Latinski jeziku klasičnim gimnazijama

Ispitni katalog za državnu maturuu škol. god. 2009./2010.

Nacionalni centar za vanjskovrednovanje obrazovanja

lipanj 2008.

Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Latinskoga jezika:

Ivana Jelić, prof., V. gimnazija, Zagreb, voditeljicaSenia Belamarić Divjak, prof., Privatna klasična gimnazija, ZagrebKatarina Filković, prof., VII. gimnazija, ZagrebOndina Mirt Puškarić, prof., Klasična gimnazija, Zagrebdoc.dr.sc. Marko Petrak, Pravni fakultet, Zagrebmr.sc. Ariana Stepinac, Klasična gimnazija, Zagreb.

SADRŽAJ1. Uvod ......................................................................................................32. Područja ispitivanja ..............................................................................53. Obrazovni ishodi ....................................................................................54. Struktura ispita .....................................................................................74.1. Uvodni dio – nevezani zadatci ...................................................................... 74.2. Proza – zadatci vezani uz prozni tekst .......................................................... 74.3. Poezija – zadatci vezani uz tekst u stihovima ............................................... 85. Tehnički opis ispita ................................................................................95.1. Trajanje ispita .............................................................................................. 95.2. Izgled testa i način rješavanja ..................................................................... 95.3. Pribor ........................................................................................................... 96. Opis bodovanja ....................................................................................106.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline ............................................................... 106.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline ............................................................. 106.3. Vrjednovanje treće ispitne cjeline .............................................................. 107. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem ........................................117.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora .......................................................... 117.2. Primjer zadatka dopunjavanja .................................................................... 117.3. Primjer zadatka kratkih odgovora .............................................................. 128. Kako se pripremiti za ispit ...................................................................12

9. DODATCI .............................................................................................149.1. PREDMETNE CJELINE KOJE SE ISPITUJU .................................................... 14GRAMATIČKI SADRŽAJI..................................................................................................14KNJIŽEVNOST .................................................................................................................15VOKABULAR ...................................................................................................................15KULTURA I CIVILIZACIJA ...............................................................................................15

9.2. PROPISANI MINIMALNI VOKABULAR ......................................................... 169.2.1 POPIS OSTALIH RIJEČI ČIJE ZNAČENJE TREBA ZNATI ..........................................30

9.3. POPIS AUTORA I TEKSTOVA PROPISANIH PROGRAMOM ............................ 329.4. POPIS AUTORA KOJI MOGU BITI PITANI NA MATURI U DIJELU RAZUMIJEVANJA TEKSTA 339.5. POPIS ODABRANIH IZREKA I POSLOVICA ................................................. 349.6. POPIS ODABRANIH KRATICA ..................................................................... 38A. OSOBNA IMENA ..........................................................................................................38B. OSTALE KRATICE ........................................................................................................38

9.7. POPIS ODABRANIH STILSKIH FIGURA ....................................................... 40

1. Uvod

Latinski jezik u klasičnim gimnazijama je na državnoj maturi obvezan predmet.Ispitni katalog za državnu maturu iz Latinskoga jezika temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje što će se i kako ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta u škol. god. 2009/2010.

Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. Njime se jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu. Ispitni katalog usklađen je s odobrenim četverogodišnjim nastavnim planom i programom1 za Latinski jezik u klasičnim gimnazijama. Razina ispita iz Latinskoga jezika u klasičnim gimnazijama na državnoj maturi u škol. god. 2009./ 2010. je ista za sve učenike, kako za one koji su upisali program klasične gimnazije kao početnici, tako i za one koji su je upisali kao nastavljači.

Ispitni katalog sadrži sljedeća poglavlja:

• Područja ispitivanja• Obrazovni ishodi• Struktura ispita• Tehnički opis ispita• Opis bodovanja• Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem• Kako se pripremiti za ispit

U prvome i drugome poglavlju čitatelj može naći odgovor na pitanje što se ispituje.U prvome su poglavlju, kao što i sam naziv ukazuje, navedena područja ispitivanja, odnosno ključne vještine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom.U drugome je pak poglavlju, kroz konkretne opise onoga što pristupnik treba znati, razumjeti i moći učiniti, pojašnjen način na koji će se navedena znanja i vještine provjeravati.

Treće, četvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje te su u njima pojašnjeni struktura i oblik ispita, vrste zadataka, način provedbe i vrjednovanja pojedinih zadatakai ispitnih cjelina.

Šesto poglavlje sadrži primjere svih tipova zadataka.

Slijedi poglavlje koje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit. U tom se poglavlju nalaze savjeti koji pristupnicima pomažu u pripremi ispita. Dodatci su priloženi s istom svrhom.

1 Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 1, Školske novine, Zagreb, 1994.

3

Dodatno, uz ispitni katalog za državnu maturu iz Latinskoga jezika bit će objavljen ogledni primjerak testa, ključ za odgovore i način bodovanja.

Bitno je napomenuti da će se za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama izvršiti prilagodba ispita u skladu s „Uputama za provođenje državne mature za pristupnike s poseb-nim odgojno-obrazovnim potrebama” koje je u 2007. godini usvojilo Vijeće Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav i koje su objavljene u studenome 2007. godine (ISBN 978-953-7556-02-0, CIP 650407).Vrjednovanje uradaka također će se izvršiti u skladu s postupcima predviđenim u navedenome dokumentu.Za svaki predmet Stručna radna skupina za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama izradit će zajedničku brošuru u kojoj će biti detaljno objašnjena prava i mogućnosti prilagodbe ispitne tehnologije u odnosu na vrstu i stupanj teškoće učenika.

4

2. Područja ispitivanja

Državnom maturom iz Latinskoga jezika u klasičnim gimnazijama provjeravaju se sljedeća ključna znanja i vještine:• razumijevanje izvornoga teksta pisanoga latinskim jezikom • ovladanost gramatičkim strukturama latinskoga jezika • poznavanje osnovnoga vokabulara• poznavanje rimske književnosti te kulturno-povijesnih i općih civilizacijskih okolnosti u kojima su pojedini tekstovi nastali• poznavanje civilizacijske pozadine u kojoj se latinski jezik upotrebljava (rimske kulture i civilizacije te njezinih tekovina).

3. Obrazovni ishodi U ovom su poglavlju za svako područje ispitivanja (navedena znanja i vještine) određeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi onoga što pristupnik mora znati, razumijeti i moći učiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu.

Pod razumijevanjem izvornoga teksta pisanoga latinskim jezikom podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno može:• prepoznati, identificirati, razlikovati i moći povezati gramatičke strukture u tekstu• razlikovati odnose unutar rečenice• prepoznati poruku, razumjeti sadržaj teksta• moći prevesti tekst uz pomoć komentara.

Ovladanost gramatičkim oblicima i strukturama podrazumijeva da pristupnik zna, odnosno može:• prepoznati i razlikovati klasični i tradicionalni izgovor• primijeniti i upotrijebiti pravila naglašavanja riječi• prepoznati, upotrijebiti i primijeniti osnove morfologije te moći prevesti i navesti tražene oblike – imenice (pravilne i češće iznimke) – pridjeve (pravilnu i nepravilnu komparaciju) – zamjenice (lične, povratne, posvojne, povratno posvojnu, pokazne, odnosne, upitne i neodređene) – zamjeničke pridjeve – brojeve (glavne i redne) – glagole (oblike prezentske, perfektne i participske osnove, verba deponentia i semideponentia, verba anomala - esse, possum, prosum, fero, eo, volo, nolo, malo) – priloge (komparaciju)

5

• prepoznati, odrediti strukturu rečenice – funkcije riječi i njihove odnose – razliku u strukturi aktivne i pasivne rečenice• prepoznati sintaksu padeža – prevesti akuzativ cilja, dativ vršitelja radnje, genitiv posvojni i dijelni, ablativ odvajanja, mjesta, vremena i uspoređivanja• vladati sintaksom glagola – prepoznati, navesti i moći prevesti konstrukcije – AcI, NcI, perifrastičnu konjugaciju aktivnu i pasivnu te ablativ apsolutni – prepoznati, navesti i moći prevesti glagolska imena – gerundiv, gerund – prevesti konjunktiv u nezavisnim rečenicama• vladati sintaksom zavisne rečenice – prepoznati upitne, namjerne, vremenske, uzročne, posljedične, pogodbene, dopusne i odnosne rečenice.

Poznavanje osnovnoga vokabulara podrazumijeva da pristupnik zna, odnosno može:• prevesti (navesti značenje) riječi iz propisanoga vokabulara• prevesti (navesti značenje) riječi koje proizlaze iz propisanoga vokabulara• prepoznati, razlikovati te navesti sinonime i antonime riječi• prepoznati etimologiju riječi• uočiti latinski korijen u suvremenoj riječi.

Poznavanje rimske književnosti podrazumijeva da pristupnik zna, odnosno može:• prepoznati, moći navesti i opisati obilježja rimske književnosti – podjelu i karakteristike razdoblja – karakteristične književne vrste – autore po razdobljima• navesti i opisati najvažnije predstavnike – životopis i opus• prepoznati i moći opisati jezik i strukturu književnoga djela – unutrašnju strukturu djela – stil i jezik – stilske figure• poznavati i znati primijeniti pravila prozodije i metrike – navesti osnovne stope – skandirati i napisati metričku shemu daktilskoga heksametra i elegijskog distiha.

Poznavanje rimske kulture i civilizacije podrazumijeva da pristupnik zna, odnosno može:• navesti i opisati civilizacijske okolnosti povezane sa sadržajem književnoga teksta i okolnosti u kojima je tekst nastao, prepoznati i navesti poznate sentencije autora• navesti i opisati najvažnije likove iz rimske mitologije te legende iz rimske povijesti• prepoznati, navesti i opisati obilježja rimske svakodnevice (obitelj, odjeća, obrazovanje, običaji, zanimanja, stanovanje, kalendar, imena i njihove kratice, npr. Cn. za Gnaeus)

6

• prepoznati, navesti i opisati rimsko naslijeđe (prepoznati, navesti i opisati tragove antike nakon pada Carstva, prepoznati i navesti odabrane izreke i poslovice, ostale kratice, npr. P.S. za post scriptum)• prepoznati i navesti obilježja rimske političke i kulturne povijesti (npr. obilježja arhitekture i umjetnosti).

4. Struktura ispita

Ispit iz Latinskoga jezika u klasičnim gimnazijama se sastoji od triju cjelina.

U tekstu koji slijedi detaljno je opisana struktura svake ispitne cjeline.

4.1. Uvodni dio – nevezani zadatci

Prvi dio ispita čini 20 zadataka koji međusobno nisu povezani. Od toga je gramatičkih zadataka 10, a preostalih 10 su teoretski zadatci koji mogu biti iz vokabulara, civilizacije ili književnosti.

Svi gramatički zadatci proizlaze iz neke rečenice na latinskom jeziku. Zadatci mogu biti zadani na latinskom ili hrvatskom jeziku s ponuđenim odgovorima na latinskom ili hrvatskom jeziku. Zadatci koji su zadani na hrvatskom jeziku podrazumijevaju uporabu i razumijevanje uobičajene latinske terminologije (npr. singular) i kratica (npr. konj.plpf.akt.; AcI).

Struktura prve ispitne cjeline prikazana je u tablici 1.

Tablica 1. Struktura prve ispitne cjeline

PODRUČJE ISPITIVANJA

BROJ ZADATAKA

VRSTA ZADATAKA

BODOVIPO

ZADATKU

UKUPNI BROJ

BODOVAgramatika 10 5 zadataka višestrukoga izbora

5 zadataka dopunjavanja ili kratkih odgovora

2 20

vokabular, civilizacija ili književnost

10 5 zadataka višestrukoga izbora5 zadataka dopunjavanja ili kratkih odgovora

1 10

4.2. Proza – zadatci vezani uz prozni tekst

Drugi dio ispita čini izvorni prozni tekst2 dužine 10-15 redova, ovisno o procijenjenoj težini. Uz taj tekst je vezano 20 zadataka. Od toga je 10 zadataka iz razumijevanja teksta, 4 zadatka iz gramatike, 4 iz književnosti i 2 iz poznavanja književnoga konteksta.

2 v. poglavlje 9.3.

7

Struktura druge ispitne cjeline prikazana je u tablici 2.

Tablica 2. Struktura druge ispitne cjeline

PODRUČJE ISPITIVANJA

BROJ ZADATAKA

VRSTA ZADATAKA

BODOVIPO

ZADATKU

UKUPNI BROJ

BODOVArazumijevanje teksta

10 4 zadataka dopunjavanja ili kratkih odgovora6 zadataka višestrukoga izbora

3 30

gramatika 4 4 zadataka dopunjavanja ili kratkih odgovora

2 8

književnost 4 4 zadatka višestrukoga izbora 1 4kontekst 2 2 zadatka dopunjavanja ili

kratkih odgovora1 2

4.3. Poezija – zadatci vezani uz tekst u stihovima

Treći dio ispita čini izvorni tekst u stihovima3 dužine 15 - 20 stihova, ovisno o procijenjenoj težini i strukturi teksta. I uz taj tekst je vezano 20 zadataka. Od toga je 10 zadataka iz razumijevanja teksta, 4 zadatka iz gramatike, 4 iz književnosti i 2 iz poznavanja književnoga konteksta.

Struktura treće ispitne cjeline prikazana je u tablici 3.

Tablica 3. Struktura treće ispitne cjeline

PODRUČJE ISPITIVANJA

BROJ ZADATAKA

VRSTA ZADATAKA

BODOVIPO

ZADATKU

UKUPNI BROJ

BODOVArazumijevanje teksta

10 4 zadataka dopunjavanja ili kratkih odgovora6 zadataka višestrukoga izbora

3 30

gramatika 4 4 zadataka dopunjavanja ili kratkih odgovora

2 8

književnost 4 4 zadatka višestrukoga izbora 1 4kontekst 2 2 zadatka dopunjavanja ili

kratkih odgovora1 2

3 v. poglavlje 9.3.

8

5. Tehnički opis ispita

5.1. Trajanje ispita

Ispit iz Latinskoga jezika u klasičnim gimnazijama je pisani ispit ukupnoga trajanja 90 minuta.

Pristupnik sam raspoređuje zadano vrijeme i nije vremenski ograničen pri rješavanju pojedinih dijelova ispita. Za vrijeme trajanja ispita pristupnik ne smije napuštati prostoriju.

5.2. Izgled testa i način rješavanja

Pristupnici dobivaju omotnice u kojima se nalaze knjižica s tekstovima, ispitna knjižica i list za odgovore. Od pristupnika se očekuje da pažljivo pročitaju upute koje će slijediti pri rješavanju testa, otisnute na prvoj desnoj stranici unutar ispitne knjižice. Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priložena je uputa za rješavanje. Čitanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznačen i način zabilježavanja točnih odgovora.

Zadatke višestrukoga izbora pristupnici rješavaju označavanjem slova točnoga odgovora. Slova točnih odgovora označavaju se znakom X. Ukoliko pristupnik označi više od navedenoga broja zadatak će se bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to što među njima označen i točan odgovor.

Zadatke dopunjavanja i zadatke kratkih odgovora pristupnici rješavaju upisivanjem točnoga odgovora na za to predviđeno mjesto koje je naznačeno u uputi. Prostor s naznačenim brojem bodova popunjava ocjenjivač.

5.3. Pribor

Pribor koji je dopušteno rabiti tijekom pisanja ispita iz Latinskoga jezika su kemijske olovke plave ili crne boje.

Pristupnici ne smiju koristiti rječnike, gramatičke sažetke kao ni ostala pomagala. Nije dozvoljena uporaba tehničkih pomagala. Tijekom trajanja ispita nije dozvoljeno napuštanje prostorije u kojoj se ispit provodi.

9

6. Opis bodovanja

Uspješnim rješavanjem ispita pristupnik može ostvariti ukupno 118 bodova.

6.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline

Bodovi: Točan odgovor na gramatički zadatak donosi dva boda, a na zadatke iz vokabulara, civilizacije i književnosti jedan bod.

Ukupni broj bodova: 30.

6.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline

Bodovi: Točni odgovori iz razumijevanja teksta donose po tri boda, iz gramatike po dva, a iz vokabulara, civilizacije i književnosti jedan bod.

Ukupni broj bodova: 44.

6.3. Vrjednovanje treće ispitne cjeline

Bodovi: Točni odgovori iz razumijevanja teksta donose po tri boda, iz gramatike po dva, a iz vokabulara, civilizacije i književnosti jedan bod.

Ukupni broj bodova: 44.

10

7. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem

U ovom se poglavlju nalaze primjeri zadataka. Uz svaki primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka, obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje, točan odgovor te način bodovanja.

7.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora

Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja) te četiriju ponuđenih odgovora, od kojih je jedan točan. U sljedećem zadatku samo je jedan odgovor točan. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate obilježiti znakom X samo jedan od četiriju ponuđenih odgovora.

Pacem ________ Antonius? Arma deponat.

A. vultB. visC. velleD. volentem

TOČAN ODGOVOR: OBRAZOVNI ISHOD: BODOVANJE: 2 boda – točan odgovor 0 bodova – netočno ili ukoliko se zaokruži više odgovora

7.2. Primjer zadatka dopunjavanja

U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovršiti zadanu rečenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na za to predviđeno mjesto. U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja zadatka.

U sljedećem zadatku dopunite rečenicu pojmom koji nedostaje. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upišite odgovor na za to predviđeno mjesto.

Tibi fuit hoc semper ______________ . (najlakše)

TOČAN ODGOVOR: OBRAZOVNI ISHOD: BODOVANJE: 2 boda – točan odgovor 0 bodova – netočno ili prazno

11

7.3. Primjer zadatka kratkih odgovora

U zadatku kratkih odgovora pristupnik treba odgovoriti riječju ili jednostavnom rečenicom. Svoj odgovor treba upisati na za to predviđeno mjesto. U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja zadatka.

Na sljedeće zadatke trebate odgovoriti kratkim odgovorom (od jedne do neko-liko riječi). Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upišite odgovor na za to predviđeno mjesto.

Navedite pravo ime Katulove Lezbije. ______________________________

TOČAN ODGOVOR: OBRAZOVNI ISHOD: BODOVANJE: 2 boda – točan odgovor 0 bodova – netočno ili prazno

8. Kako se pripremiti za ispit

Nastavnik treba pripremiti pristupnika da u što kraćem vremenu i uz što manju uporabu rječnika razumije i prevede zadani tekst, da prepoznaje gramatičke oblike i strukturu rečenice, da vlada propisanim vokabularom i da razumije civilizacijski kontekst. Od nastavnika se očekuje da tijekom četverogodišnjeg školovanja upozna pristupnika s autorima propisanim nastavnim planom i programom, osnovnim obilježjima djela i piščeva stila te popisanim stilskim figurama.

Pristupnik treba tijekom školovanja svladati gramatičke i civilizacijske sadržaje te usvojiti vokabular učestalim ponavljanjem riječi. Za usvajanje gramatičkih sadržaja preporuča se izrada paradigmi, uvježbavanje oblika višestrukim i redovitim ponavljanjem te rješavanjem različitih zadataka. Za stjecanje vještina razumijevanja, analize i prevođenja nepoznatih tekstova preporuča se redoviti samostalni rad na tekstu. To podrazumijeva pronalaženje nepoznatih riječi u rječniku, vođenje vlastitog rječnika, određivanje funkcije svakoj pojedinoj riječi u rečenici te na kraju prevođenje teksta na hrvatski jezik. Za usvajanje i razumijevanje civilizacijskih sadržaja preporuča se čitanje lektire (odlomci klasičnih tekstova u prijevodu), proučavanje priručnika iz mitologije i povijesti, gledanje do-kumentarnih i igranih filmova koji se bave antičkom tematikom, posjećivanje zbirki i muzeja koje čuvaju antičku baštinu te posjeti antičkim lokalitetima u najbližoj okolici.Ukoliko se pristupnik služi internetom savjetuje se provjera valjanosti podataka.

Pristupnici se mogu pripremati za državnu maturu iz Latinskoga jezika korištenjem udžbenika i priručnika odobrenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a to su:

• ORBIS ROMANUS 1, Udžbenik za početno učenje latinskog jezika u osnovnoj školi i gimnaziji, Damir Salopek, Zlatko Šešelj, Dubravko Škiljan

12

• ELEMENTA LATINA, Udžbenik, Osnove latinskog jezika za 1. i 2. razred gimnazije, Oton Gorski, Veljko Gortan, Pavao Pauš

• LINGUAE LATINAE ELEMENTA, Udžbenik latinskoga jezika za gimnazije, 1. i 2. godina učenja, Jadranka Bagarić

• LINGUAE LATINAE ELEMENTA, Radna bilježnica uz udžbenik latinskoga jezika, 1. i 2. godina učenja, Jadranka Bagarić

• HEREDITAS LINGUAE LATINAE, Čitanka, Udžbenik latinskog jezika za 1. i 2. razred gimnazije, 1. i 2. godina učenja, Zvonimir Milanović

• HEREDITAS LINGUAE LATINAE, Radna bilježnica latinskog jezika za 1. i 2. razred gimnazije, 1. i 2. godina učenja, Zvonimir Milanović

• LINGUAM LATINAM DISCO I, Udžbenik latinskog jezika za 1. razred klasične gimnazije, 1. godina učenja, Pavao Knezović

• LITTERAE LATINAE I., Udžbenik latinskog jezika za 1. razred klasične gimnazije, 5. godina učenja, Anđelka Dukat, Zdeslav Dukat

• ORBIS ROMANUS 2, Udžbenik za 2. razred klasične gimnazije (nastavak učenja), Damir Salopek, Zlatko Šešelj, Dubravko Škiljan

• LITTERAE LATINAE II., Udžbenik latinskog jezika za 2. razred klasične gimnazije, 6. godina učenja, Anđelka Dukat, Zdeslav Dukat

• VESTIBULUM LINGUAE LATINAE, Udžbenik latinskog jezika za 2. razred klasične gimnazije, 2. godina učenja, Pavao Knezović

Pristupnici se za državnu maturu također mogu pripremati na svim dostupnim tekstovima onih autora čija djela mogu biti pitana na ispitu4 . Izvorni latinski tekstovi dostupni su na www.thelatinlibrary.com ili www.fh-augsburg.de/~harsch/augustana.html.

4 v. poglavlje 9.4.

13

9. Dodatci

9.1. PREDMETNE CJELINE KOJE SE ISPITUJU

Uz svaku predmetnu cjelinu u zagradi je definirano što će se ispitivati na državnoj maturi.

GRAMATIČKI SADRŽAJI

a) fonologija

• izgovor (klasični i tradicionalni)• naglasak (kvantiteta slogova, rastavljanje riječi)

b) morfologija

nomina• imenice (pravilne i samo češće iznimke)• pridjevi (samo pravilna i nepravilna komparacija)• zamjenice (lične, povratna, posvojne, povratno posvojna, pokazne, odnosne, upitne, neodređene)• zamjenički pridjevi• brojevi (glavni i redni)

verba• oblici prezentske osnove• oblici perfektne osnove• oblici participske osnove• verba deponentia i semideponentia• verba anomala (esse; possum; prosum; fero; eo; volo, nolo, malo)

adverbia• prilozi (komparacija)

c) sintaksa

struktura rečenice • funkcije i njihovi odnosi; aktivna i pasivna rečenica

sintaksa padeža • ispituje se samo u prijevodu i to: akuzativ cilja, dativ vršitelja radnje, genitiv posvojni i dijelni, ablativ odvajanja, mjesta, vremena i uspoređivanja

sintaksa glagola • konstrukcije (AcI, NcI, perifrastična konjugacija aktivna, perifrastična konjugacija pasivna, ablativ apsolutni)• glagolska imena (gerundiv, gerund)• upotreba načina u nezavisnim rečenicama (samo u prijevodu)

14

sintaksa rečenice• nezavisna i zavisne (upitne, namjerne, vremenske, uzročne, posljedične, pogodbene, dopusne, odnosne)

KNJIŽEVNOST

• prozodija i metrika (heksametar, pentametar)• životopisi i opus autora • jezik i struktura književnoga djela• (unutrašnja struktura djela, stil i jezik, civilizacijske okolnosti vezane uz tekst i sentencije autora)• povijest književnosti (podjela, karakteristike razdoblja, književne vrste, komparativna književnost)• teorija književnosti (stilske figure)

VOKABULAR

• poznavanje rječničkoga oblika riječi• poznavanje značenja riječi (sinonimi i antonimi)• poznavanje etimologije

KULTURA I CIVILIZACIJA

• rimska mitologija i legende iz rimske povijesti• rimska povijest (politička, kulturna)• rimska svakodnevica (obitelj, odjeća, obrazovanje, običaji, zanimanja, stanovanje, kalendar, imena i njihove kratice) • rimsko nasljeđe (tragovi antike nakon pada Carstva, izreke, poslovice, ostale kratice)

15

9.2. PROPISANI MINIMALNI VOKABULAR

1. abdico, 1. odreći se čega2. accipio, 3., -cepi, -ceptum primiti3. acer, acris, acre oštar, ljut, divlji4. acies, -ei, f. bojni red, bitka5. adulescens, ntis, m. mladić6. aedes, -is, f. kuća, hram7. aedificium, -ii, n. građevina8. aedifico, 1. graditi9. aequor, -oris, n. pučina, more10. aër, aëris, n. zrak11. aes, aeris, n. mjed, bakar12. aetas, -atis, f. dob, vijek, vrijeme13. aeternus, 3 vječan14. ager, -gri, m. polje15. ago, 3., egi, actum raditi16. agricola, -ae, m. zemljoradnik17. alienus, 3 tuđ18. altus, 3 visok, dubok19. ambitio, -onis, f. častohleplje20. ambulo, 1. šetati21. amica, -ae, f. prijateljica22. amicitia, -ae, f. prijateljstvo23. amicus, -i, m. prijatelj24. amo, 1. voljeti25. amor, -oris, m. ljubav26. anima, -ae, f. duša27. animal, -alis, n. životinja28. animus, -i, m. duh29. annus, -i, m. godina30. antiquus, 3 star, drevan31. appello, 1. (+ak+ak) nazivati (nekoga nečim)32. aqua, -ae, f. voda33. ara, -ae, f. žrtvenik34. arbor, -oris, f. drvo35. ardeo, 2., arsi, arsurus gorjeti, raspaliti se36. arma, -orum, n. oružje37. ars, artis, f. umjetnost38. artus, -us, m. zglob39. ater, -tra, -trum crn40. auctor, -oris, m. tvorac41. audacia, -ae, f. odvažnost, hrabrost42. audax, -acis odvažan

16

43. audio, 4. slušati, čuti44. augeo, 2., auxi, auctum uvećati, obogatiti45. aureus, 3 zlatan46. aurora, -ae, f. zora47. aurum, -i, n. zlato48. auxilium, -ii, n. pomoć; u pl. pomoćne čete49. avaritia, -ae, f. lakomost, pohlepa50. barbarus, i m. barbar51. beatus, 3 blažen52. bellum, -i, n. rat53. benignus, 3 dobroćudan54. brevis, -e kratak55. cado, 3., cecidi, casum pasti56. caedo, 3., cecidi, caesum sjeći, ubiti57. caelum, -i, n. nebo58. campus, -i, m. polje59. canis, -is, m. pas60. cano, 3., cecini, cantatum pjevati61. capillus, -i, m. kosa, vlas62. capio, 3., cepi, captum uzeti, osvojiti63. caput, -itis, n. glava64. carmen, -inis, n. pjesma65. carus, 3 drag66. castra, -orum, n. tabor, utvrda67. casu slučajno68. casus, -us, m. pad, padež, slučaj69. causa, -ae, f. uzrok, razlog, predmet70. cedo, 3., cessi, cessum ići, odlaziti71. celeber, -bris, -bre slavan72. cena, -ae, f. večera73. censeo, 2. –sui, sum procijeniti, smatrati, odlučiti74. certamen, -inis, n. borba, nadmetanje75. ceteri, -ae, -a drugi, ostali76. cibus, -i, m. hrana77. cinis, -eris, m. prah, pepeo78. civilis, -e građanski79. civis, -is, m. građanin80. civitas, -atis, f. grad, država81. clamo, 1. vikati82. clamor, oris, m. vika83. clarus, 3 slavan, jasan84. classis, -is, f. brodovlje, razred85. clipeus, -i, m. štit86. clivus, -i, m. brežuljak

17

87. cognosco, 3., cognovi, cognitum spoznati88. cogo, 3., coegi, coactum skupiti, prisiliti89. colo, 3., colui, cultum štovati, obrađivati90. comes, -itis, m. i f. pratilac91. communis, -e zajednički92. concordia, -ae, f. sloga93. concursus, -us, m. strka94. condo, 3, - didi, - ditum osnovati95. coniugium, -ii, n. brak96. coniux (coniunx), -ugis, f. supruga97. conservo, 1. sačuvati, spasiti98. consilium, -ii, n. odluka, savjet99. construo, 3., -struxi, -structum sagraditi, napraviti100. consul, -ulis, m. konzul101. copia, -ae, f. obilje, pl. čete102. cor, cordis, n. srce103. cornu, -us, n. rog104. corpus, -oris, n. tijelo105. corrumpo, 3., -rupi, -ruptum uništavati; podmititi106. corruptio, -onis, f. podmićivanje107. cotidie svakodnevno108. cras sutra109. credo, 3., -didi, -ditum povjeriti, vjerovati110. cremo, 1. paliti111. creo, 1. stvarati, rađati112. cresco, 3., crevi, cretum rasti113. crimen, -inis, n. zločin, zlodjelo114. cultus, -us, m. obrazovanje, nošnja115. cupio, 3., -ivi(ii), -itum željeti116. cur zašto117. cura, -ae, f. briga118. curro, 3., cucurri, cursum trčati119. dea, -ae, f. božica120. debeo, 2., -ui, -itum trebati, morati121. decretum, -i, n. odluka122. defendo, 3., -fendi, -fensum braniti123. deinde zatim124. delecto, 1. razveseliti125. deleo, 2., -evi, -etum razoriti126. dens, dentis, m. zub127. desidero, 1. željeti128. desino, 3., -sii, -situm prestati129. deus, -i, m. bog130. dico, 3., dixi, dictum govoriti, reći

18

131. dies, -ei, m. i f. dan, rok132. dignus, 3 dostojan133. diligens, -entis marljiv134. diligentia, -ae, f. marljivost135. dimico, 1. boriti se136. discedo, 3., -cessi, -cessum odustati, otići137. discipulus, -i, m. pristupnik138. disco, 3., didici, - učiti139. discordia, -ae, f. nesloga140. diversus, 3 različit141. dives, -itis bogat142. divido, 3., -visi, -visum dijeliti143. divitiae, -arum, f. bogatstvo144. divus, 3 božanski145. do, 1., dedi, datum davati, dati146. doceo, 2., docui, doctum poučavati147. dolor, -oris, m. bol, žalost, nevolja148. domesticus, 3 domaći149. dominatio, -onis, f. vlast150. dominus, -i, m. gospodar, vlasnik151. dono, 1. darivati152. donum, -i, n. dar153. dormio, 4. spavati154. dubito, 1. sumnjati, dvojiti155. dubium, -ii, n. sumnja, dvojba156. duco, 3., duxi, ductum voditi157. dulcis, -e sladak158. dux, ducis, m. vojskovođa159. educo, 1. odgojiti160. effigies, -ei, f. lik, kip, prikaza161. epistula, -ae, f. pismo162. equus, -i, m. konj163. erro, 1. lutati, griješiti164. error, -oris, m. pogreška, lutanje165. eruditio, -onis, f. obrazovanost166. eruditus, 3 obrazovan167. eventus, -us, m. događaj168. exemplar, -aris, n. primjer, uzor169. exercitus, -us, m. vojska170. exitium, -ii, n. propast171. exitus, -us, m. izlazak, smrt, svršetak172. exterus, 3 vanjski173. fabula, -ae, f. priča174. facio, 3., feci, factum činiti, raditi

19

175. fallo, 3., fefelli, (deceptum) varati176. falsus, 3 lažan177. fama, -ae, f. glasina178. familia, -ae, f. obitelj179. familiaris, -e obiteljski180. famosus, 3 glasovit, slavan181. fatalis, -e koban, sudbonosan182. fatum, -i, n. kob, sudbina183. felicitas, -atis, f. sreća184. felix, -cis sretan185. femina, -ae, f. žena186. ferreus, 3 željezan187. ferrum, -i, n. željezo188. fidelis, -e vjeran189. fides, -ei, f. vjera190. filia, -ae, f. kći191. filius, -ii, m. sin192. finis, -is, m. kraj, konac; granica193. fio, fieri, factus sum bivati, nastati, dogoditi se194. firmo, 1. utvrditi, pojačati195. flamma, -ae, f. plamen, vatra196. fleo, 2., flevi, fletum plakati197. flumen, -inis, n. rijeka198. fluo, 3., -xi, -xum teći199. fluvius, -ii, m. rijeka200. foedus, -eris, n. savez, ugovor201. fortasse možda202. forte slučajno203. fortis, -e jak, snažan204. fortuna, -ae, f. sudbina, sreća205. forum, -i, n. trg206. frater, -tris, m. brat207. frons, ntis, f. čelo208. fructus, -us, m. plod209. fugio, 3., fugi, (fugiturus) bježati210. funus, -eris, n. pogreb211. furor, oris, m. bijes212. gaudeo, 2., gavisus sum radovati se213. gelu, -us, n. led214. genu, -us, n. koljeno215. genus, -eris, n. rod, pleme, narod216. gero, 3., gessi, gestum nositi, bellum gerĕre - ratovati217. gigno, 3., genui, genitum roditi218. gladius, -ii, m. mač

20

219. gloria, -ae, f. slava220. gravis, -e težak, žestok, strašan221. guberno, 1. upravljati222. gustus, -us, m. ukus223. habeo, 2., habui, habitum imati; smatrati224. habito, 1. naseljavati225. historia, -ae, f. povijest226. hodie danas227. homo, -inis, m. čovjek228. honor, -oris, m. čast229. honoro, 1. počastiti230. hora, -ae, f. sat, vrijeme, doba231. horribilis, -e grozan232. hortor, 1. poticati233. hostis, -is, m. neprijatelj234. humanus, 3 ljudski235. iacio, 3., ieci, iactum baciti236. iam već237. ianua, -ae, f. vrata238. ignis, -is, m. vatra239. imago, -inis, f. slika, podzemna sjena, predodžba240. imperium, -ii, n. vlast, carstvo241. impero, 1. zapovijedati242. impugno, 1. napasti243. incipio, 3., -cepi, -ceptum početi244. incito, 1. poticati245. incola, -ae, m. stanovnik246. incolo, 3., -colui, -cultum naseljavati247. industria, -ae, f. marljivost248. inferus, 3 donji249. inimicus, -i, m. neprijatelj250. initium, -ii, n. početak251. iniuria, -ae, f. nepravda252. iniussu bez zapovijedi253. iniustus, 3 nepravedan254. instituo, 3., -stitui, -stitutum unijeti, prirediti, podići, ustanoviti255. instruo, 3., -struxi, -structum urediti, pripremiti256. insula, -ae, f. otok; gradska četvrt257. interrogo, 1. pitati, zvati na sud258. intro, 1. ulaziti259. invado, 3., -vasi, -vasum provaliti u , navaliti na260. invidia, -ae, f. zavist261. ira, -ae, f. bijes262. irascor, 3.,-, - ljutiti se

21

263. iratus, 3 ljut264. irrito, 1. smetati265. iubeo, 2., iussi, iussum zapovijedati266. iudex, -icis, m. sudac267. iudicium, -ii, n. sud268. iudico, 1. suditi269. ius, iuris, n. pravo270. iussu po zapovijedi271. iustitia, -ae, f. pravednost272. iustus, 3 pravedan273. iuvenis, -is, m. mladić274. iuventus, -utis, f. mladost275. labor, -oris, m. posao276. laboro, 1. raditi, mučiti se277. laetus, 3 veseo, radostan278. lapsus, -us, m. pogreška, posrtanje279. latus, 3 širok280. laudo, 1. hvaliti281. lectus, -i, m. krevet282. legatus, -i, m. poslanik283. legio, -onis, f. legija284. lego, 3., legi, lectum čitati, skupljati, brati285. levis, -e lak, okretan, beznačajan286. lex, legis, f. zakon287. libenter rado288. liber, -bri, m. knjiga289. liber, -era, -erum slobodan290. liberi, -orum, m. djeca291. libertas, -atis, f. sloboda292. libido, -inis, f. strast, požuda293. licentia, -ae, f. sloboda, samovolja294. licet, 2., licuit, (licitum est) dopušteno je295. limen, inis, n. prag296. lingua, -ae, f. jezik297. litus, -oris, n. obala298. loco, 1. smjestiti299. locus, -i, m. mjesto300. longus, 3 dugačak, dug301. loquor, 3., -cutus sum govoriti302. ludus, -i, m. igra303. luna, -ae, f. mjesec, mjesečina304. lupus, -i, m. vuk305. lux, lucis, f. svjetlo, dan, život306. magis više

22

307. magister, -stri, m. učitelj308. mane ujutro309. maneo, 2., mansi, mansum ostati, čekati (tranz.)310. manus, -us, f. ruka, gomila, četa311. mare, -is, n. more312. maritus, -i, m. suprug313. mater, -tris, f. majka314. medicus, -i, m. liječnik315. medius, 3 srednji316. memoria, -ae, f. pamet, pamćenje317. memoro, 1. spominjati, podsjećati318. mens, mentis, f. duša, um, razum, misao, srce319. mensis, -is, m. mjesec320. metuo, 3, -ui bojati se, oklijevati321. miles, -itis, m. vojnik322. militia, -ae, f. vojska323. miraculum, -i, n. čudo324. miror, 1. čuditi se325. misceo, 2., miscui, mixtum (mistum) miješati326. miser, -era, -erum jadan327. mitto, 3., misi, missum slati328. modus, -i, m. mjera, pravilo, način329. moneo, 2., -ui, -itum opominjati330. mons, montis, m. planina, gora331. monstro, 1. pokazivati332. monumentum, -i, n. spomenik333. morbus, -i, m. bolest334. morior, 3., mortuus sum umrijeti335. mors, mortis, f. smrt336. mortalis, -e smrtan337. mos, moris, m. običaj338. motus, -us, m. pokret, micanje339. moveo, 2., movi, motum micati, kretati340. mox doskora341. mulier, -eris, f. žena342. multitudo, -inis, f. mnoštvo343. mundus, -i, m. svijet344. murus, -i, m. zid345. mutatio, -onis, f. promjena346. muto, 1. mijenjati347. nam naime348. narratio, -onis, f. propovijedanje349. narro, 1. pripovijedati350. nascor, 3., natus sum roditi se

23

351. natalis, -e rođen, rodni352. natura, -ae, f. priroda353. naturalis, -e prirodan354. nauta, -ae, m. mornar355. navalis, -e morski356. navis, -is, f. lađa357. necessarius, 3 potreban358. neco, 1. ubiti359. negotium, -ii, n. posao, napor360. nepos, -otis, m. unuk361. nescio, 4., -ii (-ivi), -itum ne znati362. nex, necis, f. nasilna smrt, ubojstvo363. nobilis, -e plemenit364. noceo, 2, nocui, noctum škoditi365. nocte noću366. nomen, -inis, n. ime367. nondum još ne368. nosco, 3., novi, notum upoznati369. noto, 1. obilježiti, opažati370. notus, 3 poznat371. nox, noctis, f. noć372. numerus, -i, m. broj373. nuntio, 1. javiti374. nuper nedavno375. nutrio, 4. hraniti376. obliviscor, 3., oblitus sum zaboraviti, ne mariti377. occupo, 1. osvojiti378. oculus, -i, m. oko379. odium, -ii, n. mržnja380. offendo, 3., -di, -sum uvrijediti (se)381. omnis, -e svaki, sav382. opinio, -onis, f. mišljenje383. oppidum, -i, n. utvrda, grad384. oppugno, 1. napadati385. ops, opis, f. snaga, pomoć, pl. imetak, vojska386. opto, 1. željeti387. opus, -eris, n. djelo388. oratio, -onis, f. govor, proza389. orator, -oris, m. govornik390. orbis, -is, m. krug; o. terrarum - svijet391. ordo, -inis, m. red, stalež392. origo, -inis, f. začetak, podrijetlo393. orior, 4., ortus sum dizati se, roditi se394. ornamentum, -i, n. ukras, nakit

24

395. ornatus, -us, m. ukras, nakit396. orno, 1. krasiti397. os, oris, n. usta, lice, ušće398. otium, -ii, n. dokolica, slobodno vrijeme399. par, paris jednak400. parens, -ntis, m. roditelj401. pareo, 2., -ui, - pokoravati se402. paries, -etis, m. zid403. pario, 3. peperi, partum rađati404. pars, partis, f. dio, strana405. pater, -tris, m. otac406. patior, 3., passus sum trpjeti407. patria, -ae, f. domovina408. pauci, -ae, -a malo, nekolicina409. pauper, -eris siromašan410. pax, pacis, f. mir411. pectus, -oris, n. srce412. pello, 3., pepuli, pulsum lupati, potisnuti, prognati413. periculum, -i, n. opasnost414. peritus, 3 (+gen.) iskusan, vješt415. pernicies, -ei, f. propast416. pes, pedis, m. noga417. peto, 3., -ivi (ii), -itum tražiti418. pietas, -atis, f. pobožnost419. pius, 3 pobožan420. plebs, plebis, f. puk421. plenus, 3 pun422. poena, -ae, f. kazna423. poëta, -ae, m. pjesnik424. polliceor, 2., -citus sum obećavati425. pono, 3., posui, positum staviti, podići426. pons, pontis, m. most427. pontus, -i, m. more428. populus, -i, m. narod429. porta, -ae, f. vrata430. porto, 1. nositi431. posco, 3., poposci, (postulatum) tražiti, istraživati432. possideo, 2., -sedi, -sessum posjedovati433. postea poslije434. posteri, -orum, m. potomci435. posterus, 3 sljedeći436. postulo, 1. zahtijevati437. potentia, -ae, f. moć438. potestas, -atis, f. moć, vlast

25

439. praebeo, 2., -ui, -itum pružiti440. praeclarus, 3 predivan441. praemium, -ii, n. nagrada, odlikovanje442. precor, 1. moliti (se)443. premo, 3., pressi, pressum tiskati, mučiti444. pretiosus, 3 skupocjen445. pretium, -ii, n. cijena446. primo prvo, najprije447. privatus, 3 pojedinačni448. proelium, -ii, n. bitka, boj449. proficiscor, 3., -fectus sum putovati, poći450. proles, -is, f. naraštaj, potomak451. provincia, -ae, f. pokrajina452. prudens, -ntis mudar453. publicus, 3 javan454. puella, -ae, f. djevojka455. puer, -eri, m. dječak456. pugna, -ae, f. bitka457. pugno, 1. boriti se458. pulcher, -chra, -chrum lijep459. punio, 4. kažnjavati460. quaero, 3., -sivi, -situm tražiti, pitati461. quies, -etis, f. mir, počinak462. quiesco, 3., quievi, quietum počinuti463. rapidus, 3 brz464. rapio, 3., rapui, raptum otimati465. rarus,3 rijedak466. regina, -ae, f. kraljica467. regno, 1. kraljevati468. regnum, -i, n. kraljevstvo469. rego, 3., rexi, rectum upravljati470. regula, -ae, f. pravilo471. relinquo, 3., -liqui, -lictum ostaviti472. remotus, 3 udaljen473. res publica država474. res, rei, f. stvar475. respondeo, 2., -spondi, -sponsum odgovarati476. rex, regis, m. kralj477. rideo, 2., risi, risum smijati se, podrugivati se478. ripa, -ae, f. obala479. rogo,1. pitati, zamoliti480. rogus, -i, m. lomača481. sacer, -cra, -crum svet482. sacro, 1. posvetiti

26

483. saeculum, -i, n. stoljeće484. saepe često485. saevio, 4. bjesniti486. saluber, -bris, -bre zdrav487. salus, -utis, f. zdravlje, spas488. salvus, 3 spašen, zdrav, čitav489. sanctus, 3 svet, častan490. sapiens, -entis pametan, mudar491. sapientia, -ae, f. mudrost492. scientia, -ae, f. znanje493. scio, 4. znati494. scribo, 3., scripsi, scriptum pisati495. scriptor, -oris, m. pisac496. sedeo, 2., sedi, sessum sjediti497. semper uvijek498. senatus, -us, m. senat499. senectus, -utis, f. starost500. sententia, -ae, f. mišljenje501. sentio, 4. osjećati502. sepelio, 4., -pelivi (-pelii), -pultum pokopati503. sepulcrum, -i, n. grob504. sequor, 3., -cutus sum slijediti505. servio, 4. robovati506. servo, 1. čuvati507. signum, -i, n. znak508. silva, -ae, f. šuma509. simulacrum, -i, n. kip510. sino, 3., sivi, situm dopustiti511. sinus, -us, m. nabor, zaljev512. sol, solis, m. sunce513. solvo, 3., solvi, solutum riješiti, izbaviti, otvoriti514. somnus, -i, m. san515. soror, -oris, f. sestra516. sors, sortis, f. ždrijeb, kocka, sudbina517. spero, 1. očekivati, nadati se518. spes, -ei, f. nada519. statua, -ae, f. kip520. sto, 1., steti, (statum), staturus stajati, stati521. sumo, 3., sumpsi, sumptum uzeti, prisvojiti522. superbus, 3 ohol523. superus, 3 gornji524. taceo, 2., -ui, -itum šutjeti525. tango, 3., tetigi, tactum dotaknuti526. tectum, -i, n. krov

27

527. tego, 3., texi, tectum pokriti528. telum, -i, n. strelica529. tempestas, -atis, f. oluja530. templum, -i, n. hram531. tempto, 1. pokušati, iskušati532. tempus, -oris, n. vrijeme533. tendo,3., tetendi, tentum (tensum) napinjati, pružati534. teneo, 2., tenui, tentum držati, imati535. terra, -ae, f. zemlja536. testamentum, -i, n. oporuka537. testis, -is, m. svjedok538. timeo, 2., -ui, - bojati se539. timor, -oris, m. strah540. titulus, -i, m. natpis, naslov541. trado, 3., ,-didi, -ditum pripovijedati, predati542. traho, 3., traxi, tractum vući543. tranquillus, 3 miran544. tristis, -e tužan, nesretan545. tristitia, -ae, f. žalost, tuga546. tumulus, -i, m. brežuljak547. turba, -ae, f. gomila548. turbo, 1. uzburkati549. unda, -ae, f. val, voda550. urbs, urbis, f. grad551. utilis, -e koristan552. utor, 3., usus sum (+abl) koristiti se553. uxor, -oris, f. žena, supruga554. varius, 3 različit555. vates, -is, m. i f. prorok, vrač556. venio, 4., veni, ventum dolaziti, doći557. ventus, -i, m. vjetar558. verbum, -i, n. riječ559. veritas, -atis, f. istina560. verto, 3., ,-ti, -sum okretati561. verus, 3 istinit562. vesper, -eri, m. večer563. vestimentum, -i, n. odjeća564. vestio, 4. odijevati se565. veto, 1., -tui, -titum zabraniti566. via, -ae, f. cesta, put, ulica567. vicinus, -i, m. susjed568. victor, -oris, m. pobjednik569. victoria, -ae, f. pobjeda570. vicus, -i, m. selo

28

571. video, 2., vidi, visum vidjeti572. villa, -ae, f. kuća573. vinco, 3., vici, victum pobijediti574. vinum, -i, n. vino575. vir, viri, m. muškarac, muž576. virgo, -inis, f. djevojka577. virilis, -e muževan, muški578. virtus, -utis, f. hrabrost, odvažnost579. vita, -ae, f. život580. vito, 1. kloniti se581. vivo, 3., vixi, victurus živjeti582. vivus, 3 živ583. voco, 1. zvati584. voluntas, -atis, f. volja, želja, mišljenje585. vox, vocis, f. glas, izraz586. vulnus, -eris, n. rana

29

9.2.1 POPIS OSTALIH RIJEČI ČIJE ZNAČENJE TREBA ZNATI

Imenice (češće iznimke)• bos, caro, iter, nix, senex, vis, Iuppiter, domus

Pridjevi •facilis,difficilis,similis,dissimilis,humilis,gracilis• bonus, malus, parvus, magnus, multus• novus, vetus• iuvenis, senex

Zamjenice• ego, tu, nos, vos• sui• suus• meus, tuus, noster, vester•hic,iste,ille,ipse,is,idem• qui• quis•nemo,nihil• aliqui• aliquis

Zamjenički pridjevi• unus, solus, totus, ullus, uter, neuter, alter, nullus, uterque, alius

Korelativne zamjenice, pridjevi i zamjenički prilozi• qualis, talis• quantus, tantus• quot, tot•ubi,ibi,hîc•unde,inde,hinc•quo,eo,huc•qua,ea,hac• quando, nunc, tum, tunc, olim• quam, tam• ut, quomodo, ita, sic

Brojevi• od unus do centum, mille• od primus do decimus

30

Prijedlozi s akuzativom• ad, adversus, ante, apud, circa, contra, extra, inter, ob, per, post, prope, supra, trans

Prijedlozi s ablativom• a/ab, cum, de, e/ex, sine

Prijedlozi s akuzativom i ablativom• in, sub, super

Prijedlozi s genitivom• causa, gratia

Glagoli•audeo,fido,gaudeo,soleo•sumisloženice(absum,adsum,desum,possum,prosum)•feroisloženice(affero,aufero,confero,praefero,refero)• volo, nolo, malo•eoisloženice(abeo,adeo,exeo,intereo,pereo)•fio• coepi, memini, odi, inquam

Upitne čestice• -ne, num, utrum-an, nonne

Veznici• et, -que, ac, atque, nec, neque• aut, vel, sive• sed, autem, tamen• ergo, igitur, itaque• ut, ubi, postquam,priusquam, antequam, dum,donec, cum• quia, quoniam, quando, quod, cum• ut, ne, neve, quo• ut, ut non, quin• si, nisi• etsi, quamquam, cum, licet, quamvis, ut• ut, sicut, quasi

31

9.3. POPIS AUTORA I TEKSTOVA PROPISANIH PROGRAMOM

Ovaj popis služi prije svega orijentaciji pristupnika kako bi znali što sve propisani program obuhvaća. To znači da pitanja mogu obuhvaćati i sadržaje koji proizlaze iz tekstova koje su u sklopu školovanja pročitali.

POČETNICI NASTAVLJAČI

Caesar: De bello Gallico I, VISalustius: Bellum Catilinae 5.Cicero: In Catilinam oratio IOvidius: Metamorphoseonlibri– izbor Vergilius: Aeneis I, IICatullus: Carmina (falečki jedanaesterac, safička strofa, holijamb)Horatius: Carmina (alkejska) SaturaeMartialis: EpigrammataTacitus: Annales IPlinius Minor: EpistulaeAugustinus: Confessioneslatinisti (izbor)Iustinianus Institutiones I, 1-8

Caesar: De bello Gallico I, VISalustius: Bellum Catilinae 5. BellumIugurthinum – izborCicero: In Catilinam orationes I, (IV) ProArchiapoëta BrutusOvidius: Metamorphoseonlibri TristiaVergilius: Aeneis I, IICatullus: Carmina (falečki jedanaesterac, safička strofa, holijamb)Horatius: Carmina (alkejska) SaturaeMartialis: EpigrammataTacitus: Annales IPlinius Minor: EpistulaeAugustinus: Confessioneslatinisti (Bošković i Marulić)Iustinianus Institutiones I, 1-8Livius: Ab urbe conditaIuvenalis: SaturaePetronius: SatyriconSeneca: Epistulae moralesPlautus: Aulularia Miles gloriosusCarmina BuranaToma Archidiaconus

32

9.4. POPIS AUTORA KOJI MOGU BITI PITANI NA MATURI U DIJELU RAZUMIJEVANJA TEKSTA

Ovaj je popis autora izveden iz popisa propisanog programom. To znači da u dijelu razumijevanja teksta u obzir može doći bilo koji tekst dolje navedenih autora, neovisno o tome je li propisan programom ili nije. Pristupnik se tijekom četvorogodišnjega ili osmogodišnjega školovanja čitanjem propisanih djela odabranih autora priprema za razumijevanje stila i jezika i na kraju treba biti sposoban razumjeti bilo koji tekst toga autora. Zato je popis ovih autora kraći od onoga propisanoga programom, no izbor tekstova nije ograničen.

1. Gaius Iulius Caesar 2. Gaius Sallustius Crispus 3. Marcus Tullius Cicero 4. Publius Ovidius Naso 5. Publius Vergilius Maro 6. Gaius Valerius Catullus 7. Quintus Horatius Flaccus 8. Titus Livius 9. Marcus Valerius Martialis10. Decimus Iunius Iuvenalis11. Gaius Petronius Arbiter12. Titus Maccius Plautus13. Cornelius Tacitus

33

9.5. POPIS ODABRANIH IZREKA I POSLOVICA

Ovaj prilog sadrži one izreke i poslovice koje se od pristupnika očekuju da ih zna i koje mogu biti pitane na maturi. Ukoliko se radi o izrekama koje su citati nekog autora propisanogaprogramom, od pristupnika se osim razumijevanja značenja i uporabe očekuje da ih prepozna kao citate i zna tko je autor.

1. A limine. 2. A priori. 3. Ab initio. 4. Ab ovo usque ad mala. 5. Ab ovo. 6. Ad acta. 7. Ad bestias. 8. Ad hoc. 9. Ad Kalendas Graecas. 10. Ad litteram.11. Ad metalla. 12. Ad personam. 13. Ad rem. 14. Addenda et corrigenda. 15. Age, quod agis. 16. Alea iacta est.17. Alma mater. 18. Aquila non capit muscas.19. Arti musices. 20. Audaces fortuna iuvat.21. Audiatur et altera pars. 22. Aurora Musis amica. 23. Ave, Caesar (imperator), morituri te salutant. 24. Bis dat, qui cito dat. 25. Bona fide. 26. Carpe diem. 27. Casus belli.28. Ceterum censeo Carthaginem esse delendam. 29. Circulus vitiosus. 30. Condicio sine qua non. 31. Contra bonos mores. 32. Coram publico. 33. Corpus delicti.34. Cui bono?35. Cum grano salis. 36. De facto.

34

37. De gustibus non disputandum est. 38. De iure. 39. Deus ex machina. 40. Dignum laude virum Musa vetat mori. 41. Divide et impera. 42. Dulce et decorum est pro patria mori. 43. Duobus litigantibus, tertius gaudet.44. Eo ipso. 45. Errare humanum est. 46. Etiam tu, mi fili!47. Ex abrupto. 48. Ex aequo et bono. 49. Ex lege. 50. Ex officio. 51. Exegi monumentum aere perennius. 52. Exempli gratia. 53. Expressis verbis.54. Fama volat, scripta manent.55. Festina lente.56. Fiat iustitia, pereat mundus.57. Graecia capta ferum victorem cepit et artes intulit agresti Latio.58. Hannibal ad portas. 59. Hic et nunc. 60. Hic Rhodus, hic salta. 61. Hoc loco. 62. Hoc sensu. 63. Hodie mihi, cras tibi.64. Homo novus. 65. Honores mutant mores.66. Honoris causa.67. Horribile visu.68. In absentia. 69. In continuo. 70. In dubio pro reo.71. In flagranti. 72. In margine. 73. In medias res. 74. In memoriam.75. In praesentia. 76. In silvam ligna ferre.77. In spe. 78. Incidit in Scyllam, qui vult vitare Charybdim. 79. Iniuriam qui facturus est, iam fecit. 80. Inter nos.

35

81. Inter partes. 82. Inter vivos. 83. Ipse dixit.84. Ipso facto. 85. Ipso iure. 86. Labor omnia vincit.87. Laconica brevitas.88. Lapsus calami. 89. Lapsus linguae.90. Laudator temporis acti. 91. Lege artis.92. Licentia poetica. 93. Lupus in fabula.94. Mala fide. 95. Manu propria. 96. Manus manum lavat. 97. Margaritas ante porcos.98. Mel in ore, fel in corde.99. Mens sana in corpore sano.100. Modus vivendi. 101. Mortis causa. 102. Mutatis mutandis. 103. Naturalia non sunt turpia. 104. Ne quid nimis. 105. Nec Hercules contra duos.106. Nihil agenti dies longus est. 107. Nihil obstat. 108. Noli turbare (tangere) circulos meos. 109. Nomina sunt odiosa.110. Non bene pro toto libertas venditur auro. 111. Non omnis moriar. 112. Non plus ultra. 113. Non quis, sed quid. 114. Non sequitur. 115. Nosce te ipsum.116. Nulla dies sine linea. 117. Nulla regula sine exceptione.118. O tempora, o mores! 119. Obliti privatorum publica curate. 120. Omne vivum ex ovo.121. Omnia preclara rara.122. Pacta sunt servanda.123. Panem et circenses. 124. Parce tempori.

36

125. Pars pro toto. 126. Per acclamationem. 127. Per aspera ad astra.128. Periculum in mora.129. Persona (non) grata.130. Piscem natare doces.131. Pleno titulo. 132. Pollice presso.133. Pollice verso. 134. Post festum. 135. Post nubila Phoebus. 136. Primus inter pares. 137. Principiis obsta.138. Pro domo sua.139. Pro et contra. 140. Pro forma.141. Qui pro quo.142. Qui tacet, consentire videtur.143. Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes. 144. Quod licet Iovi, non licet bovi.145. Quod nocet, saepe docet.146. Quorum (praesentia sufficit). 147. Quot linguas calles, tot homines vales. 148. Quousque tandem? 149. Relata refero.150. Rem tene, verba sequentur. 151. Repetitio est mater studiorum.152. Res nullius. 153. Res, non verba. 154. Ridendo dicere verum. 155. Sapienti sat.156. Saxa loquuntur. 157. Sero venientibus ossa. 158. Si duo faciunt idem, non est idem.159. Si tacuisses, philosophus mansisses.160. Sine ira et studio. 161. Sit tibi terra levis. 162. Sit venia verbo. 163. Status (In statu) quo ante. 164. Stricto sensu. 165. Sua sponte. 166. Sub iudice. 167. Sub poena.168. Sub rosa.

37

169. Sui generis. 170. Sui iuris. 171. Suum cuique.172. Tabula rasa. 173. Tacite. 174. Tertium non datur.175. Testis unus, testis nullus. 176. Ubi tu Gaius, ego Gaia. 177. Urbi et orbi. 178. Ut desint vires, tamen est laudanda voluntas. 179. Vade mecum. 180. Varietas delectat.181. Venia docendi/legendi. 182. Vice versa. 183. Vis maior. 184. Volens, nolens. 185. Votum separatum. 186. Vulpes pilum mutat, non mores.

9.6. POPIS ODABRANIH KRATICA

Ovaj popis sadrži samo one kratice koje mogu biti pitane na ispitu iz latinskog jezika na državoj maturi.

A. OSOBNA IMENA 1. A.– Aulus 2. App. – Appius 3. C. – Gaius 4. Cn. – Gnaeus 5. D. – Decimus 6. L. – Lucius 7. M. – Marcus 8. P. – Publius 9. Q. – Quintus10. S. ili Sex. – Sextus11. T. – Titus12. Ti. ili Tib. – Tiberius

B. OSTALE KRATICE1. a.a. – ad acta2. add. – addenda3. A.D. -anno Domini4. a.m. – ante meridiem

38

5. aed. - aedilis6. anon. – anonymus7. app. - appendix8. c. ili cap. – caput9. cca. – circa10. corr. – corrigenda11. cos. - consul12. dr.sc. – doctor scientiae13. ed. – editor 14. e.g. – exempli gratia15. etc. – et cetera16. ex l. ili ex lib. – ex libris 17. f. – filius18. ib. ili ibid. – ibidem19. id. - idem 20. Id. - Idus21. i.e. – id est22. imp. - imperator23. K. ili Kal. - Kalendae24. l. ili lib. – liber25. l.c. ili loc.cit. – loco citato26. l.s. – locus sigilli27. leg. - legatus28. m.p. – manu propria29. mr.sc. – magister scientiae30. n. – nota31. N.B. – nota bene32. Non. - Nonae33. non seq. – non sequitur 34. op.c. ili op.cit. – opus citatum35. p. – pagina36. p.m. – post meridiem37. pont.max. – pontifex maximus38. pr. – praetor 39. praef. – praefectus 40. proc. – proconsul 41. p.t. – pleno titulo 42. s. – senatus 43. sc. – scilicet 44. S.P.Q.R. – senatus populusque Romanus 45. tit. – titulus 46. tr.pl. – tribunus plebis 47. v. – vide 48. vol. – volumen

39

49. vs. – versus 50. v.v. – vice versa

9.7. POPIS ODABRANIH STILSKIH FIGURA

Ovaj popis sadrži sve stilske figure koje mogu biti pitane na ispitu kako u definiciji, tako i u prepoznavanju i stilskoj analizi teksta u dijelu pitanja iz književnosti i/ili u uvodnom dijelu općih pitanja.

1. Antiteza 2. Hiperbola 3. Eufemizam 4. Stupnjevanje ili gradacija 5. Litota 6. Aliteracija 7. Asonanca 8. Anafora 9. Epifora 10. Simploka11. Asindeton12. Polisindeton 13. Retoričko pitanje14. Metafora 15. Metonimija 16. Hendiadyoin17. Hijazam 18. Hiperbaton 19. Sinegdoha 20. Antonomazija

40