LIKA I KRBAVA

  • View
    196

  • Download
    2

Embed Size (px)

Transcript

MALA KNJINICA MATICE HRVATSKEKOLO VL SVEZAK 31. Dr. RUDOLF HORVAT LIKA I KRBAVA POVIJESNE SLIKE, CRTICE I BILJEKESVEZAK I. OPI DIO TISAK TIPOGRAFIJE" D. D., ZAGREBZAGREB 1941 IZDANJE MATICE HRVATSKESADRAJ 1. Lika i Krbava u Srednjem vijeku 2. Nekadanja krbavska biskupija 3. Bitka na Krbavskom polju g. 1491. i 1493. 4. Lika i Krbava u turskoj vlasti 5. Osloboenje Like i Krbave 6. Naseljavanje Like i Krbave 7. Iz kronike Like i Krbave 8. Biva lika krajika pukovnija 9. Biva otoka krajika pukovnija 10. Junatva nekadanjih Liana 11. Iz like kulturne prolosti 12. Like ceste 13. Vaniji mostovi u Lici i Krbavi 14. Lika diliansa15. Lika eljeznica 16. Stanovnitvo Like i Krbave 17. Otoani u okraju kod Casteggia godine 1800. 18. Borbe u Lici g. 1809. (Bitka kod Bilaja i Provala Turaka)OPI DIO 1. LIKA I KRBAVA U SREDNJEM VIJEKU Lika je upa u srednjemu vijeku zapremala samo gornji tijek rijeke Likei p o d r u j e n j e n i h p r i t o k a : J a d o v e , G l a m o n i c e , P o i t e l j i c e i N o v i e s Bruankom. Prema tomu je sredovjenoj Lici pripadao onaj dio dananje 1

Like, u kojemu se danas nalaze mjesta: Gospi, Bilaj, Ribnik, Lipe, Novi,Divoselo, Medak, Drenovac, Mogori, Radu, Poitelj, Kuklji, Pavlovac,Vrebac, Ostrovica, Barlete, Ploa, Lovinac, Bruane i Tmovac.N a j s t a r i j i s p o m e n L i k e n a l a z i m o u d j e l u , t o g a j e o k o g o d i n e 9 5 0 . napisao bizantski car Konstantin Porfirogenet. Liku spominje hrvatski kraljPetar Kreimir, koji liku upu (upaniju) godine 1071. dodjeljuje biskupuu Rabu. To je rapskom biskupu godine 1111. potvrdio i ugarsko-hrvatskik r a l j K o l o m a n . A l i v e g o d i n e 1 1 8 5 . p o l o v i c a l i k e s p a d a p o d b i s k u p i j u u Ninu, a druga polovica krbavskoj biskupiji. Sredinom 13. vijeka doao je uLiku hrvatski ban Stjepan, da po nalogu kralja Bele IV. ispita neku tubu. T o m j e p r i g o d o m b a n o k o s e b e s a b r a o 2 4 z a p r i s e g n u t a s u c a l i k i h plemia. Godine 1263. spominje se liki upan Petar. Izmeu splitskogan a d b i s k u p a I v a n a i n i n s k o g a b i s k u p a S t j e p a n a vodila se god. 1272.p r a v d a r a d i c r k v e n e ' d e s e t i n e u L i c i ; n a d b i s k u p j e k a s n i j e o s t a v i o ninskomu biskupu cijelu Liku, to je potvrdio i sam kralj.Godine 1345. spominje se liki upan Petar Drislavi, a godine 1349.Andrija od likoga roda Mogorovia , kojemu je godine 1372. pripadao i N o v a k D r i s l a v i o d O s t r o v i c e . H r v a t s k i p i s a n a s u d b e n a o d l u k a o d godine 1439. poinje rijeima: Mi Iknez imun Slavkovi, budui knez likim e j u p l e m e n i t i m i I j u d m i M o g o r o v i i s t o l a ( s u d a ) K r a l j e v a u L i c i , l i t o g a j kraljeva stola budui mi suci po imeni Mikula Mihali od nie Petri-evi iVladii, i tolikoj Petar Volenei od hie Kukli, i tako je Grgur Budii od h i e V r h o v a c , i t a k o j G r g u r Veselii od hie Tugomeri, i takoj Miklou J u r a n i o d h i e Metka Ovdje eto vidimo likoga upana i m u n a Slavkovia, koji s petoricom likih sudaca ini godine 1439. kraljevski sudu likoj upaniji.Sveenik Bla Bobinac, koji bijae vikar ninskoga biskupa u Lici, prodao je godine 1449. crikvi svete deve Marije na Drenovci svoj (rukom pisani)misal za 27* dukata. U hrvatski pisanoj potvrdi spominje Bobinac: A tadabie ban Petr (Talovac) v Hrvatih, a pod njim bie knez Franko Petrievi vl i c i . I v a t o l e t o s e n a i n i e v s i M o g o r o v i i s k n e z o m D u j m o m B a n i e m (sinom bana Nikole Frankopana) za upaniju Uku, i dae 200 dukat, a onim upaniju pusti v Lici vikovinim zakonom.Plemenit lovik Petar Petrievi iz Radine vesi elio je godine 1495. otkupiti svoga sina, koga mu zarobie Turci. Da smogne odreenu ucjenu,p r o d a o j e P e t r i e v i s t a n o v i t e s v o j e z e m l j e z a 4 0 d u k a t a J u r j u M i l e t i u . Kupoprodajni je ugovor sastavljen pred kraljevskim stolom (sudom), kojio d n o s n u i s p r a v u p o i n j e o v i m r i j e i m a : M i , P e t a r M a l i , ( k n e z plemenitoga stola kraljeva v lici i mi suci rotni togaje stola kraljeva, po i m e n u : I v a n R a i o d h i e R a i i T u r a j d r i b a g o d R i b n i a n i G r g u r Nelkovi od Vrhovljan i Vidak od Telian i Petar Sui od Tugomer. Ovi ses u c i s a s t a d o e v p o n d i l j a k , v d a m n a v a d n i p i t a n j a n a e g a , i t o u svetago Jurja na Skurini.Sredovjena je Krbava (Corbavia) zapremala onu visoku ravnicu, koja sei danas zove Krbavsko polje, te kojom teku rijeke ponornice: Krbava, K a r a m a n u a i K r b a v i c a . P o v r h t o g a p r i p a d a l a j e s r e d o v j e n o j K r b a v i takoer visoravan, kojem protjee ponornica Korenica. Krbava je dakle usre dnjem vijeku zapremala ne samo cijeli dananji upravni kotar (srez) 2 udbinski, ve i znatan dio kotara korenikoga. U podruju sredovjeneK r b a v e s t a j a h u d a n a n j a m j e s t a : U d b i n a , P o d l a p a c , K o m i , K u r j a k , Mekinjar, Korenica, Buni, Kozjan i Priboj.Prvi spomen Krbave nalazimo u historijsko-geografskoj radnji, koju jeoko godine 950. napisao bizantski car Konstantin Porfirogenet. Najstarijik r b a v s k i u p a n D e i m i r s p o m i n j e s e godine 1078. Njega je vjerojatnonaslijedio upan Desila, koji je u Krbavi vladao godine 1100. Teajemsrednjega vijeka stanovahu u

Krbavi sami rimokatolici (ba kao to i uLici). Zato je Krbava imala i p o s e b n o g a k r b a v s k o g a b i s k u p a , k o j i j e stanovao u Udbini. Krbavska je biskupija postojala gotovo 3 stoljea, t. j. od god. 1185. do god. 1460. Ona je imala i svoj kaptol, a i svoje redovnikefranjevce. Tako se godine 1405. spominje o. Petar, koji bijae gvardijan uUdbini. Krbavski su franjevci dapae inili posebnu Kustodiju, kojoj jegodine 1464. pripojen i franjevaki samostan na Trsatu iznad Rijeke. Tada je o. Luka Cetinski bio custoss Corbaviae.Poput Like imala je i Krbava svoje sudite, koje se zvalo krbavski stol.O v a j s u 1 5 . s v i b n j a 1 4 6 6 . i n i l i : I v a n B o b o e l i , L a d i s l a v U g l e i , J u r a j Ludi i Filip Boboeli, potkneini velmone gospode knezova krbavskih, itri zaprisegnuta suca krbavskoga stola: Pavao Zelenkovi od Gusia, LukaGrubi od Kozjana i Andrija Dokmani od Jelana.U z l i k u i k r b a v s k u u p u b i l o j e u s r e d n j e m v i j e k u n a p o d r u j u L i k e i Krbave jo 8 upa, poimence: brinjska, buka, hotuka, odorjanska, unska,lapaka i nebljuka upa i t. zv. Gacka. Treba dakle da ogledamo opseg iprolost ovih oblasti.U brinjskoj upi bijae glavno mjesto Brinje. Uz tu varo nalazimo u s r e d o v j e n i m s p o m e n i c i m a s e l a : C r n i c a , J e z e r a i l i J e z e r i n ( d a n a n j i Jezerani), Mokro, Drstino selo, Mali Prokici (moda dananje Prokike),kinje, Vrata (uz cestu prema Modruama) i jo neka. U brinjskoj upibijahu i d v a g r a d a ( t v r e ) , p o i m e n i c e : S o k o l i l i S o k o l a c , k o j i t a k o e r zovu Brinjski grad, te Jelovik (po svoj prilici Staro Brinje). Brinjskoj u p i j e pripadalo i Zahumlje, u kome se godine 1499. spominju s e l a : Bitoraj, Krakar i Jesan (Jasenak). Zahumlje je obuhvatalo j u g o z a p a d n i obronak Velike Kapele, ali je prelazilo i u tu planinu. Buka je upa zapremala podruje srednjega i donjega tijela rijeke Like,t . j . o d u t o k a N o v i e u L i k u d o o n i h p o n o r a , g d j e s e g u b i r i j e k a L i k a . Bukoj upi pripadahu i oni krajevi, kojima protjeu potoci, koji s Velebitadovode svoje vode u Liku. Pod imenom Buani spominje se buka upap r v i p u t g o d i n e 1071., kada ju kralj Petar Kreimir dodjeljuje biskupu uRabu. Njeno i m e n a l a z i m o u p o v e l j i k r a l j a K o l o m a n a o d g o d i n e 1 1 1 1 . , zatim redomice u brojnim listinama 13., 14. i 15. vijeka; zadnji joj spomendolazi godine 1512. Ime Buani sjea nas na hrvatsku kneginju Bugu,koja je sa sestrom Tugom i s petero brae dovela Hrvate u novu domovinu,kako je to bizantski car Konstantin Porfirogenet zabiljeio po staroj priihrvatskoj. Na ime Buana spominje nas jo danas selo Buin ili Buim, k o j e s e s o s t a c i m a s t a r e t v r e n a l a z i k o d S m i l j a n a . I z b r o j n i h l i s t i n a doznajemo za imena mnogih mjesta i t v r a , k o j e s u t e a j e m s r e d n j e g a vijeka bile u bukoj upi. Od ovih jo danas postoje mjesta: Kosinj, Krasno,Kuterevo, Ostrovica, Perui, Sraklin i titar (kula kod sela Kvarte). Godine 3 1411. spominje se u bukoj upi hospital (bolnica) sv. Marije Magdalene,k o j i s e n a l a z i n a t e r i t o r i j u u p n e c r k v e s v . M a r i j e d j e v i c e o d B u a n a . Poevi pak od godine 1490. spominje se i pavlinski samostan sa crikvomsv. dive Marije. Taj samostan osnovae plemeniti ljudi Drakovii iz selaZaina dolnjega, i to na vrhu, ki se zove Gradina.Hotuka se upa nalazila oko dananjega Graaca u podruju potokaO t u e i n j e g o v i h p r i t o k a . ( P o t o k O t u a i z v i r e i s p o d b r d a U r l a j a k o d Rudopolja, a ponire juno od Graaca, gdje su Gaain i Kesia ponor.).N a j s t a r i j i s p o m e n h o t u k e u p e n a l a z i m o u l i s t i n i , k o j o m bosanski banMladen ubi dozvoljava Splianima slobodno trgovanje u Hrvatskoj iB o s n i . O v u j e l i s t i n u i z d a o M l a d e n 4 . s r p n j a 1 3 0 2 . i n H o c u c h a . U hotukoj upi bijae tvra Gradac, koja se prvi put spominje u ispravi od2 2 . s v i b n j a 1 4 2 2 . I z a i s t a s e k r a j rimokatolike crkve u Graacu vider u e v i n e s t a r e t v r e , k o j a

s e z o v e G r a d i n a . V j e r o j a t n o j e p o t o j sredovjenoj tvri, koja se u listinama zove Gradac i Gradec, nastalo imedananjemu selu Graacu. Odorjanska j e u p a z a p r e m a l a g o r n j i t i j e k r i j e k e Z r m a n j e , p o e v i o d njenog izvora kod Male Popine pa do klanca, kojim se rijeka probija iz Likeu D a l m a c i j u . T a d i v l