RENESANSNA ARHITEKTURANovi naglasak na racionalnost, jasnoću i pravilnost dijelova – njihovi omjeri i razmjeri se određuju po matematičkim proporcijamaGlavne karakteristike: upotreba klasičnih redova, geometrijskih oblika i polukružnih kupola

RANA RENESANSA:

Filipo BRUNELLESCHI donosi novi stil u arhitekturi – u Rimu je proučavao klasičnu antičku arhitekturu, i prvi je napravio točna mjerenja (možda tada i otkriva geometrijsku perspektivu – trebala mu je precizna metoda prenošenja izgleda tih građevina na papir)- uvijek traži nova i praktična rješenja – kupola firentinske katedrale – novi način kojim je napokon omogućeno natkrivanje tako velike površine – kupola ima 2 odvojena kostura (crkva je izgrađena još u gotici)

* kapela Pazzi, Firenza, 1430.

SIMETRIJA, PRAVILNOST – sve se sastoji od kvadratnih jedinica- preuzimanje rječnika klasične antike Ţ redovi, polukružni lukovi i stupovi –

nepromjenjivi elementi- mjere i proporcije točno određene

- drukčija uloga skulpture – nema zavisnosti – skulptura se oslobađa, a strogo određena arhitektura ne dozvoljava veliku ulogu skulpturi

- kupola ima simboličnu vrijednost – središnji otvor – Krist; 12 prozora – apostoli- centralni luk uokviruje portal i naglašava kupolu

* S. Spirito, Firenza, 1434.

- sve veličine su određene MODULOM – polumjer polukružnih kapelica – sve stale prostorne jedinice se dobivaju umnožavanjem osnovnog modula

- sve veličine su u odnosu ZLATNOG REZA

Brunelleschi je smatrao da tajna dobre arhitekture leži u davanju «točnih» proporcija svim značajnim mjerama jedne zgrade - aritmetički razmjeri koji određuju muzičku

harmoniju moraju vladati i u arhitekturi – oni se ponavljaju u cijelom svemiru i prema tome su božanskog porijekla

RENESANSNA PALAČA: kvadratni tlocrt s unutrašnjim dvorištem - atrijem- 3-katno rješenje sa završnim vijencem, stupnjevanje obrade od nižeg prema višem –

teže Ţ lakše

pr. *Michelozzo: Palača Medici-Ricardi

Leon Battista ALBERTI 

- pisao traktate – rasprave «O slikarstvu», «O arhitekturi», «O skulpturi»

* palača Ruccelai, Firenza, 1446 – 51 

– obrada pročelja postaje uzor za gotovo sve kasnije renesansne palače- primjena triju redova – dorski, jonski i korintski pilastri sa istaknutim završnim

vijencem – plošna verzija Koloseuma

na pročeljima crkava također upotrebljava klasični rječnik

- u «O arhitekturi» zagovara obnovu centralnih građevina – idealni oblik sakralnih građevina je krug, ili izveden iz kruga – 4-kut, 6-kut, 8-kut

- krug je savršeni i najprirodniji oblik – neposredna slika božanskog razuma

njegovi traktati su imali ogroman utjecaj, tako da u VISOKOJ RENESANSI (1500-1525) centralne crkve postaju uobičajene

Donato BRAMANTE:Tempietto, S. Pietro in Montorio, Rim, 1502

- trebao biti okružen okruglim dvorištem s kolonadom – povezanost građevine s okolnim prostorom – NOVO!!!

- nova obrada zida – shvaćen kao volumen a ne kao ploha – duboko usječene niše u teškoj masi zida

- 3-stepena baza, dorski red, kupola – vrlo malih dimenzija, ali ima monumentalnu težinu

SV. PETAR, Rim1. projekt – Bramante, 1506.

- centralna građevina – grčki križ upisan u kvadrat s ogromnom kupolom i 4 jednaka pročelja

- opet koristi skulpturalno obrađen zid – prostor duboko ulazi u masu zida- ogromnih dimenzija – moguća izvedba samo betonska konstrukcija – ponovno

oživljavanje te antičke tehnike

današnji izgled – Michelangelov projekt, 1546.- pročelje – kolosalni red – naglašava kompaktnost građevine, dramatičnije ističe

kupoli

- naglašava glavnu os drugačijom zap. Apsidom i dodaje otvoreni trijem (nije sagrađen)

- kupola – na visokom tamburu s jako istaknutim potpornim stubovima

MANIRIZAM 1525 – 1600Koristi sve elemente renesanse, ali ih lišava snage i unutarnje koherencije, čudno,

varljivo, nemirno, s neočekivanim obratima

Andrea PALLADIOVilla Rotonda, Vicenza, 1567-70

- centralna, simetrična, s 4 potpuno jednaka trijema- ne potiče na zadržavanje, tjera nas van, jer je nasuprot svakog ulaza – izlaz

RENESANSA 15. i 16. StTermin se prije svega odnosi na talijansku umjetnost, ali se stil širi i ostalom Europom

1. period u povijesti koji je svjestan svog postojanja, sami sebi su dali ime – rinascitá – preporod (antike) – lat. renasci – ponovo se roditi

- dok se za srednjevjekovnog čovjeka povijest stvarala na nebu, a ne na zemlji (prošlost se sastojala samo iz ere prije i poslije Krista – njegovo rođenje je jedini važan događaj), renesansni čovjek ne dijeli povijest prema planu božjeg spasa, već prema ljudskim ostvarenjima

- gledaju na klasičnu antiku kao vrhunac ljudskih stvaralačkih snaga – ponovno oživljavanje nakon «1000-godišnjeg mraka»(u sr. v. su smatrali antiku poganskom) – ali, cilj nije oponašati, nego dostići i prestići

- dolazi do naglog razvoja individualizma, čovjek stiče samopouzdanje, sumnja u tradicionalna vjerovanja i običaje- dok se u sr. v. izučava samo Biblija i crkveni tekstovi, u renesansi se izučavaju jezici, književnost, povijest i filozofija – humanističke znanosti

NOVO SHVAĆENJE UMJETNOSTI I UMJETNIKA!!!!!J- u antici i u sr. v. umjetnost je bila zanat, obrt – u renesansi su likovne umjetnosti prihvaćene u slobodne umjetnosti (matematika, dijalektika, gramatika, retorika i filozofija – po Platonu bitne discipline za obrazovanje plemića; lik. umj. isključene kao rad ruku bez teorijske osnove)- u renesansi umjetnik priznat kao mislilac, a ne samo obrađivač materijala, a na umj. djelo se gled kao na izraz stvaralačkog duha - umjetnici postaju obrazovaniji – pišu i pjesme, teorijske traktate

razdoblje renesanse se dijeli na:

đ ranu renesansu – XV. stoljeće – quattrocento – centar je FIRENZA – prosperitet zbog velike tekstilne manufakture i jakog građanstva, koje je vrlo rano svrgnulo feudalce

đ visoku renesansu – XVI. stoljeće – cinquecento – centar RIM – zbog jačanja papinskog dvora – sekularizacija crkve za vrijeme papa-humanistaRENESANSNI GRAD

- nastaje ideja idealnog grada koji bi se gradio po planu – savršeno pravilnom zvjezdastom obliku (za razliku od srednjevjekovnih gradova koji su nastajali organski), u kojem su funkcije grada predviđene i smišljeno raspoređene

Filarete: SFORZINDA 

- idealni grad iz traktata o arhitekturi (nije izvedeno)- 8-kutna zvijezda – na kutevima su kule povezane kanalima s glavnim trgom- u uvučenim uglovima su gradska vrata od kojih ravne ulice vode do glavnog trga

- pravokutni glavni trg je u sredini – na njemu je katedrala i knežev dvor- jedna kružna ulica presijeca radijalne kanale i ulice – na sjecištima su trgovi s crkvama i tržnicama

- CJELINA DOMINIRA NA DIJELOVIMA! – nijedan dio ne može samostalno egzistirati, sve je integrirano - čvrsta veza između središta i ruba

Primjer idealnog grada u Hrvatskoj: 

KARLOVAC

- gradnja je počela 1579., a graditelj je bio MATIJA GAMBON, iako nije sigurno da li je projekt njegov- oblik pravilnog 6-kuta s 3-kutnim bastionima- unutar zidina pravokutni raster s pravokutnim trgom u sredini- isprva građen kao tvrđava za obranu od Turaka – kad je prošla ratna opasnost, drvene kuće su zamijenjene baroknim zidanim kućama

češća situacija su ipak renesansni zahvati u u već postojeće srednjevjekovne gradove – prostor grada se oblikuje tako da se naglase zakoni perspektive – prostori su strogo geometrijski određeni, organizirani uglavnom simetrično, naglašavaju perspektivna skraćenjarenesansni trg – otvoren, prostran, prazan prostor, pravilnog oblika

npr. PIAZZA SS. ANUNZIATA, Firenza- pravokutan trg, omeđen jednakim fasadama iste visine s rkadama – naglašavanje perspektive- veliki prazan prostor – statičan, miran i pregledan

U Hrvatskoj:DUBROVNIK – STRADUN – od «strada»- ulica (Stradun – «uličetina»)- oblikovan je u renesansi po renesansnom shvaćanju prostora – gotovo identične fasade jednakih visina tvore snažnu perspektivuKULE – dvostruki prsten zidina i kula – unutrašnji s gotičkim prizmatičnim kulama, na njih su prislonjeni niski polukružni renesansni bastioniKula Minčeta na vrhu kao kruna grada

Razlika između gotičkih i renesansnih kula!!!! – zbog oružja

Got. kule su visoke i vitke, često četvrtaste – u napadima su se koristile strelice i raznorazni predmeti koji su mogli visoko letjeti, ali nisu imali veliku snagu

Ren. kule su niske, polukružne, masivne – zbog baruta i topova

GOTIKA 12, 13. i 14. st– neko vrijeme egzistira istovremeno s romanikom-intenzivno se grade crkve, samo u 12. st. u Normandiji je izgrađeno 15 velikih crkava, u 13. još 13

Za got. arh. se točno zna gdje i kad se javlja 1. put – u opatijskoj crkvi St. Denis u Parizu između 1137 i 1144.g., kada je opat Suger pregrađivao kor i opisao prednosti novog stila

U gotičko doba se javlja novi kult Bogorodice – novo doba koje se više okreće čovjeku (Bogorodica je posrednica za ljude kod Boga) – mnoge velike crkve su posvećene Djevici –> Notre-Dame u Parizu, Chartresu, Amiensu, Reimsu, Rouenu... – kad ih povežemo, odgovaraju sazviježđu Djevice na nebu !!!!!???? 

NOVI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI!!!!!:

Šiljasti luk – zbog statičkih razloga, 

Križno-rebrasti svod

Kontrafori – vanjski nosači, nevidljivi iznutra

- novi elementi omogućuju rastvaranje zida – velike prozore i vrlo visoke brodove – dojam lakoće, vitkost oblika- težnja za što više svjetla

NOTRE-DAME u PARIZU (započeta 1163.)

Tlocrt - zbijena i cjelovita osnova – karakteristika gotikeEksterijer - monumentalno Z. pročelje – 3-dijelna vertikalna podjela, 3 velika portala, zidovi su rastvoreni čipkastim arkadama ogromnim portalima i prozorima – imamo dojam da su laki i šupljikavi

KATEDRALA u CHARTRESU

U kasnijim fazama građevine postaju sve kićenije, sa sve više šiljastih ukrasa – FIJALA

Kiparstvo - opće karakteristike:Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na pročeljima katedrala – po sadržaju odražavaju teološki program koji je razrađivala skolastička filozofija – Toma Akvinski – prizori iz Biblije i životi svetaca- osim čisto religioznih tema, tu se mogi naći i prikazi seljačkih radova kroz godinu, povijesne legende, scene iz svakidašnjeg života, likovi suvremenika...

Postepeno oslobađanje od kadra !!!!– dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izdužene i ukočene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene, njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti– nisu više taliko reljefi, ipak se diferenciraju od stupa - likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima

naturalizam !!! – zanimanje za prirodu – pažljivo izrađeno i diferencirano lišće i cvijeće na kapitelima

Nove teme:KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najčešće drveni i polikromirani)

Kao nova tema se javlja i PIETA – Bogorodica s mrtvim Kristom – često neprirodno mršavi i ružni – da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanje

Za likove je specifična S-krivulja

Oko 1400. Europom se proširio međunarodni stil – i u kiparstvu i slikarstvu- pretjerano ljupki, neprirodno vitki, bestjelesni likovi u S-krivulji

Slikarstvo:

Vodeća grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu- proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama – crtači su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali- nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike, pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama – poput mozaika, a samo su finije

detalje (kosu, oči) crtali na staklu- djeluju kao raznobojni filtri, mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti- najljepši sačuvani su u Chartresu 

i dalje kao važna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI – karakteristike kao i u kip. – vitki likovi, pažljivo prikazivanje detalja iz prirode

Karakteristike got. slikarstva općenito: 

Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju još razvijen sistem, i crtaju po sjećanju, a ne izravnim promatranjem

Narativnost – za razliku od sažete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati

Teme su slčne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji

VAŽNO!!!! – nešto sasvim drugačijeGIOTTO di Bondone – talijanski slikar iz 13. st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva

utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizamkrupni, čvrsti oblici, bez puno detalja

freske u kapeli ARENA u PADOVI- čitav prizor se odigrava i 1. planu, na prilično plitkoj pozornici –- promatrač je povezan sa slikom, kao da smo sudionici- 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom prostora- čvrsto okupljanje likova, s unutrašnjom povezanosti između sebe

HRVATSKA – VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Mariji na Škrilinah, Beram, 14

ROMANIKA 11 i 12 st.Crkve u srednjem vijeku su i dalje najčešće bazilike – tip longitudinalne građevineRomanička crkva svojim oblikovanjem odgovara nemirnom vremenu stalnog ratovanja i osjećaju nesigurnosti i ugroženosti tadašnjeg čovjeka i zato se skriva iza debelih zidova i malih i uskih prozora, znači, rom. crkve su masivne i monumentalne. Veće su i bogatije nego ranije, imaju svodove (najčešće bačvaste) umjesto drvenih krovova (kao u ranokršćanskim bazilikama) – zbog praktičnih razloga (npr. zbog požara), ali i simboličkih – želja sa Božja kuća bude što veličanstvenija i impresivnijaUkrašene su i izvana – novost !!! – arhitektonski elementi i skulpture, nekad i bogato ukrašeno Z. pročelje

Elementi rom. bazilike:

1. narteks4. zapadni tornjevi5. glavni brod6. bočni brodovi7. križište s centralnim tornjem8. transept (poprečni brod)9. prezbiterij10. apsida11. deambulatorij

+ kripta (koja se ovdje ne vidi) – podzemni dio ispod svetišta u koje su polagali prvo samo relikvije mučenika, a kasnije i crkvene i svjetovne dostojanstvenike

Najviše rom. crkava i najznačajniji primjeri se nalaze u Francuskoj

ST. SERNIN u Toulouseu (J. Franc.) 1080-1120

Hodočasnička crkva (građene duž puteva što su vodili u Santiago de Compostela na SZ. Španj. – St. Foy u Conquesu i još neke slabo sačuvane)Primjer kako analizirati tlocrt: 5- brodna bazilika s 3-brodnim transeptom, apsidom, deambulatorijem i brodnim transeptom, apsidom, deambulatorijem i apsidiolama (aps., deamb. i apsidiole čine KOR – mjesto za svećenstvo, u kojem je smješten i oltar)svodovi su – u gl. brodu bačvasti- u bočnim svodovima križni 

eksterijer – raščlanjenost volumena – visine krova se postupno spuštaju- arhitektonski ornamenti – dekorativni okviri za prozore i portale

interijer – brodovi odijeljeni lukovima i stubovima, uz koje su pridruženi polustupovi i pilastri – elementi rimske arh., ali su sada dimnzije više, sve stremi u visinu

ritam se stalno ponavlja i pokreće nas prema apsidi na I., koji su puni svjetlosti, dok su brodovi prilično mračni (svjetlo se oduvijek povezuje s božanskim)

Kompleks u PISI (1053-1272)

Katedrala, krstionica i toranj – kosi toranj !!!! – nakosio se zbog loših temelja i prije nego što je bio gotov

Kiparstvo – gotovo isključivo vezano za arhitekturu (na portalima, kapitelima, pročeljima)Obnova monumentalne kamene skulpture !!! – prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovači

ZAKON KADRA – skulptura se veličinom prilagođava površini na kojoj je smještena – takav je i odnos pojedinca i društva – čovjek je podređen unaprijed zadanom «kadru» - društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu

HORROR VACUI – strah od praznog prostora STRAH sveprisutan u pogledu na svijet – vrijeme nije bitno, za njih je početak stvaranje svijeta, a kraj Posljednji sud, sve ostalo se odigrava između, cijelo vrijeme se vodi borba između demona i anđela za njihovu dušuNespretne proporcije

Teme – ljudi, životinje, čudovišta, bogati ornament (organski i geometrijski)

Posljednji sud – vrlo česta tema, uvijek na zap. Pročelju (na luneti), ili s unutrašnje strane kao freska, tako da se čovjek prepadne kad izlazi van- neobuzdana mašta, nervozna gipkost oblika

Primjeri:Opatija u Moissacu , St. Madeleine u VezelayuHRVATSKA – 2 najznačajnija primjera:-drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali, 1214.-Radovanov portal,trogirska katedrala, 1240 – već pokazuje novi duh gotike, po sadržaju, ali ne po formi

Slikarstvo:Vezano uz arhitekturu, knjigu ili oltar, ali je vodeća grana slikarstva i dalje ILUMINIRANI RUKOPIS

Za rom. slik. je karakteristična REDUKCIJA – svi opisi se nastoje sažeti na najbitnije – npr. umjesto šume jedno stablo, umjesto grada par kuća itd.Plošni način prikaza krajolika – u trakama boje – sputanost pojedincaPlošni, linearni oblici, nema volumena, naglašene obrisne linije, nespretne proporcije

Romanika - slikarstvo i kiparstvoKiparstvo – gotovo isključivo vezano za arhitekturu (na portalima, kapitelima, pročeljima)Obnova monumentalne kamene skulpture !!! – prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovači

ZAKON KADRA – skulptura se veličinom prilagođava površini na kojoj je smještena – takav je i odnos pojedinca i društva – čovjek je podređen unaprijed zadanom «kadru» - društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu

HORROR VACUI – strah od praznog prostora STRAH sveprisutan u pogledu na svijet – vrijeme nije bitno, za njih je početak stvaranje svijeta, a kraj Posljednji sud, sve ostalo se odigrava između, cijelo vrijeme se vodi borba između demona i anđela za njihovu dušuNespretne proporcije

Teme – ljudi, životinje, čudovišta, bogati ornament (organski i geometrijski)

Posljednji sud – vrlo česta tema, uvijek na zap. Pročelju (na luneti), ili s unutrašnje strane kao freska, tako da se čovjek prepadne kad izlazi van- neobuzdana mašta, nervozna gipkost oblika

Primjeri:Opatija u Moissacu , St. Madeleine u VezelayuHRVATSKA – 2 najznačajnija primjera:-drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali, 1214.-Radovanov portal,trogirska katedrala, 1240 – već pokazuje novi duh gotike, po sadržaju, ali ne po formi

Slikarstvo:Vezano uz arhitekturu, knjigu ili oltar, ali je vodeća grana slikarstva ILUMINIRANI RUKOPIS

Za rom. slik. je karakteristična REDUKCIJA – svi opisi se nastoje sažeti na najbitnije – npr. umjesto šume jedno stablo, umjesto grada par kuća itd.Plošni način prikaza krajolika – u trakama boje – sputanost pojedincaPlošni, linearni oblici, nema volumena, naglašene obrisne linije, nespretne proporcije

Razlika između rom. i got. raspela – za rom. je karakteristični prikaz ukočenog, živog Krista otvorenih očiju, dok se u gotici naglašava njegova muka – mrtvi, izmučeni Krist, izvijenog tijela u S-krivulji

GOTIKA – kiparstvo i slikarstvo

Kiparstvo - opće karakteristike:Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na pročeljima katedrala – po sadržaju odražavaju teološki program koji je razrađivala skolastička filozofija – Toma Akvinski – prizori iz Biblije i životi svetaca- osim čisto religioznih tema, tu se mogi naći i prikazi seljačkih radova kroz godinu, povijesne legende, scene iz svakidašnjeg života, likovi suvremenika...

Postepeno oslobađanje od kadra !!!!– dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izdužene i ukočene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene, njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti– nisu više taliko reljefi, ipak se diferenciraju od stupa - likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima

naturalizam !!! – zanimanje za prirodu – pažljivo izrađeno i diferencirano lišće i cvijeće na kapitelima

Nove teme:KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najčešće drveni i polikromirani)

Kao nova tema se javlja i PIETA – Bogorodica s mrtvim Kristom – često neprirodno mršavi i ružni – da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanje

Za likove je specifična S-krivulja

Oko 1400. Europom se proširio međunarodni stil – i u kiparstvu i slikarstvu- pretjerano ljupki, neprirodno vitki, bestjelesni likovi u S-krivulji

Slikarstvo:

Vodeća grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu- proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama – crtači su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali- nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike, pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama – poput mozaika, a samo su finije detalje (kosu, oči) crtali na staklu- djeluju kao raznobojni filtri, mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti- najljepši sačuvani su u Chartresu i dalje kao važna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI – karakteristike kao i u kip. – vitki likovi, pažljivo prikazivanje detalja iz prirode

Karakteristike got. slikarstva općenito: 

Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju još razvijen sistem, i crtaju po sjećanju, a ne izravnim promatranjem

Narativnost – za razliku od sažete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati

Teme su slčne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji

VAŽNO!!!! – nešto sasvim drugačijeGIOTTO di Bondone – talijanski slikar iz 13. st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva

utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizamkrupni, čvrsti oblici, bez puno detalja

freske u kapeli ARENA u PADOVI- čitav prizor se odigrava i 1. planu, na prilično plitkoj pozornici –- promatrač je povezan sa slikom, kao da smo sudionici- 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom prostora- čvrsto okupljanje likova, s unutrašnjom povezanosti između sebe

HRVATSKA – VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Mariji na Škrilinah, Beram, 1474.