LIKOVNA UMJETNOST

Slikarstvo druge polovice 20.st.

EGZISTENCIJALIZAM

Postojanje dvije vrste znakova:

IKONIČKI znakovi kao kontrolirani i prepoznatljivi i prepoznatljivi oblici koji mogu zamijeniti stvarnost. INDEKSNI znakovi se tumače kao slučajni otisci stvarnosti od otiska palca do traga kretanja

Značajke:

1) ideja sveobuhvatne slike- te su slike prividno bez početka i kraja- šire se do granica platna pa i preko njih.

2) ogromne dimenzije djela – unijele ideju zidnog slikarstva.3) prekid s renesansnom idejom slike kao nezavisne cjeline odvojene od promatrača.4) Slika postaje ambijent, kompleks koji okružuje promatrača

APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM

• Slika nije slika nečega, nego polje intenzivnoga kretanja slikareva tijela koje za sobom ostavlja trag. I taj trag postaje djelo. Takvo slikarstvo se označuje kao akcijsko slikarstvo

J.POLLOCK,Broj 1,1948.god.

-slobodna akcija, kretanje tijela koje se opskrbljeno slikarskim materijalom, bojom, usmjeruje prema platnu i ostavlja trag, slikar kruži oko platna koje je na podu > tragovi prskanja, mrlje, diskontinuiranog dugačkog i kratkog tijeka, razlivenost; dubok i složen prostor koji se otvara; linije izlaze iz ishodišta ili se u njima presijecaju ili ih povezuju u efekt diskontinuiranih vrtložnih prostora

J.POLLOCK. Jesenski ritam

- slika kao da uopće nema središta. Oblici se jednakomjerno šire na sve strane, pa čak i preko rubova slike. Kao da nema granice ni obrisa. Sve se odvija na površini. Nema dubine. To je posve drugačije shvaćanje kompozicije od onog na što su ljudi prije toga navikli.

• Bez središta - Naš pogled ničim nije usmjeren ničim u dubinu slike. Sve se odvija na POVRŠINI

LIKOVNA UMJETNOST PSIHOLOGIJASlika je rezultat slobodneakcije, kretanja tijela“plesa”......i ima duboki,slože-ni prostor....ali nema središta

Dublji slojevi psihegube svoju individualnujedinstvenost......približavajući se auto-nomnom funkcionalnomsustavu, oni sve višepostaju kolektivni....dok se ne poopće iutrnu u tjelesnoj materi-jalnosti,tj.kemijskimsupstancijama,

WILLEM DE KOONING,ŽENA I,1950.-1952.god.

Deformirani oblici Nejasnost figure Agresivan potez kista Boje u pozadini se stapaju s likom žene Vulgarnost

SLIKARSTVO OBOJENIH POLJA

Zbog svoje veličine(242 x 514cm) djelo se ne može obuhvatiti jednim pogledom. Obojeno polje djeluje transcedentno. Slika postaje kao molitva-gledatelja izravno prenosi-transcendira u svijet metafizičkog apsoluta

BARNETT NEWMAN,Vir Heroicus Sublimis,1950.god. Mark Rothko

- takozvano “colorfield” slikarstvo koje koristi široka područja boje i više se oslanja na asocijaciju boja. Glavni predstavnik tog tipa slikarstva je Mark Rothko

Materija bez forme –informel

Slikar ne stvara iluziju predmeta, već pokazuje njegovu realnost Materijalizacija dimenzije vremena Slika postaje ogledalom naše nedovršenosti i prolaznosti

A.BURRI,KOMPOZICIJA,1953.god.

-bezvrijedne stvari postaju predmet zanimanja, Burri ih izravno uvodi u svijet umjetnosti, tako pokazuje konkretnost, on revalorizira stvar, uvodi je u svijet lijepoga, pokazuje njezinu likovnost

Strukturalizam u likovnim umjetnostima nakon 1945.

o Strukturalizam-svaki element postoji tek kao dio nekakve cjeline, a ne kao stvar nepromjenjivog značenja- sama za sebe

NEODADAIZAM

- nekoliko odbačenih djelova stvara novu strukturu, za razliku od dadaizma gdje umjetnik uzima predmet i proglasi ga umjetničkim djelom

Jasper Johns:Zastava,1954-1955.

Yves Klein: Monokromno plavo

R. Rauschenberg: KREVET,1955.god.

Stvar je zapravo postvareni ,otuđeni čovjek Tragovi uništenja (razderanost i obojanost)uvode predmet u novi “život” Kritika civilizacije Transformacija iz banalnog umjetničko djelo Pokazuju se tragovi uništenja (razderan i uprljan krevet) Stvari su produkt čovjekova samouništenja, čovjek se postvario i otuđio Razderan i uprljan krevet potiče promatrača na razmišljanje o poruci slikara

Combines - sjedinjavanje različitih vrstamaterijala i različitih značajki i postupakaslike i skulpture,te rezultat više nije ni slikani skulptura

POP-ART

Pop-artiste zanima masovna predodžba predmeta tj.slika-medijski stereotip Važnost i sveprisutnost glumice se naglašava ponavljanjem otisaka njezina lika

Obilježja pop-arta: visoka razina umjetnosti spušta se na razinu svakodnevice ili svakodnevica se uzdiže na razinu

umjetnosti umjetnik pokušava uključiti publiku u aktivno sudjelovanje u opažanju i stvaranju djela traži neposrednu inspiraciju iz neposredne okoline i pri tome je orijentiran na vrijednosti masovne

potrošačke kulture, s ciljem ukidanja granica između visoke i popularne umjetnosti prikaz banalnosti masovne kulture kombinira elemente popularne i visoke kulture kako bi izbrisali granice između njih sitotisak- masovna predodžba predmeta, tj. prikazan predmet masovne potrošnje trideset i dvije limenke Campbell juhe, iako sa razlicitim etiketama, govore o jednolicnosti, o

istovjetnosti – isti proizvod, ista velicina, isti izgled, ista slava. Podrazavaju masovno reklamiranje iz kojega je i potekao Warholov senzibilitet

ANDY WARHOL, DIPTIH M.MONROE,

Andy Warhol, Campbell juha

Andy Warhol, MM

Akumulacija ikona pri čemu se indeksno zanemaruje Značenje ikoničkog se još više povećava

Roy Lichtenstein, Šalica i tanjurić

R.LICHTENSTEIN,MAYBE,1963.god.

Uvećavanje

Stvari se moraju povećati i prenaglasiti kako bi se pobudila otupjela osjetila

Alex Hay: Papirnata vrećica,1968.god.

Novi realizam

Predmeti –mjesta naše pažnje

César Baldaccini > kompresije

• Gužvanjem i kompresijom oni gube karakter ikoničkih, a pretvaraju se u indeksne znakove(teksturu)

Armand Pierre Fernandez

• Akumulacija - serija ili nizanje istih predmeta čime oni postaju mjesta; Slučajnim rasporedom običnih svakodnevnih predmeta-asocijacija na sivu svakodnevicu

Daniel Spoerri - asamblaži

Asamblaž-lijepljenje predmeta

Yves Klein-antropometrije

• Antropometrija-otisak je na neki način tijelo iako tijela na tom mjestu fizički nema

Christo-pakiranje

• Umatanjem(pakiranjem)-ukazivanje na ono što je skriveno, otkrivanje u etapama

HAPPENING, FLUXUS I PERFORMANS

Happening prostorno-vremenski događaj u kojem sudjeluju umjetnici i publika, provodeći prethodno zamišljeni scenarij ili ostvarujući slučajne ,nerežirane i spontane događaje

• Prenošenje slikarskih strategija akcionog kolaža(razbacivanje različitih materijala po prostoru)

• Stvaranje pokretnih skulptura

• “Teatarska skulptura”

• Težnja utopijskim idealima prožimanja života i umjetnosti,što znači da se H.ne definira kaorealizacija spektakla nego kao svojevrsni simptom koji provocira učesnike i specifične neočekivane i nekontrolirane životne situacije i oblike ponašanja.

–pokušaj sinteze(intenziviranja) pokreta, zvuka, plastike,boje,svjetlosti,riječi i svih izražajnih čovjekovih mogućnosti iz vremena i prostora neizdvojenom obliku

ALLAN KAPROW:Plin,1966.god

Dvorište “Marta Jackson” galerije,1961.god.

FLUKSUS(FLUXUS)

• Umjetnost fluksusa određena je intermedijalnošću,tj.istodobnim radom u glazbi,performansu,asamblažu,poeziji,happeningu i različitim umjetničko-životnim oblicima ponašanja

NAM JUNE PAIK:IntegriraniKlavir,1958-1963.

• FLUKSUSOVSKI POKRET SE SASTOJI OD POJEDINACA KOJI SU VRLO RAZLIČITI PO SVOJOJ OSOBNOSTI ALI KOJI TEŽE OSTVARITI RADOST,HUMOR,SPONTANOST, ISTINSKA PRAVDA I DRUŠTVENO BLAGOSTANJE POSTATI SVAKODNEVICA.

PERFORMANS

• Performans-režirani ili nerežirani događaj koji umjetnik izvodi direktno pred publikom ili bez publike koja promatra događaj putem video-tv prijenosa

JOSEPH BEUYS:Kojot:volim Ameriku i Amerika voli mene

Preobrazba svakodnevice

Joseph Beuys:”Umjetnost bi morala prenositi stvarna značenja,u svakodnevici,te biti usmjerena na preobrazbu društvenih snaga.”

“Između umjetnosti i života u biti nema razlike.”

JOSEPH BEUYS.Kako objasniti slikarstvo mrtvom zecu,Galerija

Osjećaj za materijale

J.BEUYS:Stolac s mašću,1964.

• Beuys stvara situacije od upotrebnih predmeta,a sam čin stvaranja za njega je osobni i neponovljivi ritual-namijenjen spoznaji

...“Koristeći se”siromašnim” materijalima u stvaranju svojih skulpturalnih ,prostornih instalacija i ambijenata Beuys je koristio njihovu “nisku”ekspresivnost dabi-povezani u cjelinu-tek u suptilnom asocijativnom zajedništvu dosegli onu energe-tsku gustoću koja poput dobre gorive smjese aktivira naše osjetilne receptore.”

Land-art

-vrsta ambijentalne umjetnosti u kojoj umjetnici ukidaju granicu između kulture, tj. umjetnosti i prirode

Smithson :Spirala – odati počast prirodi i paleolitskoj umjetnosti, kontrast crvene glatke površine vode i hrapavosti kamena

Walter De Maria:Polje munja- 400 gromobrana

KONCEPTUALNA UMJETNOST-bavi se analitičkim i kritičkim promišljanjem prirode umjetničkih djela, percepcijom i svijetom umjetnosti

Joseph Kosuth – Jedna i tri stolice

B.Nauman:Zidni znak,1976.

-spirala je ivzedena narančastom neonskom cijevi + tekst = cjelovito značenje, izjavom se upućuje na rezultat istraživanja o biti umjetnosti

Martin Creed:Palazzo Arengario,Milan, 2006

Josip Vaništa

Beskonačni štap/U čast Manetu,

Instalacija 1961. god.

Nijemi protest protiv prostaštva i sirovosti sistema koji je ismijavao građansku uljuđenost.Iz grupe Gorgona, stolica, cilindar i štap.

Hans Hartung- 1959-2

-linijski tragovi dobiveni su snažnim i krajnje suspregnutim gestama, ruka se kreće brzo i silovito i naglo se zaustavlja, linijski oblici u sebi nisu ritmizirani, ravni su ili posve neznatno zakrivljeni, sužavaju se i na jednu i na drugu stranu u šiljaste završetke ili pak postupno gube na svom intenzitetu

E.Paolozzi- Sveti Sebastijan br.2

-za oblikovanje skulpture umjetnik koristi otpatke tehničke civilizacije – dijelove strojeva, mehaničkih igračaka,… koje utiskuje u glinu i zajedno odlijeva u metalne ploče i od njih sastavlja čovjekolike oblike. Težište oblikovanja nije na masi,ni na prostoru; nalik robotu. Elementi koji su se koristili dobivaju novo značenje – postaju čovjekov živi svijet

Yves Klein- Antropometrija

-ljudsko tijelo umočenu u boju ostavlja čisti otisak, kretnja se pojednostavila i negirala se u statičnom otisku, nema ni vremena ni prostora; otisak sliči pretpovijesnim otiscima ruku i nogu u špiljama, pokazuje kraj nečega što je u pretpovijesnim otiscima počelo – kraj čovjekova likovnog izražavanja vezanoga za prikaz na nekoj podlozi

Arman – Svilena moderna vremena, akumulacija zupčanika

-slažući zupčanike, umjetnik ih jednostavnom akumulacijom nudi našem pogledu kao novu vrijednost, oni gube funkciju. Ako ih nikad prije nismo sreli oni se preobražavaju u likovno zanimljive dijelove jedne nove strukture

A.Hay – Papirnata vrećica

-jedan nevažan predmet, element svakidašnjice, povećana je do visine 2m te postaje predmetom naše pažnje, ona dobiva

simboličko značenje koje se može različito tumačiti

J.Turrell- The roden crater

-preobrazba kratera u hemisferičnu posudu, svrha je pružiti prostor za osamu koji je otvoren, a zaštićen