Upload
ana-tesic
View
81
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
LATINSKA GRAMATIKA
Citation preview
LATINSKA GRAMATIKA
I DEKLINACIJA
jednina mnozina
nominativpuella
nominativ puellae
genitivpuellae
genitiv puellarum
dativpuella
dativ puellis
akuzativpuellam
akuzativ puellas
vocativpuella
vocativ puellae
ablativpuella
ablativ puellis
Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae.
Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m.
collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.
I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA
jednina mnozina
1. lice specto (a+o=o) 1. lice specta-mus
2. lice specta-s 2. lice specta-tis
3. lice specta-t 3. lice specta-nt
oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum
Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.
INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI
summ, esse, fui – biti
jednina mnozina
1. lice sum 1. lice summus
2. lice es 2. lice estis
3. lice est 3. lice sunt
1. PRISVOJNI GENITIV – ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima
nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom.
2. PREDLOZI – uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in – glagoli mirovanja).
II ILI –o DEKLINACIJA
jednina mnozina
nominativcampus
nominativ campi
genitivcampi
genitiv camporum
dativcampo
dativ campis
akuzativcampum
akuzativ campos
vocativcampe
vocativ campi
ablativcampo
ablativ campis
Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i.
Jedino se imenica deus dei, m. – bog, menja malo drugacije.
jednina mnozina
nominativdeus
nominativ dei ili dii
genitivdei
genitiv deorum
dativdeo
dativ deis ili diis
akuzativdeum
akuzativ deos
vocativdeus
vocativ dei ili dii
ablativdeo
ablativ deis ili diis
II -er, -ir, -um DEKLINACIJA
jednina mnozina
nominativvir / puer
nominativ viri / pueri
genitivviri / pueri
genitiv virorum / puerum
dativviro / puero
dativ viris / pueris
akuzativvirum / puerum
akuzativ viros /pueros
vocativvir / puer
vocativ viri
ablativviro / puero
ablativ viris / pueris
vir, viri n.–covek, puer, pueri m.–decak
Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i
imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati
nepostojano –e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.
jednina mnozina
nominativbellum
nominativ bella
genitivbelli
genitiv bellorum
dativbello
dativ bellis
akuzativbellum
akuzativ bella
vocativbellum
vocativ bella
ablativbello
ablativ bellis
bellum, belli n. –rat
Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitivu.
PRIDEVI I i II DEKLINACIJE
Mozemo ih podeliti u dve grupe
a) bonus -i, bona -ae, bonum –i. Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije.
b) tener –i, tenera -ae, tenerum –i. Izvode se kao imenice II –er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako, zenski po I
deklinaciji, a srednji po II –um deklinaciji.
II KONJUGACIJA
jednina mnozina
1. lice time-o 1. lice time-mus
2. lice time-s 2. lice time-tis
3. lice time-t 3. lice time-nt
oblik glagola; timeo time –re, timevi, timetum –plasiti se. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci.
III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE
jednina mnozina
1. lice toll-o 1. lice toll-i-mus
2. lice toll-i-s 2. lice toll-i-tis
3. lice toll-i-t 3. lice tollu-nt
Oblik glagola; tollo, toll-ere, sustuli, sublatum –ugrabiti. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak
tematskog vokala -i- sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine.
III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE OSNOVE
jednina mnozina
1. lice cupi-o / statu-o 1. lice cupi-mus / statui-mus
2. lice cupi-s / statui-s 2. lice cupi-tis / satui-tis
3. lice cupi-t /statui-t 3. lice cupi-unt / statu-unt
Oblik glagola; cupi-o, cupere, cupivi cupitum –zeleti; statu-o, statuere, statui, statum odlucivati. Samoglasnicke osnove se dobijaju
tako sto se od 1. lica jednine odbije nastavak –o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala.
IV KONJUGACIJA
jednina mnozina
1. lice aperi-o 1. lice aperi-mus
2. lice aperi-s 2. lice aperi-tis
3. lice aperi-t 3. lice aperi-u-nt
Oblik glagola; aperio, aperi-re, aperui, apertum –otvoriti. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci, uz dodavanje
tematskog vokala -u- u trecem licu mnozine.
IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA
Gradi se od prezentske osnove, sufiksa –ba i licnih nastavaka.
I KONJUGACIJA II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l amabam 1.l amabamus 1.l timebam 1.l timebamus
2.l amabas 2.l amabatis 2.l timebas 2.l timebatis
3.l amabat 3.l amabant 3.l timebat 3.l timebant
III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJAdodaje se tematski vokal –e dodaje se tematski vokal -e
jednina mnozina jednina mnozina
1.l legebam 1.l legebamus 1.l cupiebam 1.l cupiebamus
2.l legebas 2.l legebatis 2.l cupiebas 2.l cupiebatis
3.l legebat 3.l legebant 3.l cupiebat 3.l cupiebant
Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum, ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. to su imenice poput:
relinquiae, -arum f. –ostatak; libri –orum m. –deca; insidiae, -arum f. –zaseda; arma –orum –oruzje. Postoje i pridevi u ovom obliku
ceteri, -ae, -a, -ostali; parici, -ae, a -malo njih.
III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE
jednina mnozinanominativ dux nominativ ducesgenitiv ducis genitiv ducumdativ duci dativ ducibusakuzativ ducem akuzativ ducesvokativ dux vokativ ducesablativ duce ablativ ducibus
Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju:
MUSKI ROD
nominativ -os -o -es -o -or
genitiv -oris -inis -itis -onis -oris
ZENSKI ROD
nominativ -do -us -us -go -x -as
genitiv -dinis -udis -utis -ginis -gis -atis
primeri
homo, -inis m. –covek; miles, -itis, m. vojnik; dux, -cis, m. vodja; victor, -oris m. pobednik.
palus, -udis f. mocvara; virtus, -utis f. vrlina; virgo, -ginis f. devica.
Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er, a imaju nepostojano -e. Takve su recimo pater, patris;
mater, matris; frater, fratris.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu; comes, -itis m.f. pratilac, pratilja.
III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA
jednina mnozinanominativ tempus nominativ temporagenitiv temporis genitiv temporumdativ tempori dativ temporibusakuzativ tempus akuzativ tempusvokativ tempus vokativ tempusablativ tempore ablativ temporibus
Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na:
nominativ -us -men -t -us -ur
genitiv -oris -minis -eris -oris
nekoliko primera
tempus, -oris vreme; nomen, -minis ime; caput, capitis glava; genus, -eris rod; robur, -oris snaga.
IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI
jednina mnozina1. lice eram 1. lice eramus
2. lice eras 2. lice eratis
3. lice erat 3. lice erant
Ablativus possesivus – kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se
prevodi sa imati.
III DEKLINACIJA; I OSNOVE
Dele se u tri grupe:
1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom
grupom ispred gen.sg.*)
jednina mnozina jednina mnozinanom civis nom cives nom urbs/imber nom urbesgen civis gen civium gen urbis/imbris gen urbiumdat civi dat civibus dat urbi/imbri dat urbibusaku civem aku cives aku urbem/imbrem aku urbesvok civis vok cives vok urbs/imber vok urbesabl cive abl civibus abl urbe/imbre abl urbibus
imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog
roda. Ukoliko su na –er onda su muskog roda. Izuzeci su fons, fontis, m. izvor; i imber imbris, f. kisa.
3) imenice srednjeg roda na –e, -al, -ar sa genitivom jednine na –is
jednina mnozinanominativ mare nominativ mariagenitiv maris genitiv mariumdativ mari dativ maribusakuzativ mare akuzativ mariavokativ mare vokativ mariaablativ mari ablativ maribus
mare, maris, n. – more; animal, animalis, n. -zivotinja, exemplar, exemplaris, n. –primer.
IZUZECI III DEKLINACIJE
Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. To su sitis, f. zedj; pupis, f. krma; turris, f.
toranj; tussis, f. kasalj; febris, f. groznica; securis, f. sekira; Tiberis, m. Tibar; Neapolis, f. Napulj.
jednina mnozinanominativ sitis nominativ sites
genitiv sitis genitiv sitiumdativ siti dativ sitibusakuzativ sitim akuzativ sitesvokativ sitis vokativ sitesablativ siti ablativ sitibus
Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. Tako je na primer sa iter, itineris, n. put koji sve padeze
gradi od osnove itiner. Imenica bos, bovis, m.f. ima genitiv mnozine bous, a dativ i ablativ bobus ili bubus. Imenica vis,
f. sila, u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi; dok joj je mnozina potpuna. Imenica caro, carnis, f. meso, genitiv mnozine joj je carnium.
PRIDEVI III DEKLINACIJE
pripadaju vokalskim –i osnovama i dele se u tri grupe:
1) tri zavrsetka
muski rod zenski rod srednji rod
acer acris acris
menjaju se kao ne- jednakoslozne imenice III
deklinacije -i osnova
menjaju se kao jednakoslozne imenice III
deklinacije –i osnova
menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e, -al,
-ar
ablativ jednine je acri, a ne acrekako je kod
imenica
ablativ jednine je acri, a ne acrekako je kod
imenica
ablativ jednine je acri, a ne acrekako je kod
imenica
2) dva zavrsetka
muski rod zenski rod srednji rod
utilis utils utile
menjaju se kao jednakoslozne imenice
III deklinacije –i osnova
menjaju se kao jednakoslozne imenice III
deklinacije –i osnova
menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e, -al, -
ar
ablativ jednine je utili, a ne utilekako je kod
imenica
ablativ jednine je utili, a ne utilekako je kod
imenica
ablativ jednine je utili, a ne utilekako je kod
imenica
3) jedan zavrsetak –obicno pridevi na –ens, -entis, -ans, -antis, -x, cis
muski rod zenski rod srednji rod
prudens prudens prudens
menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III
deklinacije –i osnova. Plural je takodje kao
kod ne jednakosloznih imenica.
deklinacije –i osnova. Plural je takodje kao
kod ne jednakosloznih imenica.
deklinacije –i osnova. Plural se menja kao kod
imenica na –e, -al, -ar.
ablativ jednine je prudenti, a neprudente kako
je kod imenica.
ablativ jednine je prudenti, a neprudente kako
je kod imenica
ablativ jednine je prudenti, a neprudente kako
je kod imenica
menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova
FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI
jednina mnozina1. lice ero 1. lice erimus
2. lice eris 2. lice eritis
3. lice erit 3. lice erunt
IMENICA JUPITER (posebna promena)
jedninanominativ Iuppitergenitiv Iovisdativ Ioviakuzativ Iovemvokativ Iuppiterablativ Iove
IV DEKLINACIJA
jednina mnozinanominativ exercitus / cornu nominativ exercitus / cornuagenitiv exercitus / cornus genitiv exercituum / cornuumdativ exercitui / cornu dativ exercitibus / cornibusakuzativ exercitum / cornu akuzativ exercitus / cornuavokativ exercitus / cornu vokativ exercitus / cornuaablativ exercitu / cornu ablativ exercitibus / cornibus
Imenice; exercitus, exercitus, m. vojska; cornu, cornus, n. krilo vojske
Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog
roda zavrsavaju na –us, kao i u genitivu; dok za srednji rod zavrsavaju na –u u nominativu, a na –us u genitivu.
IZUZECI IV DEKLINACIJE
Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. To su acus, f. igla; manus, f. ruka; Idus, Iduum, f. Ide;
domus, f. kuca. Imenica domus se menja drugacije od ostalih.
jednina mnozinanominativ domus nominativ domusgenitiv domus genitiv domuum, domorumdativ domui dativ domibusakuzativ domum akuzativ domosvokativ domus vokativ domusablativ domo ablativ domibus
Ablativ jednine, genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije.
Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus. To su imenice specus, m. pecina; lacus,
m. jezero; acus, f. igla; portus, m. luka; arcus, m. luk.
FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA
I KONJUGACIJA II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l amabo 1.l amabimus 1.l timebo 1.l timebimus
2.l amabis 2.l amabitis 2.l timebis 2.l timebitis
3.l amabit 3.l amabunt 3.l timebit 3.l timebunt
III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l legam 1.l legemus 1.l cupiam 1.l cupiemus
2.l leges 2.l legetis 2.l cupies 2.l cupietis
3.l leget 3.l legent 3.l cupiet 3.l cupient
Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci. Ovim vremenom se u latinskom kazuje
radnja koja ce se zbiti u buducnosti.
V DEKLINACIJA
jednina mnozina
nominativ res dies nominativ res dies
genitiv rei diei genitiv rerum dierum
dativ rei diei dativ rebus diebus
akuzativ rem diem akuzativ res dies
vokativ res dies vokativ res dies
ablativ re die ablativ rebus diebus
Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na –e u nominativu. Sve su zenskog roda sem
dies, diei, m. dan i meridies, meridiei, m. podne. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da
samim time i nemaju mnozinu. Imenica dies, diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan .
PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA
jednina mnozina jednina mnozina1.l vocavi 1.l vocavimus 1.l fui 1.l fuimus
2.l vocavisti 2.l vocavistis 2.l fuisti 2.l fuistis
3.l vocavit 3.l vocaverunt 3.l fuit 3.l fuerunt
glagol: voco, vocare, vocav –i, vocatum pozvati, summ esse, fui biti
Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt.
KOMPARACIJA PRIDEVA
Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak –ior, a za srednji rod nastavak –ius.
jednina mnozina
nominativ carior carius nominativ cariores cariora
genitiv carioris carioris genitiv cariorum
dativ cariori cariori dativ carioribus
akuzativ cariorem carius akuzativ cariores cariora
vokativ carior carius vokativ cariores cariora
ablativ cariore cariore ablativ carioribus
Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove.
Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus, -issima, -issimum. (carrisimus, carrisima, carrisimum). Pridevi na –er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus, -rima, -rimum. (pulcherimus, pulcherima, pulcherimum ili acerimus, acerima, acerimum). Superlativ se deklinira po II deklinaciji.
6 prideva grade superlativ na –limus, -lima, -limum. To su facilis, -e; dificilis, -e; similis, -e; dissimilis, -e; humilis, -e; gracilis, -e.
PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA
Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje.
glagol maneo, manere, mansi ostati i sum, esse, fui biti.
jednina mnozina jednina mnozina1.l manseram 1.l manseramus 1.l fueram 1.l fueramus
2.l manseras 2.l manseratis 2.l fueras 2.l fueratis
3.l manserat 3.l manserant 3.l fuerat 3.l fuerant
SUPLETIVNA KOMPARACIJA
pridev komparativ komparativ superlativ m. i f. srednji rod m. f. n.
bonus, -a, -um melior melius optimus, -a, -ummalus, -a, -um peior peius pessimus, -a, -ummagnus, -a, -um maior maius maximus, -a, -umparvus, -a, -um minor minus minimus, -a, -ummultus, -a, -um - ima u nekim
padezimaplurimus, -a, -um
U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ, akuzativ i vokativ jednine koji glasi plusi genitiv koji glasi
pluris. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. A pored ova dva
ima i genitiv koji glasi plurium.
FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA
Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I.
jednina mnozina jednina mnozina1.l mansero 1.l manserimus 1.l fuero 1.l fuerimus
2.l manseris 2.l manseritis 2.l fueris 2.l fueritis
3.l manserit 3.l manserint 3.l fuerit 3.l fuerint
OPISNA KOMPARACIJA
Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e, i, u, ispred nastavka –us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga
magis (vise) i maxime (najvise).
pridev komparativ superlativvarius, -a, -um magis varius, -a, -um maxime varius, -a, -umindonens, -a, -um magis indonens, -a, -um maxime indonens, -a, -
umstenuus, -a, -um magis stenuus, -a, -um maxime stenuus, -a, -um
IMPERATIV I
Njime se izrice zapovest ili podsticanje, a javlja se samo u prezentu ili futuru. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba
odmah izvrsiti. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom
licu jednine. To su dico, duco, facio i glase dic, duc, fac.
jednina mnozina jednina mnozina2.l veni 2.l venite 2.l cupi 2.l cupite
2.l ama 2.l amate 2.l es 2.l este
2.l doce 2.l docete 2.l veni 2.l venite
IMPERATIV II
Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti. Ima 2. i 3. lice sg. i pl.
jednina mnozina jednina mnozina1.l - 1.l - 1.l - 1.l -
2.l amato 2.l amatote 2.l venito 2.l venitote
3.l amato 3.l amanto 3.l venito 3.l veniunto
GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA
Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke.
1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e(pridev pulcher, pulchra, pulchrum gradi prilog pulchre).
2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus, -a, -um koji daje prilog cito.
3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. Na primer, celer, celeris, celere daje prilog celeriter. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda, poput na primer prideva facilis, facile koji gradi prilog faciliter, ali i facile.
4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa –er. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter.
KOMPARACIJA PRILOGA
Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks –e.
pozitivkomparativ superlativ
perite peritius peritissime
pulchre pulchrius pulcherissime
facile facilius faccillime
raro rarius rarissime
SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA
Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto.
pozitivkomparativ superlativ
bene melius optime
male peius pessime
magnopere / valde magis maxime
parum minus minime
multum plus plurimum
varie magis varie maxime varie
BROJEVI
1 unus, a, um 6 sex 20 viginti 70 septaginta2 duo, ae, o 7 septem 30 triginta 80 octoginta3 tres, es, ia 8 octo 40 quadraginta 90 nonaginta4 quattor 9 novem 50 quinquaginta 100 centum5 quinque 10 decem 60 sexaginta 1000 milia
jednina jednina jedninan unus/una/unum n duo/duae/duo n tres/tres/triag unius g duorum/duarum/duorum g triumd uni d duobus/duabus/duobus d tribusa unum/una/unum a duo(s)/duas/duo(s) a tres/tres/triav --- v --- v ---a uno/una/uno a duobus/duabus/duobus a tribus
REDNI BROJEVI
menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um.
primus, -a, -um sextus, -a, -um vicesimus, -a, -um septuagessimus
secundus, -a, -um
septimus, -a, -um
tricesimus, -a, -um
octogessimus
tertius, -a, -um octavus, -a, -um quadragessimus nonagesimusquartus, -a, -um nonus, -a, -um quinquagessimus centesimusquintus, -a, -um decimus, -a, -um sexagesimus millesimus
PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE
pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima.
I KONJUGACIJA II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l amor 1.l amamur 1.l timeor 1.l timemur
2.l amaris 2.l amamini 2.l timeris 2.l timemini
3.l amatur 3.l amantur 3.l timetur 3.l timentur
III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l legor 1.l leg-i-mur 1.l erudior 1.l erudimur
2.l leg-e-ris 2.l leg-i-mini 2.l erudiris 2.l erudimini
3.l leg-e-tur 3.l leg-u-ntur 3.l eruditur 3.l erudiuntur
LICNE ZAMENICE
1. lice sg. 1. lice pl. 2. lice sg. 2. lice pl.n ego nos tu vosg mei nostri/nostrum tui vestri/vestrumd mihi nobis tibi vobisa me nos te vosv ------- ------- ------- -------a me/mecum nobis te/tecum vobis
3. lice sg. 3. lice pl.n is/ea/id (ei) ii/eae/eag eius eorum/earum/eorumd ei (eis) iis
a eum/eam/id eos/eas/eav ------- -------a (ab) (cum) eo/ea/eo (ab) (cum) (eis) iis
LICNA POVRATNA ZAMENICA
Oblici i za sg. i pl.n -------g suid sibia sev -------a (a) se, secum
PRISVOJNE ZAMENICE
menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um ili -er, -ra, -rum.
1.l meus, mea meum noster, nostra, nostrum2.l tuus, tua, tuum vester, vestra, vestrum3.l eius, eorum suus, sua, suum
IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA
I KONJUGACIJA II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l amabar 1.l amabamur 1.l timebar 1.l timebamur
2.l amabaris 2.l amabamini 2.l timebaris 2.l timebamini
3.l amabatur 3.l amabantur 3.l timebatur 3.l timebantur
III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l legebar 1.l legebamur 1.l erudiebar 1.l erudiebamur
2.l legebaris 2.l legebamini 2.l erudiebaris 2.l erudiebamini
3.l legebatur 3.l legebantur 3.l erudiebatur 3.l erudiebantur
POKAZNE ZAMENICE
1. lice sg. 1. lice pl. 2. lice sg. 2. lice pl.n hic/haec/hoc hi/hae/haec iste/ista/istud isti/istae/istag huius horum/harum/
horumistius istorum/istarum/istorum
d huic his ist istisa hunc/hanc/ hos/has/haec istum/istam/istud istos/istas/ista
hocv ------- ------- ------- ------a hoc/haec/
hochis isto/ista/isto istis
3. lice sg. 3. lice pl. 3. lice sg. 3. lice pl.n ille/illa/illud illi/illae/illa idem/eadem/idem iidem/eadem/eademg illius illorum/illarum/
illorumeiusdem eorundem/earundem/
eorundemd illi illis eidem iisdem (isdem) (eisdem)a illum/illam/
illudillos/illas/illa eundem/eandem/
idemeosdem/easdem/easdem
v ------- ------- ------- -------a illo/illa/illo illis eodem/eadem/
eodemiisdem
ODNOSNA ZAMENICA
jednina mnozinan qui/quae/quod qui/quae/quaeg cuius quorum/quarum/quorumd cui quibusa quem/quam/quod quos/quas/quaev ------- -------a quo/qua/quo qubius
FUTUR I PASIVA
I KONJUGACIJA II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l amabor 1.l amabimur 1.l timebor 1.l timebimur
2.l amaberis 2.l amabimini 2.l timeberis 2.l timebimini
3.l amabitur 3.l amabuntur 3.l timebitur 3.l timebuntur
III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l legar 1.l legemur 1.l erudiar 1.l erudiemur
2.l legeris 2.l legemini 2.l erudieris 2.l erudiemini
3.l legetur 3.l legentur 3.l erudietur 3.l erudientur
UPITNE ZAMENICE
jedninan quis quidg cuiusd cuia quem quidv -------a quo qua re
Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter, utra, utrum.
Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko, sta), a pridevski je qui, quae, quod (koji, koja, koje).
PARTICIP PERFEKTA PASIVA
Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu.
1.l captus, -a, -um sum capti, -ae, -a summus2.l captus, -a, -um es capti, -ae, -a estis3.l captus, -a, -um est capti, -ae, -a sunt
INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA
1.l repudiatus, -a, -um eram repudiati, -ae, -a eramus2.l repudiatus, -a, -um eras repudiati, -ae, -a eratis3.l repudiatus, -a, -um erat repudiati, -ae, -a erant
glagol: repudiatus, repudiatare, repudiavi, repudiatum odbijati.
FUTUR II PASIVA
1.l repudiatus, -a, -um ero repudiati, -ae, -a erimus2.l repudiatus, -a, -um eris repudiati, -ae, -a eritis3.l repudiatus, -a, -um erit repudiati, -ae, -a erunt
KONJUKTIV
Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze, a ne mora biti izvrsena.
KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA
Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.
I KONJUGACIJA II, III, IV KONJUGACIJA pomocni i neki nepravilnidodaje se -e- dodaje se –a- dodaje se -i-
I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l amem 1.l amemus 1.l amer 1.l amemur
2.l ames 2.l ametis 2.l ameris 2.l amemini
3.l amet 3.l ament 3.l ametur 3.l amentur
II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l moneam 1.l moneamus 1.l monear 1.l moneamur
2.l moneas 2.l moneatis 2.l monearis 2.l moneamini
3.l moneat 3.l moneant 3.l moneatur 3.l moneantur
III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l legam 1.l legamus 1.l legar 1.l legamur
2.l legas 2.l legatis 2.l legaris 2.l legamini
3.l legat 3.l legant 3.l legatur 3.l legantur
IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l puniam 1.l puniamus 1.l puniar 1.l puniamur
2.l punias 2.l puniatis 2.l puniaris 2.l puniamini
3.l puniat 3.l puniant 3.l puniarit 3.l puniantur
KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM, ESSE, FUI
1. lice sim simus2. lice sis sitis3. lice sit sint jednina mnozina
KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA
Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.
I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l amarem 1.l amaremus 1.l amarer 1.l amaremur
2.l amares 2.l amaretis 2.l amareris 2.l amaremini
3.l amaret 3.l amarent 3.l amaretur 3.l amarentur
II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l monerem 1.l moneremus 1.l monerer 1.l moneremur
2.l moneres 2.l moneretis 2.l monereris 2.l moneremini
3.l moneret 3.l monerent 3.l moneretur 3.l monerentur
III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l legerem 1.l legeremus 1.l legerer 1.l legeremur
2.l legeres 2.l legeretis 2.l legereris 2.l legeremini
3.l legeret 3.l legerent 3.l legeretur 3.l legerentur
IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l punirem 1.l puniremus 1.l punirer 1.l puniremur
2.l punires 2.l puniretis 2.l punireris 2.l puniremini
3.l puniret 3.l punirent 3.l punirerit 3.l punirentur
KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME, ESSE, FUI
1. lice essem essemus2. lice esses essetis3. lice esset essent jednina mnozina
KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I
PASIVA
Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka, konjuktiva. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse.
KONJUKTIV PERF. AKTIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. AKT.jednina mnozina jednina mnozina
1.l laudaverim laudaverimus 1.l laudavissem laudavissemus
2.l laudaveris laudaveritis 2.l laudavisses laudavissetis
3.l laudaverit laudaverint 3.l laudavisset laudavisent
KONJUKTIV PERF. PASIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. PAS.jednina mnozina jednina mnozina
1.l laudatus, a, um sim laudati, ae, a simmus 1.l laudatus, a, um essem laudati, ae, a essemus
2.l laudatus, a, um sis laudati, ae, a sitis 2.l laudatus, a, um esses laudati, ae, a essetis
3.l laudatus, a, um sit laudati, ae, a sint 3.l laudatus, a, um esset laudati, ae, a essent
Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta.
NEZAVISNI KONJUKTIVI
ZAPOVEDNI – izrice se naredba 2. ili 3. licu jednine ili mnozine.
BODRENJA – izrazava se 1. licem mnozine konjuktiva prezenta. Negacija je ne.
ZABRANE – izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient).
ZELJE – a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta
b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta
c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta.
d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi...).