Likovna Kultura 1.-4. Razreda

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

LIKOVNA KULTURA 1. 4.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Likovna kultura

Radna nelektorirana verzija, 21. lipnja 2005. 1

LIKOVNA KULTURA Podruje likovne umjetnosti u povijesti civilizacija obuhvaa stalnosti i promjene. Obrazovni standard

likovne kulture za osnovne kole temelji se na injenici da umjetnika djela kao konstrukti stvarnosti, kao prikaz stvarnih ili izmiljenih svjetova mogu nadahnuti uenike da stvaraju razliitu stvarnost za sebe. Iz ovoga nasljea likovni pedagozi oznaili su bitna znanja i vjetine neophodne za stjecanje kompetencija u podruju likovnih umjetnosti i prilagodili ih opsegom i oblikom kako bi odgovorili potrebama pomicanja paradigme znanja u 21. stoljeu.

U naem stoljeu vizije i potrebe razvoja likovnoga obrazovanja usmjerene su na spoznajnu dimenziju i

socijalizirajuu ulogu umjetnosti i dizajna. U skladu s principima i sadrajima vizualnoga obrazovanja te s materijalima Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, nainili smo konanu verziju Hrvatskog nacionalnog obrazovnoga standarda. Mnogi sadraji koji se odnose na paradigme likovnoga obrazovanja ostali su nepromijenjeni, ostale smo istakli obzirom na nunost pomaka u pouavanju, a u svezi s eksplozijom vizualnih informacija u primijenjenom oblikovanju i dizajnu. Sadraji i metode buduega kurikuluma kako su definirane sastavnicama obrazovnoga standarda omoguuju recikliranje sadraja i metoda te programa i oblika nastave s kraja 20. stoljea. Iz ovoga naslijea i potrebe za razvojem likovne kulture u osnovnom obrazovanju postavljena su etiri temeljna cilja koji odreuju kljune aspekte likovne pismenosti uenika, te odraavaju ukupnost i povezanost percepcije likovnoga stvaralatva i uenja. Obrazovni ciljevi 1. Likovna umjetnost, likovne tehnike, drutvo i okolina

Uenici e biti u mogunosti razumjeti vizualno-likovni jezik i posebnosti umjetnikih vrsta te likovne tehnike kao i meusobne odnose i njihove socijalizirajue i ekoloke sadraje.

2. Vjetine Uenici e stei vjetine potrebne za likovno oblikovno i tehniko likovno izraavanje, rjeavanje vizualno-likovnih problema stvaralakim likovnim idejama i rezultatima, zajedniki rad te vrednovanje rezultata.

3. Znanje Uenici e stei znanje i razumijevanje slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, dizajna i novih medija koje e upotrebljavati za likovno izraavanje i proirivanje kompetencija vizualno-likovnog miljenja.

4. Stavovi Uenici e se poticati u razliitim dimenzijama likovne nadarenosti i dijelovima kreativnoga procesa koji podravaju divergentno miljenje i primjenu umjetnikih likovno-tehnikih i tehnolokih spoznaja.

Didaktiki preduvjeti za postizanje obrazovnih ciljeva Uenje uenika pod utjecajem je osobnih i kulturolokih pretpostavki. Uenici najuinkovitije ue kada njihovo likovno izraavanje prethodi uenju i da je utemeljeno na konkretnim vizualnim i oblikovno izraajnim iskustvima, povezano odreenim vizualno-likovnim sadrajem umjetnikoga djela ili situacijom, te primijenjeno na njihovo vizualno okruenje. Likovne aktivnosti uenika dogaaju se unutar drutveno kulturolokoga konteksta te se u skladu s njim tumae, a kreirane su tako da proiruju i ispituju stupnjeve vizualno-likovne pismenosti i likovno tehnikih spoznaja. Ideje i razumijevanje koje uenici razvijaju postupno se sve vie proiruju i ponovno stvaraju usporedno s iskustvom likovnoga izraavanja i sposobnou konceptualizacije. Uenje u likovnoj kulturi (likovnom obrazovanju) ukljuuje proces povezivanja novih vizualno oblikovnih spoznaja s postojeim znanjem te dodavanjem novih likovnih sadraja i likovnih iskustava postojeem razumijevanju likovne umjetnosti. Uenje u likovnoj kulturi unapreuje se kada uenici vizualiziraju problem za koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i likovno tehnikim sredstvima rijee. Takvim uenjem kod uenika se razvijaju kreativni stavovi, vjetine i likovno oblikovni temelj koji im omoguavaju prouavanje sloenijih vizualno-likovnih ideja i problema u komponiranju smislenih likovnih cjelina. Uenici ue razumjeti svijet razvijajui vlastite zamisli, stvarajui mentalne slike i dijelei svoje vizualne ideje s ostalim uenicima posredstvom vlastitog likovnog govora u razliitim vrstama oblikovanja.



Obvezne nastavne teme u okviru Hrvatskog nacionalnog standarda likovne kulture izraene su tako da kod uenika podravaju razvoj stavova vjetina i osposobljenosti potrebnih za rjeavanje likovnih problema i donoenje odluka bitnih za razvoj vizualno-likovne pismenosti, estetske osjetljivosti i estetske kritinosti. Razvoj likovne pismenosti podrava se nastavom koja uenike ukljuuje u aktivno vizualno istraivanje, uivljavanje u rjeavanje problema i vrednovanje. Razliita iskustva uenja ukljuuju oblikovanje na plohi-crtanje, oblikovanje na plohi- slikanje, oblikovanje na plohi-grafiku i prostorno oblikovanje modeliranje i graenje, te primijenjeno oblikovanje i dizajn. Razvoj likovne pismenosti ukljuuje razradu nastavnih tema posredstvom kojih uenici otkrivaju znaaj likovnih umjetnosti u svojim ivotima te poinju cijeniti meusobnu povezanost umjetnosti i znanosti, novih medija drutva i okoline. Hrvatski nacionalni obrazovni standard likovne kulture za osnovne kole predstavlja temelj koji omoguuje razvoj spoznaja i sposobnosti uenika u likovnoj kulturi i ujedno temelj stvaranja buduega kurikuluma likovne kulture u osnovnom obrazovanju. Standard je zapravo putokaz u stjecanju vizualno ekspresivnih i obrazovnih postignua osposobljenosti i obrazovnih postignua uenika/uenica s fokusom na rezultatima uenja i kreativnoga izraavanja, a manje na strategijama poduavanja. Preporuke za metodiku obradu naglaavaju slobodno istraivanje i uenje putem zorova i omoguuju uenicima da se upoznaju sa izazovima koji se temelje na oblikovnom miljenju, likovnom izraavanju vizualnim elementima, simbolima svojih ideja i osjeaja. Standardi upuuju na usvajanje novih naina miljenja i rada i komunikaciju sadrajima znanja i sposobnostima. U strukturi posebno se naglaavaju odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji koji se odnose na razvijanje uvjerenja i kreativnih, divergentnih stavova i ideja koje uenici trebaju izraziti primjenom steenih znanja i vjetina nakon zavrene kole. Kao lanovi povjerenstva usuglasili smo se u izradi Hrvatskog nacionalnog obrazovnoga standarda likovne kulture za osnovnu kolu oko etiri prioritetna cilja Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske:

da se s manje gradiva stekne vie znanja, da se likovnom kulturom razvija razumijevanje i spoznaja, da se razvija kreativnost u nastavi, da imamo zadovoljnijega uenika.

Povjerenstvo za likovnu kulturu smatra da HNOS likovne kulture omoguuje ostvarenje ovih ciljeva. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA U HRVATSKOM NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU IZ LIKOVNE KULTURE Ope posebnosti uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodiki naputci za rad s uenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadrajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno koritenje i naputaka iz Uvoda. Brojke od 1. do 9. u rubrici Posebnosti za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama oznaavaju na koju se populaciju naputak odnosi: 1. s oteenjem vida 2. s oteenjem sluha 3. s poremeajima glasovno-jezino-govorne komunikacije 4. s motorikim poremeajima i kroninim bolestima 5. sa snienim intelektualnim sposobnostima 6. s poremeajima panje/hiperaktivnosti 7. sa specifinim tekoama u uenju 8. s poremeajem u ponaanju i emocionalnim poremeajima 9. s autizmom. 1. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM VIDA



Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku.

taktilno upoznavanje demonstriranoga materijala dodatno govorno pojanjenje demonstriranoga materijala osigurati taktilni materijal: pagu, vunu, icu, konac razliitih debljina udbenici i pisani didaktiki materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veliine slova, brajev pisai stroj i papir ili prilagoeno raunalo folija za pozitivno crtanje 'brajeve' mape obine ili specifine biljenice s jae otisnutim crtama i s veim proredom na bijeloj ili utoj podlozi koja

ne blijeti meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajue debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleini koritenje poveala (lupa) odgovarajue osvjetljenje klupu s nagibom izrazita orijentacija na taktilno praenje nastave za slijepe uenike staviti teite na cjelinu Masa i prostor

2. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM SLUHA Uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku. Preporuke za komunikaciju:

provjeriti funkcionira li sluno pomagalo jasno i razumljivo govorenje ili pojaan glas, pa tek onda poseemo za pisanjem, osobito ako je poruka

znaajna i ne trpi dvosmislenost ili djelominost; pokazivanje, runa abeceda ili znakovna komunikacija, ee provjeravanje razumijevanja, paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, uenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda kako bi mogao lake ostvarivati vizualni kontakt s

uiteljem, uitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema uenicima kada im se obraa govorom.

Didaktiko-metodiki postupci:

provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih rijei ili reenica i objasniti ih, postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih rijei, nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, koristiti raunalne edukacijske programe, pozitivno potkrepljivati uspjeh.

3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S GLASOVNO-JEZINO-GOVORNIM POTEKOAMA I SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s uenikom uz povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku (logopeda) NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. Prilagodbe u radu za uenike s poremeajima govora:

- mucanje nikada ne ispravljati i osvjetavati, rugati se ueniku, oponaati ga ili dozvoliti drugima da to ine

- obraati se ueniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tiim i sporijim (laganijim) tempom - ne ustrajati u zahtjevu da uenik govori ukoliko on to ne eli u nekoj situaciji



- brzopletom ueniku dati strukturu i odreeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za uenike s jezinim i specifinim tekoama u uenju

- zbog prisutne motorike nespretnosti i slabije vizualne percepcije mogu imati potekoa u nekim podrujima likovnoga izraavanja (npr. perspektiva)

- predvidjeti due vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema, - koristiti razliite vrste podraaja vidne, slune, dodirne kod obrade novih sadraja, - sistematski provjeravati je li uenik razumio sadraj i pojmove te dati dodatna objanjenja, - uputiti uenika da koristi slikovne podsjetnike pri uenju odnosno pomoi mu da naui tehniku

vizualizacije i breg zapamivanja te da ui uz pomo kognitivnih mapa (koje samostalno izrauje po podrujima koje ui).

4. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S MOTORIKIM POREMEAJIMA I KRONINIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagoavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje osobnoga asistenta i pomo u prijevozu i kretanju

- radno mjesto (stol i sjedalica) prilagoeni individualnim potrebama uenika - osigurati primjerene uvjete za itanje, - sredstva i pomagala za pisanje primjerena individualnim potrebama uenika - izbor pribora i tehnika rada uvjetovan je motorikim mogunostima uenika - za izvanuioniki rad osigurati prijevoz i pratnju uenicima s potekoama u kretanju - rukohvat na stolu za odravanje i kontrolu tijela - oteana maneta koja ublaava premor i dri ruku uz radnu podlogu - koritenje papira i biljenica veih formatima (najee A 4, ponekad i A 3), - fiksiranje papira za crtanje, slikanje ili biljenice za radnu podlogu, - prilagoavanje sredstva za pisanje, crtanje, slikanje; - koristiti pomagala za crtanje i slikanje (proteze, pomagala za crtanje, slikanje drugim dijelovima

tijela, radne podloge za crtanje nogom, koritenje raunala s posebnim dodacima-prilagodbama) u skladu s njihovim specifinim potrebama

- uenicima treba osigurati vie vremena za izvoenje grafikih i likovnih aktivnosti, Uenikove likovne potencijale moe se izvrsno iskoristiti u poticanju svijesti uenika o osobnoj vrijednosti i kao mogunost ukljuivanja uenika u drutveno okruenje. Uenicima s kroninim bolestima ponekad e biti potrebno prilagoavati tempo rada, a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe uenika treba dogovarati s lijenikom specijalistom kolske medicine, strunom slubom kole, roditeljima i uenikovim lijenikom. 5. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA SA SNIENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se odnose na programske sadraje koji su navedeni uz pojedine teme. NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude.

- pohvala i motivacija nikad ne smiju izostati - omoguiti uenje imitacijom uz pomo uitelja ili drugoga uenika - mogue likovne potencijale treba iskoristiti za poticanje pozitivnoga stava uenika o osobnoj

vrijednosti to e potaknuti njihovo uspjenije ukljuivanje u drutveno okruenje - poticati uenika i vrnjake na pozitivnu interakciju provoenjem zajednikih aktivnosti - pojednostavljenje sadraja uz povezivanje s potrebama svakodnevnoga ivota uenika i

mogunostima njihove primjene, - nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na nain da se uenikov pozor

rukovoenim promatranjem uvijek usmjerava na ono to je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti

- izrada individualiziranih vizualnih sredstava proienih od detalja koji uenika ometaju u promatranju i oteavaju mu predoavanje i razumijevanje.



6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJEM POZORA/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEAJEM U PONAANJU I EMOCIONALNIM POREMEAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadraja i naina provjere znanja.

- privui i zadravati pozor koristei upozoravajue geste, npr. lagano tapanje po ramenu; davati upute jednu po jednu, pohvale

- primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje vienoga ili proitanog,...);

- pripremiti zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u oekivanim vremenskim okvirima - esto provjeravati i poticati napredak - dogovorno odrediti uenika kojemu se moe obratiti za pomo - nagraditi poeljno ponaanje - omoguiti ee prilike za ustajanje i kretanje, - smanjiti mogunost izvora odvlaenja pozora - davati pravodobne obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. imate pet minuta do zavretka toga

zadatka i prelaska na drugi). DIDAKTIKO METODIKE OSNOVE ZA IZVOENJE NASTAVNOG PROCESA OD 1. DO 4. RAZREDA: NASTAVNE CJELINE I TEME

- likovni elementi toka, crta, boja, ploha, povrina, masa, prostor - kompozicijski elementi - kontrast, harmonija, ritam, ravnotea, proporcija, dominacija, jedinstvo)

POTICAJI:

1. Vizualni poticaj motiv moe biti sve to okruuje dijete; uenici analizirajui motiv otkrivaju njegovu likovnu vrijednost i likovne probleme (kljuni pojmovi) koji ga karakteriziraju; osvijetene likovne vrijednosti realiziraju likovno tehnikim sredstvima odnosno likovnom tehnikom i specifinim likovnim metodama

2. Likovni jezik likovni i kompozicijski elementi kao motivi i poticaji; likovni proces

zapoinje problemskom situacijom (likovni scenarij, likovna pria, stvaralaka igra), uenici realiziraju svoju ideju likovnim tehnikama i metodama, a nakon zavrenog procesa osvjeuju se likovni problemi potaknuti likovnim scenarijem

3. Iz podruja nevizualnoga - slobodan djeji izraz - emocije, osjeti, glazba; uenici biraju

likovne i kompozicijske elemente te likovno tehnika sredstva kako bi to slobodnije izrazili doivljeno

NAIN RADA: slobodno istraivanje i uenje putem zorova: vizualno (npr.: promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje...), taktilno, kinestetsko, auditivno i olfaktivno, s ciljem razvoja vizualnoga miljenja i likovne produkcije (kombiniranja, variranja), vrednovanja i osvjetavanja. METODE RADA: analitiko promatranje, demonstracija, razgovor, usmeno izlaganje, likovni scenarij, rad s tekstom, kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje. OBLICI RADA: frontalni, individualni, rad u parovima, grupni rad.



1. razred osnovne kole Predmet: likovna kultura Nastavne cjeline i obvezne nastavne teme iz likovne kulture za 1. razred Oblikovanje na plohi crtanje

1. TOKA I CRTA crte po toku i karakteru Oblikovanje na plohi slikanje

2. BOJA imena boja, osnovne i izvedene boje 3. BOJA tonovi boje 4. PLOHA geometrijski i slobodni likovi 5. PLOHA ritam likova

Prostorno oblikovanje modeliranje i graenje

6. POVRINA plastike teksture 7. VOLUMENI I MASA U PROSTORU geometrijska i slobodna tijela

Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 1. razred Primijenjeno oblikovanje dizajn

1. TOKA I CRTA crta kao likovni element pisma 2. PLOHA likovi i slika u pokretu 3. BOJA ilustracija 4. POVRINA vizualna komunikacija 5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU dizajn



LIKOVNA KULTURA 1. RAZRED OSNOVNE KOLE

OBVEZNA NASTAVNA TEMA 1: TOKA I CRTA crte po toku i karakteru

1. Kljuni pojmovi: toka, crta (razliite crte), crtanje, crte, skupljeno/raspreno, niz 2. Prijedlozi za metodiku obradbu:

Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (drvce, kist), ugljen

3. Dodatna ilustracija:

Predloeno likovno-umjetniko djelo: Miroslav Kraljevi: Prizor iz ruskog baleta, 1912., tu i pero Picasso: Ples djece, 1952.

4. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice matematika: vrste crta, crte i toke. Tjelesna i zdravstvena kultura: linija, vrsta. Priroda i drutvo: crte u prirodi. Glazbena kultura: razvijanje osjeaja za tempo i ritam.

5. Obrazovna postignua:

vizualno opaziti i istraiti doivljaj crta; izraavati se i stvarati tokama i crtama; razlikovati crte (vrsta, smjer, niz)

6. Izborni sadraji za darovite uenike: Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole. Odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju.

7. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti crta u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnosti i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad, poticati znatielju i uenje za tok crta i promjenu smjera crta u prirodi.




OBVEZNA NASTAVNA TEMA 2:

BOJA imena boja, osnovne i izvedene boje

1. Kljuni pojmovi:

boja, slika, slikanje, slikar, osnovne boje, izvedene boje

2. Prijedlozi za metodiku obradbu:

Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola, pastel


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Vasilly Kandinsky: uto-crveno-plavo, 1925., ulje na platnu Vjenceslav Richter: SIS 4, Sistemsko slikarstvo, 1975., ulje na platnu Ivan Vitez: Riba iz snova Juraj Dobrovi: Polja, 1969. Mondrian: Kompozicija


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, priroda i drutvo: boje u prirodi. Glazbena kultura: boja zvuka, slikanje glazbe.


vizualno razlikovati, imenovati i izraavati se razliitim bojama; mijeanjem dviju osnovnih boja dobiti izvedenu



1. Akromatske boje usvojiti teoretski 3. i 7. Razlikovati osnovne i izvedene boje. 5. Razlikovati osnovne i izvedene boje.

8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti boja u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; poticanje znatielje u otkrivanju boja; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad,




OBVEZNA NASTAVNA TEMA 3: BOJA tonovi boje

1. Kljuni pojmovi:

svjetlina boje, mijeanje boja, mrlja, potez




Predloeno likovno-umjetniko djelo: Vasilly Kandinsky: uto-crveno-plavo, 1925., ulje na platnu Vjenceslav Richter: SIS 4, Sistemsko slikarstvo, 1975., ulje na platnu Ivan Vitez: Riba iz snova Juraj Dobrovi: Polja, 1969. Mondrian: Kompozicija


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Glazbena kultura: ton u glazbi. Priroda i drutvo: tonovi boja u prirodi. Hrvatski jezik: komunikacijski postupci, jezine igre.


vizualno razlikovati i rabiti tonove boja; mijeanjem s bijelom i crnom dobiti svjetliju i tamniju boju



1. Akromatske boje usvojiti teoretski 3. i 7. Razlikovati osnovne i izvedene boje. 5. Razlikovati osnovne i izvedene boje.

8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti tonova boje u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad. Poticanje znatielje u otkrivanju tonova boje.





PLOHA geometrijski i slobodni likovi

1. Kljuni pojmovi:

geometrijski lik, slobodni lik




Predloeno likovno-umjetniko djelo: Miroslav utej: Ultra AB, 1967., serigrafija Hans Arp: Reljef Prometni znakovi


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Matematika: geometrijski likovi. Priroda i drutvo: slobodni likovi i plohe u prirodi.


vizualno opaziti i izraavati se geometrijskim i slobodnim likovima

6. Izborni sadraji za darovite uenike: Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole Odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju.


8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti geometrijskih i slobodnih likova u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





PLOHA ritam likova

1. Kljuni pojmovi:

ritam, lik




Predloeno likovno-umjetniko djelo: Miroslav utej: Ultra AB, 1967., serigrafija Hans Arp: Reljef


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Matematika: geometrijski likovi. Priroda i drutvo: slobodni likovi i plohe u prirodi.


opaziti i izraziti ritam kao ponavljanje boja i likova



8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti ritma likova u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





POVRINA plastike teksture

1. Kljuni pojmovi: glatka i hrapava povrina, modeliranje, graenje, razliite povrine 2. Prijedlozi za metodiku obradbu:

Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: povrine i oblici kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Duan Damonja: Metalna skulptura 86, 1975, eljezo.


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i drutvo: stari zid. Tjelesna i zdravstvena kultura: gladak i izlomljen pokret.


uoiti i spontano izraziti razliite plastike teksture

6. Izborni sadraji za darovite uenike: Mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole Odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju.


8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti plastikih tekstura u motivu i izvedbi , vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.



PREDMET:

LIKOVNA KULTURA

OBVEZNA NASTAVNA TEMA 7: VOLUMENI I MASA U PROSTORU geometrijska i slobodna tijela

1. Kljuni pojmovi:

kip, kipar, geometrijsko tijelo, oblo i uglato tijelo


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal.


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Georges Vantongerloo: Zajednitvo volumena, kamen. L. Baskin: Sova


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Matematika: geometrijska tijela, odnosi meu predmetima. Hrvatski jezik: komunikacijski postupci opisivanje. Tjelesna i zdravstvena kultura: poloaji tijela u prostoru. Priroda i drutvo: oblici tijela u prirodi.


opaziti, razlikovati i imenovati tijela; stvarati geometrijskim tijelima u prostoru



8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti geometrijskih i slobodnih tijela u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA TEMA 1:

TOKA I CRTA - crta kao likovni element pisma

1. Kljuni pojmovi:

znak, pismo


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (drvce, kist), flomasteri, ugljen


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Knjiga Lindisfarne, Irska, 698. Hrvojev misal


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Hrvatski jezik: pisanje slova. Priroda i drutvo: iluminacije.


uoiti i razlikovati crte kao gradbene elemente pisma



8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti pisma u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA TEMA 2:

PLOHA likovi i slika u pokretu

1. Kljuni pojmovi:

crtani film, TV slika


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola, pastel, flomasteri u boji (za minijaturne slike)


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Norman Mc Laren: Begone Dull Care, 1949., runo bojani celuloid. Duan Vukoti: Surogat, 1961., animirani film Borivoj Dovnikovi: Uzbudljiva ljubavna pria, 1989., animirani film


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Hrvatski jezik, medijska kultura: animirani film


prepoznati animirani film kao niz slika u pokretu



8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti slobodnih likova i boja u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA TEMA 3:

BOJA - ilustracija

1. Kljuni pojmovi:

slikovnica


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola, pastel, flomasteri u boji (za minijaturne slike)


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Julije Klovi: Iluminacija iz misala Jurja Topuskoga, 1526., riznica Zagrebake katedrale Danijel Srdarev: Djeak od papira, 2004.


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i drutvo: iluminacije. Hrvatski jezik: ilustracije.


likovno izraziti doivljaj prie



8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti vizualne poruke prie u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA TEMA 4:

POVRINA - vizualna komunikacija

1. Kljuni pojmovi:

reklama, poruka




Predloeno likovno-umjetniko djelo: Zvonimir Lonari: plakat za 4. Animafest, 1980


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i drutvo: naini reklamiranja. Hrvatski jezik: poruke u reklamama.


uoiti da se vizualno-likovnim elementima mogu prenositi poruke



8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti povrine u vizualnim komunikacijama u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA TEMA 5:

VOLUMENI I MASA U PROSTORU - dizajn

1. Kljuni pojmovi:

oblik i namjena


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Keramike posude iz Vuedola, 3000.g. p. n. e.


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i drutvo: uporabni predmeti u starim kulturama: maske, vaze, orua. Uporabni predmeti danas


povezati izgled oblika kojima se svakodnevno slui s njihovom namjenom



8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, poticanje znatielje za estetske vrijednosti dizajna u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




1. TOKA I CRTA gradbene (strukturne) i obrisne (konturne) crte 2. TOKA I CRTA - kontrast crta po karakteru

Oblikovanje na plohi slikanje

3. BOJA istoa boje 4. BOJA - kontrast svjetlo - tamno 5. BOJA kontrast toplo - hladno

Prostorno oblikovanje modeliranje i graenje

6. POVRINA kontrast povrina - tekstura 7. VOLUMENI I MASA U PROSTORU omjeri veliina masa 8. VOLUMENI I MASA U PROSTORU graevine i tijela u prostoru

Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 2. razred Primijenjeno oblikovanje dizajn

1. TOKA I CRTA - grafiki dizajn 2. PLOHA - fotografija 3. POVRINA - odnos slike i teksta





TOKA I CRTA gradbene (strukturne) i obrisne (konturne) crte

1. Kljuni pojmovi:

gradbena crta, obrisna crta, otvorena crta, zatvorena crta


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu-pero, tu-kist, lavirani tu, ugljen, bajc


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Henry Matisse: Crte, 1908., tu i pero Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889. tu i trska


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i drutvo: gradbene crte u prirodi. Matematika: geometrijski sadraji


stvarati gradbenim i obrisnim crtama; razlikovati gradbene i obrisne crte



8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti gradbene i obrisne crte u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





TOKA I CRTA kontrast crta po karakteru

1. Kljuni pojmovi:

suprotnost (kontrast) crta, meka crta, tvrda crta, debela crta, tanka crta, isprekidana crta


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu-pero, tu-kist, lavirani tu, ugljen, bajc


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete, 1525., olovka, srebrenka i tinta


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, priroda i drutvo: crte u prirodi. Glazbena kultura: glazbeni kontrasti.


izraziti kontrast crta razliitim likovno tehnikim sredstvima



8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti kontrasta crta po karakteru u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





BOJA istoa boje

1. Kljuni pojmovi:

istoa boje, jarke i zagasite boje


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel.


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Pablo Picasso: ena koja sjedi, 1909


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija


vizualno razlikovati, stvarati i imenovati jarke i zagasite boje



1. Slijepi uenici usvajaju teoretski.

8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti istoe boje u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





BOJA kontrast svjetlo - tamno

1. Kljuni pojmovi:

kontrast, suprotnost svjetlo - tamno, ton


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji (za minijaturne slike)


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Rembrandt van Rijn: Uskrsnue, 1639., ulje na drvenoj ploi Ljubo Ivani: "Riblja kost i tava", 1959.


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, priroda i drutvo: svjetlost i tama u prirodi.


promatrati, usporeivati i izraavati kontraste svijetlih i tamnih tonova boje



1. Slijepi uenici usvajaju teoretski

8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti svjetlo tamnoga kontrasta u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





BOJA kontrast toplo - hladno

1. Kljuni pojmovi:

tople i hladne boje, kontrast toplo - hladno


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji (za minijaturne slike).


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Paul Klee:"Zlatna ribica",1925.


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, priroda i drutvo: toplo - hladno u prirodi.


uoiti i izraavati kontraste toplih i hladnih boja




8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti toplo hladnoga kontrasta u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.





POVRINA kontrast povrina - tekstura

1. Kljuni pojmovi:

kontrast povrine


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: povrine i oblici kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Fotografija kore drveta, teksture sjena B. Rui: Iznad zemlje ispod zemlje, 1972.


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Hrvatski jezik: knjievna djela i mitovi s kontrastom veliina. Priroda i drutvo: kontrast veliina u prirodi i drutvu. Matematika: vee - manje. Glazbena kultura: glazbeni kontrasti.


uoiti, usporeivati i razlikovati razliite vrste tekstura



8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti usporeivanja i razlikovanja suprotnosti tekstura u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




OBVEZNA NASTAVNA TEMA 7: VOLUMENI I MASA U PROSTORU

omjeri veliina masa 1. Kljuni pojmovi:

masa, veliine masa


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaa, drveni otpadni materijal


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Azteki kalendar, 16. st., kamen


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i drutvo: prirodni reljefi. Matematika: geometrijska tijela.Hrvatski jezik: jezino izraavanje,opisivanje.


uoiti i izraavati odnose razliitih veliina masa



8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti omjera veliina masa u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




OBVEZNA NASTAVNA TEMA 8: VOLUMENI I MASA U PROSTORU

graevine i tijela u prostoru 1. Kljuni pojmovi:

unutarnji i izvanjski prostor, graevina, ulica, trg


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: oblici, tijela, povrine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaa, drveni otpadni materijal


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Priroda i drutvo: gradovi, zgrade. Matematika: geometrijska tijela.


snalaziti se u prostoru, razlikovati i odreivati poloaj (smjer) u prostoru



8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti odnosa veliina mase i prostora arhitekture u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA TEMA 1:

TOKA I CRTA - grafiki dizajn

1. Kljuni pojmovi:

dizajn, vizualni znak


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: toka, crta, boja, lik kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu-pero, tu-kist, lavirani tu, ugljen, bajc.


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Prometni znakovi


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice: Hrvatski jezik: slova. Matematika: geometrijski likovi. Priroda i drutvo: prometni i drugi znakovi; boja kao znak u prirodi.


objasniti dizajn kao oblikovanje uporabnih predmeta u neposrednom okruju



1. Slijepi uenici usvajaju znakove i pismo uz pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu.

8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti grafikoga dizajna (zatitnoga znaka i pisma) u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA NASTAVNA TEMA 2:

PLOHA - fotografija

1. Kljuni pojmovi:

fotografija, fotograf


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: fotografije iz asopisa, kalendara


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Raoul Haussman: Tatljin kod kue, 1920., fotomontaa


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija


uoiti i razlikovati uporabu fotografije




8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti fotografije u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




IZBORNA NASTAVNA TEMA 3:

POVRINA odnos slike i teksta

1. Kljuni pojmovi:

reklama (promidba), poruka


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: toke, crte, boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, fotografije iz asopisa


Predloeno likovno-umjetniko djelo: Miroslav utej: Ultra AB, 1967., sitotisak


Strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija. Primjerice, hrvatski jezik: dizajn knjiga.


uoiti veliinu i oblik slike u odnosu na veliinu i oblik teksta na reklami




8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti odnosa slike i teksta u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




1. TOKA I CRTA ornament (narodni ukras) 2. TOKA I CRTA - crtaka tekstura

Oblikovanje na plohi slikanje

3. BOJA kontrast kromatsko - akromatsko 4. BOJA komplementarni kontrast 5. PLOHA modelacija i modulacija 6. POVRINA - slikarska tekstura

Oblikovanje na plohi grafika

7. PLOHA - ritam, omjeri veliina likova Prostorno oblikovanje modeliranje i graenje

8. POVRINA - plastika tekstura 9. POVRINA visoki, niski i udubljeni reljef

10. VOLUMENI I MASA U PROSTORU kontrast punog i praznog prostora 11. VOLUMENI I MASA U PROSTORU plono istanjena masa, ravnotea Izborne nastavne teme iz likovne kulture za 3. razred Primijenjeno oblikovanje dizajn

1. TOKA I CRTA - kadar, odnos slike i teksta 2. PLOHA - ritam i niz likova 3. BOJA - kadar, simbolika boja 4. POVRINA - scenografija 5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU udubljeno - izboena masa




TEMA: 1. TOKA I CRTA ornament (narodni ukras) 1. Kljuni pojmovi:

niz, smjer, ritam, preplet, ornament (narodni ukras)


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (drvce, pero, kist) lavirani tu, ugljen, bajc.


predloeno likovno-umjetniko djelo: Hosoda Eishi: Kurtizana Nagakawa s dvije slubenice, 1796., drvorez u boji

Dipilonska vaza, 8. st. pr. Kr. kultna posuda u obliku stiliziranoga prikaza golubice, keramika, kasna

vuedolska kultura


strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija, primjerice: Priroda i drutvo: ornamenti u narodnim umjetnostima


uoiti, prepoznati i izraziti ornament (narodni ukras) 6. Izborni sadraji za darovite uenike:

mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole.

odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju. 7. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

5. Prepoznati ornament uenici s tekoama u grafomotorici mogu izraditi najjednostavnije ornamente

8. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti ornamenta, niza i ritma u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine

pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




TEMA: 2. TOKA I CRTA - crtaka tekstura 1. Kljuni pojmovi:

crtaka tekstura skupljeno raspreno


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: toka i crta kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i crtake tehnike: olovka, tu (drvce, pero, kist) lavirani tu, flomaster (tamni), ugljen, bajc


predloeno likovno-umjetniko djelo: Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., trska i tinta


strukturalna (traenje zajednikih motiva i pojmova u razliitim nastavnim predmetima) i tematska korelacija

primjerice: priroda i drutvo: skupljeno i raspreno u prirodi i naseljima, povrine u

prirodi hrvatski jezik: skupljena i rasprena slova i rijei. tjelesna i zdravstvena kultura: skupljeno i raspreno kretanje u prostoru


uoiti, prepoznati i izraavati crtake teksture 6. Izborni sadraji za darovite uenike:

mogui dodatni sadraji Za one koji ele saznati vie, npr. scenografija, estetsko ureenje interijera i eksterijera kole

odabir prigodnih sadraja putem terenske nastave ili posjeta muzeju 7. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

-pomoi ueniku s tekoama u grafomotorici i orijentaciji u prostoru da pravilno izvede crtake teksture i smjesti ih na list papira


razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti crtakih tekstura u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine;





TEMA: 3. BOJA kontrast kromatsko akromatsko 1. Kljuni pojmovi:

kontrast kromatskih i akromatskih boja arene i nearene boje


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji (za minijaturne slike)


predloeno likovno-umjetniko djelo: Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., ulje na platnu




uoiti, prepoznati i izraavati kontraste boja i neboja (arenih i nearenih boja)

6. Izborni sadraji za darovite uenike:



1. Slijepi uenici usvajaju teoretski kontrast izmeu kromatskih i akromatskih boja. 5. Sakupljanje materijala u kromatskim i akromatskim bojama


razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti kromatsko akromatskih kontrasta u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine

pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad




TEMA: 4. BOJA komplementarni kontrast 1. Kljuni pojmovi:

komplementarni kontrasti


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... Likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel.


predloeno likovno-umjetniko djelo: Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., ulje na platnu



primjerice: Priroda i drutvo: komplementarne boje u prirodi 5. Obrazovna postignua:

uoiti, prepoznati i izraavati komplementarne odnose i kontraste boja 6. Izborni sadraji za darovite uenike:



1. Slijepi uenici usvajaju teoretski. 5. Prepoznati komplementarni kontrast.


razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti komplementarnih kontrasta u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine





TEMA: PLOHA modelacija i modulacija 1. Kljuni pojmovi:

ploha tonsko i koloristiko slikanje


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel


predloeno likovno-umjetniko djelo: Marino Tartaglia: Autoportret, 1917., ulje na platnu



primjerice, glazbena kultura: tonaliteti, muziki ton 5. Obrazovna postignua:

vizualno opaziti i izraziti plohu; uoavati, razlikovati i izraavati se tonskim i koloristikim slikanjem




1. Slijepi uenici usvajaju teoretski. 5. Prepoznati razliku izmeu tonskoga i koloristikoga slikanja uenici trebaju plohu doivjeti prvo tektilno, a potom vizualno te se izraziti tonski


Razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti modelacije i modulacije u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine; pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad.




TEMA: 6. POVRINA slikarska tekstura

1. Kljuni pojmovi:

slikarska tekstura


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: boja, ploha i povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i slikarske tehnike: akvarel, gva, tempera, kola kupljeni, kola iz asopisa, pastel, flomasteri u boji (za minijature)


predloeno likovno-umjetniko djelo: Albert Kinert: Male radosti, 1956., ulje na platnu



primjerice, priroda i drutvo: povrine u prirodi 5. Obrazovna postignua:

uoavati i izraavati slikarske teksture bojom, potezom i mrljom kao sastavnim dijelovima povrine






razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti slikarskih tekstura u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine

pozitivni odnos prema radu: aktivnost i inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad




TEMA: PLOHA ritam, omjeri veliina likova 1. Kljuni pojmovi:

grafika, monotipija


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Vizualni jezik kao poticaj: boja, ploha, lik, povrina kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica


predloeno likovno-umjetniko djelo: Majstor iz Flmallea: Roenje, 1420., ulje na drvenoj ploi



primjerice, matematika: omjeri veliina 5. Obrazovna postignua:

upoznati osnovne pojmove vezane uz grafike tehnike 6. Izborni sadraji za darovite uenike:



0


razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti, vrednovanje sadraja i ideja, otkrivanje estetskih vrijednosti ritma, omjera i veliine likova u motivu i izvedbi, vrednovanje i ouvanje okolia i batine





TEMA: POVRINA plastika tekstura 1. Kljuni pojmovi:

plastika tekstura povrina


Motivi: vizualni poticaji: iz djetetove okoline prirodni i nainjeni oblici; iz sadraja ostalih nastavnih predmeta: knjievni tekstovi, mitoloki sadraji, povijest, hrvatska i svjetska kulturna batina, itd.; iz narodnih obiaja: dogaaji, blagdani, etnografska batina. Likovni jezik kao poticaj: povrine i oblici kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obiljejima i kompozicijskim odnosima predvienim u vizualno-likovnim sadrajima. Iz podruja nevizualnoga: emocije, osjeti, glazba... likovno-tehniki materijali i tehnike prostorno-plastikoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alu-folija), papirna ambalaa, drveni otpadni materijal, ica


predloeno likovno-umjetniko djelo: Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), 1533., mramor



primjerice, priroda i drutvo: povrine u prirodi i radnoj okolici 5. Obrazovna postignua:

uoavati i izraavati plastike teksture kao sastavne dijelove povrine 6. Izborni sadraji za darovite uenike:



1. Slijepi uenici usvajaju teoretski i dodirom,


razvijanje uvjerenja i stavova na podruju likovn

Documents

Likovna Kultura 1.-4. Razreda