LEAP Bugojno

OPĆINA BUGOJNO

LOKALNI EKOLOŠKI AKCIONI PLAN

LEAPBUGOJNO

LEAP Lokalni ekološki akcioni plan

Bugojno, juli 2006. / juni 2007.

SADRŽAJ

1. UVOD

Podaci o općini Bugojno 3

2. STRATEGIJA IZRADE LEAP-a 5

3. STANJE ŽIVOTNE SREDINE - TEMATSKE OBLASTI 9

3.1. Korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima 93.2. Upravljanje kvalitetom zraka 163.3. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem 193.4. Korištenje, zaštita i upravljanje šumama i planinama 243.5. Upravljanje otpadom 323.6. Upravljanje prostorom i kultura življenja 37 3.7. Javno zdravlje 453.8. Socijalna i društvena problematika 483.9. Zakonski i institucionalni okviri zaštite okoline 50

4. INSTRUMENTI ZA PROVEDBU LEAP-a 52

4.1 Općenito 524.2 Inspekcijski nadzor 534.3 Nauka i razvoj 534.4 Uključivanje javnosti u proces zaštite okoline 544.5 Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o zaštiti okoline 544.6 Integracija zaštite okoline u sektorske politike 544.7 Participacija poslovnog sektora 554.8 Ekonomski instrumenti finansiranja 554.9 Provođenje, nadzor i unapređenje LEAP – a 564.10 Troškovi aktivnosti 56

5. ZAKLJUČAK 57

6. PRIORITETI 59

2


7. PRILOZI 62

1. UVOD

1. PODACI O OPĆINI BUGOJNO

Općina Bugojno se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine i pripada Srednjobosanskom kantonu (SBK) Federacije Bosne i Hercegovine, graniči s općinama: Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Novi Travnik, Travnik i Kupres.

Smještena u prostranoj i plodnoj Skopaljskoj dolini, s nadmorskom visinom od 570 m i površinom od 361 km2, svrstava se u brdsko-planinsko područje čiji su prepoznatljivi simboli planine Kalin (1530 m) i Rudina (1385 m). Pored navedenih, u okolici Bugojna su poznate planine: Radovan (1394 m) i Stožer (1662 m, najviši vrh Vrana 1758 m) i visorovni: Ravno Rostovo (1095 m), Otigošće (1000 m), Karalinka (700 m) i Demirovac (1765 m). Prema elementima fizičko – geografske strukture prostor općine je moguće podijeliti na tri prostorne homogene cjeline: centralni ravničarski rejon (obuhvata dolinu Vrbasa), istočni brdsko - planinski rejon (desno od Vrbasa), jugozapadni brdsko-planinski rejon (lijevo od Vrbasa). Svakako da je najvažniji u reljefnom smislu centralni ravničarski rejon koji čini rijeka Vrbas, dolina Vrbasa i proširene više terase. Grad Bugojno se nalazi u središnjem dijelu općine koja je okružena sa sjevera obroncima Vlašića, s istoka planinom Vranica, s juga planinom Raduša i sa zapada obroncima Vitoroga (Kupres).

Iako smješteno između planinskih masiva, Bugojno ima otvoren pristup i lako dostupne saobraćajne veze. Grad leži na raskršću tri magistralna pravca, koji ga povezuju sa svim dijelovima zemlje: M-16 Bugojno – Kupres – Split, M – 16.2 Jajce – Bugojno – Prozor / Rama – Mostar, M-6 Bugojno - Novi Travnik koji u velikoj mjeri prolazi kroz naselja, pa i sam centar grada. Bugojno se veže s magistralnim putem M – 5 u Donjem Vakufu koji povezuje Bugojno – Travnik – Zenicu– Sarajevo.Ukupna dužina izgrađene putne komunikacije u Bugojnu iznosi 712 km, od toga: asfaltnih puteva 252 km (magistralnih - 56 km, gradske MZ - 118 km, seoske MZ - 78 km), makadamskih puteva 178 km (gradske MZ - 26 km, seoske MZ - 152 km) i šumskih puteva - 282 km.

Klima na području općine Bugojno je umjereno kontinentalna sa relativno toplim ljetima i hladnim zimama. Godišnja kolebanja temperatura su visoka i posebno izražena u proljeće i jesen. Mrazevi su izraženi u ranu jesen i kasno proljeće. Period umjereno toplih mjeseci je dugačak i poklapa se s periodom vegetacije. Relativno brzo raste temperatura od zime ka proljeću tako da krajem mjeseca maja je temperatura iznad 15 C. Najviše padavina je u kasnu jesen, a najmanje u augustu. Godišnja kolebanja padavina su do 4 %, što je veoma malo. U zadnjih 30 do 40 godina grad je pao 17 puta, a najviše u mjesecu maju. Mrazevi su se pojavljivali u aprilu, maju i septembru, a najviše u aprilu (zabilježeno 7 puta). Vlažnost zraka kreće se od 70 % u augustu, a u decembru do 87 %. Bugojno karakterišu i dugotrajne magle, posebno u zimskom periodu, koje se miješaju sa smogom.

Općina Bugojno se sastoji od 78 naseljenih mjesta koja su organizovana u 27 mjesnih zajednica (MZ). Prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina je imala 46.889 stanovnika. Minuli rat je za sobom donio značajene demografske promjene, s obzirom da je ukupni broj stanovnika smanjen za oko 17 % u odnosu na prijeratni popis stanovništva. Prema procjenama općinskih službi, u općini trenutno živi oko

3


40.000 stanovnika. S gustinom naseljenosti od 104 stanovnika/km2, općina Bugojno se svrstava među

naseljenije općine u Srednjobosanskom kantonu. Općina Bugojno ima veliki procenat radno sposobnog stanovništva, međutim niska je stopa učešća radno sposobnog stanovništva na tržištu rada. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje za decembar 2006. u općini je registrovano 5.229 nezaposlenih radnika (i to najviše zanimanja koja su vezana za metaloprerađivačku djelatnost, građevinsku djelatnost, obućarsku, tekstilnu, trgovačku i dr.).

Bugojno je nekad činilo okosnicu razvoja Gornjevrbaske regije, pa i Bosne i Hercegovine s razvijenom industrijom (metaloprerađivačka, elektronska, kožarska, obućarska, tekstilna, mlinsko-pekarska, drvoprerađivačka i proizvodnja građevinskih materijala), a bile su zastupljene i poljoprivreda, šumarstvo, građevinarstvo, cestovni saobraćaj, trgovina, ugostiteljstvo i turizam. Privreda Bugojna je u dobroj mjeri bila uključena u svjetsko tržište, a zapošljavala je 17.000 od ukupno 47.000 stanovnika. Osobni i kolektivni standard bili su iznad prosjeka Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, a nivo zdravstvene, socijalne i dječije zaštite, objekti školstva, kulture, fizičke kulture i sporta, kao i društvene, sportske i kulturne aktivnosti činili su život Bugojanaca sadržajnim.

Bugojno se afirmisalo i kao domaćin nekoliko značajnih kulturno sportskih manifestacija, od kojih su najznačajnije Međunarodni velemajstorski šahovski turnir, Bijenale jugoslavenskog lutkarstva i Festival amaterskih pozorišta Bosne i Hercegovine. Ratna razaranja, neefikasan proces ekonomske tranzicije i nedostatak razvojnih inicijativa su doveli do teške ekonomske situacije u općini. Prema raspoloživim podacima bruto društveni proizvod (BDP), po glavi stanovnika za općinu Bugojno za 2002. godinu iznosi 1.993,00 KM. U poređenju s drugim općinama SBK i prosjekom SBK u iznosu od 2.851,00 KM, bugojanska općina ima najniži bruto društveni proizvod po glavi stanovnika. Proces privatizacije u ovoj općini kao i u cijeloj BiH nije dao očekivane rezultate, a njegova sporost, netransparentnost i neefikasnost su doveli do daljeg pogoršanja ekonomske situacije.

Privredu Bugojna danas čini oko 250 pravnih lica i više od 700 obrta (ugostiteljske, trgovačke, zanatske radnje i tezge na pijaci). Osim toga, u općini ima značajan broj preduzeća, predstavništva i poslovnica koje su s područja drugih općina, te oko 20 finansijskih institucija, banaka i osiguravajućih društava. Najveći broj pravnih lica je registrovan u djelatnosti trgovina na veliko i malo i održavanju (31 %), te prerađivačkoj industriji (21 %). Od ukupnog broja registrovanih pravnih lica, više od 90 % čine mala preduzeća koja zapošljavaju do 50 radnika. Prema podacima općinskih službi, u ukupnom broju registrovanih obrta najveći udio imaju tezge na pijaci (33 %), a slijede tehničke i uslužne te trgovačke radnje.

Na području općine Bugojno postoje 2 registrovana inovatora u Institutu za intelektualno vlasništvo, patente i mjeriteljstvo BiH iz biološko–farmaceutsko–hemijske i metaloprerađevičke oblasti i nekoliko potencijalnih inovatora iz prehrambeno–prerađivačke oblasti. Inovacije inovatora su na međunarodnim sajmovima inovacija nagrađene zlatnim medaljama (Pariz, Ženeva, Moskva i dr.).

4


2. STRATEGIJA IZRADE LEAP-a

Općina Bugojno je usvojila Strategiju lokalnog razvoja Općine Bugojno za period 2005 - 2015. godine. Ona predstavlja opis budućnosti Bugojna, kakvim ga vide građani koji su bili uključeni u proces izrade razvojne strategije.

Vizija općine Bugojno utvrđena Strategijom glasi: «Ekonomski razvijena i uređena općina, Bugojno će 2015. godine biti centar i nosilac razvoja Gornjevrbaske regije i privlačno mjesto za život. Stanovnici općine će imati jednake mogućnosti za uživanje svojih prava te ostvarivanje socijalne sigurnosti i zadovoljavajuće kvalitete življenja». Razvojni cilj 4. Strategije razvoja općine Bugojno jeste: «Poboljšati uslove i kvalitet življenja lokalnog stanovništva kroz unapređenje fizičke infrastrukture i zaštitu okoline».Ostvarivanje razvojnih ciljeva će se postići kroz ostvarivanje specifičnih operativnih ciljeva i provedbu definisanih konkretnih programa, projekata i drugih mjera.

Jedan od projekata koji je definisan Strategijom jeste i projekat “Izrade lokalnog ekološkog akcionog plana zaštite okoline – LEAP”. U samoj izradi projekta, pored procjene stanja zaštite okoline za općinu Bugojno, potrebno je utvrditi i ekološku viziju razvoja općine Bugojno. Ona se bazira na mišljenju javnosti i to svih starosnih kategorija, s različitih intelektualnih nivoa. Nakon obilaska mjesnih zajednica, javnih ustanova, privrednih društava, udruženja građana, nevladinog sektora i drugih institucija i organizacija, građani su pokazali da je vizija građana Bugojna, kad se govori o razvoju i okolini, u skladu s vizijom građana Evrope i ona glasi:“LIJEPO, EKONOMSKI JAKO, ATRAKTIVNO I PROSPERITETNO BUGOJNO”.

U skladu s ovakvim pristupom, na osnovu Memoranduma o razumijevanju zaključenog između Općine Bugojno i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija – UNDP, u vezi s Općinskim razvojnim programom zasnovanim na poštivanju ljudskih prava, RMAP – 2006. godine, odobrena su sredstva od strane UNDP i Općine Bugojno za realizaciju projekta LEAP – a. LEAP je dokument koji po prvi put na jednom mjestu cjelovito identifikuje ekološke probleme ili nedostatke, kreira ciljeve i mjere za njihovo otklanjanje ili unapređenje i stvara nove mogućnosti vođenja politike zaštite i unapređenja okoline u našoj zajednici.LEAP je strateški dokument koji se temelji na načelima partnerstva i podijeljene odgovornosti cjelokupne zajednice, te na principima prava građana na dostupnost informacijama, odlučivanju u donošenju i provođenju politike planiranja zaštite okoline. LEAP slijedi osnovna načela održivog razvoja koji podrazumijeva zadovoljavanje sadašnjih potreba i obezbjeđenje prava budućim generacijama da ostvare svoje vlastite potrebe. On istvovremeno podrazumijeva osiguravanje ekološklih, socioloških i privrednih zahtjeva.

LEAP dokument je izrađen tako da su, u sagledavanju problema i određivanju mjera za rješavanje istih, uzeti u obzir svi segmenti života i rada u našoj zajednici: prirodne vrijednosti, izgrađene vrijednosti, javno zdravlje, privredna, socijalna i društvena problematika.

5


Ciljevi LEAP-a Bugojna su slijedeći:

1. Identifikovati, procijeniti i rangirati probleme u oblasti okoline bazirane na rizicima vezanim za ljudsko zdravlje, ekološki sistem i ukupan kvalitet života;

2. Uspostaviti dugoročnu viziju koja treba prepoznati glavna pitanja okoline odnosno održivog razvoja, postaviti ciljeve za kvalitet života i pružiti sliku vodilju općine Bugojno za narednih 10 godina;

3. Napraviti plan aktivnosti u oblasti okoline na lokalnom nivou radi smanjenja ili otklanjanja najčešćih rizika ili nedostataka;

4. Osigurati bolje uslove u oblasti okoline u našoj zajednici realizacijom konkretnih aktivnosti;5. Promovirati i podizati javnu svijest i odgovornost za zaštitu okoline, javnog zdravlja i

povećati javnu podršku investicijama u oblasti okoline;6. Ojačati kapacitete lokalne vlasti, privrednika i NVO-a da izrade i implementiraju projekte u

oblasti okoline, uključujući sposobnosti i obaveze da obezbijede finansiranje;7. Poticati prijenos znanja i iskustva jačanjem veza s drugim projektima i općinama.

Strukturu LEAP dokumanta čine slijedeće tematske oblasti:

1. Korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima;2. Upravljanjem kvalitetom zraka;3. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem;4. Korištenje, zaštita i upravljanje planinama i šumama;5. Upravljanje otpadom;6. Upravljanje prostorom i kultura življenja;7. Javno zdravlje;8. Zakonski i institucionalni oblik zaštite okoline;9. Socijalna i društvena problematika.

Izrada LEAP dokumenta bazirana je na slijedećim načelima:

Načelo održivog razvoja; Načelo transparentnosti i uključivanja javnosti; Načelo finansijske i kadrovske mogućnosti.

Općinsko vijeće Bugojno je dana 13.11.2006. godine pod brojem: 01-05-1514/06 donijelo Odluku o izradi Lokalnog ekološkog akcionog plana LEAP-a. Kompletan proces izrade LEAP-a organiziran je na demokratskim principima uz potpunu transparentnost, prisustvo javnosti i pristupačnost svim informacijama, te uz uključivanje u toku njegove izrade svih relevantnih sudionika: predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, poslovnog, javnog, nevladinog sektora i građana.

6


Načelnik Općine imenovao je koordinatora projekta i članove Tima za implementaciju projekta (prilog br.1.), a Općinsko vijeće članove Građanskog i Savjetodavnog odbora (prilog br. 2.) i time proces izrade LEAP-a je dobio zvaničan karakter.

Sam proces izrade LEAP-a trajao je 12 mjeseci i odvijao se u dvije faze.

U prvoj fazi provedeno je informisanje građana o svrsi, ciljevima i procesu izrade LEAP-a, provedene su aktivnosti sadnje 1.148 sadnica ukrasnog drveća u 12 školskih dvorišta i edukacije djece predškolskog i školskog uzrasta.

U cilju uključivanja javnosti pri sagledavanju problema životne okoline provedena je anketa na području općine Bugojno.Anketom je obuhvaćeno 400 ispitanika izabranih metodom slučajnog uzorka na području svih mjesnih zajednica srazmjerno broju stanovnika.

Anketni list je uglavnom sadržavao zatvorena pitanja koja su dizajnirana u saradnji sa uredom OSCE–a. Anketiranje su izvršili mladi ljudi na prijedlog Zavoda za zapošljavanje i NVO-a.

Na pitanje: “U kojoj ste mjeri zadovoljni brigom o okolišu u našoj općini?”, 39 % ispitanika su odgovorili da nisu zadovoljni, 37 % djelimično zadovoljni, 16% zadovoljani i 8% veoma zadovoljni. Ovakav postotak ukazuje da građani nisu zadovoljni stanjem okoline u Bugojnu.

Na pitanje: “Koliko lokalne vlasti mogu utjecati na poboljšanje stanja okoline u našoj općini?”, 37 % ispitanika su odgovorili da mogu u potpunosti, 47 % mogu dosta, 13 % mogu malo i 3 % ne mogu nikako. Većina građana smatra da vlasti mogu uticati na poboljšanje stanja okoline.

Na pitanje: “Koliko građani mogu uticati na poboljšanje stanja okoline u našoj općini?”, 34 % ispitanika je odgovorilo mogu u potpunosti, 43 % mogu dosta, 17 % mogu malo, 6 % ne mogu nikako.Iz analize odgovora na pitanje mogućnosti uticaja građana i lokalne vlasti na poboljšanje stanja životne okoline, građani su mišljenja da je približno podjednako podijeljena odgovornost.

Na pitanje: “Mislite li da su građani dovoljno uključeni u zaštitu okoline?”, 47 % ispitanika smatra da građani nisu dovoljno uključeni u zaštitu okoline, 42 % smatra da su djelimično uključeni, a 11 % da su građani dovoljno uključeni u zaštitu okoline.

Na pitanje: “Da li biste prijavili Vašeg komšiju kada biste vidjeli da čini neki ekološki prekršaj?”, 41 % je odgovorilo sa da, 35 % “to nije moj problem”, 24 % izjavilo da ne bi prijavilo.Dakle “politika nezamjeranja” je duboko ukorijenjena kao vid ponašanja u našoj zajednici koja ne zaobilazi ni zaštitu životne sredine.

Na pitanje: “Kolika je ekološka svijest stanovnika u općini Bugojno?”, 47 % ispitanika je odgovorilo da je educiranost mala, 17 % zadovoljavajuća, 5 % velika, a 31 % zabrinjavajuća. Ovo ukazuje da je nivo razvoja ekološke svijesti nizak, što ukazuje na potrebu stalne edukacije.

7


Na pitanje: “Kada biste imali mogućnost odlučivanja, što biste poduzeli po pitanju zaštite okoline u našoj općini?” dobili smo reprezentativno mišljenje građana, koje aktivnosti treba sprovesti i to kako slijedi: uvođenje strogih kaznenih mjera za prekršioce, formiranje eko - policije, sprovesti odgovarajuće mjere edukacije, očistiti i urediti korito rijeke Vrbas, sprovoditi redovno čišćenje cijelog grada, očistiti postojeće i izgraditi nove parkove, postaviti više kontejnera i korpi za smeće, zaštititi i zabraniti sječu šume, skloniti drva, zasaditi puno cvijeća, uraditi novu deponiju po evropskim standardima, provoditi redovnu akciju čiščenja grada, ukloniti divlje deponije, uvesti selektivno odlaganje otpada, organizovati reciklažu otpada, bolje organizovati prikupljanje i plaćanje odvoza smeća, povećati budžetska sredstva namijenjena za zaštitu okoline, zasaditi više drveća u gradu, riješiti zagrijavanje grada i izgraditi parking prostore itd.Rezultati provedene ankete su jedan od elemeneta na osnovu kojih su urađeni ciljevi i mjere za rješavanje navedenih problema u gradu Bugojnu.Obrađeni rezultati raspoloživi su u vidu posebnog izvještaja u općini Bugojno (Izvještaj o anketiranuju građana općine Bugojno u okviru izrade Lokalnog akcionog plana zaštite životne okoline, decembar 2006).U cilju informisanja građana o aktivnostima na pripremi i kreiranju LEAP-a poduzete su planirane aktivnosti: kreiranje logotipa i maskote LEAP-a, kreiranje, štampanje i distribuiranje letka (prilog broj: 3)., informiranje javnosti putem informativnih emisija na RTV Bugojno.

Druga faza podijeljenja je na tri osnovna dijela:

1. Analiza stanja po tematskim oblastima;2. Uključivanje javnosti u cilju identifikacije problema, izrade vizije, određivanje prioriteta i

izrade akcionih planova za rješavanje prioritetnih problema;3. Javna rasprava o nacrtu dokumenta i izrada konačnog dokumenta LEAP-a.

U drugoj fazi formirane su radne grupe i napravljeni planovi obilaska 27 mjesnih zajednica i 35 subjekata (privrednih društava, javnih ustanova i udruženja građana).Stalnim informisanjem javnosti putem RTV emisija, priloga o ciljevima i načinu izrade LEAP-a, provođenjem kampanje za podršku LEAP-a, data je mogućnost građanima da učestvuju u izradi procjene postojećeg stanja iz oblasti zaštite okoline, izrade vizije i definisanje problema u zajednici. Članovi Tima za implementaciju poznavajući stanje okoline, uz aktivno učešće javnosti i angažman članova Građanskog i Savjetodavnog odbora, su napravili analizu postojećeg stanja okoline za 9 tematskih oblasti u Bugojnu i ekološku viziju razvoja općine do 2016. godine. Taj dokument je štampan u 200 komada i distribuiran svim članovima Tima, Odbora, NVO, vijećnicima Općinskog vijeća i zainteresovanim građanima s ciljem da se dobiju što kvalitetniji prijedlozi, sugestije i mišljenja.Poslije obavljenih javnih rasprava, definisano je šest oblasti koje su prioritetne za procjenu stanja, usaglašena je lista od 38 ekoloških problema, utvrđeni ciljevi i mjere kao i lista prioriteta za rješavanje problema u općini.

Tokom cijelog procesa izrade LEAP – a održavani su:1. redovni sedmični sastanci Tima za implementaciju sa konkretnim zadacima u pojedinim tematskim oblastima,

2. sastanci Tima za implementaciju i članova Građanskog odbora,

8


3. sastanci Tima za implementaciju i članova Savjetodavnog odbora,4. sastanak Tima za implementaciju, pomoćnika i članova Općinskog vijeća.

3. STANJE ŽIVOTNE SREDINE - TEMATSKE OBLASTI

3. 1. Korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima

3. 1. 1. Sadašnje stanje

Snabdijevanje pitkom vodom

Općina Bugojno se snabdijeva pitkom vodom iz gradskog vodovoda sa izvorišta: “Kruščica” kapaciteta 316 l/s, “Resnik” kapaciteta 36 l/s i “Bila vrila” 25 l/s i to gravitacionim dotokom vode. Vodovod je dat na upravljanje JKP “Vodovod i kanalizacija”. Dužina vodovodne mreže je 195 km na kojoj je ugrađeno 12 pumpnih stanica i 4 rasteretne komore u naseljima: Vrbanja, Kopčić, Gradina, Čipuljić. Broj domaćinstava priključen na vodovod je 6.700. Cijena vode je 0,50 KM/m3 za domaćinstva, a 0,95 KM/m3 za privredne subjekte. Na izvorištima sa kojih se snabdijeva gradski vodovod redovno se obavlja analiza kvaliteta i hlorisanje pitke vode.

Na području općine Bugojno postoje 32 lokalna / seoska vodovoda za pojedina seoska područja iz kojih se vodom snabdijeva oko 3.000 domaćinstava. Osnovni problem je upravljanje seoskim vodovodima jer vlasnici vodovoda su dužni dati vodovod na upravljanje ovlaštenoj instituciji, a dosada ni jedan lokalni vodovod nije povjeren na upravljanje. Mnogi lokalni vodovodi su izvedeni bez tehničke dokumentacije, nema utvrđenih zona sanitarne zaštite, niti se vrši kontrola kvaliteta vode ni hlorisanje. Stanovništvo koje se snadbjeva sa lokalnih/seoskih vodovoda ne plaća potrošnju vode.

Vodotoci i poplave

Vodne površine na području općine Bugojno su rijeka Vrbas sa svojim pritokama-potocima: Mlava, Bunta, Vitina, Goruški, Zaneški, Vileški, Odžački, Javorak, Mračaj, Čardaški, Pećinski, Skakavački, Zijametski, Servanski, Bunarski, Grlića potok, Rijeka, Lubava, Mačkovac, a u užem području grada protiču tri manje rijeke: Poričnica, Vesočnica i Okašnica. Na prostoru općine Bugojno nalazi se vještačko jezero Zanesovići koje je nastalo na površinskom kopu rudnika mrkog uglja “Gračanica”, površine 0,12 km2.Rijeka Vrbas i njene pritoke su najviše ugrožene otpadnim komunalnim i industrijskim vodama, odlaganjem i bacanjem čvrstog otpada. Na području općine Bugojno na lokalitetu Rostova se nalazi izvorište, mineralno vrelo “Vruća voda” koja se ne iskorištava i značajan izvor “Bili potok/Zlatarica”. Izvor“Bili potok/Zlatarica izvire u potpećini Zlatarica koja je smještena u podnožnju planine Kalin s jugozapadne strane. Za izvorište se vjeruje da je ljekovito i da liječi oči i reumu.

9


Korita rijeka se ne održavaju redovno već duži niz godina, pa u kišnim periodima zbog velikih oborinskih voda dolazi do poplava. Poplave predstavljaju elementarnu nepogodu koja donosi velike materijalne štete. Područje općine Bugojno je ugroženo poplavama i one su uglavnom uzrokovane dugotrajnim padavinama, podzemnim vodama, sječom šume, bespravnom gradnjom, zauzimanjem vodnog pojasa i sporim prijemom vode u korito rijeke Vrbas. Na području općine Bugojno poplave izazivaju rijeke: Vrbas, Poričnica, Vesočnica, Bunta i Mlava. Ugrožena područja od poplava su: Kordići, Humac, Gračanica, Vrbanja, Kandija, Vučipolje, Jaklić, Donjići, Kula, Čaušlije, Kopčić, Lug, Udurlije, Karadže, Vesela, Malo selo, Čipuljić, Poriče i Alibegovići. Površina ugroženog područja poplavama iznosi oko 300 ha, a obuhvata dijelove gusto naseljenih zona sa putnom mrežom i kompleksima poljoprivrednog zemljišta.

Otpadne vode

Dužina izgrađene kanalizacione mreže je 58 km na koju je priključeno 4.300 domaćinstava (oko 40% od ukupnog broja domaćinstava), a otpadne vode odvode se preko šest postojećih kolektora u rijeku Vrbas. Sedmim kolektorom otpadne vode se ispuštaju u rijeku Vesočnicu kojom otiču u rijeku Vrbas. Nema tretmana otpadnih voda. U nižim dijelovima grada pri oborinama jačeg inteziteta dolazi do nemogućnosti prihvatanja velike količine i izlijevanja kanalizacije na lokalne površine. Veći dio naseljenjih mjesta nema kanalizacione mreže, niti su stambeni objekti priključeni na propisne taložnice (septičke jame), već se otvorenim kanalima odvode na okolna zemljišta. Od industrijskih pogona jedino pogon “Kožare” ima interni uređaj za prečišćavanje koji trenutno nije u funkciji. Postoji još niz neregistrovanih lokalnih kanalizacionih kolektora, manjih profila kojima se uglavnom fekalne vode odvode u najbliži potok, a zatim u Vrbas.Dispozicija i visinski položaj pomenutih kolektora omogućavaju priključenje istih na budući glavi gradski kolektor upotrijebljenih voda.Nedovoljan kapacitet mreže za odvod oborinskih voda uzrokuje velike vodene površine na ulicama u kišnom periodu što predstavlja problem za pješake i vozače.

3. 1. 2. Identifikacija problema

1. Neuređena riječna korita i odlaganje čvrstog otpada na obale riječnih korita i u same vodotoke;2. Zagađenje vodnih resursa;3. Dotrajalost vodovodne mreže, pumpnih sistema; 4. Neriješeno pitanje upravljanja lokalnim/seoskim vodovodima;5. Dotrajalost i nedostatak kanalizacione mreže;6. Nepostojanje odvojene mreže odvoda oborinskih voda;7. Nezaštićeni vodotoci Duboke;8. Ugrožen riblji fond;9. Nepostojanje katastra izvorišta, vodotoka, podzemnih instalacija.

3. 1. 3. Glavni uzroci problema su:

10


nesavjesni građani i privrednici, nepoštivanje postojeće zakonske regulative, neusaglašenost zakonske regulative, ekološka needuciranost i nedovoljna odgovornost građana, privrednika, lokalne vlasti i komunalnih preduzeća; neefikasan rad inspekcijske službe, nedostatak financijskih sredstava, nepostojanje planova i strategije za rješavanje ovog problema, nedovoljan kapacitet postojeće kanalizacione mreže, nepostojanje stručnih kadrova i opreme, nezaštićenost izvora i bazena pitke vode, nepostojanje kontrole ispravnosti pitke vode u lokalnim/seoskim vodovodima.

3. 1. 4. Posljedice problema su:

nemogućnost korištenje vodnih resursa (rijeke, rječice, potoci, jezera), u vodotoke direktno dolaze: kanalizacija, otpad životinjskog porijekla, industrijski otpad, toksični otpad, rijeke osiromašene florom i faunom, velike količine oborinskih voda na ulicama, zbog velikih lokvi nesigurno i neugodno hodanje ulicama i trotoarima, posebno, učenicima,

invalidnim i starim osobama, opterećenje za fekalnu kanalizaciju, postojeći kanalizacioni sistem ne zadovoljava narasle potrebe stanovnika, izljevi kanalizacije idu direktno u vodotoke, vrlo često su lako dostupni i djeci, konstantan neugodan miris kanalizacije za obližnje stanovnike, otvoreni kanalizacioni sistemi predstavljaju latentnu zdravstvenu opasnost.

3. 1. 5. Mogući uticaji

Uticaj na čovjekovo zdravlje: direktan rizik po zdravlje ljudi na razne načine, mogućnost pojave zaraznih bolesti, prehlade, infekcije i virusnih oboljenja.Degradacija vodnih resursa na području i smanjenje biodiverziteta i bioraznolikosti.Uticaj na ukupan kvalitet života: rizik za ukupan kvalitet života, kvalitet stanovanja, socijalni i javnozdravstveni rizici.

3. 1. 6. Ciljevi

Da bi se saniralo postojeće stanje, ispunile zakonske obaveze prema problematici vodnih resursa i smjernica iz NEAP-a, koje se odnose na kvalitet vode za piće, kao i odvodnju i prečišćavanje otpadnih voda, potrebno je uložiti dosta volje, rada i sredstava. Prema lokalnom ekološkom

11


akcionom planu – LEAP – osnovni ciljevi koje je potrebno dostići u narednom dugoročnom periodu (do 2016. godine) su:

1. Očišćeni svi vodotoci i uređena korita; 2. Prečišćavanje industrijskih otpadnih voda; 3. Lokalni vodovodi stavljeni pod nadzor i upravljanje; 4. Izgradnja kanalizacionog sistema fekalnih i oborinskih voda; 5. Obezbjeđenje dovoljnih količina pitke vode za sva naselja.

3. 1. 7. Mjere

Ciljevi će se ostvariti adekvatnim korištenjem, zaštitom i upravljanjem vodnim resursima. Zato je potrebno poduzeti slijedeće mjere:

1. Očistiti rijeke, potoke i njihove obale od čvrstog otpada;2. Urediti korito rijeke Vrbas na mjestima koja su izložena poplavama: Gračanica, Vrbanja,

Jaklić, rijeke Vesočnice, Poričnice i Bunte;3. Regulacija dijela rijeke Vrbas na dionici buduće zaobilaznice na magistralnom putu M - 16.4

Bugojno – Novi Travnik (postoji projektna dokumentacija);4. Uskladiti zakonsku i institucionalnu regulativu u oblasti monitoringa voda i vodotokova;5. Nabavka i ugradnja uređaja za prečišćavanje industrijskih otpadnih voda i redovna kontrola

ispuštene vode;6. Izrada Studije izvodljivosti vodosnabdijevanja, odvoda i tretmana otpadnih voda (uređaja za

prečišćavanja otpadnih voda);7. Realizirati dio projekta izgradnje kanalizacione mreže, odvoda oborinskih voda i regulacija

otvorenih vodotoka za Podgaj II;8. Realizirati projekat Glavni kanalizacioni kolektor s prečistačem za općinu Bugojno;9. Izgradnja dijela kolektora na dionici buduće obilaznice na magistralnom putu M - 16.4

Bugojno – Novi Travnik (postoji projektna dokumentacija);10. Uspostaviti zaštitne zone oko izvorišta koja se koriste za vodosnabdijevanje;11. Prikupiti potrebne podatke i izraditi katastar izvora, vodotoka s kvalitetnim i kvantitetnim

pokazateljima;12. Izgraditi nove sisteme vodosnabdijevanja;13. Sanirati postojeću vodovodnu mrežu.

12


1. Korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima

Cilj Mjera

Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti

RokMogući

finansijski izvori

Rezultat Indikator Nivo djelovanja

C1OČIŠĆENI SVI VODOTOCI I UREĐENA

KORITA

M1 Očistiti rijeke, potoke i njihove obale od čvrstog otpada

JKUP «Čistoća»,UG: ribari, planinari

KROpćina, JKP

KantonDonacije

Vodotoci očišćeni od

čvrstog otpada

Plan,UgovoriZapisnikIzvještaji

L, RE

M2 Urediti korito rijeke Vrbas na mjestima koja su izložena poplavama: Gračanica, Vrbanja, Jaklić, rijeke Vesočnice, Poričnice i Bunte

Općina, JKP KRVodoprivreda,

OpćinaKanton

Zaštićena zemljište od

poplava

ProjekatUgovorZapisnik

L,RE

M3 Regulacija dijela rijeke Vrbas na dionici buduće zaobilaznice na magistralnom putu M - 16.4 Bugojno – Novi Travnik(postoji projektna dokumentacija)

Direkcija Cesta FbiH,

Općina

SR OpćinaKanton

Uređeno korito po projektu

UgovorIzvještaj L,RE

M5 Uskladiti zakonsku i institucionalnu regulativu u oblasti monitoringa voda i vodotokova

Općina,JKUP KR

OpćinaKanton Usklađena

regulativa

OdlukeIzvještajiZapisnici

L,RE

C2 PREČIŠĆAVANJE SVIH INDUSTRIJSKIH OTPADNIH VODA

M1 Nabavka i ugradnja uređaja za prečišćavanje industrijskih otpadnih voda i redovna kontrola ispuštene vode

Općina,Privredni subjekti

DR Privredni subjektiDonatori

Ugrađeni uređaji i

uspostavljen nadzor

UgovoriIzvještaji

L, RE

C3 LOKALNI VODOVODI STAVLJENI POD NADZOR I UPRAVLJANJE

M1 Snimiti postojeće stanje u cilju iznalaženja mogućnosti upravljanja lokalnim vodovodima

Općina,MZ

SR Općina i Korisnici

Baza podataka o lokalnim

vodovodima

Izvještaji L, RE

KR = kratkoročno (0-2 godina ) SR = srednjeročno (2-5 godina) DR = dugoročno (5-10 godina)

13


1. Korištenje zaštita i upravljanje vodnim resursima

Cilj Mjera


RokMogući

finansijski izvori

Rezultat IndikatorNivo

djelovanja

C4IZGRADNJA KANALIZACIONOG

SISTEMA FEKALNIH I OBORINSKIH VODA

M1 Izrada Studije izvodljivosti vodosnabdijevanja, odvoda i tretmana otpadnih voda (uređaja za prečišćavanje otpadnih voda).

RECOpćina

VIKVRBAS

KR OpćinaDonatori

Studija izvodljivosti

IzvještajiStudija

L,RE

M2 Realizirati dio projekta izgradnje kanalizacione mreže, odvoda oborinskih voda i regulacija otvorenih vodotoka za Podgaj II

JKPOpćina

SR OpćinaJKP

Izgrađena mreža

Upotrebna dozvola, Ugovor, Odluka

L,RE

M3 Realizirati projekat Glavni kanalizacioni kolektor sa prečistačem za općinu Bugojno

OpćinaJKP

Zavodi

DR Općina, JKPMinistarstva

DonacijeKrediti

Ugrađen kolektor sa prečistačem

Upotrebna dozvola, Ugovor, Odluka

L,RE

M4 Izgradnja dijela kolektora na dionici buduće obilaznice na magistralnom putu M - 16.4 Bugojno – Novi Travnik (postoji projektna dokumentacija)

OpćinaJKP

SR OpćinaMinistarstva

Izgrađen kolektor

UgovorIzvještaji

L.RE


14


1. Korištenje zaštita i upravljanje vodnim resursima

Cilj Mjera


RokMogući

finansijski izvori

Rezultat IndikatorNivo

djelovanja

C5OBEZBJEĐENJE DOVOLJNIH KOLIČINA

PITKE VODE ZA SVA NASELJA

M1Uspostaviti zaštitne zone oko izvorišta koja se koriste za vodosnabdijevanje

OpćinaJKP

SR Općina,JKP

MinistarstvaDonacije

Zaštićena izvorišta

OdlukeKatastar zaštitnih

zona izvorišta

L,RE

M2 Prikupiti potrebne podatke i izraditi katastar izvora, vodotoka sa kvalitetnim i kvantitetnim pokazateljima

JKPOpćina

SR OpćinaJKP

Kvlitetnabaza

podataka

Katastar izvora

L,RE

M3Izgraditi nove sisteme vodosnabdijevanja

OpćinaJKP

ZavodiInstituti

DR Općina,JKP

MinistarstvaDonacijeKrediti

Izgrađena nova

vodovodna mreža

Dokumenti L,RE

M4Sanacija postojeće vodovodne mreže

OpćinaJKP

SR Općina, JKPMinistarstva

DonacijeKrediti

Smanjeni gubici vode

UgovoriIzvještaji

L,RE


15


16


3. 2. Upravljanje kvalitetom zraka


Zagađivači zraka na području općine Bugojno mogu se identifikovati kao izvori sa stalnim i povremenim emisijama, koje u zavisnosti od vrste, sastava i količine zagađujućih materija i fizičko-meteoroloških uslova postaju uzročnici aero zagađenja. Izvori zagađivanja zraka kao posljedice ljudske aktivnosti, na području općine Bugojno mogu se svrstati u tri osnovne grupe:

1. Emisija od grijanja nastala kao posljedica spaljivanja goriva u svrhu snabdijevanja potrebnom toplotnom energijom stambenog i poslovnog prostora posebno izražena u zimskom periodu.Centralno grijanje za stanove i poslovne prostore nije stavljeno u funkciju izuzev naselja Nugle s 300 domaćinstava koja se zagrijavaju s kotlovnice na ugalj locirane u krugu “Kožare”. Pored ove kotlovnice u funkciji su i kotlovnice osnovnih i srednjih škola, javnih ustanova i privrednih subjekata koje su značajni zagađivači. Ostala domaćinstva i privredni subjekti problem zagrijavanja uglavnom rješavaju korištenjem ogrijevnog drveta i uglja. Na ovaj način ozbiljno se ugrožava kvalitet zraka u zimskim mjesecima kada su meteorološke prilike, sa aspekta kretanja vazdušnih masa, najnepovoljnije. Postoje dvije kotlovnice na tečno gorivo namjenjene za zagrijavanje kompleksa stambenih zgrada koje nisu u funkciji.Mjerenja koncentracije polutanata koja uzrokuju zagađenje zraka na području općine Bugojno nisu vršena. Za ocjenu stanja kvaliteta zraka koristili smo parametre iz elaborata u kojem su navedeni slijedeći podaci: ukupna energetska potreba za općinu Bugojno iznosi 395.370. 000 kWh/god, potrošnja uglja 22.100 tona/god, potrošnja drveta 102.600 m3/god. i potrošnja lož ulja 150 tona/godišnje. Sagorijevanjem ovih energenata ukupna emisija polutanata u atmosferu je: SO2 – 278.369 kg/ god., NOx – 317.185 kg/god., CH – 750.475 kg/god., CO – 716.400 kg/god. i čađi 176.980 kg/ godišnje.

2. Emisija od mobilnih izvora, nastala kao posljedica funkcionisanja saobraćaja, naročito usmjerenošću magistralnih i regionalnih putnih pravaca kroz urbanu zonu grada Bugojna.Emisija od saobraćaja, odnosno motornih vozila takođe značajno utiče na nivo aero zagađenja, s obzirm na izuzetno veliki broj motornih vozila registrovanih na području općine i velikog broja vozila koja prođu u tranzitu. Povećanom nivou zagađenja zraka doprinosi i česta tehnička neispravnost vozila, loše sagorijevanje a posebno gustina saobraćaja u užem gradskom jezgru. Štetne materije koje nastaju kao rezultat sagorijevanja motornih pogonskih goriva su: ugljen monoksid, azoti oksidi, ugljikovodici, olovo i čvrste materije.

3. Emisija iz industrije (industrijska zagađenja) nastala kao posljedica snabdijevanja energijom tehnoloških procesa i usljed odvijanja tehnoloških procesa u industrijskim postrojenjima.Najveći izvor zagađenja zraka na prostoru Bugojna do 1990. godine bio je industrijski kompleks “ Slavko Rodić”, TBM Bugojno, Tvornica kože krzna i obuće i DD Gorica. Zbog smanjenih i potpuno ugašenih industrijskih kapaciteta na području Bugojna trenutno nema većih industrijskih zagađivača izuzev eksploatacije i separacije pijeska od strane DD Gorica i dr.Jedan od zagađivača zraka jeste i privremena gradska deponija locirana u naselju Gaj, koja naročito u ljetnom periodu uslijed raspada organskih materija stvara plinove neprijatnog mirisa. U zimskom periodu je učestala pojava paljenja otpada u kontejnerima, što u mnogome doprinosi zagađenju zraka.

17


3. 2. 2. Identifikacija problema:

1. Emisija polutanata od grijanja, saobraćaja, industrije, deponije, separacije i spaljivanja smeća;2. Nepostojanje uređaja za mjerenje štetnih polutanata koji zagađuju zrak.


neriješena toplifikacija u Općini Bugojno, nepostojanje filtera na dimnjacima toplana i ventilacijama industrijskih postrojenja, nepostojanje zaobilaznica koje bi rasteretile saobraćaj kroz užu gradsku zonu, veliki broj vozila zbog starosti emituju nedopustivo velike količine zagađenih materija, trend stalnog smanjenja zelenih površina usljed izgradnje poslovnih ili stambenih objekata, nepostojanje monitoringa emisije zagađujućih materija, neažurnost odgovarajućih inspekcijskih službi na rješavanju aktuelnih problema aerozagađenja.

3. 2. 4. Posljedica problema su:

degradacija kvaliteta zraka u urbanom i ruralnom području, pojačana emisija zagađujućih materija usljed veće potrošnje goriva, povećana mogućnost respiratornih oboljenja.


Dugotrajno onečiščenje uzrokuje veću pojavu respiratornih oboljenja kod ljudi, štetu na vegetaciji zbog pojave kiselih kiša i koroziju na materijalnim dobrima.

3. 2. 6. Ciljevi Općine Bugojno u oblasti upravljanju kvalitetom zraka

1. Smanjenje aerozagađenja iz saobraćaja, industrije i domaćinstava;2. Donijeti program toplifikacije gradske zone;3. Monitoring kvaliteta zraka.

3. 2. 7. Mjere

1. Sačiniti katastar zagađivača;2. Instalirati filtere na izvore zagađenja;3. Sadnja zaštitnog zelenog pojasa pored saobraćajnica;4. Izraditi studiju uticaja separacije pijeska na okolinu;5. Napraviti idejni projekat toplifikacije;6. Mjerenje emisije zagađujućih materija u zraku.

18


2. Upravljanju kvalitetom zraka

Cilj Mjera Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti

RokMogući

finansijski izvori


C1

SMANJENJE AEROZAGAĐENJA IZ SAOBRAĆAJA, INDUSTRIJE I DOMAĆINSTVA

M1 Sačiniti katastar zagađivačaOpćina

KROpćina Uspostavljen

katastarBaza podataka L, RE

M2 Instaliranje filtera na izvore zagađenjaVlasnici

postrojenja SRPrivredni

sektor, krediti

Ugrađeni filteri

Ugovor, Izvještaji

L, RE

M3 Sadnja zaštitnog zelenog pojasa pored saobraćajnicaOpćina

JKP SROpćina

JKPZasađeno zelenilo

Ugovor Izvještaj

Fotografije

L

M4 Izraditi studiju uticaja separacije pijeska na okolinuOpćina

Ministarstvo SRVlasnik

separacijeUrađena studija

Fotografije, dokumenti

L

C2 RIJEŠITI PROBLEM TOPLIFIKACIJE GRADA

M1 Napraviti idejni projekat toplifikacije Općina SROpćina

Privredni subjektiKrediti

Urađen projekat

toplifikacije

DokumentiIzvještaji

L

C3 MONITORING KVALITETA ZRAKA

M1 Mjerenje emisije zagađujućih materija u zraku Općina DROpćina

DonatoriPostavljen uređaj za mjerenje

aerozagađenja

Dokumenti Izvještaji

Mjerni aparati

L


19


20


3. 3. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem


Općina Bugojno po konfiguracijskom sastavu spada u red brdskoplaninskih područja s manjim dijelom plodnih ravnica koje se protežu uglavnom dolinom rijeke Vrbas. Morfološke karakteristike reljefa čine zastupljenost terena različitih nagiba. Ravne površine i blagi nagibi zastupljeni su u dolini rijeke Vrbas, a blago nagnute i nagnute strane dominiraju u visinskim zonama. Općina raspolaže sa 13316 ha poljoprivrednih površina od čega oranica i bašta 6630 ha, voćnjaka 576 ha, livada 4276 i pašnjaka 1834 ha. Ako se uzme u obzir površina raspoloživog obradivog zemljišta (oranice, bašte, voćnjaci i livade) i procjene trenutnog broja stanovnika, Bugojno ima oko 0,29 ha obradivog zemljišta po glavi stanovnika, što je prema standardima iznad minimalnog nivoa koji omogućava proizvodnju dovoljnu za prehranu stanovništva općine. Navedeni podaci iz katastra nekretnina nisu ažurirani duži niz godina, te se znatne površine vode kao poljoprivredne a u stvarnosti su promijenile svoju namjenu.

Poljoprivredno zemljište koje je u privatnom vlasništvu (88 %), zbog usitnjenih parcela prestavlja ograničavajući faktor za organizovanu proizvodnju. Prisutan je problem neiskorištenosti obradivih površina, tako da sjetvene površine zauzimaju oko 40 do 45% ukupno raspoloživih obradivih površina. Poljoprivrednu proizvodnju karakteriše tradicionalan način proizvodnje s malom produktivnošću i velikim troškovima. Na području općine 30% domaćinstava od ukupnog broja se bavi mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom (ratarska, stočarska i voćarska). Osim toga, usitnjenost zemljišnog posjeda, orijentisanost stanovništva Bugojna na uslužne djelatnosti i još uvijek prisutna nada stanovništva za rad u industriji, predstavlja dodatni problem.

U općini Bugojno djeluju Zemljoradničke zadruge “Poljoprodukt”, “Behar” i Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Kalin” i NUPP – Nezavisno udruženje poljoprivrednih proizvođača . Na granici općine Bugojno i općine Gornji Vakuf – Uskoplje nalazi se površinski kop rudnika mrkog uglja “Gračanica” površine 125 km2 na lokalitetu Zanesovići. Na dijelu površine je izvršena rekultivacija zemljišta sjetvom leguminoznih vrsta, dok se daljom eksploatacijom uglja i dalje uništavaju poljoprivredne površine, ugrožava biljni pokrivač, remeti režim površinskih i podzemnih voda. Na lokalitetima Vesela i Zlavast nalaze se majdani za eklsploataciju pijeska. Eksploataciju pijeska vrši DD “Gorica” i “Sitex” d.o.o koji u velikoj mjeri ugrožavaju okolinu i obližnja naselja (miniranjem, eksploatacijom i transportom). Eksploataciju pijeska vrši i ŠPD “ Srednjobosanske šume”, čiji su lokaliteti u šumskim područjima, a pijesak im služi za održavanje šumskih puteva. Najkvalitetnija zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju su zemljišta u dolini rijeke Vrbas koja su ugrožena čestim poplavama zbog neuređenosti korita rijeke Vrbas i njenih pritoka. Značajan kompleks poljoprivredne površine “Lužansko polje” je duži niz godina neobrađivan, zarastao u močvarnu floru i tokom cijele godine je pod vodom zbog neuređenosti korita potoka: Karadžinac i Redžepovac i zbog konfiguracije zemljišta, velikih podzemnih voda i neizgrađenog sistema za odvodnju viška vode.

U pravcu Donjeg Vakufa nalazi se značajan kompleks kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta Kopčić polje koje je minirano.

21


Poljoprivredne površine u brdskim dijelovima općine su povoljne za uzgoj voćnih i ratarskih kultura, a značajni kompleksi Rostovo i Otigošće su idealni za proizvodnju zdravog sjemenskog materijala.Primijetna je pojava smanjenja obradivih poljoprivrednih površina iz razloga neplanskog i nelegalnog građenja stambenih i gospodarskih objekata.

Uzroci zagađenja i degradacije zemljišta su: deponija otpada, minirana područja, neizgrađen kanalizacioni sistem u selima, pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište, erozija zemljišta usljed nekontrolisanog korištenja prirodnih sirovina i usljed poplava, te dugogošnje neobrađenosti poljoprivrednih parcela.

Uslovi dosadašnjeg lošeg odnosa prema zemljištu mogu se rezimirati kroz slijedeće stavove: prisutna su mišljenja da se raspolaže s neograničenim resursima zemljišta, nepoznavavnje činjenice da je zemljište teško obnovljiv resurs (1 cm zemljišta se stvara za 500 – 1000 godine), nepoznavanje činjenice da je zemljište multifunkcionalno i da pored tehničke ima i ekološku funkciju, gubitak poljoprivrednog zemljišta se ne doživljava kao ekološki problem, nizak stepen svijesti o značaju zemljišta.


1. Zagađenje zemljišta;2. Oštećenje zemljišta;3. Neiskorištenost poljoprivrednog zemljišta;4. Minirano poljoprivredno zemljište;5. Neuređenost kompleksa kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta (Lužansko i Vileško polje);6. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta.


nezainteresiranost i neprosvijećenost stanovnika, neadekvatne i nedovoljne poticajne mjere iz kantonalnog i federalnog Budžeta, nema poticaja poljoprivrednoj proizvodnji iz Budžeta Općine, uvoze se i prodaju jeftini poljoprivredni proizvodi upitne kvalitete, nema kvalitetne edukacije i kvalitetnih projekata, usitnjenost posjeda.


osiromašenje stanovnika, neiskorištenost poljoprivrednog zemljišta, kupuju se manje kvalitetni i rizični proizvodi, neiskorištenost potencijala u proizvodnji zdrave hrane, domaći proizvođači teško prodaju svoje proizvode.

22



Identifikovani problemi imaju negativan uticaj na fizičko i psihičko stanje zdravlja stanovnika i posebno negativan uticaj na: ukupan kvalitet života, ekonomsku i socijalnu sigurnost i nezaposlenost. Uticaj po okolinu ogleda se u degradaciji kvaliteta zemljišta, zapuštenosti obradivog zemljišta i njegovoj neiskorištenosti.

3. 3. 7. Ciljevi

1. Iskorištavanje raspoloživih potencijala za proizvodnju hrane; 2. Rekultivacija i revitalizacija poljoprivrednog zemljišta;3. Smanjenje degradacije i zagađenja zemljišta.

3. 3. 8. Mjere

1. Izrada karte vegetacionih perioda u općini Bugojno;2. Program korištenja poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini;3. Podizanje plantaža ljekovitog bilja;4. Poticaj poljoprivredne proizvodnje iz općinskog Budžeta;5. Plastenička proizvodnja povrća; 6. Podizanje savremenih plantaža voća;7. Program investiranja u prerađivačke kapacitete;8. Izgradnja hladnjače;9. Izgradnja sušara za ljekovito bilje i voća;10. Rekultivacija Lužanskog polja;11. Rekultivacija zemljišta na području Vileškog polja;12. Deminiranje poljoprivrednog zemljišta;13. Izrada karte erozivnog zemljišta;14. Program zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije.

23


3. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem


RokMogući

finansijski izvori


C1

ISKORIŠTAVANJE RASPOLOŽIVIH POTENCIJALA ZA PROIZVODNJU HRANE

M1 Izrada karte vegetacionih perioda u općini BugojnoOpćinaInstituti KR

OpćinaDonatori

Urađena karta Karta L

M2 Program korištenja poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini

OpćinaInstituti

SR Općina Iskorišteno zemljište

Program L

M3 Podizanje plantaža ljekovitog biljaOpćinaInstituti SR

DonatoriPrivredni subjekti

Podignute plantaže ljekobilja

FotografijeIzvještajiUgovori

L

M4 Poticaj poljoprivredne proizvodnje iz općinskog Budžeta

Općina KR OpćinaStimulisana

poljopr. proizvodnja

OdlukaRješenjaZapisnici

L

M5 Plastenička proizvodnja povrća Općina, ZZUdruženja

InstitutiKR

DonatoriProizvođači

Proizvodnja povrća u

plastenicima

UgovoriFotografijeIzvještaji

L

M6 Podizanje savremenih plantaža voća Općina, ZZUdruženja

InstitutiSR

DonatoriProizvođači

Podignute plantaže

UgovorFotografijeIzvještaji

L

M7 Izgradnja hladnjačeOpćina, ZZUdruženjaPrivrednici

DRDonatori

ProizvođačiIzgrađeni kapaciteti hladnjače

UgovorFotografijeIzvještaji

L, RE

M8 Program investiranja u prerađivačke kapaciteteOpćina, ZZUdruženjaPrivrednici

DRDonatori

ProizvođačiUrađen program

ProgramL, RE

M9 Izgradnja sušara za ljekovito bilje i voćeOpćina, ZZUdruženjaPrivrednici

SRDonatori

ProizvođačiPodignute

sušareUgovor

FotografijeIzvještaji

L

24

LEAP Lokalni ekološki akcioni plan KR = kratkoročno (0-2 godina ) SR = srednjeročno (2-5 godina) DR = dugoročno (5-10 godina)

3. Korištenje zaštita i upravljanje zemljištem


RokMogući

finansijski izvori


C2

REKULTIVACIJA I REVITALIZACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

M1 Rekultivacija Lužanskog poljaOpćina

ZZ DR MinistarstvoDonatori

Korištenje kvalitetnog zemljišta

IzvještajFotografije

UgovorL

M2 Rekultivacija zemljišta na području Vileškog poljaOpćina

ZZ DR OpćinaProjekti

Veća iskorištenost

resursa


UgovorL

C3

SMANJENJE DEGRADACIJE I ZAGAĐIVANJA ZEMLJIŠTA

M1 Deminiranje poljoprivrednog zemljišta CZ

MAC SRDonatoriViši nivoi

vlasti

Deminirani poljoprivred

ni resursi


UgovorL

M2 Izrada karte erozivnog zemljištaOpćinaInstitut SR

DonatoriOpćina

Izrađena karta

UgovorIzvještaj L

M3 Program zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozijeOpćinaInstitut SR

DonatoriOpćina

Urađen program

UgovorIzvještaj L


25


3. 4. Korištenje, zaštita i upravljanje planinama i šumama


Općina Bugojno spada u red relativno šumovitih područja, tako da šuma ima značajan uticaj na cjelokupni privredni i kulturni život. Na jednog stanovnika u našoj općini dolazi oko 0,5 ha šumske površine, što je iznad evropskih prosjeka koji iznosi 0,34 ha. Uticaj čovjeka na šumu se povećava s povećanjem broja naselja, zatim s povećanjem upotrebe vrijednosti drveta, kao i razvojem trgovine drveta. Međutim, šumarstvo se ne može posmatrati samo iz aspekta korištenja drvne mase u industrijske svrhe iako je proizvodna funkcija šuma primarna. Šume kao dobro od općteg društvenog interesa po svom značaju prevazilaze domen korištenja drveta kao sirovine i funkcije šuma treba posmatrati sa šireg privredog i kulturnog značaja. Ostale funkcije šuma su: zaštitna funkcija šuma u sprječavaju erozije zemljišta, uloga šuma kao regulatora režima voda, blagotvorni uticaj šuma na klimatske prilike i filtriranje onečišćenog zraka, povoljno djelovanje šuma na zdravsteveno stanje ljudi, kao i funkcija šuma u cilju razvoja sportskih, rekreativnih i turističkih aktivnosti.

Pod šumom se nalazi 18.844 ha, od toga je 2.426 ha u privatnom vlasništvu a ostatak u državnom vlasništvu. Korištenje šumskog fonda kao i gazdovanje šumama vrši se prema šumsko-privrednoj osnovi, koja je za naše područje istekla 1999. godine, a gazdovanje se vrši na osnovu godišnjih planova. Prema Zakonu o šumama, politika razvoja, upravljanje i gazdovanje državnim i privatnim šumama je na Federalnim odnosno Kantonalnim upravama i Kantonalnom šumsko privrednom društvu.

Poslovi korištenja, upravljanja i zaštite šuma povjereni su Šumsko privrednom društvu “Srednjobosanske šume “ sa sjedištem u Donjem Vakufu. Šumski ekosistemi na području općine su u znatnoj mjeri ugroženi, što je posljedica ratnog i poratnog perioda nekontrolisanih sječa, pustošenja i degradacije šume.Takav nemar ima za posljedicu pojavu erozije zemljišta kao i pojavu biljnih bolesti i insekata, požara, vjetroloma i slično. Dodatno, veliki problem predstavljaju minirane površine gdje je nemoguća bilo kakva intervencija u cilju zaštite.

Struktura šuma

Red.broj

Struktura šuma Površina(ha)

Bruto masa,bruto prirasti bruto etat (m 3)Zalihe drvne

maseGodišnji prirast

Godišnji etat

1. Državne šume 16418 2674009 63070 376601.1. Lišćari 6269 1388974 29934 163501.2. Četinari 10143 1285035 33136 213102. Privatne šume 2426 196181 6336 32442.1. Lišćari 2042 148117 4819 26522.2 četinari 384 48063 1517 592

UKUPNO 18844 2870190 69406 40904

Najznačajniju floru bugojanskog područja i okruženja čini vegetacija obrasla šumom i to: crnogoričnom i bjelogoričnom šumom.Visinski raspored vegetacije nedvosmisleno izaziva najjači dojam kojeg čovjek

26


doživi na srazmjerno kratkom putu od podnožja do vrha planine. U vezi s promjenom nadmorske visine mogu se jasno razlikovati nekoliko diferencijalnih visinskih pojaseva. Iznad brdskog pojasa bukovih šuma razvijen je pojas bukve i jele, koji čine najljepše šume koje zauzimaju visinski pojas od 900 do 1400 m nadmorske visine. Crni bor na ovom području zauzima širok areal i stvara posebne šumske zajednice, koje pripadaju nižem vegetacijskom pojasu, dok šume bijelog bora i smrče pripadaju višem i hladnijem vegetacijskom pojasu. Povoljni edafski i klimatski faktori su omogućili bujnu šumsku floru koja za vrijeme ljetnog perioda omogućava povoljnu ishranu divljači. Zastupljene su slijedeće vrste crnogoričnog drveta: crni bor, bijeli bor, jela, smrča, smreka i tisa kao reliktni primjerci. Od bjelogoričnog drveća zastupljene su vrste: bukva, gorski javor, klen, javor, brijest, jasen, joha, bagrem, grab, breza, hrast, lipa i dr.

Pored žbunastih vrsta: maline kupine, divlja ruža, ljeska i dr., ovo područje obiluje i bogatstvom ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva: lincura, srijemoš, islandski lišaj, uva, zoha, mrazovac, kravljak, ježevka, imela, iva, matičnjak, preslica, bokvica, kantarion, borovnica, smrekova boba, brusnica, drenjak, šumska jagoda, lisičarka, vrganj, smrčak i dr.S posebnom pažnjom treba istaći prirodnu rijetkost - staro stabo hrasta, koje je po stručnim procjenama staro oko 600-700 godina, a njegov lokalitet je u naselju Gaj. Ovom starom stablu se do sada nije posvećivala naročita pažnja, a moglo bi da bude privlačna tačka i za turizam , pored toga što ima značaj za nauku i razna istraživanja.

Faunu bugojanskog područja i okruženja čine brojne vrste koje zauzimaju značajan prostor. Fauna je u tolikoj mjeri izmiješana da se na relativno malom prostoru susreću razne vrste jednih pored drugih, što je rijetka pojava u fauni Evrope, i čini vrijednost i atraktivnost faune koja se može iskoristiti u turističke svrhe. Područje naseljava raznovrsna zaštićena i nezaštićena divljač, pernata i dlakava, niskog i visokog lova i to: medvjed, vuk, srna, divokoza, divlja svinja, zec, jazavac, lisica, kuna, soko, jastreb, veliki terijeb, jarebica, svraka, vrana i dr.

Bogastvo divljači daje mogućnost za razvoj lovnog turizma na visoku i nisku divljač po čemu je tradicionalno poznat ovaj kraj. U općini Bugojno je od 1972. godine egzistiralo lovište Lovno gazdinstvo “Koprivnica” s posebnom namjenom za uzgoj, zaštitu divljači, lovni turizam i fotosafari. Lovnim gazdinstvom je upravljalo Savezno izvršno vijeće R BiH, a obuhvatalo je područja općina Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf i jedan dio Kupresa. Lovno gazdinstvo “Koprivnica “ pokrivalo je površinu od 26000 ha, zauzimalo je slivove područja gornjeg toka rijeke Vrbas u sklopu masiva Raduše, Vranice, Skrta, Radovana, Sivera, Vrane, Demirovca, Dekala i Čičkovine. Ratnim dejstvima uništeni su svi kapaciteti tada postojećeg Lovnog gazdinstva “Koprivnica”, a nakon rata Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sarajevo ponovo osniva Lovno gazdinstvo “Koprivnica” d.o.o. Ovo gazdinstvo zbog niza razloga nije uspjelo obnoviti nekadašnju infrastrukturu lovišta, stvoriti uslove za uspješan rad i razvoj lovnog turizma, niti nastaviti tradiciju imidža Bugojna kao centra lovnog turizma.

U općini Bugojno djeluje “Lovačko udruženje Bugojno” čiji je značaj za lokalnu zajednicu veliki u cilju razvoja lovnog turizma i rekreacije lokalnog stanovništva. Udruženje broji 300 članova. Površina lovišta je 11000 ha sa slijedećom infrastrukturom: lovački dom, 3 lovačke kuće, 4 lovačke kolibe, 8 lovačkih hladnjaka i vatrišta, 10 hranilišta za dlakavu divljač. Problemi s kojima se susreće udruženje

27


su: mali broj autohtone vrste divljači (srna i zec) koji je daleko ispod kapaciteta lovišta, znatno prisustvo krivolova i nedostatak finansijskih sredstava.Jedan od ciljeva razvoja udruženja jeste povećanje brojnog stanja vrste (srne i zeca), zatim uzgoj i zašita divljači, edukacija lovaca i lovočuvara, izgradnja lovno tehničkih i lovno uzgojnih objekata.

Lijepe i pitome naše planine pružaju ne samo prekrasne vidike panorame na veliki broj ostalih planina, već su same po sebi vanredno lijepe i podesne za duži boravak, osobito ljeti. Njihove pitke i meke vode, guste i hladovite šume, bujni prostrani i mirisni pašnjaci mogu zadovoljiti zahtjeve izletnika i planinara. Najpoznatija izletišta su: Duboka, Seona, Pršljani, Rostovo i Potočani.

U općini Bugojno djeluje udruženje planinara “Koprivnica “ koje broji oko 120 članova. Ovo udruženje je u toku svog dugogodišnjeg rada markiralo oko 80 km planinarskih staza na području : Crni vrhovi, Milevina voda, Jagodići, Zlokuće, Stolac, Šušljici, Hum, Humska gradina, Odžak, Pavice, Kruševice i dr. Udruženje koristi planinarski dom “Duboka”, udaljen od centra grada oko 13 km, koji je ograničenih kapaciteta i trenutno ne zadovoljava potrebe društva. Problemi s kojima se susreću planinari su: planinarske staze su dijelom uništene uslijed nekontrolisane sječe šume, uništavanje postojećih markera, odlaganje otpada iz seoskih naselja na postojeće planinarske staze, nerješen status upravljanja planinarskim domom, nedovoljan postojeći kapacitet infrastrukture, minirane površine u blizini planinarskog doma, nedovoljna educiranost planinara, nedostatak finansijskih sredstava. Jedan od ciljeva razvoja udruženja jeste: edukacija članstva, raditi na omasovljavanju članstva planinara a posebno mladih, obnavljanje markera postojećih planinarskih staza i markiranje novih trasa, izrada karte s markiranim planinarskim stazama, izgradnja novih kapaciteta planinarskog doma na lokaciji Rostova i dr.

Udruženje ribolovaca SRD“Vrbas” Bugojno gazduje rijekom Vrbas s pritokama te jezerima Zanesovići i Radovan. Od riba u tim vodama nalazimo: u rijekama potočnu i kalifornijsku pastrmku, lipljen, škobalj i mladica, a u jezerima: šaran, som, zlatovčica, klen, kalifonijska pastrmka i babuška. Ribolov se obavlja isključivo vještačkim mamcima, a članovi SRD svake godine vrše poribljavanja Vrbasa i jezera kao i redovno čišćenje vodotokova. Tradicionalno godišnje takmičenje ribolovaca u lovu ribe udicom na plovak za sve kategorije održava se na jezeru Zanesovići. Problemi ribolovnog društva su: minirana područja uz riječne obale, neuređena riječna korita, deponovanje otpada u rijeke i riječna korita, ispuštanje otpadnih voda u vodotoke, krivolov, nedovoljno poribljavanje vodotoka, nedovoljna saradnja s nadležnim kantonalnim ministarstvom, nedostatak financijskih sredstava i dr. Ciljevi udruženja: uređenje korita rijeka, čišćenje vodotokova, poribljavanje riječnih vodotokova i jezera, smanjenje krivolova, edukacija članstva i dr.


1. Minirani kompleksi šuma;2. Nekontrolisana sječa šume; 3. Nedovoljno pošumljavanje;4. Smanjena brojnost pojedinih vrsta divljači i izražen krivolov;5. Neuređene planinarske staze i izletišta;6. Slaba promocija prirodnih resursa za turizam, rekreaciju i sport.

28



nepovoljna zakonska regulativa o šumama, inspekcijske službe nisu u nadležnosti Općine i pasivnost istih, pasivnost udruženja građana, ratna dejstva, veliki broj naoružanja zaostao iz rata, nazakonito ponašanje građana u neplanskoj sječi šuma i lovaca u krivolovu, nedovoljno provođenje mjera u mladim, vještački podignutim zasadima, nepostojanje planova turističkog razvoja.


goleti, šikare, erozije zemljišta, gubitak staništa za divljač i ptice, istrebljenje divljači: srne, divokoze, medvjeda, zeca, lisice i ptica, opasnost od miniranih područja, slabija posjećenost planinskih prostora, umanjena mogućnost razvoja turizma, osiromašenje prirodnog ambijenta, umanjena mogućnost rekreacije u prirodi, tradicija loših stilova života.


Pojedini problemi, kao minska polja direktno utiču na život. Masovna sječa šume uzrokuje narušen režim podzemnih voda, gubljenje izvorišta, eroziju zemljišta, promjenu klimatskih prilika: količinu padavina, ružu vjetrova, temperaturne razlike i dr. Navedeni problemi imaju veliki negativan uticaj na biljni i životinjski svijet odnosno na ukupan kvalitet života.

3. 4. 6. Ciljevi

1. Šume i planine Bugojna očišćene od mina;2. Kontrolisana i planska sječa šume;3. Unaprjeđenje, revitalizacija i promocija lovnog bogatstva;4. Pošumljavanje degradiranih i uništenih šumskih površina;5. Korištenje i promocija šuma i planina kao mjesta za odmor, turizam, sport i rekreaciju.

29


3. 4. 7. Mjere

1. Trajno označiti minirana područja;2. Potpuno ukloniti mine u šumskim područjima: dio Garačkih podova, Kunina kosa, Pršljani,

Vesovski podovi, Otigošće, Duboka, Mračaj, rejon Koprivnice, područje gospodarske jedinice Skrte-Nišan;

3. Uraditi šumsko - privrednu osnovu;4. Redovna kontrola i kontinuirani monitoring šuma i sprječavanje čiste sječe;5. Obogaćivanje šumskih sastojina s divljim vrstama voća;6. Razriješiti status lovišta Koprivnica;7. Sprječavanje krivolova;8. Izvršiti oplemenjivanje divljači;9. Donijeti plan razvoja lovnog turizma na prostoru Koprivnice i Duboke;10. Uraditi planove gazdovanja lovištem; 11. Uraditi kartu degradiranih i uništenih šumskih površina;12. Donijeti plan pošumljavanja degradiranih površina;13. Podizanje šumsko – zaštitnih pojaseva na erozivnim područjima;14. Pročistiti i markirati planinarske staze;15. Urediti izletišta: Rostovo, Duboka, Pršljani, Han Luka;16. Donijeti plan razvoja sportsko - rekreativnog turizma za područja: Rostovo, Potočani,

Duboka i jezero u Zanesovićima.

30


4. Korištenje zaštita i upravljanje planinama i šumama


RokMogući finansijski izvori


C1ŠUME I PLANINE BUGOJNA OČIŠĆENE OD MINA

M1 Trajno označiti minirana područjaOpćina

C.Z FMAC

SRFederalni

MACOznačena minirana područja

KarteIzvještaji

L, RE

M2 Potpuno ukloniti mine u šumskim područjima: dio Garačkih podova, Kunina kosa, Pršljani, Vesovski podovi, Otigošće, Duboka, Mračaj, rejon Koprivnice, područje Skrte-Nišan.

OpćinaC.Z

FMACKanton

SR Federalni MAC

Uklonjene mine i NUS a u šumskim područjima

ZapisnikIzvještaji

L, RE

C2 KONTROLISANA I PLANSKA SJEČA ŠUME

M1 Uraditi šumsko privrednu osnovuŠPD

Kanton SR ŠPD Planska sječa šume

Plan, Zapisnik L, RE

M2 Redovna kontrola i kontinuirani monitoring šuma i sprječavanje čiste sječe

KantonPU

Inspekcija

KR Općina Doneseni propisi

Odluke L, RE

M3 Obogaćivanje šumskih sastojina s divljim vrstama voćaOpćina, Kanton ,Lovno gazdinstvo DR

ŠPPOpćina Kanton

Zasađeno divlje voće

UgovorL, RE


31




RokMogući

finansijski izvori


C3 UNAPRJEĐENJE, REVITALIZACIJA I PROMOCIJA LOVNOG BOGASTVA

M1 Razriješiti status lovišta KoprivnicaOpćina

FederacijaKanton

SR Općina Općina gazduje lovištem

OdlukaZapisnik L, RE

M2 Sprječavanje krivolovaLovačka

organizacijaMUP

KRLovačka

organizacija Općina

Spriječenkrivolov Zapisnik L

M3 Izvršiti oplemenjivanje divljačiLovačka

organizacija KROpćina

Lovačka organizacja

Povećana brojnost divljači

Zapisnici L, RE

M4 Donijeti plan razvoja lovnog turizma na prostoru Koprivnice i Duboke

OpćinaLovačka

organizacijaSR

Općina Lovačka

organizacja

Donešen plan Plan L. RE

M5 Uraditi planove gazdovanja lovištem Općina

Lovačka organizacja

DROpćina

L. OUrađen plan gazdovanja Plan L, RE

C4 POŠUMLJAVANJE DEGRADIRANIH I UNIŠTENIH ŠUMSKIH POVRŠINA

M1 Uraditi kartu degradiranih i uništenih šumskih površinaOpćina

ŠPD Kanton

SROpćina donacije

Urađena karta

KartaIzvještaji L

M2 Donijeti plan pošumljavanja degradiranih površinaOpćina

ŠPDKanton

DROpćina

ŠPDdonacije

Urađen plan Plan L, RE

M3 Podizanje šumsko –zaštitnih pojaseva na erozivnim područjima

Općina ŠPD

KantonDR

Općina ŠPD

donacije

Podignuti šumsko zaštitni pojasevi

Ugovor Izvještaj L, RE


32




RokMogući

finansijski izvori

Rezultat Indikator Nivodjelovanja

C5 KORIŠTENJE I PROMOCIJA ŠUMA I PLANINA KAO MJESTA ZA ODMOR, TURIZAM, SPORT I REKREACIJU

M1 Pročistiti i markirati planinarske staze OpćinaPlaninari SR

OpćinaKantonF BiH

Izgrađene, pročišćene i markirane staze

Izvještaj Fotografije

L, RE

M3 Urediti izletišta: Rostovo, Duboka, Pršljani, Han Luka, OpćinaPlaninari

DROpćina Kanton

DonatoriPrivreda

Uređena izletišta

Ugovor Zapisnik L, RE

M4 Donijeti plan razvoja sportsko-rekreativnog turizma za područja: Rostovo, Potočani, Duboka i jezero u Zanesovićima

OpćinaPlaninari DR

Općina Kanton

DonatoriPrivreda

Uređena izletišta

Ugovor Zapisnik

L, RE


33


3. 5. Upravljanje otpadom

3. 5. 1 Sadašnje stanje

Problem otpada je jedan od najvećih svjetskih ekoloških problema. Ljudsko društvo je uporedo s razvojem industrije, poljoprivrede, saobraćaja i drugih vidova aktivnosti razvijalo vlastiti potrošački mentalitet. Iako se u našem društvu konstantno potencira teško socijalno stanje, ne može se zaobići činjenica da je potrošnja velika, pa u nekim slučajevima se može reći i nepotrebna. U principu, problem je snažno generisan u dva pravca. Jedan čini neodgovorni i ekološki nesavjesni građani, a drugi problem su nedovoljno razvijeni kapaciteti ovlaštenog komunalnog preduzeća.

Upravljanje otpadom u općini je povjereno JKUP ”Čistoća” Bugojno. Na deponiju se odlažu sve vrste otpada (komunalni, građevinski, poljoprivredni, životinjski, medicinski) izuzev farmaceutskog i patološkog. JKUP “ Čistoća” radi usluge sakupljanja, odvoza i deponovanja otpada. Otpad se ne odvaja i ne postoje kontejneri za selektivno sakupljanje otpada (papir, staklo, plastika i drugo). S prostora općine smeće se odvozi iz gradskih i prigradskih mjesnih zajednica dok udaljenija naselja nisu zainteresovana za odvoz istog. Prosječna količina smeća koje se prikupi u toku jednog mjeseca je oko 3000 m3. Odnosi prema otpadu se mijenjaju kako u svijetu tako i kod nas, tako da se otpad sve više koristi kao sirovina i izvor prihoda. U Bugojnu se razvija djelatnost otkupa: papira, metala, plastike i dr., tako da je očekivati tendenciju širenja ove djelatnosti što će doprinjeti izvoru prihoda i očuvanju životne okoline. Otpad s područja općine Bugojno odlaže se na privremenu deponiju “Glinište” parcela k.č. 880 k.o. Poriče, koja se koristi od 1994. godine kao privremena lokacija. Za navedenu lokaciju ne postoji tehnička dokumentacija niti ikakvo odobrenje. Problem lokacije je prvenstveno zbog toga što se nalazi u blizini gradske zone a najbliže kuće su udaljene oko 50 m od ruba deponije. Iz tog razloga mještani MZ Gaj su u više navrata skretali pažnju javnosti i tražili izmještanje iste. Privremena deponija ja locirana na zemljištu gdje se nekad ranije vršila eksploatacija gline u svrhu proizvodnje građevinskog materijala tako da je podloga deponije ilovasta što je povoljno jer ne dolazi do zagađenja podzemnih voda. Otpadne vode s deponije se sabiraju u odvodne kanale koji su priključeni na kanalizacionu mrežu. Put do deponije je čvrsti, makadamski, a lokacija deponije je djelimično ograđena, dok je sami rub obrastao drvećem tako da ima prirodnu zaštitu. Na deponiji je stalno prisutan jedan radnik koji kontroliše ulazak na deponiju i jedan radnik koji mašinom vrši razgrtanje i sabijanje smeća i nasipanje zemlje.

Općina Bugojno je svjesna činjenice da navedena lokacija deponije nije adekvatno rješenje i da istu treba izmjestiti, a nakon toga prostor privremene deponije sanirati. Problem gradske deponije prisutan je već duži niz godina, Općina je 1990. godine pribavila tehničku dokumentaciju i urbanističku saglasnost za izgradnju sanitarne deponije na lokalitetu Dubočine - Talin Gaj, za čiju realizaciju je bilo potrebno obezbjediti oko 2.000.000,00 KM. Problem finansiranja u tom periodu, kao i sada, je glavni razlog nerješavanja pitanja gradske deponije. Općina je u cilju rješavanja ovog problema u toku 2000. godine vršila pregovore sa Austrijskom kompanijom A.S.A. oko izrade nove savremene deponije za tri općine (Bugojno, D. Vakuf i G. Vakuf), koji nisu doveli do rješavanja problema zbog nedostatka finansijskih sredstava, a i promjene zakonske regulative. Nacrtom Prostornog plana Kantona bilo je predviđeno da kantonalna deponija bude locirana u Bugojnu, što nakon javne rasprave nije podržano od strane građana Bugojna. Novom zakonskom regulativom predviđene su regionalne deponije kao i selektivni način

34


odlaganja otpada, što u potpunosti mijenja pristup rješavanja problema. Općina Bugojno još uvjek nema jasnu viziju na koji način rješiti problem deponiranja otpada, ali su u toku pregovori oko izrade Studije izvodljivosti rješavanja komunalnog otpada.


1. Nepostojanje lokacije, tipa i izvora finansiranja nove gradske deponije (izgradnja nove, zatvaranje i saniranje postojeće deponije);

2. Postojanje divljih deponija;3. Životinjski, medicinski i industrijski otpad se odlaže zajedno sa komunalnim otpadom;4. Nepostojanje životinjskog groblja;5. Ne vrši se sortiranje otpada;6. Nepostojanje strogih kazni za prekršioce Odluke o komunalnom redu; 7. Neadekvatne lokacije postojećih kontejnera, nepostojanje dovoljnog broja zatvorenih kontejnera

i korpi za smeće.


neprosvjećenost građana, privrednika, javnih radnika, neprovođenje i nepoštivanje važeće zakonske regulative, neefikasan rad inspekcija, nedovoljni resursi komunalnog preduzeća, nepostojanje sanitarne deponije, neadekvatan način odlaganja otpada, neorganizirano prikupljanje svih sekundarnih sirovina, finansijska nemogućnost Općine.


postojanje divljih deponija u gradu i prigradskim naseljima kako građevinskog materijala, tako i kućnog otpada,

neprivlačna životna okolina, neuređen grad, neugodni mirisi iz kontejnera i odlagališta otpada, posebno ljeti životinje raznose otpad po gradu i naseljima, gubitak značajnih finansijskih sredstava, neiskorištenost sekundarnih sirovina, opasni otpad nije selektovan, otpad se neprimjereno, u kabastom, tečnom, zapaljivom, eksplozivnom i drugom obliku odlaže u kontejnere ili pored njih;

kontejneri se na razne načine uništavaju: prevrću, odvoze, skidaju se točkovi idrugo,

neodgovoran je odnos stanovnika i vlasnika uslužnih radnji prema odlaganju otpada,

35


ne vrši se sortiranje otpada u domaćivstvu.


Uticaj navedenih problema na čovjekovo zdravlje javlja se kao rizik od moguće pojave raznih bolesti. Navedeni problemi predstavjlaju rizik po okolinske sisteme: rijeke, jezera, zemlju, šume, zrak, kao i loš ukupan izgled okoline. Navedeni ekološki problemi predstavljaju rizik za ukupan kvalitet života.

3. 5. 6. Ciljevi

1. Kontrolisano i selektivno odlaganje komunalnog čvrstog otpada;2. Kontrolisano i selektivno odlaganje životinjskog, medicinskog i industrijskog otpada.

3. 5. 7. Mjere

1. Izrada studije izvodljivosti upravljanja čvrstim otpadom;2. Izgradnja savremene deponije;3. Saniranje postojeće deponije na lokalitetu Gaj;4. Saniranje divljih deponija i sprečavanje nastanka novih;5. Planom obezbijediti dovoljan broj lokacija i posuda za odlaganje otpada;6. Uvođenje sistema primarne selekcije otpada te programa reciklaže;7. Organizovat sistem prikupljanja otpada na čitavom prostoru općine;8. Formiranje eko policije;9. Stalna edukacija lokalnog stanovinštva o upravljanju otpadom;10. Uvesti redovnu ekološku emisiju na RTV Bugojno;11. Donijeti odluku o lokaciji životinskog goblja;12. Izgradnja i upravljanje životinjskim grobljem;13. Nabavka aparata za dezinfekciju patogenog medicinskog otpada;14. Nabavka trihinoskop aparata.

36


5. Upravljanje otpadom


RokMogući

finansijski izvori


C1KONTROLISANO I SELEKTIVNO

ODLAGANJE KOMUNALNOG ČVRSTOG OTPADA

M1 Izrada studije izvodljivosti upravljanja čvrstimotpadom

OpćinaInstituti

DR DonatoriIzrađena studija upravljanja otpadom

StudijaAnalize, Ugovori

L, RE

M2 Izgradnja savremene deponijeOpćinaJKUP DR

JKP, Općina Kanton

Donatori

Izgrađena deponija

UgovorProjekatIzvještaji

L, RE

M3 Saniranje postojeće deponije na lokalitetu Gaj OpćinaJKUP

DRJKP

Općina Kanton

Donatori

Sanirana deponija

Zapisnik FotografijaIzvještaj

L, RE

M4 Saniranje divljih deponija i sprječavanje nastanka novih

OpćinaJKUP

MZ KR JKP

Općina

Sanirana deponija

Zapisnik FotografijaIzvještaj

L, RE

M5

Planom obezbijediti dovoljan broj lokacija i posuda za odlaganje otpada

JKP Općina

DR JKP Općina, Donatori

Postavljen dovoljan broj kontejnera

ZapisniciIzvještaji FotografijeUgovor

L

M6 Uvođenje sistema primarne selekcije otpada te programa reciklaže

JKP Općina

DR JKP Općina, Donatori

Selekcija otpada

ZapisniciIzvještaji FotografijeUgovor

L


37


5. Upravljanje otpadom


RokMogući

finansijski izvori


M7 Organizovati sistem prikupljanja otpada na čitavom prostoru općine

JKPOpćina

MZDR

JKPOpćina

Nema divljih

deponija

ZapisniciIzvještaji

FotografijeL

M8 Formiranje eko policije

OpćinaSR

OpćinaKanton

Osnovana eko policija

OdlukeZapisnici L

M9 Stalna edukacija lokalnog stanovinštva o upravljanju otpadom

JKPOpćina

DR OpćinaDonatori

Educirano stanovništvo

ZapisniciIzvještajiTV misije

L

M10 Uvesti redovnu ekološku emisiju na RTV Bugojno

OpćinaRTV

SR Općina RTV emisija

ZapisniciIzvještaji

RTV misijeL

C2KONTROLISANO I SELEKTIVNO ODLAGANJE ŽIVOTINJSKOG, MEDICINSKOG I INDUSTRIJSKOG OTPADA

M1 Donijeti odluku o lokaciji životinskog goblja Općina KR Općina Određena lokacija

Odluka L

M2 Izgradnja i upravljanje životinjskim groblje OpćinaJKP

SR OpćinaIzgrađeno

grobljeIzvještaj Ugovor

FotografijaL

M3 Nabavka aparata za dezinfekciju patogenog medicinskog otpada

Dom zdravljaBolnica

SRKantonOpćina

Donatori

Nabavljen aparat

Ugovor Izvještaj L

M4 Nabavka trihinoskop aparataVeterinarska

stanicaOpćina

SRVeterinarska

stanicaDonatori

Nabavljen aparat

UgovorZapisniciIzvještaji

L


38


3. 6. Upravljanje prostorom i kultura življenja


Prostorni plan općine Bugojno donesen je 1984. godine, a zbog niza promjena koje su se desile nakon toga potrebno ga je prilagoditi novonastaloj situaciji. Općina Bugojno je donijela Odluku o izradi nove prostorno planske dokumentacije i ima urađen digitalni geodetski plan za 5 katastarskih općina i to k.o.: Bugojno, Crniče, Čaušlije, Čipuljić i Vesela. Digitalni geodetski plan za preostalih 14 katastarskih općina nije urađen.

Kao posljedica ratnih dešavanja u znatnoj mjeri je došlo do promjene demografske slike grada. Potpuno je izmijenjena socijalna, starosna i obrazovna struktura stanovništva, izmjenjen je odnos prema kulturi, tradiciji, religiji, kulturmo- historijskim vrijednostima i sl. Nagli priliv stanovništva iz ruralnih područja u grad i odluka raseljenih lica da se trajno nastane u Bugojnu, stvorile su problem stambenog zbrinjavanja. U te svrhe u početnom periodu je korišten sav raspoloživi stambeni prostor, a zadnjih nekoliko godina se intenzivno radilo na povratu imovine i trajnom rješavanju stambenog problema u gradu.

Zbog toga dolazi do ekspanzije gradnje naročito stambenih objekata i vrlo često bespravne gradnje. Zemljište koje se zaposjeda bespravnom gradnjom u većini slučajeva nema obezbjeđenu komunalnu infrastrukturu, niti mogućnost da se ona naknadno uvede na redovan način. Tako su nikla cijela naselja bez ikakve infrastrukture (put, voda, kanalizacija, elektro mreža i dr.). Ne postoji razvijena praksa evidencije kroz uspostavu baze podataka o pojedinim pokazateljima pa tako ni o broju bespravno izgrađenih objekata Postoje samo grube procjene o tome koliko se na pojedinim područjima nalazi bespravno izgrađenih objekata. Govoreći o tome mora se naglasiti da je ova praksa neodrživa. Osnovni problem bespravne gradnje leži u slabosti institucionalnog djelovanja. Neprovođenje različitih zakonskih normi koje se odnose na ovu oblast postao je uobičajen način ponašanja. Građani su, sa svoje strane, iskoristili slab inspekcijski nadzor svih administrativnih nivoa i bez straha od zakona, prišli njegovom kršenju.

Međutim, ne može se reći da Općina nije poduzimala aktivnosti u cilju zaustavljanja građenja objekata bez dozvole, čak su za pojedine objekte raspisivali tendere za rušenje, ali bez nekog većeg efekta. Činjenica ja da se mnogi građani ne bi odlučili za bespravnu gradnju da je na području općine planski obezbjeđeno tržište građevinskih lokacija. Međutim, donošenje regulacionih i urbanističkih planova je proces koji se sporo odvija, a i traži visoka finansijaka ulaganja , tako da se i u narednom periodu može očekivati dalja devastacija prostora i niz drugih problema koji će biti posljedica slabosti u upravljanju prostorom.

Postoji još čitav niz problema koje čine slabost u upravljanju prostorom, a to su: nedefinisanje javnih površina, neurađen urbanistički plan javnih površina za dio grada, nedefinisanje prostora koji služi za redovnu upotrebu zgrade. Izražen je problem različitog tretiranja javnih površina od strane institucija i postoji dilema da li javnu površinu posmatrati sa stanovišta namjene odnosno funkcije ili po osnovu vlasništa i dr.

39


Obilaskom mjesnih zajednica uočena je pojava da se u stambenim naseljima grade industrijski pogoni kao što su: pilane, klaonice, farme, prehrambeno - prerađivački pogoni, bloketare, separacije i dr. Treba naglasiti da postojeća komunalna infrastruktura ne prati potrebe takvih pogona što predstavlja problem kako vlasnicima pogona tako i lokalnom stanovništvu. Uočen je nedostatak parking prostora, pa se u tu svrhu koriste trotoari i zelene površine.Kao posljedica nefunkcionisanja centralnog grijanja, dugogodišnja je praksa odlaganja ogrijevnog drveta na javnu površinu, što u mnogome narušava estetski izgled grada i depresivno djeluje na okolno stanovništvo.

Samoincijativno uređivanje i ograđivanje javne površine oko stambenih zgrada od strane stanara, ukazuju na činjenicu da postoji volja građana za uređnjem vanjskog prostora, a istovremeno pokazuje nemoć nadležnih institucija da iste održava i njima upravlja. Razlozi zbog kojih nadležne institucije nisu u mogućnosti da obavljaju povjerene poslove su: nedovoljno ubiranje komunalnih naknade iz koje su predviđena sredstva za finansiranje održavanja javnih zelenih površina, nepovjeravanje poslova za održavanja zajedničkih dijelova zgrade od strane etažnih vlasnika nadležnom pravnom licu za obavljanje te djelatnosti, koja bi pored održavanja unutrašnjih dijelova zgrade održavalo i pripadajući dio zemljišta uz zgradu.

U samom centru grada postoje devastirani stambeo-poslovnih objekti, koji ne samo da pružaju ružnu sliku grada već predstavljaju opasnost za prolaznike. Nadležne općinske službe i Civilna zaštita su pokušale da poduzmu radnje da se takvi objekti uklone i zaštite životi građana, ali nisu uspjeli u tome, jer se radi o privatnim objektima gdje je potrebna saglasnost vlasnika za obavljanje takvih radnji. Također postoje građevinski objekti koji su još u fazi izgradnje, a ne tretiraju se kao gradilišta, nisu ograđena niti je onemogućen pristup trećim licima i predstavljaju glavno okupljalište narkomana ili služe kao prostor za deponovanje smeća.

Zelenom pijacom upravlja Javno preduzeće za stambeno komunalne djelatnosti i lokalne puteve Bugojno. Pored upravljanja pijacom ovom preduzeću povjerene su i poslovi iz domena zajedničke komunalne potrošnje, održavanje lokalnih puteva i održavanju zajedničkih dijelova zgrada itd. Stočnom pijacom upravlja ZZ “Poljoprodukt”. Lokacija i uređenost prostora pijaca: “zelene“, “buvlje” i “stočne” pijace nije adekvatno riješena. ”Zelena” pijaca ne ispunjava minimalno tehničke uslove za obavljanje trgovine. Pazarnim danima dolazi do ometanja saobraćaja, zakrčenja ulica, uništenja zelene površine i bacanja smeća na istim, kao i u korita rijeke Vrbas i Vesočnice.

Dugogodišnja praksa postavljanja ljetnih bašti na javnim površinama i trotoarima, izlaganje robe ispred ulaza prodajnih objekata, čini cjelokupan gradski ambijent neprivlačnim i predstavlja smetnju za normalno kretanje pješaka.

Na našim prostorima preplitale su se mnoge kulture i civilizacije, što je značajan potencijal kulturno- historijskog nasljeđa.

Dolina Vrbasa pružala je oduvijek ljudima idealne uslove za život, a plodno tlo omogućavalo im je da se vrlo rano pođu baviti zemljoradnjom, stočarstvom, rudarstvom, ribolovom i lovom. Rudno bogatstvo i obilje plodne zemlje u Skopaljskoj dolini su bili glavni razlozi za naseljavanje drevnih naroda na ove prostore.

40


Najraniji pronalasci koji svjedoče o postojanju naselja u ovim krajevima datiraju čak do 3000 g.p.n.e. Pronađeni su ostaci Ilirskog plemena Sardeti na Gomilama kod sela Karadže. Naseljevanje Ilirskih plemena na ovim prostorima predpostavlja se na period oko 700 godina p.n.e.Ad Matricem je rimski naziv vojničke utvrde na ovim prostorima, čija uloga je bila zaštita jedne od važnijih raskrsnica rimskih puteva od Dalmacije i Hercegovine prema srednjoj Bosni i Panoniji. Ostaci starih rimskih puteva su vidljivi na našim prostorima, a jedan od tih puteva je Đelemski put koji prolazi kroz naselje Karađže, Milanovići i Udurlije.Ostaci keramike, stakla i metalurgije rimskog vremena mogu se naći na Gradini pored sela Sultanovići u blizini Bugojna. Ostaci metalurgije su nađeni kod mjesta Zlokuće i Vileši. Iz srednjeg vijeka potiču gradovi i utvrde: Susid u blizini sela Kordići, Biograd, Vesela straža, Gradina i utvrda Kaštel u blizini sela Harambašići u Bugojnu. Vesela straža je srednjovjekono utvrđeno naselje koje se nalazi na uzvišenju Kik iznad lijeve obale rječice Vesočnica u selu Vesela općina Bugojno i bilo je važno trgovačko, političko i duhovno sjedište tog dijela bosanskog kraljevstva. Srednjovjekovni spomenici – stećci predstavljaju neprocjenjivi fond kulturnog naslijeđa i to na lokalitetima: Čipuljić, Kalin, Rosulje, Goruša, Drvetine, Bristovi, Rovna, Vileši i dr.Značajne građevine iz turskog perioda su: Sulejmanpašića kula, Rustempašća kula, turbe Malkoč bega u Kopčiću i dr.Obje kule u Bugojnu su proglašene nacionalnim spomenicima i stavljene pod zaštitu. Podignuti su značajni spomenici NOB – e u II svjetskom ratu.Danas su u Bugojnu značajni vjerski objekti: Crkva svetog Ante, Džamija Sultan Ahmeda, Srpska pravoslavna crkva, Kulturni centar princeze Dževhere.

3. 6. 2 Identifikacija problema

1. Neadekvatna prostorno-planska dokumentacija;2. Bespravna gradnja;3. Neadekvatne lokacije i neuređene pijace;4. Nedostatak parking prostora;5. Postojanje ruševnih objekata opasnih po život građana;6. Postojanje napuštenih gradilišta i nepoduzimanje mjera za nastavak gradnje;7. Upravljanje grobljima;8. Devastiranost i neodržavanje objekata kulturno–historijskog naslijeđa;9. Održavanje komunalne čistoće i estetskog izgleda grada.

3. 6. 3 Glavni uzroci problema su:

nepostojanje novog prostornog plana Općine, nepostojanje planova područja s posebnim obilježjima kao što su: područja snabdijevanja

vodom, područja s planiranim ulicama i saobraćajnicama, posebna poljoprivredna područja, područja izrazito prirodnog, društvenog i kulturno-historijskog značaja, područja industrijskih djelatnosti, područja uslužnih djelatnosti, područja sportskih djelatnosti i dr.,

nedovoljan angažman turističke zajednice,

41


nedovoljan rad udruženja građana, nedovoljna finansijska sredstva u Budžetu Općine, nezainteresiranost građana, vlasnika i korisnika stambenih i poslovnih prostora.

3. 6. 4 Posljedice problema su:

odlaganje raznog otpada bez kontrole, zapostavljeno i neobilježeno historijsko nasljeđe, ulice i saobraćajnice su stare, dotrajale, neadekvatne za novonastale potrebe, trotoari su uzurpirani, nedovoljan broj parkirališta, ograničen i nedovoljan broj sportskih terena za više vrsta sportova, društveni život građana sveden na izbor: kafići, kladionice, igraonice, ulica, neuređeni

javni prostori i konzumiranje raznih vrsta ovisnosti, nepristupačna i neuređena gradska groblja, gradski park ne omogućava adekvatno korištenje u svrhu odmora, relaksacije i zabave, objekti i fasade su dotrajali, često opasni za građane usljed neodržavanja, cjelokupan gradski ambijent neprivlačan.

3. 6. 5 Mogući uticaji

Neki od navedenih problema imaju direktan uticaj na čovjekovo zdravlje, a neki indirektan. Svi problemi imaju rizik po gubitak ukupnog okolinskog ambijenta i rizik po ukupan kvalitet života: gubitak tradicijskih i historijskih vrijednosti lokaliteta, rizik po kvalitet stanovanja i zdravstvenu sigurnost, rizik za povećanje socijalnih problema.

3. 6. 6 Ciljevi

1. Urbanistički i prostorno uređena općina; 2. Zaštićeno historijsko nasljeđe i povećana njegova vrijednost.

3. 6. 7 Mjere

1. Izraditi prostorni plan Općine;2. Izraditi urbanistički plan Općine;3. Izraditi regulacioni plana gradskog centra; 4. Izrada digitalnog geodetskog plana (DGP) za 14 katastarskih općina;5. Snimiti stanje bespravno izgrađenih objekata i donijeti odluku o načinu rješavanja istih;6. Utvrditi javne površine; 7. Utvrditi prostor koji služi za stalnu upotrebu zgrade;8. Uraditi plan uređenja zelenih površina i realizacija istih u fazama;

42


9. Izraditi planove uređenja, proširenja grobalja i izgradnje novih;10. Donošenje odluke o upravljanju grobljima;11. Izgradanja parking prostora;12. Rekonstrukcija ulice Zlatnih ljiljana;13. Izraditi planove sanacije i uređenja gradskih fasada;14. Urediti pijace;15. Uraditi plan postavljanja ljetnih bašta;16. Uklanjanje ruševnih objekata i ograđivanje napuštenih gradilišta;17. Rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove elektro instalacije javne rasvjete;18. Izgradnja trotoara na magistralnim i lokalnim putevima kroz naseljena mjesta;19. Izgradnja biciklističkih staza; 20. Izraditi projekte uređenja i zaštite kulturnih i historijskih vrijednosti; 21. Uvezivanje turizma sa kulurno - historijskim nasljeđem;22. Riješti status kompleksa vile „Gorica“ i vile „Koprivnica“.

43


6. Upravljanje prostorom i kultura življenja

Cilj Mjera Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti RokMogući

finansijski izvori


C1 URBANISTIČKI I PROSTORNO UREĐENA OPĆINA

M1 Izraditi prostorni plan Općine OpćinaInstituti

KR Općina,Ministarstvo

Izrađenplan

OdlukaPlan

L, RE

M2 Izraditi urbanistički plan Općine OpćinaInstituti


Izrađenplan

OdlukaPlan

L

M3 Izraditi regulacioni plan gradskog centra OpćinaInstituti


Izrađenplan

OdlukaPlan

L

M4 Izraditi digitalno geodetski plan (DGP) za 14 katastarskih općina

OpćinaGeodetska uprava

SROpćina,

Geodetska uprava

Donator

IzrađenDGP

UgovorPlan

L

M5 Snimiti stanje bespravno izgrađenih objekata i donijeti odluku o načinu riješavanja istih Općina DR Općina

Riješen problem

bespravne gradnje

OdlukaPlan

ZapisniciL

M6 Utvrditi javne površine Općina SR OpćinaDefinisane

javne površine

Odluka L


44



Cilj Mjera Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti RokMogući

finansijski izvori


M7 Utvrditi prostor koji služi za stalnu upotrebu zgrade

Općina SR Općina Utvrđen

prostor za redovnu upotr.

OdlukaIzvještaj L.

M8 Uraditi plan uređenja zelenih površina i realizacija istih u fazama

OpćinaJKP

SR Općina Urađen plan Plan L

M9 Izraditi planove uređenja, proširenja grobalja i izgradnje novih

OpćinaVjerske zajednice

JKPSR Općina Izgrađeni

planoviPlan

OdlukeL

M10 Donošenje odluke o upravljanju grobljima Općina SR Općina Donešena odluka

Odluka L

M11 Izgradanja parking prostora Općina DR OpćinaDonatori

Izgrađen parking

UgovorIzvještaj

L

M12 Rekonstrukcija ulice Zlatnih ljiljana Općina SR OpćinaRekonstruis-

ana ulica Ugovor L

M13 Izraditi planove sanacije i uređenja gradskih fasada

OpćinaEtažni vlasnici DR

Etažni vlasnici, Krediti

Sanirane fasade na zgradama

UgovorFotografije

ProjekatL

M14 Urediti pijaceOpćina

JKPZZ

KROpćina

JKPDonator

Uređena pijaca

UgovorProjekat L, RE


45



Cilj Mjera Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti RokMogući finan.

izvori Rezultat Indikator Nivo djelovanja

M15 Uraditi plan postavljanja ljetnih bašti Općina KR Općina Urađen planPlan

Izvještaji L

M16 Uklanjanje ruševnih objekata i ograđivanje napuštenih gradilišta

OpćinaVlasnici objekata

Privredni sek.KR Općina Uklonjeni

objektiIzvještaji

FotografijeL

M17 Rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove elektro instalacije javne rasvjete

OpćinaJKP SR

OpćinaJKP

Osvjetljen grad

UgovorIzvještaj L

M18 Izgraditi trotoare na magistralnim i lokalnim putevima kroz naseljena mjesta

OpćinaDirekcija

JKPSR

OpćinaDirekcija

JKP

Izgrađeni trotoari

UgovoriIzvještaji L

M19 Izgradnja biciklističkih staza Općina

DROpćina

DonatoriIzgrađene

stazeUgovoriIzvještaji L, RE

C2ZAŠTIĆENO HISTORIJSKO NASLJEĐE I POVEĆANA NJEGOVA VRIJEDNOST

M1 Izraditi projekte uređenja i zaštite kulturno -historijskih vrijednosti

OpćinaKanton

DROpćina

Ministarstva Donacije

Urađeni proj. i

zaštićeni objekti

Izvještaji Ugovori L, RE

M2 Uvezivanje turizma sa kulurno - historijskim nasljeđem

OpćinaKanton

DROpćina

Ministarstva Donacije

Urađeni proj. i

zaštićeni objekti

Izvještaji Ugovori L, RE

M3 Riješti status kompleksa vile „Gorica“ i

vile„Koprivnica“

OpćinaKantonFBiH

SR OpćinaRješen status

kompleksa

Izvještaji Odluke L, RE


46


3.7. Javno zdravlje

3.7. 1. Sadašnje stanje

Najznačajniji faktori u pojedinim segmentima životne sredine, a koji utiče na zdravstveno stanje stanovništva općine Bugojno vezani su za:

1. vodosnabdijevanje,2. disperzija tečnih i čvrstih otpadnih materija,3. aerozagađenja,4. negativne prateće pojave urbanizacije u gradskom jezgru,5. nedovoljnu kontrola kvaliteta namirnica,6. povećana degradacija prirodnih resursa : zemljišta, vode, šume i poplave, 7. povećana upotreba hemijskih tvari u svakodnevnom životu ljudi, privredi i

poljoprivredi,8. socio-ekonomska situacija (nezaposlenost, nedostatak finansijskih sredstava,

neregulisana zdravstvena zaštita – crno tržište i dr.).Sve ovo dovodi do određenih problema u oblasti javnog zdravlja, a najčešće bolesti od kojih oboljevaju stanovnici općine Bugojno su oboljenja: kardiovaskularnog sistema, dijabetes, oboljenja respiratornog sistema i maligna oboljenja.

Postojeći režim vodosnabdijevanja i njegov uticaj na zdravlje stanovništvaVećina stanovnika u općini Bugojno se snabdijeva vodom gradskog vodovoda: Resnik, Kruščica i Bila vrila, dok ostali dio stanovništva općine potrebe za pitkom vodom podmiruje iz lokalnih vodovoda, koji nisu pod kontrolom javnog preduzeća i ne vrši se redovna kontrola vode. Uposlenici Doma zdravlja Bugojno uzimaju uzorke vode za bakteriološku i hemijsku analizu iz gradske vodovodne mreže koje se obavljaju u labratorijama Travnika i Zenice. Dosadašnji rezultati analize vode pokazuju da je bakteriološko hemijsko stanje zadovoljavajuće.

Dispozicija otpadnih materija i uticaj na zdravlje stanovništvaNaselja na lijevoj obali rijeke Vrbas nemaju riješeno pitanje kanalizacione mreže te se otpadne vode iz stambenih objekata ispuštaju direktno u kanale za oborinske vode koji teku pored lokalnog puta i izlivaju se na njive ili u potoke što predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. Otpadne vode iz naselja koje imaju riješenu kanalizacionu mrežu se neprečišćene, ispuštaju direktno u rijeku Vrbas i njene pritoke što ima negativan uticaj na floru i faunu u rijekama. Uklanjanje čvrstih otpadnih materija u gradu Bugojnu se obavlja redovno, a prošireno je i na pojedina seoska područja. Ipak opasnost predstavlja blizina naše deponije kao i nepokrivenost odvozom smeća na kompletnom području općine. Kao posljedica teške socio - ekonomske situacije uočena je pojava da pojedinci vrše prebiranje smeća po kontejnerima i odnose otpad koji se može reciklirati, u svoja dvorišta, a ne direktno u otkupne stanice i to je jedan od mogućih izvora zaraze.Pojava zaraznih bolesti kod životinja i nepostojanje životinjskog groblja je također jadan od izvora zaraze.

47


Uticaj aerozagađenosti na zdravlje stanovništvaProlazak magistralnih i regionalnih puteva kroz grad, neriješen problem centralnog grijanja u zimskim mjesecima, spaljivanje smeća u kontejnerima, postojanje separacija pijeska u gradu ima za posljedicu visok nivo čestica koje uzrokuju zagađenje vazduha, što uz česte magle u kotlini ima za posljedicu negativan uticaj na zdravlje.

Uticaj kvaliteta stanovanja na zdravlje stanovništvaVeliki problem predstavlja svakodnevna uzurpacija javnih površina postavljanjem objekata i štandova, slaganjem ogrevnog drveta i drugog materijala.Duži vremenski period problem pasa lutalica i njihov neadekvatan način uništavanja predstavlja konstantan problem za stanovništvo, kako zbog straha od fizičkog napada tako i zbog mogućnosti prenosa zaraznih bolesti. Na području grada buka je posljedica odvijanja saobraćaja i industrijskih pogona, zatim neprilagođene muzike iz ugostiteljskih objekta, posebno u noćnim satima. Buka dovodi do zdravstvenih problema neurotske prirode, koji se manifestuju nesanicom, zamorom, smanjenom koncentracijom i pažnjom, razdražljivosti ljudi. Problematika zaštite od buke nije dovoljno obrađivana prilikom urbanističkog planiranja i prostornog uređenja kao ni prilikom izdavanja dozvola za rad.

Ishrana stanovništva i njen uticaj na postojeće zdravstveno stanje stanovništvaNadzor nad kvalitetom životnih namirnica ima kantonalna inspekcija, a kontrola higijenske ispravnosti namirnica obavlja se u Zavodu za javno zdravstvo Sarajevo.U Bugojnu se namirnice i hrana mogu kupiti u registrovanim zatvorenim objektima, na otvorenom, petkom na pijaci, na trotoarima ispred prodavnica, pored magistralnih puteva, tako da se i najosjetljiviji artikli, kao što su voće i povrće, prodaju uz cestu. Ni na jednom od ovih mjesta ne vrši se redovna kontrola ispravnosti namirnica. Opasnost po zdravlje predstavlja i nekontrolisana upotreba konzervanasa i emulgatora što prouzrokuje veći broj malignih oboljenja, a posebno na organima za varenje. Proizvodnja hrane je van institucionalne kontrole pa su moguća razna trovanja hranom. Pored već poznatih oboljenja nedovoljne ishrane s avitaminozama, značajna je pojava prekomjerne ishrane koja je vezana za kardiovaskularna oboljenja, hipertenzije i dijabetes. Degradacija zemljišta i šuma i negativni efekti na zdravlje stanovništvaZemljište u svom sastavu može da sadrži mnoge patogene mikroorganizme (spore, bakterije i dr. parazite). Zagađivanje zemljišta vrši se i hemijskim agensima kao što su sredstva za zaštitu te vještačka đubriva. Degradacija zemljišta vrši se iskopavanjem: šljunka, kamena i rude usljed čega dolazi do pustošenja, pri čemu se gubi poljoprivredno zemljište, a istovremeno se mijenja režim podzemnih voda. Uništavanjem zelenih površina i neplanskom sječom šume uništava se jedini izvor kiseonika koji je neophodan za život ljudi, a trajno se mijenjaju i klimatski uslovi.

Organizovanost zdravstvene zaštiteUsluge primarne zdravstvene zaštite na području općine pruža Dom zdravlja Bugojno a u okviru njega djeluje i Centar za rehabilitaciju i mentalno zdravlje. Dom zdravlja ima i tri područne ambulante (Drvetine, Gračanica i Rovna), čime se pokušava osigurati jednak pristup zdravstvenoj zaštiti za stanovništvo ovih seoskih područja, a usluge sekundarne

48


zdravstvene zaštite pruža Opća bolnica Bugojno. Posojeći kapaciteti ne zadovoljavaju ni prostorno ni kadrovski, jer su na istom prostoru smještena primarna i sekundarna zdravstvena zaštita, nedostaje ljekara određenih specijalizacija. Pored javnog sektora primarnu zdravstvenu zaštitu pruža i nekoliko privatnih ordinacija. Promet lijekova vrši Javna ustanova “Apoteke” Bugojno i tri privatne apoteke. Lijekove s proteklim rokom apoteke vraćaju dobavljačima, u skladu s potpisanim ugovorima.Činjenica je da je opći nivo zdravstvene i ekološke kulture stanovnika općine Bugojno na veoma niskom nivou. Vrlo malo je prisutno bavljenje rekreacijom s ciljem prevencije od bolesti: hroničnih, nezaraznih i smanjenja faktora rizika, kao i povećanja prevencije kod zaraznih toksikomanija, jačanjem imuniteta i pshiofizičke kondicije. Povećan je broj oboljenja kardiovaskularnog sistema, dijabetesa, oboljenja respiratornog sistema, malignih oboljenja i stresa kao posljedica socio - ekonomske situacije.Odlaganje medicinskog otpada regulisano je Upustvom o vrstama medicinskog otpada (“Službene novine SBK”). Infektivni otpad se uništava putem Zavoda za javno zdravstvo Travnik za cijeli Kanton, što iziskuje velika novčana sredstva. Kao prijedlog rješenja, odnosno smanjivanje troškova transporta istog do Travnika, bila bi nabavka mašine za uništavnje infektivnog otpada. Obični medicinski otpad odlaže se na gradsku deponiju od strane JKUP”Čistoća” .

Problemi u javnom zdravstvu

1. Izvori vode lokalnih vodovoda nisu zaštićeni;2. Ne vrši se kontrola i hlorisanje vode iz lokalnih vodovoda; 3. Nepostojanje bazne laboratorije za kontinuiranu kontrolu kvaliteta pitke vode;4. Prodaja prehrambenih artikala na otvorenom;5. Nepostojanje redovnih kontrola kvaliteta namirnica u prometu;6. Nedovoljni kapaciteti zdravstvenih ustanova u smislu prostora i stručnog kadra;7. Neriješeno adekvatno odlaganje medicinskog otpada; 8. Nepostojanje uređaja za prevođenje infektivnog u neinfektivni otpad;9. Nedostatak opreme za utvrđivanje zaraznih bolesti kod životinja;10. Povećan nivo buke;11. Nedovoljno promovisanje sporta u cilju očuvanja zdravlja;12. Nerazvijena ekološka svijest i zdravstvena prosvjećenost stanovnika.

Ciljevi

1. Zaštita izvorišta i kontrola kvaliteta pitke vode u svim vodovodima;2. Riješiti odlaganje medicinskog otpada; 3. Vršiti kontrolu kvaliteta namirnica u prometu;4. Nabaviti uređaj za prevođenje infektivnog otpada u neinfektivni; 5. Proširiti bolničke kapacitete;6. Uposliti odgovarajući broj zdravstvenih radnika.

49


3. 8. Socijalna i društvena problematika


U socijalnom pogledu stanovništvo općine Bugojno moguće je podijeliti u slijedeće grupe:

1. mladi, radno sposobni a nezaposleni, koji sve češće traže egzistenciju u drugim zemljama,

2. egzistencijalno ugroženi građani radno sposobni, a nezaposleni,3. invalidi po raznim osnovama invalidnosti, samohrane majke i penzioneri,4. izbjegla i raseljena lica,5. povratnici,6. manja skupina koja ima socijalnu i ekonomsku sigurnost.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje za decembar 2006. godine, u općini je registrirano 5.229 nezaposlenih. Najveći broj nezaposlenih čine mladi do 30 godina starosti, koji nemaju radno iskustvo, a mladim ljudima u općini je potrebna profesionalna orijentacija i informacije o mogućnostima zapošljavanja, kao i pogodnostima za pokretanje malog biznisa.

Uslijed teške ekonomske situacije i visoke stope nezaposlenosti, broj lica u stanju socijalne potrebe u našoj općini je u stalnom porastu. Građani ostvaruju prava na socijalnu zaštitu, zaštitu porodice s djecom, zaštitu civilnih žrtava rata, porodičnu i drugu zaštitu putem Centra za socijalni rad. Sredstva za ove vidove zaštite obezbjeđuje Vlada Srednjebosanskog kantona, a od visine tih sredstava zavisi i broj korisnika, odnosno visina njihove naknade. Nezaposleni, naročito populacija srednjih godina, zatim radnici s neriješenim statusom, s malim i neredovnim plaćama i radnici kojima se ne uplaćuju doprinosi spadaju među najugroženije kategorije. Među ugroženima su i samohrane majke, žene općenito, djeca, osobe s posebnim potrebama, ali i penzioneri, čija primanja su ispod ljudskog dostojanstva.

Na području općine se nalazi Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, 7 osnovnih škola, 1 osnovna muzička škola i 3 srednje škole. Obrazovanje je i dalje obilježeno podjelama, budući da u općini i dalje postoje „dvije škole pod jednim krovom“, koje karakterizira odvojena administracija, nastavni planovi i programi, kao i podjele učenika i nastavnika.

U općini postoji Kulturno-sportski centar, u okviru kojeg se nalazi gradska biblioteka, kino i pozorišna dvorana. Jačanju kulturnih vrijednosti Bugojna doprinose svojim radom razna udruženja građana među kojima su najprepoznatljiviji: BZK „Preporod“, HKD „Napredak“, Gradski folklorni ansambl, Teatar „Fedra“, NVO «Sumejja», «Sunce», «Leptir» i dr. Svake godine općina, u saradnji s okolnim općinama, učestvuje i u organiziranju manifestacije „Dani Ajvatovice“i Festivala amaterskih pozorišta. Međutim, i pored kulturnih organizacija i odgovarajućih objekata, može se reći da kulturni život nije dovoljno razvijen. Kulturni sadržaji su malobrojni da bi zadovoljili potrebe stanovnika. Velika je zainteresiranost mladih za učešće u kulturnom životu općine, kao i

50


potreba za uključivanjem mladih u organiziranje kulturnih događaja, kao i u rad samog Kulturno-sportskog centra.

Objekti sportske infrastrukture su: dva nogometna stadiona (Jaklić i Hendek), sportska dvoranu u sastavu Kulturno-sportskog centra, sedam školskih vanjskih i šest školskih zatvorenih igrališta, prostorije Šahovskog kluba i Planinarski dom u Dubokoj. Osim toga, postoje i privatni kompleksi: Zimsko-rekreacioni centar “Rostovo“, Sportsko-rekreacioni centar „Potočani“ i Rekreaciono-sportski centar „Karalinka“, kao i tenisko igralište u centru grada. Postoji devastirani kompleks bazena i motela „Akvarijum“, a u toku su aktivnosti oko njihove sanacije i stavljanja u funkciju.

Problemi socijalne prirode

1. Porast broja nezaposlenih; 2. Veliki broj radnika s nerješenim radno - pravnim statusom;3. Rad na crno;4. Nedostatak socijalnih programa i sredstava za realizaciju istih.

51


3. 9. Zakonski i institucionalni okviri zaštite okoline


Međunarodne konvencije, protokoli i programi

Evropska unija u svojoj politici okoline mnogo pažnje pridaje Arhurskoj konvenciji o pravima građana o dostupnosti informacijama i učešću javnosti u odlučivanju o okolini. Tu su još i niz drugih konvencija kao Konvencija o prekoračenoj procjeni uticaja na okolinu (Espoo Konvencija), Dunavka konvencija i dr. S gledišta lokalne zajednice najznačajniji međunarodni dokument je Agenda 21 usvojena 1992. godine na Konferenciji o okolini i razvoju u Rio de Janeiru. Agenda 21 je predložak za djelovanje vezano za oklinu u cijelom svijetu. Poglavlje 28. Agende 21 sadrži poziv svim lokalnim zajednicama da izrade svoje dokumente (NEAP-e, KEAP-e i LEAP-e).

Institucionalna organizovanost u BiH

Na državnom nivou odgovornost za pitanje okoline dodjeljuje se Ministarstvu za vanjsku trgovinu i međunarodne odnose. Za koordinaciju aktivnosti o pitanjima zaštite okoline i razvoja postoji na državnom nivou od 2002. godine Nacionalni savjet za okolinu i razvoj.Na nivou entiteta odgovornost je podijeljena. Ustav Federacije spominje odgovornost za okolinu samo u članu 2. koji kaže da su Federacija i kantoni nadležni za politiku zaštite okoline. U FBiH glavnu nadležnost ima Ministarstvo za prostorno planiranje i okolinu, a u određenim pitanjima i Ministrastvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Na nivou Kantona nadležnost je na Ministarstvu prostornog uređenja, obnove i povratka. U Općini Bugojno nema referata koji tretira poslove iz oblasti zašte okoline, već postoji samo inspektor zaštite okoline, koji je postavljen na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi.

Politika okoline

Akcioni plan zaštite okoline BiH (NEAP) krovni je dokument na nivou države, prihvaćen početkom 2003. godine. Na nivou Srednjobosanskog kantona nije urađen akcioni plan zaštite okoline (KEAP). Općina Bugojna je u Strategiji razvoja 2005. – 2015. postavila razvojni cilj koji se odnosi na poboljšavanje uslova i kvalitetu življenja lokalnog stanovništva kroz unapređenje fizičke infrastrukture i zaštite okoline. Izrada prijedloga projekta “Izrada lokalnog akcionog plana zaštite okoline LEAP-a” i apliciranje prijedloga projekta prema UNDP kao jedna od aktivnosti na implementaciji Općinske razvojne strategije, rezultiralo je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između općine Bugojno i UNDP-a. Svrha ovog Memoranduma je da se uspostavi saradnja i precizira odgovornost na projektu Izrade lokanog akcionog plana za zaštitu okoline LEAP-a kojeg će implementirati općina Bugojno.

Zakonodavstvo

Na nivou države ne postoje zakoni ili druga regulativa u vezi sa zaštitom okoline. Na nivou F BiH doneseno je niz novih zakona: Zakon o zaštiti okoline, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o

52


zaštiti voda, Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o zaštiti prirode i Zakon o fondu za zaštitu okliša. Novi zakoni uglavnom reflektiraju praksu Evropske unije. Zakon o zaštiti okoline predstavlja principe održivog razvoja, predostrožnost i prevenciju, saradnje i podijeljene odgovornosti, učešća javnosti, pristup informacijama i pristup “zagađivač plaća”. Postavljeni su temelji za upotrebu efikasnih instrumenata: studije uticaja na okolinu, strategije studije uticaja na okolinu, standardi okoline itd.Srednjobosanski kanton je takođe donio kantonalne zakone i to:

1. Zakon o upravljanju otpadom, 2. Zakon o zaštiti okoline, 3. Zakon o kvalitetu zraka koji nije usklađen sa Zakonom o zaštiti zraka FBiH, 4. Zakon o zaštiti prirode.

Takođe su doneseni i neki podzakonski akti: Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji se mogu izgraditi i pustiti u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, Pravilnik o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoline.

Inspekcija

Inspekcija zaštite okoline je u nadležnosti Federacije i Kantona. Kantonalni propisi iz oblasti zaštite okoline su dali samo neznatan dio nadležnosti općinskoj inspekciji. Zakon o inspekcijama Federacije je predvidio da nadzor nad zaštitom okoline vrši kantonalna i federalna inspekcija, a nije predvidio općinsku inspekciju. Zakon o principima lokalne samouprave je dao mogućnost formiranja općinske inspekcije zaštite okoline što je u koliziji sa naprijed navedenim Zakonima. Poslove nadzora iz oblasti zaštite okoline u općini Bugojno vrši jedan inspektor u čijoj je nadležnosti komunalna i inspekcija zaštite okoline, a djeluje u okviru Službe za finansije i inspekcijski nadzor. Općina Bugojno nema donesene Odluke iz oblasti zaštite okoline, a komunalni inspektor i inspektor zaštite okoline radi prema Odluci o komunalnom redu. Općina Bugojno je zajedno s nevladinim sektorom provodila kampanju “Građanin kao eko policajac”, jer je prepoznala potrebu za formiranje eko - policije, zbog nepoštivanja odredbi Odluke o komunalnom redu. Formiranje eko - policije je potreba oćine Bugojno u cilju ljepšeg životnog okruženja.

Problemi

1. Neuređenost zakonske i podzakonske regulative;2. Mala nadležnost općinske inspekcije;3. Oduzimanje zakonodavne nadležnosti lokalnoj upravi od strane viših nivoa vlasti;4. Nepostojanje eko - policije;5. Nije uspostavljen efikasan sistem za zaštitu okoline,

53


4. INSTRUMENTI ZA PROVEDBU LEAP-a

4. 1 Općenito

U provođenju politike zaštite okoline ne postoji recept koje instrumente je najbolje koristiti, to je ovisno o specifičnoj situaciji i problemima koji se rješavaju. Ipak, opće je prihvaćeno da je potrebno primjenjivati kombinacije različitih instrumenata: zakonodavne, ekonomske, zasnovane na vlastitoj inicijativi, instrumente partnerskog odnosa, izmjene znanja i obrazovanja. Bosna i Hercegovina je pred potpisivanjem Arhurske konvencije, koja garantuje pristup informacijama, učešće javnosti u procesu donošenja odluka o pitanju okoline. Približavanjem EU i preuzimanjem njenog zakonodavstva, proces uspostave efikasnih instrumenata će se ubrzati, a uloga lokalne vlasti i samoinicijativa lokalne zajednice i dalje ostaje jednako bitna.

Općina Bugojno, kao lokalna samouprava, ima vrlo ograničene ovlasti u zakonodavnom smislu, ali zato kroz reguliranje komunalnog reda i postupak izdavanja dozvola ima mogućnost vrlo efikasnog djelovanja. Putem okolinskih dozvola i učešćem u procesu prihvaćanja Studija uticaja na okolinu, treba ostvarivati postavljene ciljeve. Da bi se moglo djelovati na operativnom nivou potrebno je raspolagati jasnim smjernicama po pojedinim sektorima, posebno vezano za urbanističko planiranje. Značajan instrument u tom pogledu je Strategijska studija utjecaja na okolinu koju bi trebalo uvesti kao obavezu pri izradi razvojnih dokumenata Općine Bugojno. Strategijska studija uticaja na okolinu propisuje se i Zakonom o zaštiti okoline BiH, tako da postoji uporište za primjenu na lokalnoj razini. Važna odluka koju bi trebalo donijeti je da se sve investicije i nabavke iz Budžeta Općine, a koje se tiču oblasti zaštite okoline moraju ocijeniti i uskladiti sa ciljevima i mjerama LEAP-a.

Odluka o komunalnom redu Općine Bugojno, osim što se odnosi na komunalna pitanja, propisala je i mjere zaštite okoline. Bitno je da organi vlasti iskažu privrženost i ustrajnost prema ciljevima okoline, te da je to i formalizirano u vidu odluke kojom se usvaja LEAP i svaki daljnji važniji dokument. Najveći dio problema grada spada u grupu pitanja komunalne higijene grada, što je u punoj nadležnosti Općine.

U LEAP-u su predložene akcije iskazane kao zaokruženi projekti. Za svaki od njih utvrdit će se u hodu najbolji instrument. U početku bi bilo previše ambiciozno definirati široku lepezu instrumenata, bolje je koncentrirati se na svaki projekt pojedinačno, te za njega kad dođe na red, odabrati optimalne instrumente provedbe. U nastavku se komentiraju opći instrumenti koji su trajno prisutni, i nisu svojstveni samo upravljanju na lokalnom nivou. O svakom pitanju okoline, LEAP je konstatovao nedostatak pouzdanih podataka, odsustvo konzistentnosti, usporedivosti i kompletnosti.

54


Ciljevi

1. Uspostavljen cjelovit ekološki monitoring i informacioni sistem u općini Bugojno;

2. Okolinske informacije se koriste za donošenje odluka i kreiranje politike zaštite okoline na načelima održivog razvoja;

3. Okolinske informacije dostupne su javnosti.

4. 2. Inspekcijski nadzor

Temeljni element provođenja politike okoline je efikasan inspekcijski nadzor. Ankete građana su pokazale da smatraju da je loše stanje okoline najvećim dijelom zbog slabe provedbe postojećih zakona. Efikasni nadzor zahtijeva nezavisnost, stručnu osposobljenost kadrova, dovoljne kapacitete i odlučnost za striktnim provođenjem zakona. Postojeća regulativa, premda je nepotpuna i pomalo neusklađena, nije prepreka za efikasnije djelovanje inspekcijskih službi. Dio koji je u nadležnosti Općine, a odnosi se na komunalnu inspekciju treba pojačati.

4. 3. Nauka i razvoj

LEAP posmatra budućnost u horizontu od 10 godina, a to je razdoblje u kojem su moguće velike tehnološke promjene. Zbog toga ciljevi koji se postavljaju mogu biti i optimističniji, jer osim mjera koje trenutno predviđamo, postojat će nova ili poboljšana tehnološka rješenja.

Početna faza provedbe LEAP-a zahtijeva analizu pojedinih pitanja okoline, u cilju izbora tehno-ekonomski optimalnih rješenja. Potrebno je napraviti katastar zagađivača kako bi se utvrdio doprinos povećanju zagađenja zraka pojedinih izvora. Za komunalni otpad potrebni su podaci o sastavu, karakteristikama otpada i tipu deponije, za vode analize podzemnog širenja onečišćenja, za klizišta ocjene rizika, za površinske vode i tlo treba odrediti prihvatni kapacitet onečišćenja, za obnovljive izvore i energetsku efikasnost procjenu potencijala.

Istraživanja su potrebna zbog primjene novih tehnologija zbrinjavanja otpada, primjene rješenja za obnovljive izvore i energetsku efikasnost, izgaranje drvne biomase, saobraćaja, izbora tehnologija za pročišćavanje otpadnih voda, problema odvodnje i vodosnabdijevanja, načina rekultivacije zemljište, itd.

Istraživanja treba uskladiti s nacionalnim ciljevima i preporukama NEAP-a, a za finansiranje potencijalni izvor su nacionalni fondovi i budući predpristupni fondovi EU.

55


4. 4. Uključivanje javnosti u proces zaštite okoline

Da bi cjelokupni napor imao učinka potrebno je osigurati „vlasništvo“ pojedinih aktera nad postavljenim ciljevima. Često se dešava da se strategijski dokumenti ne primjenjuju jer nisu bili napravljeni kroz zajednički partnerski odnos, pa su „mrtvo slovo“ na papiru. U sklopu izrade LEAP-a uloženo je mnogo napora da se građani uključe u proces planiranja. Predlaže se da u organizacijskoj strukturi za provođenje LEAP-a javnost dobije svoje formalne pozicije. Aktiviranje javnosti treba ostvariti kroz objektivno, popularno i pravovremeno informiranje. U tu svrhu predlaže se izrada brošure o LEAP-u, prezentacije, okrugli stolovi i prezentacije u medijima, kao kontinuiran proces.

4. 5. Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o zaštiti okoline

Održivi razvoj podrazumijeva drugačiji nadzor o ljudskim vrijednostima, uravnotežen sklad između materijalnih, kulturnih vrijednosti i fizičkog ugođaja. Navike u potrošnji trebaju se mijenjati, a odgoj i obrazovanje trebaju ići u smjeru razvoja individualne kulture ponašanja u skladu s principima održivog ponašanja. Svaki pojedinac, u svakom svom postupku može ocijeniti koliko doprinosi ili odmaže u pogledu održivosti i ciljeva zaštite okoline. Svjesnim djelovanjem na svojim radnim mjestima i privatnom životu gradi se sistem koji dugoročno garantuje uspjeh. Pozitivna javna svijest najjači je element jer od nje polaze sve akcije. Zadatak lokalnih vlasti je da doprinesu izgradnji opće svijesti, u dijelu koji se odnosi na regionalne i lokalne probleme. U tom pogledu predlaže se izrada obrazovnog paketa za osnovne i srednje škole s informacijama o općim pitanjima okoline i LEAP-u.

4. 6. Integracija zaštite okoline u sektorske politike

Cilj LEAP-a je u što većoj mjeri uključiti pitanja zaštite okoline u sektorske politike. Za to je potrebno određeno vrijeme jer nisu moguće nagle pozitivne promjene. Akcije koje Općina treba poduzeti u tom smjeru su:

1. Promovisati izradu strategijske studije uticaja na okolinu;2. Promovisati uvođenje sistema upravljanja okolinom u javna i ostala preduzeća; 3. Redovno informirati aktere o potrebama i rezultatima provedbe LEAP-a;4. Uključiti glavne aktere u organizacijsku šhemu za provođenje LEAP-a, izborom

stručno kompetentnih predstavnika s odgovarajućim nivoom ovlaštenja;5. Definirati mjerila za praćenje uspjeha u integraciji pitanja okoline u sektorske

politike;6. Izraditi kratke upute za pojedine sektore o bitnim pitanjima okoline njihovog

sektora;7. Propisati obavezu usklađivanja s ciljevima LEAP-a u planiranju investicija i

nabavki javnih institucija i onih s djelimičnim vlasništvom države.

56


U prioritetu LEAP-a postavlja se aktivnost pripreme projektnih zadataka za planske dokumente i studije izvodljivosti čime će se u određenoj mjeri mobilizirati resursi sektorskih grana.

4. 7 Participacija poslovnog sektora

Ovo je vrlo važan instrument na lokalnom nivou, s obzirom da su zakonski instrumenti lokalne uprave ograničeni. Uspjeh je vezan uz postignuti stepen individualne i kolektivne svijesti o potrebi djelovanja. U tome je potrebno graditi partnerski odnos i povjerenje, a to znači i razumijevanje mogućnosti pojedinih aktera. Najveći problemi okoline, odnosno oni gdje je najteže pronaći pravi instrument provedbe. Učešće privrede neće izostati ako su projekti i programi realistični i učinkoviti, a resurse treba udruživati na stručnoj i finansijskoj osnovi. Pomake treba napraviti u vidu zbližavanja javnog i poslovnog sektora kroz mehanizme tzv. javno-privatnog partnerstva. Katalitički element u tome mogu biti nevladine organizacije, s podrškom i učešćem u projektima. Uspjeh ovisi o tome koliko će privreda i politika općine Bugojno biti otvorena prema poslovnim inicijativama iz drugih sredina.

4. 8. Ekonomski instrumenti i finansiranje

Budžet Općine i sredstva koja se mogu dobiti iz fondova Kantona, F BiH i BiH, neće biti niti približno dovoljna za realizaciju aktivnosti. Na donacije može se računati samo u smislu izgradnje stručno-tehničkih i institucionalnih kapaciteta, za demonstracijske i pilot projekte. Fondovi EU za jaka investicijska ulaganja u komunalnu infrastrukturu postaju raspoloživi tek nakon što je utvrđen datum pristupanja EU. Za sada, kao u slučaju CARDS programa, većina sredstava fondova EU je za institucionalno jačanje na nacionalnom nivou. Svjetska banka i evropske finansijske institucije imat će interesa davati kredite za energetske projekte i ostale infrastrukturalne projekte, posebno primjenu obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Tu su velike mogućnosti putem bilateralne pomoći. Pažnju treba posvetiti Globalnom fondu za okoline Ujedinjenih naroda (GEF) koji finansira izgradnju kapaciteta iz područja klimatskih promjena, međunarodnih voda i biološke raznolikosti, a donacije ove institucije postoje za pripremu i provođenje projekata, ako je projekt od nacionalnog značaja. Kredite s dobrim uvjetima neće biti teško osigurati za projekte vodosnabdijevanja i pročišćavanja otpadnih komunalnih voda.

Za provedbu projekata LEAP-a u cijelosti bit će potrebno naći stabilno finansiranje putem lokalnih naknada, taksi i doprinosa. Potrebno se osloniti na vlastite izvore finansiranja slijedeći princip „onečišćivač - plaća“. U prioritetu je napraviti analizu mogućnosti i predložiti način finansiranja, nakon pripreme projektnih zadataka i projektno-planske dokumentacije.

57


4. 9. Provođenje, nadzor i unapređenje LEAP-a

Lokalni ekološki akcioni plan općine Bugojno je najznačajniji i najcjelovitiji programsko-planski dokument strateškog djelovanja u sferi politike zaštite i unaprjeđenja okoline. Osnovni preduslov za uspješnu implementaciju ciljeva i mjera LEAP-a jeste uspostavljanje: jasnog institucionalnog rješenja za provođenje, unaprjeđenje i nadzor provođenja LEAP-a. Potrebno je uspostaviti LEAP koordinacijsko tijelo, LEAP i nosice aktivnosti na koordinaciji i provedbi mjera LEAP-a.

Više puta je kroz ovaj dokument istaknuto da je LEAP proces i da je potrebno uspostaviti sistem koji će omogućavati da on bude stalno aktuelan, da živi s potrebama građana. To je preduslov da svi budu pravovremeno i kvalitetno informirani, a za nadzor je potrebno definisati jednostavne i razumljive indikatore ostvarenih rezultata. Svakih 4 do 5 godina potrebno je obnavljanje samog dokumenta. Ovdje je uspostavljen mehanizam da građani neprestano imaju mogućnost predlaganja novih inicijativa i projekata.

4. 10. Troškovi aktivnosti

Za realizaciju projekata LEAP-a, za sve projekte koji su u nadležnosti Općine Bugojno, neophodna su velika novčana sredstva, tako da će biti potrebno poći od prioritetnih projekata jer sredstava neće biti dovoljno. Ostvarivanje svih ciljeva LEAP – a moguće je samo ako će se Bugojno privredno razvijati, i time biti u stanju podnijeti troškove zaštite okoline.

58


5. ZAKLJUČAK

Lokalni plan zaštite okoline (LEAP) je dokument kojim se utvrđuju potrebne aktivnosti i projekti u cilju poboljšanja stanja okoline i osiguranja boljih uvjeta života stanovništva općine Bugojno. Dokument je izrađen uz aktivno učešće javnosti primjenom općih načela održivog razvoja. LEAP se naslanja na Strategiju razvoja 2005 – 2015 općine Bugojno, uvažava prioritete međuentitetskog Akcionog plana zaštite okoline – životne sredine (NEAP BIH) i nastoji primijeniti savremeni pristup rješavanja pitanja okoline.Na osnovu postojećih podataka i informacija koje su bile u određenim područjima manjkave, ali još uvijek dovoljne za ocjenu stanja, LEAP je raspoznao glavne probleme okoline općine Bugojno. Najveći problem općine Bugojno je problem odlaganja svih vrsta otpada, onečišćenje površinskih voda, uništavanje šuma, zagađenje zemljišta, degradacija zemljišta, neadekvatno postupanje s industrijskim i opasnim otpadom, problemi vodosnabdijevanja, problemi održavanja javnih zelenih površina i prirodnog naslijeđa, problemi odvodnje i kanalizacije. Administrativno-organizacijski nedostaci odnose se na urbanu ekološko, komunalnu kulturu, neprovođenje zakona, nepostojanje legislative i institucionalne infrastrukture.

LEAP predlaže viziju kvaliteta okoline općine Bugojno za budućnost, posmatranjem u razdoblju od slijedećih 10 godina. Okolina se posmatra kao integralni dio socio-ekonomskog razvoja. Prednosti općine su povoljna saobraćajna - geografska pozicija i prirodna bogatstva voda, šuma i zemljišta. Na drugoj strani niz je ograničenja: veliki industrijski kapaciteti uništeni, teška socijalna situacija zbog migracije i nezaposlenosti, ograničeni raspoloživi finansijski resursi i nerazvijena svijest o okolini. Vizija LEAP-a je postizanje lijepog, ekonomski jakog, atraktivnog i prosperitetnog Bugojna koje omogućuje ugodan život i zadovoljenje potreba na održiv način.

U tranziciji prema novim privrednim inicijativama treba ostaviti otvorena vrata prema svim razvojnim opcijama, pri čemu se uvijek podrazumijeva čista industrija, odnosno primjena najboljih raspoloživih tehnika za smanjenje uticaja na okolinu. LEAP predlaže niz aktivnosti i projekata za približavanje prema postavljenoj viziji, pri čemu se prednost daje mjerama koje su ekološki prihvatljive, tehno - ekonomski izvodljive, imaju podršku javnosti i nemaju suviše prepreka u smislu administriranja. Lokalna samouprava ima ograničenu nadležnost o nizu pitanja. Zbog toga u nekim projektima treba aktivno sarađivati s nadležnim višim instancama i pitanja rješavati pro-aktivnim pristupom svih interesnih sudionika.

U slijedećem kratkoročnom periodu još uvijek će glavninu resursa biti potrebno uložiti u planiranje i pripremu projekata, a tek manji dio u investicije i konkretna rješenja. Za izbor optimalnih rješenja i efikasno provođenje LEAP-a potrebno je uspostaviti određene tehničke, organizacijske i finansijske kapacitete. Investicijska faza treba doći za 2 do 3 godine, do kada se treba pripremiti da bi se iskoristila prilika za učešće domaće privrede u investicijskim projektima okoline. U razvojnom smislu treba imati u vidu da se ulaganjem u okolinu stvara novo područje privredne djelatnosti, u kojem širok krug institucija i privrednih društava grada Bugojna može naći poslovni interes. Bit će moguće

59


ostvariti ciljeve LEAP-a samo ako će se Bugojno privredno razvijati, i time biti u stanju podnijeti troškove zaštite okoline.

Za provedbu LEAP-a treba se osloniti na vlastita sredstva primjenom principa „zagađivač plaća“, u čemu treba dobra koordinacija s nacionalnom i kantonalnom politikom. Gdje god je moguće treba insistirati na trajno održivim rješenjima ostvarenim na privatnim ulaganjima i partnerstvu. U početnom kritičnom razdoblju, pri izgradnji kapaciteta i pripremi projekata može se računati na određenu tehničku pomoć iz fondova EU, međunarodnih institucija i pojedinih država. Kasnije, kod većih investicija, BiH će biti bliže u procesu približavanja EU, pa time i predpristupnim fondovima.

Najznačajnije je održati u „životu“ LEAP i započeti njegovu implementaciju, u okviru raspoloživih sredstava. Da bi LEAP uspio, potrebna je puna podrška lokalne vlasti, potrebno je održati partnerski odnos s akterima i građanima, te raditi na izgradnji opće kolektivne i individualne svijesti građana.

60


6. PRIORITETI

Na radionici, u čijem radu su učestvovali članovi Građanskog odbora i Tima za implementaciju, određeni su prioriteti. Određivanje prioriteta u realizaciji akcionog plana predstavlja finalnu aktivnost u izradi LEAP dokumenta. Svrha ove aktivnosti je u tome da omogući Općini da svoje ograničene materijalne resurse usmjeri prvo na najkritičnija pitanja, odnosno na one oblasti gdje će rezultati imati najveći uticaj na okolinu i cjelokupno stanovništvo. Prioriteti su određeni na bazi komparativne analize rizika i kriterija koji se najčešće primjenjuju a to su uticaj na lokalnu zajednicu na bazi: površine koju obuhvata, ukupnog broja stanovnika lokalne zajednice, postojanje zakonske obaveze lokalne vlasti za provođenje akcija, cijene koštanja i dr.Komparativna analiza rizika je analitička metodologija upoređivanja problema na sistematičan način, baziran na najpristupačnijim informacijama o relativnim rizicima koji ti problemi imaju za ljudsko zdravlje, okolinu, opći kvalitet življenja.

LISTA PRIORITETA

TEMATSKA OBLAST OKOLINSKI PROBLEMI

61

KORIŠTENJE, ZAŠTITA I UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA

Dotrajalost i nedostatak kanalizacione mreže; Neuređena riječna korita i odlaganje čvrstog otpada na

obale riječnih korita i u same vodotoke; Dotrajalost vodovodne mreže, pumpnih sistema; Zagađenje vodnih resursa; Neriješeno pitanje upravljanja lokalnim vodovodom; Nepostojanje odvojene mreže odvoda oborinskih voda; Nezaštićeni vodotoci Duboke; Nepostojanje katastra izvorišta, vodotoka i podzemnih

instalacija.

UPRAVLJANJEKVALITETOM VAZDUHA

Onečišćenje vazduha usljed emisija polutanata od grijanja, saobraćaja, industrije, deponije, spaljivanja, smeća i dr.;

Nepostojanje uređaja za mjerenje štetnih polutanata koji zagađuju vazduh.


62

KORIŠTENJE, ZAŠTITA IUPRAVLJANJEZEMLJIŠTEM

Minirano poljoprivredno zemljište; Zagađenje tla; Oštećenje zemljišta; Neuređenost kompleksa kvalitetnog poljoprivrednog

zemljišta (Lužansko i Vileško polje) ; Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta.

KORIŠTENJE, ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PLANINAMA I ŠUMAMA

Minirani kompleksi šuma; Nekontrolisana sječa šume; Slaba promocija prirodnih resursa za turizam, rekreaciju i

sport; Nedovoljno pošumljavanje; Smanjena brojnost pojedinih vrsta divljači i izražen

krivolov; Neuređene planinarske staze i izletišta.

UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM

Nepostojanje lokacije, tipa i izvora finansiranja nove gradske deponije (izgradnja nove, zatvaranja i saniranja postojeće deponije);

Nepostojanje životinjskog groblja; Životinjski, medicinski i industrijski otpad se odlaže

zajedno s komunalnim otpadom; Neadekvatne lokacije postojećih kontejnera, nepostojanje

dovoljnog broja zatvorenih kontejnera, korpi za smeće; Postojanje divljih deponija; Ne vrši se sortiranje otpada;. Nepostojanje strogih kazni za prekršioce Odluke o

komunalnom redu.


63

UPRAVLJANJE PROSTOROMI KULTURA ŽIVLJENJA

Neadekvane lokacije pijaca i neuređenost pijaca; Postojanje napuštenih gradilišta i nepoduzimanje mjera

za nastavak gradnje ili ograđivanje istih; Održavanja komunalne čistoće i estetskog izgleda grada; Bespravna gradnja; Nedostatak parking prostora; Upravljanje grobljima; Devastiranost i neodržavanje objekata kulturno -

historijskog naslijeđa na području cijele općine; Postojanje ruševnih objekata opasnih po život građana; Neadekvatna prostorno-planska dokumentacija.


7. PRILOZI

7. 1. Rješenje o imenovanju Tima za implementaciju projekta izrade LEAP – a

7. 2. Odluka o izradi Lokalnog ekološkog akcionog plana - LEAP – a

7. 3. Letak

64


65


66


67


68


69


L E A PB U G O J N O

LOKALNI EKOLOŠKI AKCIONI PLAN

ŠTA JE LEAP?

LEAP je dokument koji sadrži probleme okoline/okoliša/ u općini Bugojno, ekološku viziju razvoja općine Bugojno do 2016. godine i plan aktivnosti za rješavanje procjenjenih i rangiranih problema okoline.

KO RADI LEAP?

LEAP Bugojna radi Općina Bugojno u saradnji sa svojim građanima, javnim, poslovnim i nevladinim sektorom.

CILJ LEAP-a

- Da svi zajedno utvrdimo, procjenimo i rangiramo probleme okoline u našem Bugojnu,- Da potaknemo i probudimo javnu svijest i odgovornost za okolinu,- Da utvrdimo plan aktivnosti i iznalazimo načine za rješavanje problema

ČIJI JE LEAP?

LEAP je bugojanski. LEAP je svih građana Bugojna, a njegovi korisnici su svi stanovnici Općine Bugojno direktnim učešćem u izradi i implementaciji LEAP-a.

KAKO ĆEMO URADITI LEAP?

Tim za implementaciju projekta (Izrada LEAP-a) zadužen je za operativnu i tehničku izradu plana.Građanski odbor će identifikovati probleme iz oblasti okoline, kreirati viziju razvoja općine, postaviti prioritete u oblasti okoline i dr.Savjetodavni odbor će utvrđivati, ocjenjivati i rangirati probleme iz oblasti okoline i javnog zdravlja.LEAP će biti kvalitetniji, ako Vi građani date svoje mišljenje, prijedloge i savjete na:

Telefon broj: 251-722ili na e-mail: [email protected]

L – lijepo Bugojno E – ekonomski jako Bugojno A – atraktivno Bugojno P – prosperitetno Bugojno

70

mailto:[email protected]


71


Bugojno, juli 2006. / juni 2007.

72


73

Documents

LEAP Bugojno