l legam 1.l legamus 1.l legar 1.l legamur

2.l legas 2.l legatis 2.l legaris 2.l legamini

3.l legat 3.l legant 3.l legatur 3.l legantur

IV KONJUGACIJA AKTIV   IV KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina

1.l puniam 1.l puniamus 1.l puniar 1.l puniamur

2.l punias 2.l puniatis 2.l puniaris 2.l puniamini

3.l puniat 3.l puniant 3.l puniarit 3.l puniantur                  

 

 

KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM, ESSE, FUI

 

Page 23: LATINSKA GRAMATIKA

1. lice sim simus2. lice sis sitis3. lice sit sint  jednina mnozina

KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA

Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.

 

I KONJUGACIJA AKTIV   I KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina

1.l amarem 1.l amaremus 1.l amarer 1.l amaremur

2.l amares 2.l amaretis 2.l amareris 2.l amaremini

3.l amaret 3.l amarent 3.l amaretur 3.l amarentur

II KONJUGACIJA AKTIV   II KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina

1.l monerem 1.l moneremus 1.l monerer 1.l moneremur

2.l moneres 2.l moneretis 2.l monereris 2.l moneremini

3.l moneret 3.l monerent 3.l moneretur 3.l monerentur

III KONJUGACIJA AKTIV   III KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina

1.l legerem 1.l legeremus 1.l legerer 1.l legeremur

2.l legeres 2.l legeretis 2.l legereris 2.l legeremini

3.l legeret 3.l legerent 3.l legeretur 3.l legerentur

IV KONJUGACIJA AKTIV   IV KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina

1.l punirem 1.l puniremus 1.l punirer 1.l puniremur

2.l punires 2.l puniretis 2.l punireris 2.l puniremini

3.l puniret 3.l punirent 3.l punirerit 3.l punirentur                      

 

KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME, ESSE, FUI

 

1. lice essem essemus2. lice esses essetis3. lice esset essent  jednina mnozina

 

KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I

PASIVA

 

Page 24: LATINSKA GRAMATIKA

Konjuktiv  perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka, konjuktiva. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse.

 

KONJUKTIV PERF. AKTIVA   KONJUKTIV +KVAMPERF. AKT.jednina mnozina jednina mnozina

1.l laudaverim laudaverimus 1.l laudavissem laudavissemus

2.l laudaveris laudaveritis 2.l laudavisses laudavissetis

3.l laudaverit laudaverint 3.l laudavisset laudavisent                  

 

KONJUKTIV PERF. PASIVA   KONJUKTIV +KVAMPERF. PAS.jednina mnozina jednina mnozina

1.l laudatus, a, um sim laudati, ae, a simmus 1.l laudatus, a, um essem laudati, ae, a essemus

2.l laudatus, a, um sis laudati, ae, a sitis 2.l laudatus, a, um esses laudati, ae, a essetis

3.l laudatus, a, um sit laudati, ae, a   sint 3.l laudatus, a, um esset laudati, ae, a  essent                  

Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta.

 

 

NEZAVISNI KONJUKTIVI

ZAPOVEDNI – izrice se naredba 2. ili 3. licu jednine ili mnozine.

BODRENJA – izrazava se 1. licem mnozine konjuktiva prezenta. Negacija je ne.

ZABRANE – izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. Ako je  zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient).

ZELJE –  a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta

                    b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta

                  c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta.

d)     ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi...).