Leonardo da Vinci - slikarstvo

Sadraj

Uvod3Genij Leonarda da Vincia4Da vinci, maestro slikarstva7Zakljuak..15Literatura..16

Uvod

Od kada se poela zapisivati ljudska historija pa do danas, uvjerljivo jedna od najveih i najsvestranijih osoba koja je ikad hodila kroz nju i obogatila je svojim genijem i svestranou je bio Leonardo da Vinci. U svijetu gdje se moe smatrati sretnim ako si nadaren za jednu stvar, Leonardo je bio nevjerovatna kombinacija i sinteza razliitosti. Bio je slikar, arhitekt, izumitelj, muziar, kipar, mislilac, matematiar, ininjer, te dao doprinos i anatomiji, botanici, geologiji, optici, mehanici, astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje oruja, urbanistici.Iako je njegova svestranost bila iznimno blago, takoer je bila i odreeni teret jer je Leonardo zbog nje esto imao tendenciju da mnogo toga zapone i ostavi jer bi mu u tom trenutku neto novo zaokupiralo panju. Upravo zbog toga, mnogo je djela koja su ostala nedovrena, ali ipak, ona koja su zavrena, odisala su savrenstvom kojemu je Leonardo teio u svakom svome djelu.Tokom ivota ostavio je djela u gotovo svakom moguem segmetu ljudskog djelovanja ali u ovo seminarskom, posebna panja e se obratiti samo jednom segmentu Leonardovog bogatog opusa a to je njegovo slikarstvo. Da Vinci je bio posebno vjet u crtanju a njegovi crtei su esto bili i predispozicije za njegove slike koju su time bile osobene jer su imale odlino razraene detalje kompozicija. Iako je bio dobar slikar ipak je glavna odlika svih njegovih slika bila iznimna crtaka vjetina. Tematika njegovih slika je bila raznovrsna od sakralnih tema do portreta obicnih ljudi.Njegov slikarski rad uticao je vie od vijeka nakon njegove smrti na italijansku umjetnost ali i na umjetnike van njenih granica. Rodio se u malom gradu Vinci u pokrajini Toscana nedaleko od Fiorentine 1452. kao nezakonito dijete Piera, dobrostojeeg fiorentinskog javnog biljenika i njegove ljubavnice seljanke Caterine. U dobi od sedamnaest godina s ocem seli u Fiorentinu. U to doba Fiorentina je bila intelektualno i umjetniko sredite Italije. Brzo je napredovao u drutvu jer je bio zgodan, komunikativan i glazbeno nadaren. Oko 1466. postaje uenik u radionici Andrea del Verrocchiija, vodeeg firentinskog slikara i kipara toga doba.U Verrocchijevoj radionici Leonardo se upoznao s mnogim nainima rada, od oslikavanja oltara do izrade velikih kipova u mramoru i bronci. lanom fiorentinske slikarske gilde postaje 1472., a etiri godine kasnije (1476.) jo uvijek je bio Verrocchijev pomonik. U Verrocchijevu djelu Krtenje Isusa kleeeg anela na lijevoj polovici slike naslikao je upravo Leonardo. Samostalni majstor postaje 1478., a prvi rad koji mu je povjeren bilo je oslikyvanja oltara kapelice u fiorentinskoj gradskoj vjenici koji nikada nije dovrio. Oko 1482. godine stupio je u slubu vojvode od Milana, Ludovica Sforze.U periodu od 1495. do 1497. godine radi na svom remek-djelu Posljednjoj veeri. Njegovo obimom najvee djelo bio je monumentalni spomenik Francesca Sforze, Ludovicovog oca, u bronci u dvoritu dvorca Sforzesco. U prosincu 1499. francuske su snage iz Milana istisnule obitelj Sforza te je Leonardo ostavio kip nedovren (unitili su ga francuski strijelci koji su ga koristili kao metu) i vratio se u Firencu 1500., a ve dvije godine kasnije (1502.) u slubi je Cesarea Borgie, vojvode od Romagne i sina pape Aleksandra VI.Za vrijeme svog tzv. drugog fiorentinskog perioda Leonardo je naslikao nekoliko portreta, ali jedini koji je ostao sauvan do dananjeg dana jeste uveni portretMona Lise. U Milanu je ponovno 1506. na poziv francuskog guvernera Charlesa d'Amboisea. Za vrijeme boravka u Milanu francuske su ga vlasti obdarile titulom peintre et ingenieur ordinarie. Naredne godine postao je dvorski slikar kralja Luja XII., koji je tada stolovao u Milanu. Narednih est godina Leonardo e provesti izmeu Milana i Fiorentine, gdje e esto posjeivati svoju polubrau i polusestre skrbei se za njih.U Milanu je nastavio svoje ininjerske projekte i zapoeo rad na spomeniku Gian Giacomo Trivulziju, zapovjedniku francuskih snaga u tom gradu. U periodu od 1514. do 1516. ivi u Rimu pod patronaom pape Lea X. U Francusku putuje 1516. kako bi stupio u slubu kralja Franje I. Zadnju godinu svog ivota proveo je u Chteau de Cloux, blizu mjesta Amboise, gdje je preminuo 2. svibnja 1519. godine.Iako je naslikao veoma malen broj slika, od kojih je veina ostala nedovrena, on je ipak bio nevjerovatno inovativan i utjecajan umjetnik. U svojim slikarskim zaecima njegovi radovi oslanjali su se na one njegovog uitelja Verrocchija. S vremenom Leonardo se sve vie udaljavao od takvog naina rada i u svojim je slikama glavne likove stavljao u prvi plan dok su se u pozadini mogli vidjeti imaginarne ruevine i scene bitaka. Da Vincijev stil inovacije najvidljiviji je na njegovom djelu Posljednja veera u kojem je tradicionalnu temu obradio na posve nov nain. Tako umjesto da je 12 apostola prikazao kao 12 zasebnih likova on ih je grupirao u dinamine jedinice po tri lika istiui tako figuru Krista koji se nalazi u sreditu slike. Veliki renesansni majstori iz Fiorentine, kao npr. Rafaelo, Andrea del Sarto i fra Bartolommeo uili su od Leonarda.

Da Vinci, maestro slikarstva

Po Leonardu, ivot je bio jednostavna stvar. ini neke stvari i u veini ne uspije. Neke uspijevaju, te radi vie onoga to uspjeva. Ukoliko ba dobro uspije, ostali te kopiraju. Tada ti poinje raditi neto drugo. Trik je u injenju drugaijih stvar.Uistinu je ivio po tome, i iako je, najvjerojatnije, bio najsvestraniji ovjek koji je ikada koraao Zemljom, unato svojoj sklonosti nedovoljnog posveivanja ve zapoetog, najistaknutiji je bio u slikarstvu. U slikarstvu je ostavio najvie traga, Slikarstvo je poezija koja je vidljiva i ne da se uti, poezija je slikarstvo koje se slua i nevidljivo jeSlikarstvo Leonarda da Vincia je odisalo njegovom osobnou i tenjom za savrenstvom kako u tehnici slikanja a tako i u samoj tematici slike. Neke od najpoznatijih Leonardovih slikarskih djela su: Andrea del Verrocchio, Krtenje Kristovo, 1472.1475., Uffizi, Firenca, Posljednja veera , 1498., Santa Maria delle Grazie, Milano, Bogorodica na stijenama, Nacionalna gaelrija, London, oko 1505.1508., Mona Lisa ili La Gioconda (15031505/1507)Louvre, Pariz, Djevica s Djetetom i sv. Anom, oko 1510., Louvre, Pariz, je remek-djelo figuralne kompozicije, Madona Belnois, oko 147-148., ulje na platnu,St. Peterburg, Ermita, Portret mlade dame (Gunevra de Benci), oko 1478-1480,ulje i tempera na drveu, Washington, National Gallery.

Slika 1 - Dolina Arna, oko 1473, pero i tu, Firenca, Galleria degli UffizNajraniji crte za koji se zna Leonarda Da Vincija, Dolina Arna, (slika1), predpostavlja se da je nastao oko 1473, i trenutno se nalazi u Ufizzi Galeriji u Italiji, gradu Firenci.Najraniji slikarski radovi Da Vincija poinju pod tutorstvom Verrocchia, slikom Krtenje Krista, (slika 2), u ijem je nastanku Leonardo imao udjela slikajui mladog anela koji je drao Kristov ogrta, i naslikao ga je na taj nain koji je djelovao mnogo superiornije od naina slikanja njegovoga mentora, da Verrocchio od tog dana, pa nadalje, vie nikada nije slikao.

Slika 2 - Krtenje krista, Andrea del Verrocchio and Leonardo da Vinci, 1475, ulje i tempera na panelu, 177x151 cm, Firenca, Galleria degli Uffizi

Jo jedna slika iz perioda tutorstva, jedna od prvih, i naalost, rijetkih koja je u potpunosti dovrena je Leonardova Objava, (slika3)Bilo je nejasnoa da li je Leonardo upe autor ove slike, zbog postojanja manje verzije koja je temom ista, i po kojoj se i radila vea verzija, ali likovi na slici su submisivniji, to je potpuna suprotnost likovima na veoj verziji slike, a takvom predstavljanju protoganista svojih djela Leonardo je bio iznimno sklon, iako se u prolosti autorstvo pripisivalo Ghirlandaiou, ustanovljeno je da naposlijetku autor ove slike je nitko drugi do Leonardo.

Slika 3 - Objava, Leonardo da Vinci, 1472 1475,Ulje na panelu, Uffizi Gallery, Firenca

Tokom 1480tih Leonardo je primio dvije veoma vane narudbe, I jo jednu koja e se poslije ispostaviti veoma vanom. Dvije od ove tri nisu nikada zavrene, a izrada tree je toliko dugo trajala da nije dobio nikakvu nadoknadu za nju. Jedna od nedovrenih, I pronaenih, Sveti Jeronim , (slika4), je stvarana u ne ba najboljem periodu za Leonarda, to je evidentno u njegovom dnevniku pisanom u tom periodu: " Mislio sam da uim kako da ivim, a samo sam poduavan kako da umrem.) Leonardo di ser Piero da VinciIako je slika tek zapoeta, kompozicija je vidljiva I veoma neobina, smatra se da u ovoj slici dolazi do izraaja Leonardovo prouavanje ljudske anatomije.

Slika 4 - Sveti Jeronimo, Leonardo da Vinci, oko 1480. ulje na panelu, Vatikan Tree vano djelo ovoga perioda, koje je i zavreno, je Djevica u pilji, (slika 5), na kojoj je radio u Milanu. Raena je za Predis brau za koju je ve bilo izgraeno namjenjeno mjesto. Likovi na slici su postavljeni, grubo reeno, u prirodu, izostavljajui tada ve standardne graevine. U ovoj slici se primjeuje Leonardov interes za prirodu.Na poslijetku slika je dovrena, zapravo, dovrene su dvije slike, jedna koja je ostala u kapeli Confraternity, i druga koju je Leonardo ponio nazad sa sobom u Francusku.

Slika 5 - Djevica u pilji, Leonardo da Vinci, 1483 1487., ulje na panelu, Louvre muzej, FrancuskaLeonardova najpoznatija slika tokom 1490tih je definitivno Posljednja veera, (slika6), predpostavlja se oko 1494, Leonardo dobiva zadatak da napravi tu slikuu dominikanskoj crkvi Santa Maria delle Grazie, koju je Vojvoda od Milana izabrao sebi kao obiteljsku kapelu i mauzolej, i koju je 1492.godine Bramante djelomino renovirao. Slika je trebala ukraavati sjeverni zid trpezarije u samostanu, nasuprot zidu na kojemu je ve bilo naslikano Raspee. Dana 8. Februara 1498 Luca Pacioli u svomtraktatuDe divina proportionepotvruje Vojvodi od Milana da je vidio djelo u potpunosti gotovo.Slika je preivjela bombaki napadsaveznika 1943., no vlani su zidovi uzrokovali konstantno pogoravanje stanja cijele slike.Kompleksni i radikalni postupak restauracije dovren je u drugoj polovici1990tih, tako da je djelo opet dostupno javnosti. Tema slike je Isusova posljednja veera prije prognanstva i smrti. Ovdje Isus objavljuje da e ga jedan od njegovih uenika izdati, i zahvaljujui Leonardovom nevjerojatnom smislu za prikazivanje karaktera i dramatine napetosti, sama slika je iznimno upeatljiva.

Slika 6 - Posljednja veera, Leonardo da Vinci, 1495 1498, tempera na ciglenom zidu, MilanoMeu djelima koje je Leonardo kreirao tokom 16. vijeka je mali portret poznat kao Mona Liza ili La Gioconda, (slika 7), - ona koja se smije. U dananje vrijeme ona je najpoznatija slika na svijetu, ponajvie zbog njenog zagonetnog osmijeha. Na ovoj slici je Leonardo koristio svoju tekniku nazvanu sfumato, sto u biti znai dim, ili zamagljeno. Tu tehniku slikanja je koristio u uglovima usana i oiju pa je pravu prirodu osmijeha praktino nemogue odrediti. Na samoj slici u prvom planu su definitivno ruke i lice, lice koje umiruje tamni prizor nemirnog pejzaa koji se nalazi u pozadini. Tragovi kistova su potpuno nevidljivi, i sama injenica da je slika savreno ouvana i nikada nije restaurirana jo vie je ine vrijednijom.

Slika 7 - Mona Lisa, Leonardo da Vinci, 1503 1505, Ulje na panelu, Louvre muzej, Pariz

Zakljuak

Leonardo Da Vinci smatra se idealom svestranog ovjeka, viestruko nadareni pojedinac koji, po miljenjima mnogih, je ivio daleko ispred svoga vremena. Moemo ak rei da, do odreene mjere, je bio ak i sputavan vremenom u kome je ivio. Jedno je skoro definitivno sigurno, za vrijeme egzistencije ljudske vrste, vie nikada neemo biti blagoslovljeni postojanjem jedne takve individue, individue neizrecive umne istoe, nevjerojatnog intelekta, talenta i sveukupne gracioznosti kojom je sve to manifestovao tokom svoga ivota...Shvatio sam vanost injenja. Samo znati, nije dovoljno, moramo to i primjeniti. Biti voljan nije dovoljno, moramo initi. Leonardo da Vinci

Literatura:

Janson H. V. Istorija umetnosti , Varadin, 2006. Franck Zollner, Leonardo, TASCHEN, 2006.

13