OBLIK LIKA

IVA PEROVIĆ

20. 12. 2012. - 20. 1. 2013.

TIFLOLOŠKI MUZEJ, Zagreb, Draškovićeva 80/II

KATALOG

Izdavač: Tiflološki muzej Za izdavača: Željka Bosnar Salihagić Autori tekstova: Davor Šiftar Iva Perović Autor fotografija: Davor Šiftar Urednica kataloga: Željka Bosnar Salihagić Lektura: Davor Šiftar Dizajn kataloga, plakata i pozivnice: Davor Šiftar Priprema i tisak: REM-B d.o.o. Naklada: 300 primjeraka

IZLOŽBA

Idejna koncepcija izložbe: Željka Sušić Autor izložbe: Davor Šiftar Likovni postav izložbe: Davor Šiftar Pedagoški programi: Željka Sušić Tehnički postav i pomoćni stručni poslovi: Renato Vukić Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture RH. CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 825950 ISBN 978-953-7287-20-7

OBLIK LIKA

Ovo je još jedna u ciklusu izložbi

Taktilne galerije koji je Tiflološki

muzej započeo sedamdesetih godina

prošlog stoljeća. Smisao, odnosno

poslanje, ove galerije dvojako je: s

jedne strane nastojimo upoznati naše

slijepe posjetitelje s djelima

suvremenih akademskih kipara, a s

druge, putem izložbi slijepih autora,

emancipirati ih u svijetu videćih,

pokazati kako nedostatak vida ne

mora biti prepreka likovnom stvaranju

te možda potaknuti nadarene slijepe

osobe da se okušaju na tom

području. Do sada su u Taktilnoj

galeriji izlagali poznati akademski

kipari Želimir Janeš, Ljubomir Stahov,

Ljerka Njerš, Zdravko Brkić, Hrvoje

Dumančić, Petar Barišić i drugi, te

samouki slijepi autori poput Ivana

Ferlana, Remzije Đumišića, Sanje

Fališevac i članova udruge Dodir.

Podnaslov ove izložbe mogao bi biti i

Likovi iz hrvatske književnosti, jer su

radovi Ive Perović inspirirani djelima

M. Krleže, A. G. Matoša, A. Šenoe,

R. Marinkovića, I. Brlić Mažuranić, S.

Kolara, D. Miloša, D. Šimunovića,

I.G. Kovačića i V. Nazora.

Ova sretna veza riječi i skulpture traje

već milenijima. Znano je kroz povijest

kako su izgovorene ili pisane riječi

umjetnicima bile vrelo inspiracije.

Mitovi, legende, epovi i, naravno,

Biblija nadahnjivali su umjetnike do

današnjih dana. Sjetimo se samo

prekrasnog primjera portala gotičkih

katedrala sa skulpturalnim prikazima

religijskih likova i tema koji su osim

ljepote nepismenima pružali i

tumačenje Riječi Božje - bila je to

trodimenzionalna Biblia pauperum.

Iva Perović odlučila je kiparski

interpretirati likove iz hrvatske

književnosti, ali ne kao portrete, već

prikazati njihov karakter, stanja ili

situacije u kojima su se zatekli, u koje

ih je pisac doveo. Ove skulpture nisu

narativne, nisu brbljave, stilizirane su

i ponekad svedene na znak ili

karakternu osobinu, tako da gledatelj

likove može „dovršiti“ u svom duhu, u

suglasju sa svojim senzibilitetom i

imaginacijom.

Ivine skulpture pokazuju izuzetnu

raznolikost u korištenju materijala,

pristupu modelaciji i kompoziciji. Vrlo

jednostavne, smirene i elegantne

oblike nalazimo u skulpturama Breza,

Bijeli klaun i Susret Izabele i Solusa,

dok su Volja materina i Melkiorova

paranoja komponirane od konkavnih i

konveksnih formi, koje su u potonjoj

superponirane te stvaraju izuzetno

dramatičnu i tjeskobnu atmosferu.

Nasuprot ovim zakrivljenim oblicima

stoji Veli Jože, nalik monolitu, nabijen

pritajenom snagom u svojoj

jednostavnosti i umrtvljen lancima.

Eterični Petrica Kerempuh tek je

naznačen paučinastim i nemirnim

linijama žice, a njegov je oblik fluidan

poput muzike koja izvire iz glazbala

ovog pučkog trubadura i obješenjaka,

sveprisutne ikone naše književnosti.

Za razliku od mirnog i statičnog,

gotovo klasičnog akta Lede koja

pozira umjetniku, naglašenih atributa

ženstvenosti, u Spomeniku majstoru

Albertu nalazimo bogate, nemirne,

žitke, pulsirajuće, zamalo barokne

oblike koje je spomenik izvukao iz

svog tvorca, ostavljajući ga zatim

obesnaženog u svom podnožju,

poput ispražnjene mekane lutke.

Gotovo u istom dahu kao da je

modelirana i Šuma, krošnji

isprepletenih u uskovitlane plamene

oblike do granice ornamenta. To više

nije samo skup stabala, već

homogeni entitet koji kao živo biće

ima svoju ulogu. Suspregnutu

dinamiku pokazuje Snaha zmija,

prijeteći uzdignutog torza, ali mekih i

hipnotičkih oblika tijela i repa, lijepa i

strašna u svojoj prijetvornosti.

Izloženi radovi pokazuju vrsnoću,

bogatstvo asocijacija, izuzetno

vladanje metierom, originalna

rješenja, snagu, poetičnost i fluidnost

oblika te vrlo promišljeno korištenje

repetitivnih formi i volumena. Neki od

radova imaju „povišenu temperaturu“

iako su odavo izašli iz keramičke

peći, dok drugi svoj život nastavljaju

u miru i kontemplaciji. Ove skulpture

u stanju su zakovitlati prostor oko

sebe, a ponegdje učiniti da on glatko

klizi njihovom površinom ili pak

prolazi kroz njih.

U Ivinim skulpturama nalazimo njenu

autorsku interpretaciju pisane riječi,

koja je samo jedna od mogućih i koju

svatko može usporediti s vlastitom

predodžbom. A upravo buđenje

asocijacija i višeznačnost jesu

značajke vrsnog umjetničkog djela.

Davor Šiftar

RIJEČ AUTORICE

Kada sam počela raditi skulpture za

izložbu u Taktilnoj galeriji inspiracija

je proizašla upravo iz jednog od

segmenta doživljaja svijeta koji je

zajednički slijepima i videćima, a to je

književnost.

U stoljećima prije ovoga u kojemu ja

živim i radim, umjetnici su sudjelovali

u životu zajednice tako što su

slikarijama, freskama, reljefima i

skulpturama pomagali pripovjedaču,

svećeniku ili učitelju da ispriča priču

puku. Pisani tekst je tada za većinu

bio nepoznanica jer su samo rijetki

imali pristup obrazovanju koje bi im

omogućilo da sami čitaju. Upravo

zahvaljujući likovnim djelima i

kazivanju pripovjedača, nepismeni su

mogli doživjeti smisao tih priča.

Izabrala sam poznata djela iz

hrvatske književnosti i likove koje su

stvorili velikani pisane riječi, upravo

zato što su oni svima dostupni. Radi

se uglavnom o djelima koja se

obrađuju kroz lektiru za osnovnu i

srednju školu. Razmišljajući o

likovima koje ta djela obrađuju

stvarala sam predodžbe o njima te ih

otjelovila u kiparskom materijalu i

formama koje mi dopušta sloboda

umjetnosti. Nadam se da će

posjetitelji moći iz skulptura iščitati

misli izvedene iz književnih djela i

pouke koje su nam autori ostavili.

Kiklop Ranka Marinkovića proizvod je

paranoje glavnog lika, Melkiora

Tresića, pa je ovdje prikazan kao

Melkiorova trodimenzionalna sjena.

U djelu Anđeo Ranko Marinković

opisuje lik Majstora Alberta koji kleše

svoj nadgrobni spomenik, spomenik

koji će simbolizirati njegov život, djelo

i muku. Ta muka u kojoj stvara svoje

djelo održava ga na životu i daje mu

smisao, pa Majstor po završetku

spomenika umire.

Djevojčica Srna se u mojoj skulpturi

zaplela u močvari zbog želje da

ostvari svoj san, nemogući cilj do

kojeg put vodi preko prepreke i na

tom se putu utopila.

Brezu, odnosno Janicu, slomio je

život i tvrda oholost, okrutnost okoline

koja je stvorila životne okolnosti za

koje je ona bila previše nježna,

naivna i krhka.

Bijeli klaun nikome nije smiješan jer

ima ranu na srcu izazvanu gubitkom

drage osobe.

Svekrva iz Kamenih svatova svojom

je oholom voljom uništila sreću sina

jedinca i cijele obitelji, a time je

uništila i sebe samu. Meni to govori

o odgovornosti koju svatko od nas

ima za svaki svoj čin, jer se naše

djelovanje snažno odražava i na sve

koji nas se dotiču.

Svako od odabranih djela sadrži

pouku i poruku. Moja je želja da

ovom izložbom skulptura potaknem

ljude na čitanje, na razmišljanje, na

maštanje, na stvaranje i na

odgovornost. Suvremenom čovjeku

mnogo je toga dostupno i svaki

pojedinac može puno učiniti.

Usprkos tome u suvremenom

društvu više se osvrćemo na

različitosti nego na ono što nam je

zajedničko, više nas zamara ono što

nemamo nego što nas veseli ono

što imamo. Izložba nije posvećena

samo slijepima, već i svima koji

cijene dar vida koji posjeduju, ali i

onima koji ne cijene ništa osim

materijalnog i potrošnog.

Mašta je napisala knjige, mašta

nadahnuta knjigama izradila je

skulpture i mašta će, inspirirana

sadržajem knjiga i skulpturama

viđenima okom ili dodirom, stvoriti

svoj doživljaj tog preobražaja u

trodimenzionalno likovno djelo.

Iva Perović

BIJELI KLAUN

terakota 2012.

JANICA

terakota 2012.

KRALJ PETAR OPLAKUJE HRVATSKU terakota 2012.

LEDA

terakota 2012.

MELKIOROVA PARANOJA terakota 2012.

PETRICA

KEREMPUH

žica

terakota 2012.

POD SUNCEM

terakota žica 2012.

SNAHA ZMIJA

terakota 2012.

SPOMENIK MAJSTORU ALBERTU terakota 2012.

SRNA U MOČVARI terakota žica 2012.

SUSRET IZABELE I SOLUSA terakota 2012.

ŠUMA

terakota 2012.

VELI JOŽE drvo željezo 2012.

VOLJA MATERINA terakota žica 2012.

ŽIVOTOPIS

Iva Perović rođena je 1982. g.u

Zagrebu, gdje je 2001. g. završila

Školu za primijenjenu umjetnost i

dizajn (kiparski odsjek), a 2012. g.

diplomirala na Likovnoj akademiji

Sveučilišta u Zagrebu (nastavnički

odsjek, smjer kiparstvo) u klasi prof.

Peruška Bogdanića.

Od 2002. g. sudjelovala je na skupnim

izložbama u Zagrebu, Krapini,

Dubrovniku, Pazinu i Rijeci te vodila

likovne radionice na području kiparstva

i slikarstva u Pazinu, Zagrebu i

Dubrovniku. Posljednju radionicu

održala je u Tiflološkom muzeju.

Tijekom tog perioda radila je i na

restauraciji drvenih oltara.

Godine 2007. dobila je nagradu za

skulpturu Pokret na natječaju u

organizaciji ALU Zagreb i AKD zaštite,

a 2008. g. nagradu za skulpturu

Mutacija logotipa Croatia osiguranja

na natječaju u organizaciji ALU Zagreb

i Croatia osiguranja.

Živi i radi u Zagrebu.

POPIS RADOVA I LITERARNIH IZVORA

1. Bijeli klaun, 2012., terakota,

29 x 9 x 9 cm

Bijeli klaun, Damir Miloš

2. Janica, 2012., terakota,

61 x 17 x 7 cm

Breza, Slavko Kolar

3. Kralj Petar oplakuje Hrvatsku,

2012., terakota, 27 x 21 x 11 cm

Smrt Petra Svačića,

August Šenoa

4. Leda, 2012., terakota,

26 x 14 x 13 cm

Leda, Miroslav Krleža

5. Melkiorova paranoja, 2012.,

terakota, 27 x 16 x 16 cm

Kiklop, Ranko Marinković

6. Petrica Kerempuh, 2012.,

žica, terakota, 25 x 17 x 13 cm

Balade Petrice Kerempuha,

Miroslav Krleža

7. Pod Suncem, 2012., terakota,

žica, 18 x 18 x 22 cm

Neva Nevičica i Sunce djever,

Ivana Brlić Mažuranić

8. Snaha zmija, 2012., terakota,

26 x 21 x 13 cm

Šuma Striborova,

Ivana Brlić Mažuranić

9. Spomenik majstoru Albertu,

2012., terakota, 29 x 13 x 14 cm

Anđeo, Ranko Marinković

10. Srna u močvari, 2012., terakota,

žica, 21 x 20 x 6,5 cm

Duga, Dinko Šimunović

11. Susret Izabele i Solusa, 2012.,

terakota, 28 x 15 x 4 cm

Cvijet na raskršću,

Antun Gustav Matoš

12. Šuma, 2012., terakota,

16 x 22 x 17 cm

Slavonska šuma,

Ivan Goran Kovačić

13. Veli Jože, 2012., drvo, željezo,

54 x 39 x 13 cm

Veli Jože, Vladimir Nazor

14. Volja materina, 2012., terakota,

žica, 36 x 24 x 20 cm

Kameni svatovi, August Šenoa

Tiflološki muzej Typhlological museum

Draškovićeva 80/II Draškovićeva 80/II

Zagreb, Hrvatska Zagreb, Croatia

www.tifloloskimuzej.hr