Život van DelftaŽivot van Delfta Johannes Vermeer van Delft se smatra jednim od najboljih Johannes Vermeer van Delft se smatra jednim od najboljih

nizozemskih slikara koji se specijalizirao za interijere nizozemskih slikara koji se specijalizirao za interijere domaćinske atmosfere običnog građanskog života. Cijela jedna domaćinske atmosfere običnog građanskog života. Cijela jedna epoha 17. st. u nizozemskoj ostala je vjerno prikazana u epoha 17. st. u nizozemskoj ostala je vjerno prikazana u njegovim slikama. Tijekom nizozemske tzv. “Zlatne ere” njegovim slikama. Tijekom nizozemske tzv. “Zlatne ere” slikarstvo nije bilo smatrano umjetnošću već tek pukim slikarstvo nije bilo smatrano umjetnošću već tek pukim obrtom. Skoro cijeli život je proveo u gradu Delftu gdje je bio obrtom. Skoro cijeli život je proveo u gradu Delftu gdje je bio član slikarskog ceha Sv. Luke. Vermeer je bio umjereno član slikarskog ceha Sv. Luke. Vermeer je bio umjereno uspješan provincijalni slikar u svoje vrijeme i izgleda da se uspješan provincijalni slikar u svoje vrijeme i izgleda da se nikada nije obogatio za života; vjerojatno zato što je slikao nikada nije obogatio za života; vjerojatno zato što je slikao relativno malo djela ostavivši svoju ženu i djecu u dugovima relativno malo djela ostavivši svoju ženu i djecu u dugovima nakon svoje smrti. Nekoliko je faktora pridonijelo njegovoj nakon svoje smrti. Nekoliko je faktora pridonijelo njegovoj ograničenom opusa. Vermeer nikada nije imao nikakve ograničenom opusa. Vermeer nikada nije imao nikakve učenike i stoga nije bilo škola Vermeera.Kada je 1866. kritičar učenike i stoga nije bilo škola Vermeera.Kada je 1866. kritičar umjetnosti Thore Burger objavio esej pripisavši mu 66 umjetnosti Thore Burger objavio esej pripisavši mu 66 slika,Vermeerova slava raste i priznat je kao jedan od najvećih slika,Vermeerova slava raste i priznat je kao jedan od najvećih nizozemskih slikara Zlatne ere. Djelomice to priznanje slijedi iz nizozemskih slikara Zlatne ere. Djelomice to priznanje slijedi iz njegovog majstorskog služenja svjetlom u svojim slikama njegovog majstorskog služenja svjetlom u svojim slikama ostvarujući izvanrednu prostornost. ostvarujući izvanrednu prostornost.

Van Delftov stilVan Delftov stil

Vermeer je slikao prozirnim bojama nanoseći boju na platno u Vermeer je slikao prozirnim bojama nanoseći boju na platno u mnogim slojevima, tehnika koja se naziva pointille. Neki čak mnogim slojevima, tehnika koja se naziva pointille. Neki čak pretpostavljaju da je u svom minucioznom prepisivanju stvarnosti pretpostavljaju da je u svom minucioznom prepisivanju stvarnosti koristio i cameru obscuru. Neki svjetlosni i perspektivni efekti su koristio i cameru obscuru. Neki svjetlosni i perspektivni efekti su se mogli dobiti samo uporabom određenih leća. se mogli dobiti samo uporabom određenih leća.

Nijedan umjetnik 17. st. nije, poput njega, tako lakomo i slobodno Nijedan umjetnik 17. st. nije, poput njega, tako lakomo i slobodno koristio najskuplji pigment tog vremena - lapis lazuli, prirodni koristio najskuplji pigment tog vremena - lapis lazuli, prirodni ultramarin. Koristio ju je i u predmetima koji nisu nužno morali biti ultramarin. Koristio ju je i u predmetima koji nisu nužno morali biti plavi, kao ženske suknje ili traka na glavi Djevojke s bisernom plavi, kao ženske suknje ili traka na glavi Djevojke s bisernom naušnicom, pa čak i podslikavanje sjena kao na njegovoj naušnicom, pa čak i podslikavanje sjena kao na njegovoj Glazbenoj lekciji i Čaša vina.Preko sjena tamnog ultramarina znao Glazbenoj lekciji i Čaša vina.Preko sjena tamnog ultramarina znao je slagati slojeve toplih boja crvene i okera koje su se reflektirale je slagati slojeve toplih boja crvene i okera koje su se reflektirale na zidovima stvarajući dojam da su ugrijani toplim svjetlom. To je na zidovima stvarajući dojam da su ugrijani toplim svjetlom. To je vjerojatno inspirirano Leonardovim zapažanjima da je površina vjerojatno inspirirano Leonardovim zapažanjima da je površina svakog predmeta obojena bojom predmeta koji se reflektira na svakog predmeta obojena bojom predmeta koji se reflektira na njoj.Što bi značilo da predmet nije nikada obojen samo jednom, njoj.Što bi značilo da predmet nije nikada obojen samo jednom, njegovom izvornom bojom. njegovom izvornom bojom.

Vermeer je uglavnom slikao scene domaćinskih interijera, Vermeer je uglavnom slikao scene domaćinskih interijera, to su genre djela i portreti s iznimkom dvije veličanstvene to su genre djela i portreti s iznimkom dvije veličanstvene panorame Delfta.panorame Delfta.

Likovi njegovih slika pružaju presjek društvenih odnosa u Likovi njegovih slika pružaju presjek društvenih odnosa u Nizozemskoj tog doba. Od obične mljekarice, do luksuznih i Nizozemskoj tog doba. Od obične mljekarice, do luksuznih i taštih zvaničnika i trgovaca u svojim ugodnim kućama. taštih zvaničnika i trgovaca u svojim ugodnim kućama. Suptilne vjerske i znanstvene konotacije se mogu pronaći u Suptilne vjerske i znanstvene konotacije se mogu pronaći u mnogim njegovim djelima.mnogim njegovim djelima.

Na njega su, direktno ili posredno, utjecala djela umjetnika Na njega su, direktno ili posredno, utjecala djela umjetnika kao što su: nizozemci Carel Fabritius,Leonaert kao što su: nizozemci Carel Fabritius,Leonaert Bramer, Dirck van Baburen i talijan Caravaggio. Bramer, Dirck van Baburen i talijan Caravaggio.

Kao i većina slikara njegovog doba,Vermmer je vjerovatno Kao i većina slikara njegovog doba,Vermmer je vjerovatno prvi prikazao u svojim tonalnost,koristeći bilo samo nijanse prvi prikazao u svojim tonalnost,koristeći bilo samo nijanse sive,ili ograničenu paletu smeđe i sive,preko kojih su neke sive,ili ograničenu paletu smeđe i sive,preko kojih su neke zasićene boje kao crvena,žuta i plava bile primjenjene u zasićene boje kao crvena,žuta i plava bile primjenjene u obliku glazure.obliku glazure.

Slika Djevojka s bisernom naušnicom je bez sumnje najpoznatiji Slika Djevojka s bisernom naušnicom je bez sumnje najpoznatiji rad nizozemskog baroknog slikara Johannesa Vermeera. Izvorni rad nizozemskog baroknog slikara Johannesa Vermeera. Izvorni Nizozemski naslov Het Meisje sastao de elemente nošnje, što Nizozemski naslov Het Meisje sastao de elemente nošnje, što znači u osnovi isti kao i engleski naslov, ali preskače znači u osnovi isti kao i engleski naslov, ali preskače naušnicu. Slika je izvedena kao ulje na kanvasu.Neki nazivi su naušnicu. Slika je izvedena kao ulje na kanvasu.Neki nazivi su dodijeljeni slici, kao i "Mona Lisa sjevera" ili "Nizozemska Mona dodijeljeni slici, kao i "Mona Lisa sjevera" ili "Nizozemska Mona Lisa." Lisa."

Djevojka s bisernom naušnicom stoji u mraku. Kontekst nije dan i Djevojka s bisernom naušnicom stoji u mraku. Kontekst nije dan i boje koje se koriste za sobaricu daju joj boje koje se koriste za sobaricu daju joj maksimalnu izloženost.Meka svjetlost sja na licu, a turban na maksimalnu izloženost.Meka svjetlost sja na licu, a turban na glavi je obojen u svijetlu i snažnu plavu i žutu. Usnice se glavi je obojen u svijetlu i snažnu plavu i žutu. Usnice se održavaju u dubokoj crvenoj boji, što održavaju u dubokoj crvenoj boji, što uravnotežuje fokus gledatelja.Inače, ona se čini malo izgubljena uravnotežuje fokus gledatelja.Inače, ona se čini malo izgubljena u svojim mislima,što je vrlo tipična atmosfera u Veermerovim u svojim mislima,što je vrlo tipična atmosfera u Veermerovim slikama.Interakcija s gledateljem je slikama.Interakcija s gledateljem je međutim,manje tipična i sigurno je ključan element koji međutim,manje tipična i sigurno je ključan element koji određuje očaravajuću atraktivnost ovog djela.određuje očaravajuću atraktivnost ovog djela.Mi ne znamo tko je ova djevojka, ni je li djelo naručeno ili je Mi ne znamo tko je ova djevojka, ni je li djelo naručeno ili je djevojka model.Turban je usput popularni dodatak tijekom 17. djevojka model.Turban je usput popularni dodatak tijekom 17. stoljeća kao simbol orijentalne kontrole nakon rata s Osmanlijama.stoljeća kao simbol orijentalne kontrole nakon rata s Osmanlijama.

Mljekarica,je slika nizozemskog slikara i umjetnika Johannes Vermeera. Slika je izvedena kao ulje na platnu.Boje su snažne i svjetle,što je tipično za Vermeera.Pozornost gledatelja odmah privlači sluškinja,koja stoji kraj prozora kroz koje ulazi jako svjetlo.Njena koncentracija i blagi smiješak daju slici neku mističnost.

Jedna je od najmanjih Vermeerovih slika.Ova slika je dobra primjer velike količine detalja Vermeerovih slika.Tada je čipkarstvo bilo jako popularno u Nizozemskoj i zahtijevalo je dosta koncentracije.Ova je jedna os slika na kojoj možemo uočiti Vermeerovu primjenu camere obscuro.Proporcije jastuka su točne,što je vrlo neobično za slikare tog vremena,kao i mutan prvi plan slike,što je tipično za fotografirane slike.

Ovo je jedna od najvećih slika Johannesa Vermeera.Slika grada,nije realna zato jer Vermeer ne pokušava nadoknaditi tipične elemente slike grada,npr.ulice koje davaju uvid u život građana.Lijevi dio slike i prvi plan prekrivaju tamne boje u sjeni velikih kišnih oblaka.