1. UVOD 1.1. Predmet i cilj radaPredmet ovog zavrnog rada je leasing kao jedan od oblika financiranja koji se sve vie pojavljuje kao alternativa bankarskom kreditu, osobito kod kupnje vozila. Leasing postaje sve vaniji kao nain financiranja jer predstavlja kombinaciju brzog i povoljnog izvora sredstava, koji najbolje odgovara financijskoj sposobnosti poduzea, a istovremeno omoguuje noenje sa brzim razvojem tehnologije i smanjuje rizik koritenja zastarjele opreme. Cilj rada je objasniti leasing i vrste leasinga, njegov razvitak kroz povijest te pribliiti pojmove i karakateristike koje su specifine kod ove vrste financiranja. Uz dobre i loe strane leasinga, prikazuje se i usporedba sa kreditom, kako bi se utvrdile osnovne razlike. Takoer, cilj je prikazati situaciju na financijskom tritu Republike Hrvatske, kako je regulirano leasing poslovanje i nadzor na leasing drutvima, predstaviti koji se tipovi najee pojavljuju i to se najvie uzima u leasing.1.2. Izvori podataka i metode prikupljanjaZa potrebe prikupljanje podataka za izradu zavrnog rada koriteni su razliite vrste i oblici izvora podataka. Glavne izvore podataka koji se odnose na teorijski dio ovog rada ine raspoloivi objavljeni asopisi, struni lanci, knjige i web stranice u kojima se mogu pronai informacije o leasingu, specifinostima i posebnostima vezanima za ovaj oblik financiranja. Takoer odreene informacije vezane uz usporedbu kredita i leasinga prikupljene su iz vlastitih izvora iz Privredne banke Zagreb. Podaci koji se koriste za prikaz leasing poslovanja u Republici Hrvatskoj prikupljeni su putem razliitih zakona, pravilnika i strunih lanaka, izvjea nadlenih organa i statistikih publikacija.Neke od metoda koje su koritene kod pisanja ovog zavrnog rada su povijesna metoda, metoda analize, metoda klasifikacije i statistika metoda.1.3. Struktura radaZavrni rad podijeljen je u est poglavlja. U uvodu su iskazane temeljne naznake o radu. U drugom poglavlju definira se leasing, osnovni pojmovi i karakteristike koje se pojavljuju, prikazuje njegov povijesni razvitak, klasifikacija te istiu dobre i loe strane leasinga kao naina financiranja. Pravni aspekt leasinga, odnosno ugovor o leasingu, njegove vrste i bitni dijelovi pojanjeni su u treem poglavlju gdje je takoer obraen i pojam leasing naknade. etvrto poglavlje se odnosi na pojam i vrste leasinga u Hrvatskoj i njegovu zakonsku regulativu te leasing drutva. Prikazana je struktura financijskog trita i dani su statistiki podaci o leasingu i poslovanju leasing drutava u Hrvatskoj. Usporedba leasinga i kredita, isticanje njihovih prednosti i nedostataka izneseno je u petom poglavlju. U estom poglavlju se daju najbitnije informacije o leasingu i donosi zakljuak o cjelokupnom radu i leasingu kao obliku financiranja.2. LEASING KAO OBLIK FINANCIRANJA

2.1. Povijesni razvoj leasingaLeasing je poseban oblik financiranja koji se temelji na ideji da je objekt leasinga bolje koristiti nego kupiti. On omoguuje korisniku da opremu ili nekretninu dobije na koritenje na vrijeme koliko mu je potrebna umjesto da je kupi.

Povijest leasinga see daleko u prolost, ak je starija i od danas poznatih i priznatih financijskih institucija. Tako egipatski profesor M. el. Mokhtar Benu smatra da su prve leasing operacije zapoele jo davne 3100. godine prije Krista u starom Egiptu za vrijeme prvog faraona Menesa. On je navodno vrlo esto koristio leasing kakav je danas poznat, odnosno iznajmljivao je ratarske alate za svoje poljoprivrednike. Drugi povjesniari se kunu da je povijest leasinga ak i starija. Sredinom osamdesetih godina prolog stoljea otkrivene su glinene ploice koje su pravi opipljivi dokumentirani dokaz o leasingu, u drevnom gradu Uru, u Mezopotamiji, oko 300 kilometara od dananjeg Bagdada. Sveenici koji su upravljali gradom poljoprivrednicima su iznajmljivali arhaine plugove, lopate, ali i zemlju. To su ujedno postale prve prave zabiljeene transakcije o leasingu. Poslije je babilonski kralj Hamurabi pod leasing davao cijeli niz predmeta i alata kao i osobnu imovinu, a takvu su praksu poslije koristili i Rimljani i Grci. ak je i iznajmljivanje brodova poznato jo od vremena drevnih moreplovaca i trgovaca Feniana, to je, prema dananjim kriterijima, prvi pravi leasing opreme.

Leasing se prvi puta pojavljuje u Europi u Velikoj Britaniji u 19. stoljeu kada je napravljen prvi ugovor za britanske eljeznice. U SAD-u zaetak ideje o leasingu biljei se 1877. godine, budui da je tada kompanija Bell Telephone Company s prodaje prela na iznajmljivanje telefonskih aparata, a ugovori koji su pratili ove poslove dobili su naziv leasing. Godine 1952. osnovano je prvo leasing drutvo s nazivom US Leasing Corporation.

Leasing se postupno razvijao na temelju potreba prakse te se tijekom godina modificirao i prilagoavao sukladno praktinim zahtjevima. Zbog toga su i teorijski pristupi leasingu veoma razliiti, tako neki smatraju da je on financijska metoda, specifina pravna konstrukcija, poseban oblik zakupa, zakup uz obeanu prodaju, kreditni odnos, komercijalno-usluna djelatnost, strategija kupoprodaje prava te marketinka metoda plasmana putem financiranja.

Raznovrsnost pristupa ukazuje na njegovu kompleksnost i sloenost te na velike mogunosti njegove praktine primjene i izuzetnu prilagodbu potrebama suvremenog poslovanja. Ve naveden, jedan od moguih pristupa leasingu jest taj da ga se moe promatrati kao marketinku metodu plasmana koja se slui sloenim mehanizmima za ostvarivanje svojih ciljeva.

Trite leasinga u Republici Hrvatskoj poelo se intenzivnije razvijati od 1997. godine. U iduim godinama dolazi do ekspanzije leasing proizvoda i leasing drutava koja se pojavljuju na tritu. Sve do donoenja Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga u studenome 2005. godine, odnosno do 01. sijenja 2006. godine kada je zapoela s radom Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i donoenja Zakona o leasingu, djelatnost leasinga u Republici Hrvatskoj nije bila ni sustavno nadzirana niti zakonodavno regulirana.Dok se donedavno leasing povezivao uglavnom s kupnjom automobila, prednosti ovog naina financiranja proirile su lepezu proizvoda na kamione, radne strojeve, raznu opremu i nekretnine. Leasing se kao oblik financiranja pokazao jednim od najbre rastuih segmenata hrvatskog financijskog trita. U ovom trenutku leasing je trei po veliini segment financijskog trita, ija je imovina u posljednjih nekoliko godina znatno porasla.2.2. Osnovni pojmovi vezani uz leasingPojam leasing dolazi od engleske rijei ''to lease'' to znai iznajmiti, tj. dati u najam. Leasing je specifian oblik tueg, vanjskog financiranja, odnosno financiranja iz pozajmljenih izvora. U biti se pod leasingom podrazumijeva ugovor o uvjetima najma (zakupa) sklopljen izmeu jednog davatelja i jednog primatelja predmeta leasinga za odreeno razdoblje, koji se, u pravilu, do isteka ugovorenog razdoblja najma ne moe otkazati. Pritom je glavna svrha ugovaranja financiranje nabave nekretnina i/ili pokretnih investicijskih dobara. Stoga je leasing praktian nain financiranja pomou kojeg preteito mala ili srednje velika poduzea mogu pribaviti proizvodna sredstva i druga dobra bez troenja vlastitih fondova i bez uzimanja skupih kredita na financijskom tritu. Leasing omoguuje takvim poduzeima da plaaju zakupninu, odnosno leasing naknadu za uporabu predmeta leasing po naelu: ''plaaj iz onoga to zaradi'' (''pay as you earn'').Osnovni princip leasing poslovanja je u tome da davatelj leasinga zadrava pravno vlasnitvo nad predmetom leasinga, dok primatelj leasinga stjee ekonomsko vlasnitvo. Osnovna filozofija leasinga temelji se na ideji da je objekt leasinga bolje rabiti, nego kupiti. Kad je u pitanju vrsta imovine kao to su nekretnine, to se naelo pokazalo vie nego isplativim. Leasing omoguuje korisniku da nekretninu, uz mjesenu naknadu, dobije na koritenje onoliko vremena koliko mu je potrebna.Subjekti u poslovima leasinga su: Davatelj leasinga jest svaka osoba koja, u skladu sa Zakonom o leasingu, ima pravo obavljati poslove.Primatelj leasinga je svaka osoba koja na osnovi ugovora o leasingu stjee pravo koritenja objekta leasinga uz plaanje ugovorene naknade.

Dobavlja objekta leasinga je pravna ili fizika osoba koja posluje i obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o trgovakim drutvima, odnosno propisima o obrtu, koja s davateljem leasinga sklapa ugovor na osnovi kojeg davatelj leasinga stjee pravo vlasnitva na objektu leasinga, osim ako dobavlja objekta leasinga i davatelj leasinga nisu ista osoba.Specifini pojmovi koji se pojavljuju u leasing poslovanju su:

Jamac - platac i sudunik je pravna, odnosno fizika osoba, koja se solidarno obvezuje prema davatelju leasinga, da e ispuniti pravovaljanu i dospjelu obvezu primatelja leasinga.Iznos financiranja je novani iznos kojim najmodavac financira objekt ugovora o najmu, a dobije se kada se od nabavne vrijednosti oduzme akontacija ili jamevina ili uee najmoprimca.

Akontacija je davatelju leasinga unaprijed plaeni dio ukupne naknade za operativni leasing koji umanjuje osnovicu za izraun iznosa leasing obroka.Jamevina podrazumijeva iznos koji se u ugovornoj visini pohranjuje kod najmodavca za cijelo vrijeme trajanja operativnog najma, kao beskamatno osiguranje za uredno i pravodobno ispunjenje svih dospjelih obveza najmoprimca. Minimalni i maksimalni iznosi jamevine ovise o ugovorenom trajanju najma.Leasing obrok je ugovoreni novani iznos, koji se primatelj leasinga obvezuje plaati davatelju leasinga u odreenim vremenskim razmacima ukoliko je ugovorio operativni leasing.

Rata je ugovoreni novani iznos, koji se primatelj leasinga obvezuje plaati davatelju leasinga u odreenim vremenskim razmacima ukoliko je ugovorio financijski leasing.Nabavna vrijednost je vrijednost po kojoj se nabavljaju objekti najma, a ukljuuje cijenu objekta najma, zavisne trokove nabave te trokove osiguranja.

Objekt najma je svaka pokretnina (vozilo, stroj, plovilo i drugo) koju je primatelj leasinga sam odabrao kod dobavljaa.Ostatak vrijednosti predstavlja sporazumno utvrenu vrijednost objekta najma u trenutku isteka ugovora koja se temelji na oekivanoj trinoj vrijednosti objekta najma, te je kao takav osnovica za izraun visine najamnine. Minimalni i maksimalni iznosi ostatka vrijednosti ovise o ugovorenom trajanju najma.

Trajanje najma je vrijeme na koje davatelj i primatelj leasinga sklapaju ugovor bez mogunosti raskida.

Uee je novani iznos kojim najmoprimac sudjeluje prilikom sklapanja ugovora o financijskom najmu. Maksimalno uee iznosi 49,00%.

2.3. Karakteristike leasingaUkoliko se poduzee odlui za leasing, prvotno se mora obratiti proizvoau opreme i s njim stupiti u pregovore o uvjetima i nainu nabave opreme, koji se odnose na obujam i vrstu tehniko-tehnolokih jamstava, rokove i naine isporuke, cijene i uvjete plaanja. Nakon dogovorenih svih detalja o eventualnoj leasing kupoprodaji, potencijalni korisnik leasinga i proizvoa opreme potpisuju pismo namjere odnosno protokol o uvjetima isporuke opreme koji, zapravo predstavlja predugovor o kupoprodaji. Protokolom se u pisanoj formi potvruju svi usmeni dogovori o uvjetima prodaje, pa proizvoa (isporuitelj opreme) dobiva jamstvo da e njegova oprema biti prodana, bez obzira tko e se pojaviti kao kupac te moe poduzeti odgovarajue radnje u vezi s izvrenjem posla. Potencijalni korisnik leasinga stjee sigurnost da e dobiti opremu koja ga zanima te ima dovoljno vremena za pronalazak leasing tvrtke koja e kupiti opremu i dati mu je u leasing. Istovremeno uz slanje upita leasing tvrtkama, potencijalni korisnik e stupiti u kontakt sa svojom poslovnom bankom kako bi mogao osigurati jamstvo za uredno plaanje leasing naknade. Poslovna banka korisnika moe se ukljuiti u leasing posao dajui dodatne savjetodavne usluge platnog prometa, izbora leasing tvrtke, uvoznika i slino. U trenutku primitka zahtjeva za davanje ponude, leasing tvrtka prikuplja odreene informacije koje slue za osiguranje kvalitete i konkurentnosti njene ponude.

Te informacije se odnose na: Vrstu opreme koja se daje u leasingInformacije o vrsti opreme leasing tvrtka nalazi u protokolu o uvjetima isporuke robe. One su vane jer ulaskom u leasing posao, leasing tvrtka postaje vlasnikom opreme. Zbog toga mora ispitati sve karakteristike opreme, budui da je izravno zainteresirana u kakvom e stanju oprema biti nakon isteka temeljnog leasing ugovora, odnosno hoe li dotina oprema svojim tehniko-tehnolokim karakteristikama osiguravati eventualnu mogunost dodatnog koritenja i ponovnog davanja u leasing. Na kraju, o ovim informacijama ovisi hoe li uope leasing tvrtka dati ponudu te koji e oblik leasing ugovora ponuditi. Uvjete plaanja proizvoau isporuitelju opreme Jedna je od prednosti leasinga je upravo u tomu to se plaanje proizvoau isporuitelju opreme obavlja u gotovini. S obzirom na to proizvoa je spreman dati i odreene bonifikacije. Cijena iz protokola je u veini sluajeva optimalna i nia od cijene kupnje opreme na kredit, posebice kada je rije o izvoznom poslu (u cijenu je ukalkuliran i tzv.eksportni rizik). Na tu je cijenu pristao potencijalni primatelj te je voljan plaati naknadu ija je osnovica upravo dogovorena cijena iz protokola, uveana za sve trokove leasing tvrtke. Kada se leasing tvrtka nalazi u posebnome odnosu prema proizvoau-isporuitelju opreme, ona moe ugovoriti i druge oblike plaanja ili bonifikacije, pa je mogue ugovoriti i plaanje na kredit ili dobivanje povlastica (cassa sconto, rabat, super rabat) radi kontinuirane kupnje kod istog proizvoaa. Vana injenica je da leasing tvrtku, u pravilu, ne zanimaju uvjeti koje su dogovorili proizvoa i potencijalni primatelj leasinga. Potencijalni primatelj ima pravo i mogunost sam izabrati proizvoaa i s njime dogovoriti sve uvjete kupnje, to predstavlja jednu od glavnih prednosti ovakve vrste poslovanja. Ukoliko je primatelj izabrao opremu od proizvoaa s kojim leasing tvrtka ima poseban odnos koji omoguuje odreene beneficije tada ih ona moe koristiti te na osnovu toga imati konkurentniju ponudu.

Informacije o primatelju korisniku leasinga

Informacije o primatelju-korisniku leasinga imaju veliko znaenje za leasing tvrtku i ne mogu se svrstati u klasinu ocjenu boniteta kojom financijske institucije ispituju kreditnu sposobnost korisnika kredita, jer je leasing tvrtka prvenstveno zainteresirana za poloaj primatelja na tritu, odnosno njegovu sposobnost da koritenjem dotine opreme redovito podmiruje svoje obveze. Znai, poslovanje potencijalnog primatelja mora osigurati redovite isplate leasing naknade, a provjerom dotadanjeg poslovanja se utvruje hoe li se ostvarenim prihodom od nove opreme moi pokrivati tekue obaveze.

Uvjete matine financijske institucije.Veina leasing tvrki nisu u stanju same financirati leasing posao, odnosno premostiti jaz izmeu trenutnog odljeva gotovine i priljeva leasing naknade u relativno dugome razdoblju. Zbog tog razloga se one obraaju financijskim institucijama (bankama, investicijskim i mirovinskim fondovima, osiguravajuim drutvima itd.) kako bi pribavile potrebna sredstva. Leasing tvrtka to moe ostvariti na dva naina: putem kredita ili diskontiranjem. Koritenje kredita je est nain financiranja leasing tvrtki, odnosno refinanciranja, to predstavlja klasian odnos izmeu kreditora i korisnika kredita, s time da su uvjeti pod kojim leasing tvrtka dobiva kredit od financijske institucije izuzetno znaajni, jer izravno utjeu na formiranje cijene naknade prema primatelju. Drugi je nain diskontiranje cjelokupnog iznosa, kada financijska institucija od leasing tvrtke otkupljuje iznose buduih leasing naknada. To se obavlja tako da leasing tvrtka svoja potraivanja cedira na financijsku instituciju te se plaanje naknade vri direktno njoj. Ipak, leasing tvrtka ostaje u vrstoj obavezi prema financijskoj instituciji i odgovorna je za uredno plaanje naknade primatelja. Financijska institucija ima kljunu ulogu u odvijanju leasing posla, jer bez odgovarajue financijske podrke malo bi ga leasing tvrtki moglo uspjeno provesti. Iz tog razloga financijske institucije posredno diktiraju uvjete leasing tvrtki putem kamata ili diskontiranih iznosa, odnosno putem ocjene zadovoljava li potencijalni primatelj uope kriterije zakljuivanja leasing ugovora. Nakon to leasing tvrtka izrauna visinu naknade, alje svoju ponudu potencijalnome primatelju te ako je on prihvati, kree se u operativno zakljuivanje posla. Izmeu leasing tvrke i primatelja leasinga dolazi do sklapanja ugovora o leasingu u kojemu su precizirani svi uvjeti koji e omoguiti nesmetano odvijanje posla. Nakon potpisivanja ugovora, leasing tvrtka sklapa i kupoprodajni ugovor s proizvoaem opreme koji se temelji na protokolu koji su potpisali proizvoa opreme i primatelj leasinga. Kupoprodajnim ugovorom reguliraju se tehniko-tehnoloke karakteristike opreme, rokovi isporuke, tehnike garancije i cijena. Maksimalno ugovorena cijena moe biti ona koja je utvrena protokolom ili nia cijena zbog bonifikacija plaanja. Nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora oprema e se dostaviti izravno primatelju i s time je leasing konstrukcija zaokruena. Sva vlasnika prava koje stie leasing tvrtka, a odnose se na tehniko-tehnoloke garancije i slino, prenose se na primatelja leasinga koji e izravno s proizvoaem opreme rijeiti sve pojedinosti.Nakon isteka temeljnog ugovora, mogu nastati sljedee situacije:

oprema se vraa davatelju leasinga;

ugovor o leasingu se produuje;

opremu otkupljuje primatelj leasinga. Sve se opcije mogu navesti u temeljnome ugovoru ili biti regulirane aneksom. Prije isteka ugovora primatelj se mora odluiti koju e od ponuenih opcija izabrati i o tome obavijestiti davatelja. Ukoliko se primatelj odlui da e kupiti opremu nakon isteka ugovora, nuno je voditi rauna da se u ugovoru odredi realna cijena stupnja otpisa opreme i trinih uvjeta jer bi se nerealno odreena cijena otkupa mogla protumaiti kao unaprijed ugovorena kupnja s odgoenim plaanjem, to pojedina zakonodavstva s fiskalnog stajalita tretiraju na sasvim drukiji nain. Ako se primatelj leasinga odlui produiti ugovor, potpisuje se novi, s tim da je leasing naknada nia u odnosu na onu iz temeljnog ugovora.Tri imbenika koji utjeu na odreivanje visine nove leasing naknade su:

Trajanje temeljnoga ugovora - to je razdoblje temeljnoga ugovora due, to e naknada kod produenja ugovora biti nia, jer je amortizacija opreme jedna od najznaajnijih stavki pri kalkulaciji naknade, pa ako se oprema amortizira tijekom trajanja temeljnog ugovora, tada e i naknada biti manja.

Vrsta opreme - ako je ekonomski vijek opreme dui od amortizacijskoga, tada e i naknada biti via. Vrlo je vaan i tehnoloki razvoj grane kojoj oprema pripada, ako je on brz, tada dolazi i do brzog zastarijevanja opreme (npr.informatika oprema) i zbog toga joj cijena pada te je naknada nia.

Uvjeti na tritu - kada se gospodarstvo nalazi u ekspanziji, tada je interes za nabavu rabljene opreme znatno manji, dok je u uvjetima recesije potranja za rabljenom opremom vea. Otvorenost trita, takoer omoguava laki protok opreme iz razvijenih zemalja u odnosu na zemlje u razvoju.

Nakon isteka temeljnog ugovora oprema se moe i vratiti davatelju leasinga. U tome sluaju davatelj moe:

Opremu ponuditi drugom primatelju - za davatelja je to nepovoljna opcija, jer iziskuje dodatne i esto nepredviene trokove vezane uz organizaciju marketinga, skladitenje, manipulativne trokove, trokove prijevoza, trokove popravka i remonta, trokove pripreme leasing ugovora i slino.

Opremu rashodovati - ovo se dogaa kada davatelj, zbog ekonomske neuporabljivosti jo uvijek tehniki ispravne opreme, ne moe vie plasirati tu opremu (putem leasinga ili prodaje), jer nije zanimljiva potencijalnim primateljima. Ukoliko je tijekom temeljnoga ugovora oprema jo i amortizirana, izgubljen je i odreeni dio dobiti, a ako nije amortizirana, tada e gubitak biti jo vei i znaajniji za davatelja Opremu prodati - prodaja se dogaa kada opremu nije mogue ponovno dati u leasing te davatelj eli izbjei ili umanjiti potencijalni gubitak.

2.4. Klasifikacija leasingaPostoje razliiti oblici u kojima se leasing pojavljuje u poslovnoj praksi. Izbor vrste leasinga ovisi o potrebama zainteresiranih strana koje stupaju u ovaj poslovni odnos, a razlike izmeu pojedinih vrsta leasinga proizlaze iz razliitih ugovornih odnosa koji se u takvim sluajevima ostvaruju. U praksi je poznato nekoliko vrsta leasinga.Ovisno o nainu financiranja i odnosima to nastaju tijekom odvijanja cijele leasing transakcije, razlikuju se :

neizravni leasing ili leasing u uem smislu i

izravni leasing ili leasing u irem smislu

Neizravni (indirektni) leasing predstavlja poslovnu transakciju u kojoj sudjeluju: proizvoa ili isporuitelj nekog dobra, korisnik ili primatelj leasinga (''lessee'') i leasing organizacija ili davatelj leasing (''lessor''). Cijeli posao nabave, financiranja nabave i ustupanja nabavljenog dobra na koritenje, odvija se sklapanjem dvaju odvojenih ugovora, i to:

kupoprodajnog ugovora to ga sklapaju proizvoa i leasing poduzee i

ugovora o leasingu to ga sklapaju leasing poduzee i korisnik leasinga.

Na osnovi prvoga, kupoprodajnog ugovora, leasing poduzee obvezno je proizvoau isplatiti ugovorenu kupovnu cijenu u gotovom za kupljeno dobro na kojem stjee pravo vlasnitva. Na osnovi drugog, ugovora o leasingu, leasing poduzee ustupa kupljeno dobro na kojem i dalje zadrava pravo vlasnitva na koritenje korisniku leasinga na odreeno razdoblje i uz naplatu leasing naknade.Izravni (direktni) leasing podrazumijeva takvu poslovnu transakciju u kojoj se nabava nekog investicijskog dobra ostvaruje sklapanjem samo jednog ugovora, i to ugovora o leasingu izmeu dva subjekta: proizvoaa kao davatelja leasinga i primatelja dobra kao korisnika tog leasinga. Budui da su pri izravnom leasingu proizvoa i korisnik leasinga u neposrednom poslovnom odnosu (jer leasing poduzee u ovakvoj konstrukciji leasinga ne sudjeluje), proizvoa koji svoje dobro daje na koritenje korisniku leasinga na osnovi ugovora o leasingu, mora rijeiti problem vlastitog financiranja za vrijeme proizvodnje investicijskog dobra koje je predmet leasinga, kao i tijekom razdoblja trajanja ugovora o leasingu. Stoga se proizvoa obraa nekoj financijskoj ustanovi (banci, factoring drutvu i sl.) kojoj e prodati svoju trabinu za isplatu dospjele leasing naknade koju ima prema korisniku leasinga. Korisnik leasinga isplauje naknadu financijskoj ustanovi koja se na taj nain refinancira za unaprijed plaen iznos kupnje. Proizvoa ostaje prema financijskoj ustanovi dunik sve dok korisnik leasinga ne ispuni potpuno sve obveze iz ugovora o leasingu, tj. dok ne isplati leasing naknadu.

Leasing s obzirom na karakter i stupanj ugovorne obveze moe biti posao financijskog leasinga ili posao operativnog leasinga.

Financijski leasing je, dakle takav pravni posao u kojem davatelj leasinga kupuje predmet leasinga od dobavljaa odnosno temeljem kupoprodajnog ugovora s dobavljaem stjee pravo vlasnitva objekta leasinga. Temeljem ugovora o leasingu primatelju leasinga se odobrava pravo koritenja tog objekta leasing na odreeno razdoblje i uz plaanje odreene naknade. Primatelj leasinga u razdoblju koritenja objekta leasinga plaa davatelju leasing naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, snosi trokove amortizacije objekta leasinga te opcijom kupnje moe stei pravo vlasnitva nad objektom leasinga po odreenoj cijeni koja je u trenutku izvrenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku.Operativni leasing ima ista opa obiljeja kao i financijski leasing, a to su da davatelj leasinga temeljem kupoprodajnog ugovora s dobavljaem stjee pravo vlasnitva nad objektom leasinga, odnosno ugovorom o leasingu primatelju leasing odobrava pravo koritenja objekta leasinga na odreeno razdoblje i uz odreenu naknadu. Posebna obiljeja pravnog posla operativnog leasinga su da primatelj leasinga u razdoblju koritenja objekta leasinga plaa davatelju leasinga odreenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta. Davatelj leasinga snosi trokove amortizacije tog objekta leasinga, a primatelj leasinga nema opciju kupnje objekta leasinga. Koritenje objekta leasinga moe se prekinuti uz odreene uvjete.Razlika izmeu financijskog leasinga i operativnog leasinga je u : u naknadi koju plaa primatelj leasinga (koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta kao kod financijskog leasinga);

u snoenju trokova amortizacije objekta leasinga (koje kod financijskog leasinga snosi primatelj leasinga, a kod operativnog leasinga snosi ih davatelj leasinga);

u opciji kupnje, i stjecanju vlasnitva objekta leasinga, koja postoji samo kod financijskog leasinga (to ne znai da kod svakog financijskog leasinga ta opcija zaista mora biti i predviena niti znai da transakcija gubi znaaj financijskog leasinga, ako ne predvia tu opciju, a inae ispunjava pretpostavke koje karakteriziraju financijski leasing); u (ne)mogunosti da se prekine koritenje objekta leasinga, koja je mogunost zakonom predviena samo za operativni leasing (to ne znai da do prekida koritenja predmeta leasinga ne moe doi i kod financijskog leasinga, ali se primatelj leasinga u tom sluaju nee osloboditi svojih obveza iz ugovora o leasingu).Osim ovih osnovnih vrsta, postoji jo mnogo vrsta leasinga, tako da se najee pojavljuju slijedee podjele:Prema trajanju leasinga leasing dijelimo na: Kratkoroni leasing (Short Term Leasing) podrazumijeva koritenje predmeta leasinga u trajanju od jedne do tri godine. Dugoroni leasing (Long Term Leasing), pri kojem se iskoritavanje predmeta leasinga ugovara na rok dui od tri godine.

Prema odravanju predmeta leasinga razlikujemo:

Neto leasing (Net Leasing) gdje korisnik leasinga preuzima kompletnu brigu oko odravanja, servisiranja i osiguranja predmeta leasinga, odnosno o njegovoj ispravnosti i osiguranju od rizika nastanka moguih teta u tijeku ugovorenog razdoblja. Bruto leasing (Gross leasing) pri kojem davatelj leasinga preuzima izriitu obvezu odravanja, servisiranja i osiguranja predmeta leasinga te da ugovoreni predmet leasinga zamijeni novijim suvremenijim modelom na zahtjev korisnika leasinga.

Prema predmetu leasinga:

Leasing investicijske opreme (Equipment Leasing) podrazumijeva vrstu leasinga pri kojem davatelj leasinga ustupa korisniku leasinga na uporabu jedan ili vie predmeta pokretnih investicijskih dobara, kao to su automobili, buldoeri, dizalice, tiskarski strojevi, raunala, tokarski strojevi, razni graevinski strojevi i sl. Leasing investicijske opreme predstavlja ugovaranje roka uporabe takve opreme od tri i vie godina. Naime, u praksi postoji naelo da rok uporabe investicijske opreme, u pravilu, treba biti usklaen s fiskalnim rokom otpisivanja (amortizacije) takve opreme. Leasing kompletnih postrojenja (Plant Leasing) predstavlja ugovaranje iznajmljivanja kompletnih postrojenja ili objekata, odnosno nepokretnih investicijskih dobara, kao to su zemljita, zgrade, tvornice, bolnice, bazeni za plivanje, portske dvorane, ili neka druga postrojenja koja su vezana uz jedno stalno mjesto. U ovom sluaju rok iznajmljivanja moe biti vrlo dugaak, ak od 15 do 20 godina.

Leasing robe iroke potronje trajnije vrijednosti (Leasing of durables) odnosi se na iznajmljivanje potronih dobara dueg vijeka trajanja, kao to su televizori, hladnjaci, strojevi za pranje rublja i sua, osobni automobili i sl. Ova vrsta leasinga esto ukljuuje servisne usluge odravanja i popravka iznajmljenih predmeta leasinga od strane davatelja leasinga.

Prema koritenju predmeta leasinga razlikujemo:

Leasing neupotrebljavanih dobara (First Hand Leasing), koji podrazumijeva vrstu leasinga pri kojem se u leasing daju potpuno nova neupotrebljavana dobra. Leasing upotrebljavanih dobara (Second Hand Leasing), koji se odnosi na davanje u leasing ve upotrebljavanih dobara, odnosno dobara koja su ve koritena u nekom prethodnom leasing ugovoru.Prema odreenosti predmeta leasing postoje:

Individualni leasing (Individual Leasing), gdje je predmet ugovora o leasingu tono i precizno odreen.

Blanketni leasing (Blank Form Leasing), koji predstavlja samo okvirni ugovor sklopljen izmeu davatelja i korisnika leasinga kojim se davatelj predmeta leasinga obvezuje nabaviti i predati na uporabu predmete leasinga po izboru korisnika leasinga.Prema vrsti leasing ugovora:

Normalni (standardni) leasing ugovor, prema kojem se iznajmljeni predmet leasinga vraa se davatelju leasinga nakon isteka ugovorenog roka, ili se novim leasing ugovorom najam produava. Ugovor s pravom opcije koji doputa zakupcu da se nakon isteka ugovorenog roka slobodno odlui hoe li uporabljeni predmet vratiti ili produiti njegovu uporabu. Ugovor s klauzulom o pravu kupnje (otkupa) na temelju kojeg zakupac ima pravo da unajmljeni predmet leasinga kupi nakon isteka ugovorenog roka njegove uporabe.

Od ostalih vrsta, u praksi esti su i: Vremenski leasing (Term leasing) koji predstavlja davanje predmeta leasinga na unaprijed ugovoreno vrijeme, s time da se nakon isteka roka mora vratiti davatelju leasinga.

Rotirajui leasing (Revolving leasing) pri kojem je korisnik leasinga ovlaten da nakon isteka ugovorenog roka zamijeni predmet leasinga suvremenijim dobrom, odnosno da produi ugovor o leasingu.

Povratni leasing (Sale and lease back) kao posebna konstrukcija leasing posla koja se pojavila u SAD-u 60-ih godina. Karakterizira ga prodaja nekog investicijskog dobra, najee nepokretnog, leasing drutvu, na nain da bivi vlasnik istodobno uzima tako prodano dobro natrag na temelju ugovora o leasingu. Svrha je ove poslovne transakcije za biveg vlasnika da djelomino ili potpuno povrati uloena sredstva u nabavu investicijskoga, u naelu, nepokretnog dobra vrlo velike vrijednosti. Leasing s odlukom o kupoprodaji (Hire purchase) je takva vrsta leasinga pri kojem se ugovor o zakupu moe zakljuiti tako da se odmah donese odluka o kupoprodaji predmeta leasinga im istee razdoblje zakupa. Takav se najam primjenjuje u mnogim zemljama, a zakupnik nakon isteka roka ugovora o leasingu automatski stjee vlasnitvo nad predmetom leasinga. Ovaj leasing moe posluiti za nabavu gotovo svih vrsta proizvoda koji se rabe dui niz godina (raunala, brodova, automobila, zrakoplova i dr.).

Mogua je i daljnja podjela leasing poslovnih transakcija, ovisno o tome pojavljuju li se osim davatelja leasinga, odnosno leasing drutva, proizvoaa (koji takoer moe biti davatelj leasinga) i korisnika leasinga i druge osobe koje nisu izravno vezane uz konkretan ugovor o leasingu, ali su vani imbenici za ovakav oblik financiranja i osiguranja takvih poslova (npr. banke, osiguravajua drutva ili neki drugi vlasnik novanog kapitala, koji se javljaju u ulozi kreditora leasing poduzea).

2.5. Dobre i loe strane leasingaSvaki pojedinac ili poduzee koje se odlui za leasing aranman, sagledava prednosti i nedostatke leasinga u odnosu na samofinanciranje ili kupovinu na kredit. Koristi se uglavnom promatraju iz kuta primatelja, iako koristi moraju imati svi sudionici leasing posla. Davatelj ostvaruje koristi kroz plasman opreme uz ostvarenje profita, a financijske institucije ele plasirati svoja sredstva u relativno siguran posao to im leasing omoguuje.

Kao dobrom stranom leasinga najee se istiu sljedee prednosti: Davatelj leasinga moe osigurati neke nefinancijske usluge koje drugi kreditori ne mogu, kao npr. servisiranje i odravanje. Korisnik leasinga osloboen je problema koji se javljaju kao posljedica tehnolokog zastarijevanja jer se ugovorom o leasingu dio ovakvog rizika uglavnom prenosi na leasing instituciju koja se esto obavezuje da e svom partneru omoguiti koritenje novijih modela i preuzeti brigu oko sudbine starih. Korisnik moe iskoristiti komparativne prednosti kupovne moi davatelja leasinga kroz npr. umanjenje nabavne cijene opreme budui je kupac opreme leasing kua. Manje je instrumenata osiguranja jer su dopunska jamstva kao npr. fiduciji i hipoteke esto nepotrebni. Zahtjevi za leasing vrlo se brzo odobravaju. Moe se osigurati 100% financiranje opreme u kojemu nije potrebno uee ili depozit kao osiguranje. Sredstva koja su data na leasing se plaaju u jednakim mjesenim ratama, to olakava primaocu leasinga da isplanira gotovinski odljev. Korisnik leasinga ne mora odmah angairati svoja (ili tua) financijska sredstva za nabavu potrebnih dobara. Leasing naknada, koja ponekad premauje kupovnu cijenu odreenog dobra, otplauje se iz prihoda koji su ostvareni uporabom predmeta leasinga, a to moe izravno utjecati na likvidnost korisnika leasinga. U pravilu poinje se plaati kad se oprema ve poela koristiti. Koristei se opcijom kupnje, korisnik moe dobiti investicijsko dobro koje je predmet ugovora u leasingu jeftinije jer plaa cijenu prema preostaloj - neamortiziranoj vrijednosti tog dobra. Pozitivan utjecaj na nacionalno gospodarstvo oituje se u mogunosti uporabe najnovije visoke tehnologije koja je, inae, zbog visoke cijene nedostupna, a esto se ne moe nabaviti ni putem kreditnih aranmana. Leasing omoguava nabavu potrebne opreme bez koritenja obrtnog kapitala, umjesto toga je gotovina raspoloiva za nabavu zaliha, isplatu plaa, reklamiranje i ostale trokove poslovanja, unapreenje trinih mogunosti, nova ulaganja i sl.. Leasing drutvo, kao posrednik izmeu proizvoaa i korisnika predmeta leasinga, stjee odreene pogodnosti glede snoenja rizika i efikasnosti poslovanja. Leasing drutvo rizik od neplaanja obveza iz leasing ugovora moe prenijeti na dobavljaa ili proizvoaa opreme (''buy back''). To je bitno za leasing drutvo kad se predmet leasinga daje u operativni leasing, to znai da velik dio rizika ostaje na leasing drutvu. Takvim sporazumom se leasing drutvo osigurava od moguih gubitaka na ostatku vrijednosti. Vlasnitvo nad opremom daje davatelju leasinga sigurnost. Relativno jednostavna dokumentacija uzrokuje niske transakcijske trokove omoguavajui leasing drutvu da podigne efikasnost na vii stupanj i poslovanje je daleko manje kontrolirano nego to je to sluaj kod banaka. Pogodnosti koje ostvaruju leasing drutva dovode do toga da mogu pruati svoje usluge po niim cijenama i na taj nain primatelji leasinga automatski ostvaraju koristi.Kao loe strane leasinga najee se izdvajaju: Leasing predstavlja najskuplji oblik financiranja i pribavljanja dobara. Bez obzira na to to se leasing naknada odreuje prema tono konkretnom ugovoru, ona u velikoj mjeri premauje iznos cijene kada bi se oprema nabavila i platila u gotovini. Fiskalna ogranienja - zakonodavstva pojedinih zemalja putem poreznih olakica stimuliraju kupnju opreme i na taj nain dolazi do znatnog pada interesa za nabavu putem leasinga Neravnopravnost partnera koja se u veini sluajeva pojavljuje kroz povoljniji poloaj davatelja leasinga u odnosu na primatelja koji mu daje mogunost da nametne takve uvjete koji mogu u konanici diskreditirati cjelokupan leasing posao. Nemogunost koritenja amortizacije - oprema se ne nalazi u vlasnitvu primatelja leasinga i na nju se ne obraunava amortizacija i to dovodi do opasnosti da nakon odreenog vremena primatelj ostane bez sredstava za nabavu opreme, ako odustane od leasinga. Leasing tvrtke, takoer mogu promijeniti svoju poslovnu politiku i to dovodi do novih potekoa. Zbog toga mnoge tvrtke dre u svome vlasnitvu bitna stalna sredstva poput zemljita ili zgrada kako bi izbjegle i otklonile mogue poremeaje. Velika koliina rabljene opreme koja se moe pojaviti na tritu i kao posljedicu ima snienje cijene te manju dobit koju e ostvariti leasing tvrtke koje s njom raunaju u postupku kalkulacije leasing naknade. One su prisiljene u tom sluaju poveati leasing naknadu u odnosu na onu iz temeljnog ugovora, ali tim postupkom destimuliraju potencijalne primatelje. Smanjena potranja i manji obujam poslova dovodi do manjih izdvajanja za tehniki razvoj. S druge stane, nie cijene polovne opreme navode potencijalne primatelje na nabavu to je samo kratkorono isplativo, a dugorono dovodi do zastoja u razvoju tih tvrtki. Neotkazivost ugovora - u pravilu kod financijskog leasinga, temeljni ugovor se ne moe otkazati, dok u sluaju operativnog ugovora postoji poetno razdoblje (do 24 mjeseca) kao neotkazivo. To moe biti nepovoljno za primatelja leasinga ako na temelju opreme uzete u leasing ne ostvaruje oekivane rezultate, jer naknadu mora plaati iz ostalih prihoda, ime ostvaruje gubitak. Postoji mogunost da primatelj iznudi raskid ugovora prestankom plaanja naknade, ali leasing tvrtka ima pravo traiti naknadu tete i povrat opreme.3. PRAVNI ASPEKT LEASINGA

Leasing posao odvija se na nain da primatelj leasinga pronae odgovarajui objekt leasinga kod dobavljaa objekta leasinga, s njim ugovori cijenu te se obraa davatelju leasinga (leasing drutvu) sa zahtjevom za financiranje, odnosno zahtjevom da davatelj leasinga kupi objekt leasinga od dobavljaa objekta leasinga te ga ustupi na koritenje primatelju leasinga. Cjelokupna konstrukcija leasing posla temelji se na ugovoru o leasingu kojim su regulirani i ureeni svi uvjeti poslovanja.

3.1. Ugovor o leasinguUgovorom o leasingu davatelj leasinga obvezuje se nabaviti objekt leasinga od dobavljaa i primatelju leasinga odobriti pravo koritenja tog objekta leasinga na odreeno razdoblje, a primatelj leasinga obvezuje se plaati mu za to odreenu naknadu. Ugovor o leasingu mora biti sklopljen u pisanom obliku te napisan na nain koji je primatelju leasinga pregledan i razumljiv.

Subjekti leasinga, tj. ugovorne strane ugovora o leasingu su davatelj leasinga s jedne strane te primatelj leasinga s druge ugovorne strane. Davatelj leasinga je s dobavljaem objekta leasinga u pravnom odnosu na temelju ugovora o kupoprodaji, a ne na temelju ugovora o leasingu. Objekt leasinga moe biti svaka pokretna ili nepokretna stvar u skladu s propisima koja utvruju vlasnitvo, odnosno druga stvarna prava.Ugovorom se izmeu ostalog odreuju i prava i obveze primatelja odnosno davatelja leasinga. Primjeri obveza i prava davatelja leasinga:

Ustupanje predmeta na koritenje

Obveza pribavljanja predmeta

Obveza odravanja predmeta (ne kod svih)

Obveza prijenosa vlasnitva na predmetu (ne kod svih)

Pravo na leasing naknadu

Pravo pregleda predmeta leasinga

Pravo na raskid ugovora (esto nastupa ako primatelj kasni s otplatom dviju uzastopnih naknada, ako ne upotrebljava predmet s dunom panjom, ako ne osigura predmet, netoni podaci kod sklapanja ugovora)Neka prava i obveze primatelja su: Obveza isplate naknade

Obveza koritenja predmeta leasinga na ugovoreni nain u skladu s njegovom namjenom

Obveza omoguavanja nadzora od strane davatelja (nain iskoritavanja predmeta)

Obveza vraanja predmeta nakon isteka ugovorenog roka

Obveza osiguranja predmeta

Pravo na uporabu predmeta

Pravo na otkup predmeta ili produenje leasing ugovora (ne kod svih)

U poslovnoj praksi sklapanje ugovora o leasingu uglavnom se odvija na sljedei nain: Nakon odluke o nabavci odreenog objekta putem leasinga primatelj leasinga kontaktira davatelja leasinga (leasing drutvo) sa zahtjevom za financiranje. Davatelj leasinga ispituje bonitet primatelja leasinga na osnovu dostavljene dokumentacije. U sluaju pozitivnog odobrenja davatelj leasinga alje primatelju leasinga obavijest o odobrenju leasinga te se pristupa sklapanju ugovora o leasingu izmeu davatelja i primatelja leasinga. Nakon uplate uea, jamevine, trokova zakljuenja (obrade) ugovora davatelj leasinga pristupa nabavi objekta leasinga. Nakon to je objekt leasinga preuzet od strane primatelja leasinga, dobavlja objekta leasinga alje davatelju leasinga raun i potvrdu o preuzimanju objekta leasinga, ime se aktivira ugovor o leasingu te poinju tei leasing rate.3.2. Vrste ugovora o leasinguIndirektni ugovor o leasingu ili leasing u uem smislu sklapaju tri subjekta: proizvoa investicijskog dobra, davatelj leasinga i korisnik leasinga. Dolazi do sklapanja dva razliita ugovora. Najprije proizvoa investicijskog dobra sklapa s leasing drutvom ugovor o prodaji, a zatim leasing drutvo s korisnikom sklapa ugovor o leasingu kojim e mu to investicijsko dobro dati u leasing na odreeno vrijeme uz odreenu naknadu. Proizvoa i korisnik utvruju sve bitne pojedinosti kao to su tehnike karakteristike opreme, cijena, rokovi isporuke, montaa, jamstva za ispravno funkcioniranje, osiguranje rezervnih djelova, edukacija osoblja i drugo. Nakon toga pristupa se sklapanju ugovora o prodaji i to izmeu proizvoaa i leasing drutva. U ovakvom se sluaju leasing drutvo pojavljuje kao davatelj leasinga. Proizvoa isporuuje opremu direktno korisniku leasinga. Vlasnitvo investicijskog dobra stjee leasing drutvo, a primatelj stjee pravo koritenja investicijskog dobra i za to koritenje plaa leasing drutvu ugovorenu naknadu. Rije o sloenom poslu koji se sastoji od dva ugovorna odnosa: ugovora o prodaji kojeg sklapaju proizvoa investicijskog dobra i leasing drutvo te ugovora kojeg sklapaju leasing drutvo kao davatelj leasinga i korisnik leasinga kojim se odreuju karakteristike, cijena i druge osobine. Leasing drutvo organizira i financira projekt nabave opreme, a takoer njegove funkcije svode se na funkciju snoenja rizika i davanja svih ostalih usluga primaocu leasinga.

Direktni ugovor o leasingu ili leasing u irem smislu predstavlja sklapanje ugovora izmeu samo dva ugovorna subjekta: proizvoaa investicijskog dobra i korisnika leasinga. Korisnik odabire proizvoaa investicijskog dobra, s njim ugovara predmet leasinga, modalitet isporuke, montau i odravanje te visinu leasing naknade. Predmet leasinga ostaje u vlasnitvu proizvoaa koji mora rijeiti pitanje financiranja trokova proizvodnje i vremenskog roka u kojemu treba naplatiti leasing naknadu koja se najee plaa u manjim mjesenim obrocima. On se obraa financijskoj instituciji koja e mu osiguravati financiranje cjelokupnog pothvata. Obino se u takvim financijskim aranmanima financijskoj instituciji cediraju prava na naplatu potraivanja od korisnika leasinga. O izvrenoj cesiji obavjetava se dunika, u ovom sluaju primatelja leasinga. Time financijska institucija koja financira proizvoaa, kupuje trabinu koju proizvoa ima prema korisniku leasinga. Radi se o tome da financijska institucija diskontira cjelokupni iznos leasing naknade. Proizvoa e ugovorom o cesiji na financijsku instituciju prenijeti potraivanja koja ima prema primatelju leasinga. Korisnik plaa leasing naknadu financijskoj instituciji, a proizvoa opreme ostaje prema financijskoj instituciji u financijskoj obvezi sve dok cesus, korisnik leasinga ne podmiri sve svoje obveze plaanja leasing naknade. Financijska institucija obino posreduje u sklapanju ugovora izmeu proizvoaa i korisnika leasinga, daje im pravnu i financijsku podrku, te esto odreuje proizvoau minimum uvjeta ispod kojih ne smije ii u sklapanju ugovora.

Operativni leasing je takva vrsta ugovora kojeg stranke mogu otkazati u skladu s ugovorenim odredbama o otkazu ugovora. On nije vezan na amortizacijski vijek opreme, pa moe biti otkazan i prije isteka amortizacijskog roka. U takvim je ugovorima ukupna leasing naknada za koritenje stvari manja od vrijednosti stvari, pa davatelj ne moe iz takvog ugovora amortizirati trokove koje je imao pri nabavci stvari. Zbog toga se ugovor o operativnom leasingu naziva i ugovor o djelominoj amortizaciji (non-full-pay-out contract).

Financijski leasing je za davatelja leasinga povoljniji jer se rok koritenja predmeta ugovara na due vremensko razdoblje, sve dok se predmet ugovora ne amortizira. Ugovori se ne mogu otkazati sve do isteka roka amortizacije. Ukupan iznos leasing naknade je vei od trokova nabave opreme, pa davatelj leasinga iz ugovorene naknade pokriva sve svoje investicijske trokove (full-pay-out contract).

U praksi postoje jo razliite vrste ugovora koji se sklapaju kod odreenih tipova leasinga i prilagoeni su konkretnoj poslovnoj situaciji kao to su npr. ugovor s pravom opcije (kojim se korisniku leasinga doputa da po isteku ugovorenoga roka odlui hoe li koriteni predmet vratiti ili produiti njegovo koritenje); ugovor s klauzulom o pravu otkupa (po kojemu korisnik leasinga pridrava pravo kupnje predmeta leasinga po isteku ugovorenoga roka koritenja); vremenski leasing gdje je unaprijed utvren rok koritenja i obveza vraanja predmeta leasinga, tzv. run-off-leasing; rotirajui - revolving leasing s pravom korisnika da produi ugovor o koritenju ili zamijeni predmet leasinga suvremenijim modelom; povratni leasing (sale and lease back) koji se koristi kada vlasnik nekoga dobra, da bi pribavio gotovinska financijska sredstva prodaje ta dobra leasing poduzeu i istodobno uzima isto prodano dobro natrag u leasing, obino financijski, pri emu nakon ugovorenog razdoblja, otplatom leasing naknade, moe ponovno doi u vlasnitvo tog dobra; leasing s odlukom o kupoprodaji (tzv. hire purchase) pri kojem se ugovor o leasingu moe sklopiti na nain da se odmah donese odluka o kupoprodaji predmeta leasinga im istekne razdoblje zakupa.3.3. Bitni dijelovi ugovoraUgovor o leasingu obavezno mora sadravati slijedee odredbe:

tvrtku i sjedite, odnosno ime, prezime i adresu primatelja leasinga,

odreenje posla leasinga (npr. financijski ili operativni),

detaljno odreenje objekta leasinga,

vrijednost objekta leasinga,

ukupni iznos naknade,

iznos pojedine naknade,

vrijeme trajanja ugovora,

razloge i uvjete prijevremenog prestanka ugovora.

Osim navedenih odredbi, ugovor o leasingu moe sadravati i druge odredbe kojima se ureuju:

rizici od kojih se objekt leasinga mora osigurati, nain osiguranja, vrijeme, mjesto i nain preuzimanja objekta leasinga, trokovi prijevoza objekta leasinga, trokovi montae i instalacije u sluaju da se radi o kompleksnom objektu leasinga, trokovi odravanja objekta leasinga, mogunost obuke osoblja primatelja leasinga za koritenje objekta leasinga.Ugovor o financijskom leasingu, osim navedenih odredbi, obvezno sadri i sljedee odredbe: iznos uea u ukupnoj vrijednosti objekta leasinga, iznos, broj i rokove plaanja pojedinih rata (otplatna tablica), realnu godinju kamatnu stopuPri sklapanju ugovora o financijskom leasingu davatelj leasinga duan je primatelju leasinga uruiti otplatnu tablicu s jasno iskazanom realnom godinjom kamatnom stopom. Realna godinja kamatna stopa je diskontna stopa kojom se na godinjoj razini izjednaava sadanja vrijednost svih buduih i postojeih obveza dogovorenih izmeu davatelja i primatelja leasinga.

Ugovor o operativnom leasingu, osim gore navedenih odredbi, obvezno sadri i sljedee odredbe: iznos, broj i rokove plaanja pojedinih obroka, ostatak vrijednosti objekta leasinga.

Pri sklapanju ugovora o operativnom leasingu, davatelj leasinga duan je primatelju leasinga u pisanom obliku uruiti podatke o iznosu, broju, i rokovima plaanja pojedinih obroka, ostatku vrijednosti, kao i iznosu ukupne naknade.

Ugovori o leasingu najee sadre i ope uvjete ugovora, koji poblie definiraju ugovorne

odnose. Vano ih je ne zanemarivati jer oni definiraju neke od vrlo vanih odredbi ugovora. Opim uvjetima uglavnom se poblie definira:

vlasnitvo i mogunost prijenosa vlasnitva,

pregled objekta leasinga, obveza javljanja i uvanje povjerljivih podataka,

plaanje uea i jamevine,

zakljuenje i trajanje ugovora o leasingu,

odgovornost za objekt leasinga i naknada tete,

preuzimanje objekta leasinga,

osiguranje objekta leasinga,

valuta plaanja,

raskid ugovora o leasingu,

mogunost kupnje objekta leasinga,

vraanje objekta leasinga.

Ugovor o leasingu uglavnom se aktivira primopredajom objekta leasinga primatelju leasinga. Najei instrumenti osiguranja koje davatelj leasinga zahtijeva od primatelja leasinga jesu vlasnitvo nad objektom leasinga te mjenice i zadunice.

3.4. Leasing naknadaJedan od kljunih elemenata ugovora o leasingu, za kojeg su zainteresirani podjednako i davatelj i primatelj leasinga, jest visina, odnosno nain odreivanja leasing naknade.U praksi postoje razliiti oblici i nain ugovaranja leasing naknade, a najee se primjenjuju: Fiksna - linearna naknada kojom se davatelj leasinga koristi kada eli izbjei rizik slabijih rezultata primatelja predmeta leasinga nego to je oekivao. Naknada s klauzulom revizije koja titi interese obaju partnera ukoliko doe do promjene uvjeta poslovanja koritenjem leasinga i koja omoguuje da partneri promijene visinu leasing naknade.

Visoka naknada u prvom mjesecu otplate leasing naknade, a potom relativno niska leasing naknada u daljnjim mjesecima (ugovara se kad je ugovorom predviena mogunost otkupa predmeta leasinga od strane primatelja leasinga) Niska leasing naknada u poetnom razdoblju koritenja predmeta uzetog u leasing, a kasnije znatno poveanje leasing naknade. Ovaj oblik je pogodan za korisnika leasinga koji u poetku ne postie puno iskoritenje kapaciteta unajmljenog predmeta leasinga, npr. industrijskog postrojenja. Naknada ija se visina prilagouje intenzitetu i vremenu rada opreme kod korisnika podrazumijeva elastino utvrivanje i prilagoavanje visine naknade prema stvarnom intenzitetu koritenja predmeta leasinga.Navedeni oblici odreivanja leasing naknade mogu se prilagoavati konkretnim sluajevima u praksi. Primjerice, moe se odrediti osnovna naknada bez obzira na to da li se predmet leasinga u ugovorenom razdoblju koristi ili ne, odnosno da li se koristi u manjem intenzitetu od mogueg, a za sluaj poveanog intenziteta uporabe moe se ugovoriti dopunska naknada, koja je obino mnogo manja od osnovne. Ovako ugovorena leasing naknada potie primatelja predmeta leasinga na njegovo intenzivnije koritenje, pa moe biti zanimljiva za oba ugovorna partnera.

4. LEASING U HRVATSKOJ

Povijest leasinga see u daleku prolost, sve do prije 4000 godina, dok se u modernom svijetu leasing ozbiljnije pojavljuje 60-ih godina 20.stoljea u SAD-u. Leasing se u Hrvatskoj poeo razvijati u drugoj polovici 1990.-ih, no sve do donoenja Zakona o leasingu kao i poetka rada HANFA-e ovaj segment financijskog sustava nije bio sustavno nadziran niti adekvatno reguliran.

U razdoblju koje je uslijedilo na podruju Republike Hrvatske dolo je do ekspanzije na tritu leasing proizvoda i leasing drutava. Porast znaenja leasinga u Hrvatskoj u najveem je dijelu rezultat poslovne politike banaka koje su tijekom proteklog razdoblja prebacujui dio kreditnog poslovanja na leasing drutva u njihovom vlasnitvu nastojale ublaiti restriktivne mjere i ogranienja. Od 2001. godine trite leasinga u Hrvatskoj biljei snaan i dinamian rast te financiranje putem leasinga postaje najznaajnija alternativa bankovnom kreditu.Stoga je Sabor Republike Hrvatske donio Zakon o leasingu, koji je stupio na snagu 21. prosinca 2006. godine i objavljen je u Narodnim novinama br. 135/06. Najei predmeti leasinga po vrijednosti aktivnih ugovora su osobni automobili i nekretnine.4.1. Zakonska regulativaZakon o leasingu ureuje uvjete za osnivanje, poslovanje i prestanak rada leasing drutva, ugovor o leasingu, prava i obveze subjekata u poslovima leasinga, financijsko izvjetavanje, nadzor nad poslovanjem leasing drutava te upravljanje rizicima.Nadzor poslovanja leasing drutava provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) na temelju Zakona o leasingu radi provjere posluju li u skladu s pravilima odreenim Zakonom o leasingu i propisima donesenima na temelju njega ili drugih zakona kojima se ureuje poslovanje leasing drutava te propisa donesenih na temelju tih zakona. Agencija obavlja i nadzor nad pravnim osobama povezanim s leasing drutvima ako je to nuno radi nadzora nad poslovanjem leasing drutva. Ako je za nadzor nad pojedinim drutvom nadleno drugo nadzorno tijelo, HANFA moe obaviti pregled poslovanja tog drutva u suradnji s tim nadzornim tijelom. Nadzor nad poslovanjem leasing drutva mogu obavljati i druga nadzorna tijela u skladu s ovlatenjima na temelju zakona u okviru svog djelokruga poslovanja. Agencija provodi nadzor nad leasing drutvima po slubenoj dunosti na posredan i neposredan nain. Temeljem zakonske obveze vodi ''Registar objekata leasinga''. HANFA je pravilnikom propisala poblie uvjete i oblik voenja registra objekata leasinga. U tom smislu registar stoji na raspolaganju svim sudionicima u poslovima leasinga: dobavljaima leasing objekata, primateljima leasinga, leasing drutvima te svekolikoj zainteresiranoj javnosti, a sve u svrhu poveanja transparentnosti poslova koji se sklapaju temeljem ugovora o leasingu.Brojni su zakoni i propisi kojima se regulira cjelokupan proces leasinga, a neki od najvanijih su Zakon o leasingu (NN 135/06), Meunarodni raunovodstveni standard 17 (NN 61/06), Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09), Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (NN 140/05), Zakon o obveznim odnosima (NN 41/08), Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/08), Zakon o raunovodstvu (NN 145/05), Zakon o reviziji (NN 146/05), Zakon o deviznom poslovanju (NN 96/03, 140/05, 132,06, 153/09), Zakon o zatiti potroaa (NN 79/07, 125/07, 79/09, 89/09).

4.2. Vrste leasinga u RHNajei oblici leasinga koji se pojavljuju na financijskom tritu Republike Hrvatske su: 1. Financijski leasing

Posao financijskog leasinga pravni je posao u kojem davatelj leasinga na temelju kupoprodajnog ugovora s dobavljaem objekta leasinga stjee pravo vlasnitva na objektu leasinga i primatelju leasinga na temelju ugovora o financijskom leasingu odobrava pravo koritenja tog objekta leasinga na odreeno razdoblje. Primatelj leasinga za navedeno plaa davatelju leasinga naknadu

koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, snosi trokove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje moe stei pravo vlasnitva nad tim objektom leasinga po odreenoj cijeni koja je u trenutku izvrenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku. Davatelj leasinga pravni je vlasnik objekta leasinga, dok je ekonomski vlasnik primatelj leasinga koji objekt leasinga evidentira u svojim poslovnim knjigama te snosi trokove amortizacije. Pravno vlasnitvo nad objektom leasinga po isteku ugovora o leasingu i nakon podmirenja svih obveza moe, ali i ne mora prenijeti na primatelja leasinga. Gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasnitvom nad objektom leasinga prenose se s davatelja leasinga na primatelja leasinga. Financijski leasing ima obiljeja kupovine na kredit, jer je njegov osnovni smisao koritenje i stjecanje vlasnitva nad objektom leasinga. Primatelj leasinga u svojim poslovnim knjigama financijski leasing priznaje kao materijalnu imovinu uz istovremeno iskazivanje obveze prema davatelju leasinga.

2. Operativni leasing

Posao operativnog leasinga pravni je posao u kojem davatelj leasinga na temelju kupoprodajnog ugovora s dobavljaem objekta leasinga stjee pravo vlasnitva nad objektom leasinga i primatelju leasinga na temelju ugovora o operativnom leasingu odobrava pravo koritenja tog objekta leasinga na odreeno razdoblje. Primatelj leasinga za navedeno plaa odreenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga te nema odreenu opciju kupnje, ve nakon isteka ugovora vraa objekt leasinga davatelju leasinga. Davatelj leasinga pravni je i ekonomski vlasnik objekta leasinga te snosi trokove njegove amortizacije. Rizici i koristi povezani s vlasnitvom nad objektom leasinga veim dijelom ostaju na davatelju leasinga, tj. ne prenose se na primatelja leasinga. Operativni leasing ima obiljeje najma jer je njegov osnovni smisao koritenje objekta leasinga bez stjecanja vlasnitva. Primatelj leasinga u svojim poslovnim knjigama operativni leasing priznaje kao mjeseni troak po izdanim leasing obrocima. U praksi se javljaju sljedee vrste operativnog leasinga: operativni leasing s jamevinom (jamevina je iznos koji slui kao instrument osiguranja plaanja, umanjuje iznos financiranja, na nju se ne obraunava kamata, a po isteku leasinga vraa se primatelju leasinga) operativni leasing s ugovorenim ostatkom vrijednosti (nakon isteka leasing ugovora korisniku se priznaje realni ostatak vrijednosti predmeta leasinga prema stanju na tritu koji e umjesto jamevine umanjiti iznos financiranja. Taj iznos je gotovo uvijek vei od iznosa jamevine, pa je i stoga osnovica za obraun kamata manja, a primatelj e tijekom ugovorenog roka leasinga plaati manje rate) operativni leasing s ukljuenom ratom za odravanje (mjesena rata koju plaa korisnik leasinga, osim iznosa najma vozila sadrava i trokove odravanja i servisa kojeg pruaju leasing drutva)Tablica 1: Usporedba operativnog i financijskog leasinga

Vrijednost predmeta leasingaFinancijski leasingOperativni leasing

bruto iznos s PDV-om koji se plaa u jednakim iznosima tijekom najma, ili odjednom po njegovu zavretkuneto iznos bez PDV-a koji se plaa u jednakim mjesenim ratama leasinga

Vrsta financiranja ObvezaNajam

Otplata glavnica + kamataKamata

Vlasnik predmeta leasinga davatelj leasinga, do pune otplate, nakon toga vlasnitvo primatelja leasingdavatelj leasing

Evidencija predmeta leasinga u poslovnim knjigama DA, u bilanciNE (izvanbilanno)

Porezno priznati trokovi leasinga amortizacija + kamatni troakrata leasinga (financijski rashod)

PDV u cijelosti ulazi u pretporezmjeseno, sa svakom ratom

Glavne rizike objekta leasinga snosi korisnik leasingadavatelj leasinga

Mogunost kupnje nakon zavretka ugovora samo po knjigovodstvenom ostatku vrijednosti po trinoj cijeni pri isteku ugovora

Mogunost zamjene NEDA

Izvor: Princi Grgat D., Vrboi A. : Tajne uspjenog poslovanja,vodi za srednja i mala poduzea, Zagreb, 2010.g. str.363. Prodaja i povratni najam/sale and lease backKod ovog oblika financiranja primatelj leasinga i dobavlja objekta leasinga ista su osoba, odnosno primatelj leasinga prodaje davatelju leasinga objekt iz dugotrajne imovine u svom vlasnitvu, da bi neposredno nakon toga davatelj leasinga s njim sklopio ugovor o leasingu za navedeni objekt. Na taj se nain u bilanci primatelja leasinga aktiviraju tihe rezerve, tj. pretvara se dugotrajna imovina u novac kojim se onda podmiruju postojee kreditne obveze ili se upotrebljava za nove investicije. Taj se model financiranja najee upotrebljava za financiranje nekretnina i opreme.4.3. Leasing drutva u RHLeasing drutvo je pravna osoba koja je upisana u sudski registar na temelju odobrenja Agencije za obavljanje poslova leasinga, a moe biti osnovano kao dioniko drutvo, odnosno drutvo s ogranienom odgovornou. Minimalni temeljni kapital leasing drutva iznosi milijun kuna. Leasing drutva mogu se udruiti u udruenje leasing drutava, koje se osniva kao gospodarsko interesno udruenje. Jedan je od takvih oblika udruenja ''Udruenje leasing drutava'' koje je osnovano i djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, te predstavlja, zastupa i promie interese leasing drutava. lanice Udruenja su trgovaka drutva registrirana za obavljanje poslova leasinga na temelju odobrenja Agencije sukladno sa Zakonom o leasingu.

Zakon je utjecao na drastino smanjenje drutava za leasing u Hrvatskoj. Zakonom o leasingu propisano je da se leasingom mogu baviti samo drutva koja imaju Hanfino odobrenje za obavljanje poslova leasinga. Zahtjev za usklaenje sa Zakonom o leasingu Hanfi je podnijelo 25 postojeih drutava te jedno novoosnovano drutvo. Proces usklaivanja sa Zakonom te izdavanje odobrenja za obavljanje poslova leasinga jo je u tijeku. Konkretno, prije donoenja Zakona o leasingu, 30. rujna 2006. godine, prema Hanfinim podacima bilo je 66 registriranih drutava za leasing. Ve 31. prosinca iste godine, samo mjesec dana nakon donoenja Zakona, njihov se broj smanjio na 57. U 2007.godini taj broj nastavio padati te ih je krajem oujka 2007. godine bilo 54, krajem lipnja 53, da bi na kraju 2007. iznosio 25. Od 2008. pa zakljuno sa 31.12.2010. u RH djelatnou leasinga se bavi 26 drutava.

Kretanje njihovog broja prikazano je u slijedeoj tablici:

Tablica 2: Broj leasing drutava u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2003. do 2010. godineGodina2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.

Broj drutava3537575725262626

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, http://www.hgk.biznet.hr, 21.07.2011.U slijedeoj tablici prikazano je kretanje zaposlenih osoba na podruju leasinga od 2006. zakljuno sa 2010.-om godinom kada je taj broj iznosio 995 osoba.

Tablica 3: Broj zaposlenih u leasing drutvima

GodinaBroj zaposlenih

2006.868

2007.997

2008.1007

2009.993

2010.995

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, http://www.hgk.biznet.hr, 21.07.2011.4.3.1. Udio leasing drutava u strukturi ukupne imovine financijskog trita Hrvatske

Strukturu financijskog sektora u Hrvatskoj ine banke, leasing i osiguravajua drutva, mirovinski fondovi, stambene tedionice, otvoreni investicijski fondovi, tedno kreditne zadruge, zatvoreni investicijski fondovi, braniteljski i umirovljeniki fond, factoring dutva te brokerska drutva.Grafikon 1: Struktura financijskog sektora u Republici Hrvatskoj 31.09.2010.

Izvor: Leasing akademija 2011. , broura, www.sapientia.hr , 21.07.2011.Imovina hrvatskog financijskog trita krajem rujna 2010. godine u odnosu na rujan 2009. porasla je za 3,27% i dosegla 512 milijardi kuna ili 70,3 milijarde eura. Prema podacima HNB-a, banke i stambene tedionice imaju udjel od 76,25% (390,9 milijardi kuna) to je smanjenje u odnosu na rujan 2009. kada su zauzimale 76,69%. Nebankovnom sektoru prema podacima HANFE, ija je ukupna imovina krajem rujna 2010. iznosila 121,8 milijardi kuna, pripada 23,75% ukupne imovine, to je poveanje za 6 milijardi kuna odnosno 5,21% u odnosu na rujan 2009 godine. Nakon duge krize udio leasing drutava u ukupnom financijskom sektoru smanjio se s 7% na 5,9% te je leasing trea industrija po veliini u segmentu nebankovnog sektora zbog rasta imovine mirovinskih fondova i osiguravajuih drutava.

4.3.2. Struktura portfelja djelatnosti leasinga

Poslovanje leasing drutava u 2009., promatrano na razini cjelokupne djelatnosti leasinga obiljeeno je smanjenim volumenom poslovanja zbog pada ulaganja (investicijske potronje) i osobne potronje te problemima u naplati potraivanja. Poveana neizvjesnost u gospodarstvu te snaan pad potroakog i poslovnog optimizma negativno su utjecali i na djelatnost leasinga u RH, to je najbolje vidljivo u padu vrijednosti novozakljuenih ugovora tijekom 2009. godine. Vrijednost novozakljuenih ugovora tijekom 2009. iznosi 8,2 milijarde kuna, to je smanjenje od 7,3 milijarde kuna ili 46,9% u odnosu na 2008. godinu. Ukupna aktiva djelatnosti leasinga sa stanjem na dan 31.12. 2009. iznosi 33,6 milijardi kuna i u odnosu na aktivu iskazanu u 2008. biljei pad od 4,3% .Nepovoljna kretanja u gospodarstvu negativno su se odrazila i na djelatnost leasinga, koja je tijekom 2010. obiljeena daljnjim usporavanjem opsega poslovanja uvjetovanim smanjivanjem investicijske i osobne potronje te problemima u naplati potraivanja. Tijekom 2010. primjetan je daljnji pad vrijednosti aktive te vrijednosti aktivnih ugovora u odnosu na isto razdoblje 2009. uz istodobno smanjenje broja i vrijednosti novozakljuenih ugovora. Broj novozakljuenih ugovora u 2010. iznosi 28.474, to je za 3.107 ugovora ili 9,8% manje u odnosu na broj novozakljuenih ugovora u 2009. godini. Ukupna vrijednost novozakljuenih ugovora iznosi 5,7 mlrd. kn, to predstavlja smanjenje od 2,5 mlrd. kn ili 30,4% u odnosu na prethodnu 2009. godinu. U sljedeoj tablici prikazani su osnovni podaci o djelatnosti leasinga po godinama. Tablica 4: Pregled stanja u djelatnosti leasing na dan 31.12.2008., 31.12.2009., i 31.12.2010. godineDatum/razdoblje od 01.01 doBroj leasing drutavaUkupna aktiva (mlrd.kn)Broj novozakljuenih ugovora(mlrd.kn)Broj aktivnih ugovoraVrijednost aktivnih ugovora(mlrd.kn)

31.12.2008.2635,159,410177 57246,8

31.12.2009.2633,631,581166 41447,5

31.12.2010.2629,028,474151 36645,7

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.

Udjel financijskog leasinga u strukturi broja novozakljuenih ugovora krajem 2009. iznosi 51,3%, dok udjel operativnog leasinga iznosi 48,7%. Navedena struktura znaajno se razlikuje u odnosu na 2008., kada se na financijski leasing odnosilo 47,1%, a na operativni leasing 52,9% ukupnog broja novozakljuenih ugovora. Sukladno s navedenim promijenila se i struktura vrijednosti novozakljuenih ugovora. Udjel financijskog leasinga u ukupnoj vrijednosti novozakljuenih ugovora porastao je sa 56,9% u 2008. na 61,9% tijekom 2009., dok se udjel operativnog leasing smanjio sa 43,1% na 38,1%.Tablica 5: Usporedni prikaz broja i vrijednosti novozakljuenih ugovora djelatnosti leasinga u 2008. i 2009.godini

Vrsta leasinga/razdobljeBroj novozakljuenih ugovora u razdobljuVrijednost novozakljuenih ugovora u razdoblju (u mil kn)

01.01.-31.12.2008.01.01.-31.12.2009.01.01.-31.12.2008.01.01.-31.12.2009.

Operativni leasing31 45115 3946.6623.127

Financijski leasing27 95916 1878.8025.086

UKUPNO59 41031 58115.4648.213

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga: Godinje izvjee 2009., http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.Grafikon 2: Struktura vrijednosti novozakljuenih ugovora djelatnosti leasinga u razdoblju 01.01. - 31.12.2009. godine (u %)

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga: Godinje izvjee 2009., http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.Grafikon 3: Struktura portfelja djelatnosti leasinga usporedba vrijednosti novozakljuenih ugovora po razdobljima (u mil. kn)

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga: Godinje izvjee 2009., http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.Udio financijskog leasinga u strukturi broja novozakljuenih ugovora u 2010. iznosi 54,9%, dok udio operativnog leasinga iznosi 45,1%. Navedena struktura razlikuje se u odnosu na 2009., kada se na financijski leasing odnosilo 51,3%, a na operativni leasing 48,7% ukupnog broja novozakljuenih ugovora.Dolo je i do promjene u strukturi vrijednosti novozakljuenih ugovora. Udio financijskog leasinga u ukupnoj vrijednosti novozakljuenih ugovora pao je sa 61,9% u 2009. na 57,6% u 2010., dok je istodobno udio operativnog leasinga porastao sa 38,1% na 42,4%. Prosjena vrijednost novozakljuenih ugovora u financijskom leasingu smanjena je sa 314,2 tisua kuna u 2009. na 210,4 tisue kuna u 2010. godini. Istodobno se i prosjena vrijednost novozakljuenih ugovora u operativnom leasingu smanjila, sa 203,1 tisue u 2009. na 189,1 tisue u 2010. godini.U strukturi broja aktivnih ugovora udjel financijskog leasinga povean je sa 41,2% na dan 31.12.2008. na 44,1%, koliko iznosi na dan 31.12.2009. godine. Istovremeno udjel operativnog leasinga u ukupnom broju aktivnih ugovora na dan 31.12.2009. iznosi 49,2%, to je jednako udjelu u prethodnoj godini. Udjel zajmova u ukupnom broju aktvnih ugovora smanjen je sa 9,7% na dan 31.12.2008. na 6,7%, koliko iznosi na dan 31.12.2009. godine. U strukturi financirane/ugovorene vrijednosti aktivnih ugovora udjel financijskog leasinga biljei poveanje sa 45,8%, koliko je iznosio na dan 31.12.2008., na 51,5% na dan 31.12.2009. godine. Udjel operativnog leasinga u ukupno financiranoj/ugovorenoj vrijednosti aktivnih ugovora iznosi 35,8%, to je smanjenje u odnosu na 31.12.2008., kada je iznosio 38,8%. Istovremeno je smanjen i udjel zajmova u ukupno financiranoj/ugovorenoj vrijednosti aktivnih ugovora sa 15,5% u 2008. na 12,7% u 2009. godini.

Tablica 6: Usporedni prikaz broja aktivnih ugovora djelatnosti leasinga u 2008. i 2009. godiniVrsta plasmana/stanje na danBroj aktivnih ugovora

31.12.2008.Udjel31.12.2009.Udjel

Operativni leasing87 27949,2%81 88649,2%

Financijski leasing73 08041,2%73 43844,1%

Zajmovi17 2139,7%11 0906,7%

UKUPNO177 572100,0%166 414100,0%

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga: Godinje izvjee 2009., http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.Grafikon 4: Struktura portfelja djelatnosti leasinga usporedba vrijednosti aktivnih ugovora na dan 31.12.2008. i 31.12.2009.(u mil. kn)

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga: Godinje izvjee 2009., http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.Broj aktivnih ugovora na dan 31.12.2010. iznosi 151.366 te u odnosu na isti dan prethodne godine biljei smanjenje od 15.048 ugovora ili 9,0%. Istodobno vrijednost aktivnih ugovora iznosi 45,7 mlrd. kn, to predstavlja smanjenje od 1,8 mlrd. kn ili 3,7%. U strukturi broja aktivnih ugovora udio financijskog leasing povean je sa 44,1% na dan 31.12.2009. na 46,5%, koliko iznosi na dan 31.12.2010. godine. Istodobno udio operativnog leasinga u ukupnom broju aktivnih ugovora na dan 31.12.2010. iznosi 48,3% (49,2% na dan 31.12.2009.). Zajmovi biljee smanjenje udjela u ukupnom broju aktivnih ugovora sa 6,7% na dan 31.12.2009. na 5,2% na dan 31.12.2010. godine. U strukturi vrijednosti aktivnih ugovora udio financijskog leasinga biljei poveanje sa 51,5%, koliko je iznosio na dan 31.12.2009., na 53,9% na dan 31.12.2010. godine. Udio operativnog leasinga u ukupnoj vrijednosti aktivnih ugovora iznosi 35,5%, to je neznatno smanjenje u odnosu na 31.12.2009., kada je iznosio 35,8%. Istodobno je smanjen i udio zajmova u ukupnoj vrijednosti aktivnih ugovora sa 12,7% na dan 31.12.2009., na 10,6% na dan 31.12.2010. godine.4.3.3. Struktura portfelja djelatnosti leasinga prema objektima leasinga

Najvei broj i vrijednost novozakljuenih ugovora tijekom 2009. odnosi se na osobne automobile, a slijede ih gospodarska vozila. U strukturi portfelja novozakljuenih ugovora prema objektima leasinga u 2009. dolo je do znaajnog smanjenja i broja i vrijednosti svih objekata leasinga u odnosu na 2008. godinu. Najvee relativno smanjenje broja novozakljuenih ugovora, od ak 63,0%, evidentirano je kod gospodarskih vozila, dok se najvee apsolutno smanjenje broja novozakljuenih ugovora (od 17.836 ugovora ili 42,5%) u odnosu na 2008. odnosi na osobne automobile. Najvee relativno smanjenje vrijednosti novozakljuenih ugovora, od ak 58,2%, evidentirano je kod plovila, dok se najvee apsolutno smanjenje vrijednosti novozakljuenih ugovora, od ak 2,6 milijardi kuna ili 46,3%, u odnosu na 2008. odnosi na osobne automobile. Gospodarska vozila u istom razdoblju biljee smanjenje od 1,8 milijardi kuna ili 51,5%, strojevi i oprema biljee smanjenje od 1,2 milijarde kuna ili 51,4%, dok je kod plovila evidentirano smanjenje od 826,8 milijuna kuna ili 58,2%. Usporavanje financiranja novih ugovora tijekom 2009. vidljivo je i kod svih ostalih objekata leasinga. Tablica 7: Usporedni prikaz broja novozakljuenih ugovora djelatnosti leasinga prema objektima leasinga u 2008. i 2009. godiniObjekt leasingaBroj novozakljuenih ugovora u razdoblju

01.01.-31.12.2008.Udjel01.01.-31.12.2009.Udjel

Osobni automobili41 97870,7%24 14276,4%

Gospodarska vozila10 67318,0%3 95112,5%

Strojevi i oprema48508,2%2 2337,1%

Postrojenja220,0%160,1%

Nekretnine4380,7%2150,7%

Plovila7711,3%3251,0%

Ostalo6781,1%6992,2%

UKUPNO59 410100,0%31 58153,2%

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga: Godinje izvjee 2009., http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.U strukturi portfelja novozakljuenih ugovora prema objektima leasinga u 2010. dolo je do daljnjeg smanjenja broja i vrijednosti svih objekata leasinga u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najvee smanjenje vrijednosti novozakljuenih ugovora (od 843,3 mil. kn ili ak 50,5%) u odnosu na prethodnu godinu odnosi se na gospodarska vozila. Osobni automobili u istom razdoblju biljee smanjenje vrijednosti novozakljuenih ugovora od 644,9 mil. kn ili 21,0%, dok nekretnine biljee smanjenje od 518,3 mil. kn ili 32,8%. Usporavanje financiranja novih ugovora u 2010. vidljivo je i kod svih ostalih objekata leasinga.Tablica 8: Broj novozakljuenih ugovora leasing drutava prema objektima leasingaObjekt leasingaBroj novozakljuenih ugovora

01.01.-31.12.2009.Udjel01.01.-31.12.2010.Udjel

Osobni automobili24 14276,4%21 41675,2%

Gospodarska vozila3 95112,5%4 24614,9%

Strojevi i oprema2 2337,1%2 0037,0%

Postrojenja160,1%110,0%

Nekretnine2150,7%1730,6%

Plovila3251,0%2030,7%

Ostalo6992,2%4221,5%

UKUPNO31 581100,0%28 474100,0%

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.Najvei broj aktivnih ugovora prema objektima leasinga na dan 31.12.2009. odnosi se na ugovore o leasingu osobnih automobila (njih 117.617), koji ine 70,7% broja aktivnih ugovora, to je smanjenje od 7.431 ugovora ili od 5,9% u odnosu na 31.12.2008. godine. Navedeno je u prvom redu uvjetovano smanjenjem broja novozakljuenih ugovora o leasingu automobila, iji broj u 2009. iznosi svega 57,5% broja novozakljuenih ugovora o leasingu automobile tijekom 2008. godine.Tablica 9: Broj aktivnih ugovora djelatnosti leasinga prema objektima leasinga u 2008. i 2009. godiniObjekt leasingBroj aktivnih ugovora na dan

31.12.2008.Udjel31.12.2009.Udjel

Osobni automobili125 04870,4%117 61770,7%

Gospodarska vozila30 85617,4%27 83716,7%

Strojevi i oprema16 5409,3%15 9489,6%

Postrojenja690,0%710,0%

Nekretnine1 6220,9%1 6561,0%

Plovila2 2381,3%2 0681,2%

Ostalo1 1990,7%1 2170,7%

UKUPNO177 572100,0%166 414100,0%

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga: Godinje izvjee 2009., http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.Najvei broj aktivnih ugovora prema objektima leasinga na dan 31.12.2010. odnosi se na ugovore o leasingu za 105.570 osobnih automobila, koji ine 69,7% broja aktivnih ugovora, dok se na gospodarska vozila odnosi 26.094 ugovora, koji ine 17,2% broja aktivnih ugovora. Najvea vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga na dan 31.12.2010. odnosi se na osobne automobile i iznosi 14,8 mlrd. kn ili 32,5% vrijednosti aktivnih ugovora, to je smanjenje od 1.070,6 mil. kn u odnosu na 31.12.2009. godine.4.3.4. Trina pozicija leasing drutavaNa razini djelatnosti leasinga u razdoblju od 01.01. do 31.12.2009. iskazan je gubitak nakon oporezivanja u visini od 624,7 milijuna kuna, to u odnosu na 2008., kada je gubitak iznosio 455,1 milijun kuna, predstavlja poveanje gubitka od 169,6 milijuna kuna. Dobit nakon oporezivanja u 2009. u iznosu od 248,2 milijuna kuna ostvarilo je 15 drutava, dok je gubitak nakon oporezivanja u iznosu od 872,9 milijuna kuna ostvarilo 11 drutava. Na negativan rezultat djelatnosti leasinga u 2009. najvei utjecaj imao je iskazani gubitak drutva Hypo-Leasing Kroatien d.o.o. Najveu dobit nakon oporezivanja u 2009. ostvarilo je drutvo Porsche Leasing d.o.o. (52,0 milijuna kuna ili 21,0% ostvarene dobiti nakon oporezivanja svih 15 drutava koja su iskazala dobit u poslovanju). Istovremeno je najvei gubitak nakon oporezivanja iskazalo drutvo Hypo-Leasing Kroatien d.o.o. (790,8 milijuna kuna, odnosno ak 90,6% iskazanog gubitka preostalih 11 leasing drutava koja su iskazala gubitak u poslovanju.). Pet najveih leasing drutava prema visini iskazane dobiti u ukupno iskazanoj dobiti nakon oporezivanja (za 15 drutava) sudjeluje s 81,4%, dok zastupljenost pet najveih leasing drutava u ukupno iskazanom gubitku nakon oporezivanja (za 11 drutava) iznosi 98,5% iskazanog gubitka cjelokupne djelatnosti leasinga. Tablica 10: Usporedni prikaz iskazane dobiti nakon oporezivanja po leasing drutvima u 2008. i 2009. (u kn)R.br.Naziv drutva01.01.-31.12.2008.UdjelR.br.Naziv drutva01.01.-31.12.2009.Udjel

1.Raiffesen Leasing d.o.o.27.375.36044,3%1.Porsche Leasing d.d.52.042.93621,0%

2.PBZ-Leasing d.o.o.15.650.51125,3%2.Erste & Steiermarkische S-Leasing d.o.o.48.866.61419,7%

3.Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.12.643.31820,5%3.UniCredit Leasing Croatia d.o.o.47.565.55019,2%

4.Euroleasing d.o.o.5.009.1568,1%4.VB Leasing d.o.o.28.374.78111,4%

5.PROleasing d.o.o.411.3980,7%5.Raiffessen Leasing d.o.o.25.041.45710,1%

6.Optima Leasing d.o.o351.8320,6%6.PBZ-Leasing d.o.o.18.706.4767,5%

7.OTP Leasing d.d.197.3140,3%7.Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.11.099.6954,5%

8.Scania Credit Hrvatska d.o.o.117.0530,2%8.OTP Leasing d.d.6.246.6012,5%

9.Jadran jahte d.o.o.4.353.5461,8%

10.Optima Leasing d.o.o2.261.6800,9%

11.i4next Leasing Croatia d.o.o.1.743.3400,7%

12.Croatia Leasing d.o.o.537.8320,2%

13.Austrofin Leasing d.o.o.509.4970,2%

14.PROleasing d.o.o.501.6520,2%

15.ALD Automotive d.o.o.321.6970,1%

UKUPNO61.746.318100,0%UKUPNO248.173.626100.0%

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga: Godinje izvjee 2009., http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.Grafikon 5: Struktura iskazane dobiti nakon oporezivanja po leasing drutvima u 2009.godini

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga: Godinje izvjee 2009., http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.U strukturi iskazane dobiti nakon oporezivanja najvei udjel zauzima Porsche Leasing d.o.o. sa 21,0%, zatim slijedi Erste & Steiermrkische S-Leasing d.o.o. sa 19,7%, dok se na treem mjestu nalazi UniCredit Leasing Croatia d.o.o. sa udjelom od 19,2%. Grupa od deset drutava ini 18,6 % u strukturi dobiti.Tablica 11: Usporedni prikaz iskazanog gubitka nakon oporezivanja po leasing drutvima u 2008. i 2009.godini (u kn)R.br.Naziv drutva01.01.-31.12.2008.UdjelR.br.Naziv drutva01.01.-31.12.2009.Udjel

1.Hypo-Leasing Kroatien d.o.o.-175.994.10034,1%1.Hypo-Leasing Kroatien d.o.o.-790.844.73990,6%

2.VB Leasing

d.o.o.-57.415.08511,1%2.Hypo-Leasing Steiermark d.o.o.-45.660.9175,2%

3.Erste & Steiermarkische S-Leasing d.o.o.-56.813.38811,0%3.Impuls-Leasing d.o.o.-9.432.4311,1%

4.Hypo-Leasing Steirmark d.o.o.-52.319.28610,1%4.SG Leasing d.o.o.-7.279.155

0,8%

5.Porsche Leasing d.d.-50.064.4479,7%5.S Immorent Leasing d.o.o.-6.703.2140,8%

6.UniCredit Leasing Croatia d.o.o.-32.664.8106,3%6.Multiconsult Leasing d.o.o.-4.495.8640,5%

7.Croatia Leasing d.o.o.-27.493.8515,3%7.Scania Credit Hrvatska d.o.o.-3.540.0690,4%

8.Impuls-Leasing d.o.o.-22.611.5244,4%8.Euroleasing d.o.o.-3.226.9090,4%

9.Jadran jahte d.o.o.-19.422.5643,8%9.Immoconsult Leasing d.o.o.-813.2780,1%

10.SG Leasing

d.o.o.-6.296.9851,2%10.BKS-Leasing Croatia d.o.o.-693.5640,1%

11.Multiconsult Leasing d.o.o.-5.622.9761,1%11.ALFA Leasing d.o.o-212.9090,02%

12.ALD Automotive d.o.o.-3.081.5990,6%

13.BKS-Leasing Croatia d.o.o.-1.823.2050,4%

14.Immoconsult Leasing d.o.o.-1.645.8360,3%

15.Central European Leasing d.d.-1.396.2890,3%

16.i4next Leasing Croatia d.o.o.-1.108.2350,2%

17.Austrofin Leasing d.o.o.-579.4410,1%

18.S Immorent Leasing d.o.o.-545.6910,1%

UKUPNO518.899.310100,0%UKUPNO-872.903.049100.0%

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga: Godinje izvjee 2009., http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.Kao to je ve i navedeno najvei gubitak od ak 175.994.100 kuna u 2008. godini ostvaren je kod Hypo-Leasing Kroatien d.o.o.-a, a za njim slijedi VB Leasing d.o.o sa 57.415.085 kuna gubitka i Erste & Steiermrkische S-Leasing d.o.o. sa 56.813.388 kuna gubitka. Hypo-Leasing Kroatien d.o.o. dri vodeu poziciju i u 2009.godini sa gubitkom od ak 790.884.739 kuna, a za njim slijedi Hypo-Leasing Steiermark drutvo koje je ostvarilo gubitak od 45.660.917 kuna i Impuls Leasing d.o.o sa gubitkom od 9.432.431 kuna.Grafikon 6: Struktura iskazanog gubitka nakon oporezivanja po leasing drutvima u 2009. godini (u %)

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga: Godinje izvjee 2009., http://www.hanfa.hr, 21.07.2011.U strukturi iskazanog gubitka nakon oporezivanja za 2009. godinu najvei udjel od ak 90,6% je ostvarilo Hypo-Leasing Kroatien d.o.o.. Drugo mjesto zauzima Hypo-Leasing Steirmark drutvo sa 5,2% , a za njim slijedi Impuls Leasing d.o.o sa 1,1% udjela.Djelatnost leasinga u 2010. obiljeilo je daljnje usporavanje opsega poslovanja uvjetovano smanjivanjem investicijske i osobne potronje te potekoama u naplati potraivanja. Tako je 2010. godina zavrena s gubitkom od 1,025 milijardi kuna. Gubitak je iskazalo 15 leasing drutava u ukupnom iznosu od 1,122 milijarde kuna, dok je dobit nakon oporezivanja ostvarilo 11 drutava u visini od 97,4 milijuna kuna. Na iskazani rezultat poslovanja u najveoj je mjeri utjecalo smanjenje prihoda po leasing poslovima, zatim trokovi rezerviranja za sumnjiva i sporna potraivanja te gubitak od teajnih razlika. Sve navedeno utjee na smanjenje ukupne vrijednosti bilance leasing drutava. Glavni krivac za ovakav ukupni rezultat je Hypo leasing, jer on dri treinu ukupne imovine cijelog sektora, te tako njegovo financijsko zdravlje odreuje profil cijeloga trita.Prvi put za poslovnu 2010. postoji rangiranje svih 26 leasing drutava. U slijedeoj tablici prikazana su leasing drutva prema ostvarenoj vrijednosti ugovora i vrijednosti njihovog porfelja. Tablica 12: Rang-ljestvica leasing drutava za 2010. godinu prema financiranoj vrijednosti ugovora i vrijednosti portfeljaR.br.Naziv drutvaVrijednost ugovora (kn)Udjel %R.br.Naziv drutvaVrijednost portfelja (kn)Udjel %

1.UniCredit Leasing Croatia1.093.371.66918,831.Hypo-Leasing Kroatien d.o.o.4.275.775.36419,21

2.Raiffeisen Leasing881.426.11715,82.UniCredit Leasing Croatia3.778.291.35016,98

3.Erste&Steiermrkische S-Leasing556.797.2849,593.Erste&Steiermrkische S-Leasing2.259.406.34810,15

4.VB Leasing415.365.3367,164.Raiffeisen Leasing1.929.140.5658,67

5.SG Leasing339.639.318

5,585.Erste Group Immorent Leasing1.328.676.7085,97

6.Mercedes-Benz Leasing339.145.7165,846.VB Leasing1.314.125.8305,91

7.Porsche Leasing332.56.764

5,737.PBZ Leasing1.108.846.9824,98

8.PBZ Leasing298.630.1455,148.Mercedes-Benz Leasing1.102.915.471

4,96

9.Hypo-Leasing Kroatien297.937.8985,139.Porsche Leasing1.078.33.034

4,85

10.Impuls-Leasing d.o.o.249.867.7914,3010.OTP Leasing642.045.4252,89

11.OTP Leasing244.311.2454,2111.Impuls-Leasing504.324.9582,27

12.EURO leasing166.690.7382,8712.Optima Leasing437.861.9901,97

13.ALD Automotive139.104.6942,4013.SG Leasing

412.440.2591,85

14.Hypo-Leasing Steiermark100.499.6141,7314.EUROleasing399.659.047

1,80

15.KBM Leasing82.820.6451,4315.BKS-Leasing37.485.0051,47

16.BKS-Leasing76.410.4781,3216.Jadran jahte317.677.7891,43

17.Optima Leasing47.124.0090,8117.ALD Automotive282.852.1611,27

18.Austrofin Leasing40.279.5730,6918.KBM Leasing255.693.526

1,15

19.Scania Credit Hrvatska30.827.6920,5319.Hypo-Leasing Steiermark184.052.050

0,83

20.Jadran Jahte20.783.5050,3620.PROleasing101.128.4990,45

21.Erste Group Immorent Leasing17.474.1640,3021.Croatia Leasing85.271.4300,38

22.i4next leasing16.366.8040,2822.Scania Credit Hrvatska55.592.9770,25

23.Alfa-Leasing9.035.8660,1623.i4next leasing36.068.1520,16

24.PRO Leasing8.433.6170,1524.Austrofin Leasing30.290.7610,14

25.Croatia Leasing238.7730,0025.Alfa-Leasing6.308.4060,03

26.Immoconsult Leasing--26.Immoconsult Leasing50.2310,00

UKUPNO5.805.148.455100,00UKUPNO22.254.304.318100.00

Izvor: Financijska industrija 2010., www.financijska-industrija.com, 25.08.2011., str.94Tako se od 5,8 milijardi kuna vrijednosti novih ugovora sklopljenih u 2010. najvie 18,83% ili 1,093 milijarde kuna odnosi na UniCredit Leasing, slijedi sa 15,18% ili 881 milijunom kuna Raiffeisen leasing te sa 9,59 % udjela ili 556 milijuna kuna Erste & Steiermrkische S-leasing. Prema ukupnom portfelju aktivnih ugovora na dan 31. prosinca 2010. s udjelom od 19,21% ili 4,275 milijardi kuna na prvomje mjestu Hypo-Leasing Kroatien, UniCreditLeasing sa vrijednou 3,778 milijardi kuna ili 16,98% je drugi, dok je na treem mjestu sa 2,26 milijardi kuna ili 10,15% Erste & Steiermrkische S-leasing.

5. LEASING ILI KREDIT

Iako su uvjeti kredita i leasinga za nabavu vozila za tvrtke gotovo izjednaeni, financiranje leasingom u konanici nosi nie trokove.

Blagim oporavkom gospodarske aktivnosti tvrtke e se lake odluivati na investicije, a pitanje koje se pred njih postavlja prilikom nabave opreme ili vozila za poslovanje jest treba li kupnju financirati leasingom ili kreditom? Budui da je veina leasing kua danas vlasniki i poslovno povezana s velikim bankarskim institucijama, leasing ponuda po uvjetima je konkurentni proizvod kreditu, ali nosi nie trokove. Zato se odluka o leasingu ili kreditu, primjerice nabave automobila, u konanici svodi na individualne potrebe tvrtke.

Izbor financiranja, i njegova cijena, ovisi o bonitetu tvrtke. Zbog poreznog i raunovodstvenog tretmana troka leasinga na taj e se oblik financiranja odluiti veina tvrtki. Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su stupile na snagu 1. sijenja 2010. godine, korisnici financijskog leasinga vie ne moraju plaati PDV na kamate, to je do tada bila obveza. Tako je svima onima koji su automobil kupili putem financijskog leasinga mjesena rata leasinga bila umanjena za iznos PDV-a na kamatu. Primjerice, kod leasinga u iznosu od 100 000 kuna na rok otplate od 5 godina, prosjena mjesena rata bila je manja za 67,19 kuna.Upravo je PDV na kamatu dotad bio razlog zato se leasing fizikim osobama u odnosu na autokredit nije isplatio. Do tada je leasing bio privlaan pravnim osobama, obrtnicima i osobama koje se bave slobodnim zanimanjima (ako su bile u sustavu PDV-a) jer su one PDV na kamatu odbijale kao pretporez, a sada su u ravnopravnom poloaju svi graani. Osobama koje su u sustavu PDV-a, ovo pojeftinjenje praktino nije nita znailo. Na taj nain leasing je dobio status financijskog proizvoda dostupnog i fizikim osobama ime je postao povoljniji i konkurentniji kreditu zbog niih rata. U veini leasing kua visina kamatne stope kree se u prosjeku oko 7% nominalno, no u usporedbi sa situacijom prije nekoliko godina danas je kamatna stopa u pravilu promjenjiva uz obveznu valutnu klauzulu uz euro.

Za razliku od kredita ugovaranje financiranja leasingom trai jednostavnije instrumente osiguranja, nema troka solemnizacije, a i naknade su nie i iznose izmeu 1 i 2%. Iako veina leasing kua trai uee klijenta prilikom financiranja, raspon moe biti od 0 do 45%, to znai da se uz dobar bonitet klijenta kupnja automobila moe u potpunosti financirati bez vlastitih sredstava. Operativni leasing funkcionira kao najam, a za njegov iznos tvrtka uveava trokove, dok je kod financijskog leasinga vozilo u vlasnitvu tvrtke i tretira se kao imovina. Za vrijeme trajanja leasinga sve kue zahtijevaju policu kasko osiguranja jer im se nakon isteka vozilo vraa, a od klijenta se trai servisiranje iskljuivo u ovlatenim servisima. Operativni leasing isplati se najvie onima koji se nalaze u sustavu PDV-a. Operativni leasing je, za razliku od financijskog, isplativ trgovakim drutvima, obrtnicima, osobama koje se bave slobodnim zanimanjima (odvjetnici, slobodni umjetnici, novinari itd.). Automobil je u vlasnitvu leasing kue, a i otpisuje se u knjigama davatelja leasinga pa ga korisnik ne treba upisivati u svoju trajnu imovinu. Osobito se isplati onima koji su u sustavu PDV-a jer najamnina ulazi u troak, a PDV u pretporez. Na poetku se plaa jamevina od 20% od vrijednosti auta, a od iznosa financiranja se odbija i 20% ostatka vrijednosti pa financiranje iznosi samo 60% vrijednosti vozila, stoga je rata manja nego kod financijskog leasinga. Ugovor najee ne predvia otkup vozila, pa se jamevina po isteku ugovora vraa korisniku. Kao i kod financijskog leasinga, kasko osiguranje je obvezno.

Kod financiranja na kredit mogua je kupnja bez uea klijenta, no lepeza trokova osjetno je vea. Primjerice, troak obrade kredita kree se oko 2,5% kredita, troak osiguranja do 3%, a od klijenta se trai i podmirenje troka upisa u HROK (Hrvatski registar obveza po kreditima). Veina banaka odobrava autokredite u iznosu do 25.000 eura, kamatne stope kreu se oko 7% nominalno i promjenjive su uz obveznu valutnu klauzulu, dok efektivne premauju 8,5%.

Graani koji su eljeli kupiti automobil, a nisu mogli podii autokredit jer neke banke za odobravanje takvoga specijalnog kredita za odreen iznos trae i odreena minimalna primanja (npr. za podizanje autokredita od 80 000 kuna u nekim bankama uvjet je da dohodak osobe koja trai kredit bude vei od 4000 kuna) spas su pronali u nenamjenskim gotovinskim kreditima. Kamate na takve kredite su redovito vee u odnosu na autokredite pa je i ukupan povrat banci neto vei (na kredit od 100 000 kuna vraa se oko 5000 kuna vie), ali je procedura odobravanja mnogo jednostavnija. Isto tako, kupujui automobil nenamjenskim kreditom, osoba postaje ''pravi'' vlasnik automobila (kod nekih se autokredita knjiica vozila pohranjuje u banci) i moe ga u svakom trenutku prodati.

Podvue li se crta, ini se da je leasing trenutno povoljniji u odnosu na kredit zbog niih kamata i trokova obrade te izostanka dodatnih naknada. Izborom leasinga kao aranmana financiranja nije potrebno imati jamca to zahtijeva veina modela bankarskih autokredita. S druge strane, drugi klijenti ipak e dati prednost kreditu jer omoguava financiranje u 100% iznosu vrijednosti vozila, ali i zbog injenice da kasko osiguranje vozila nije obvezno. Razlika je i u tome to se kredit moe dobiti za razne svrhe, pa i nenamjenski kao privatna osoba. Leasing je ipak ogranien na osnovna sredstva koja e se iskoristiti u radu pa se ve tu moe razluiti to je zapravo potrebno. Bez obzira na odluku o financiranju leasingom ili kreditom, oba naina financiranja imaju svojih prednosti, a odluka ponajprije ovisi o bonitetu klijenta.

6. ZAKLJUAK Leasing je poseban oblik financiranja koji se zasniva na ideji da je predmet leasinga bolje koristiti nego kupiti. Leasing omoguuje korisniku da neku nekretninu ili pokretnu imovinu, umjesto da ju kupi, istu dobije na koritenje za vrijeme koliko mu je potre