64
PROSTOR U PLOHI – PERSPEKTIVE PERSPEKTIVA – način prikazivanja trodimenzionalnog volumena i prostora na dvodimenzionalnoj plohi slike Od lat. Prospectiva – gledanje, način viđenja svijeta Svako stilsko razdoblje ima svoj način prikazivanja svijeta, svoju perspektivu, a ovisi o tome što gledaju, što žele prikazati 1. VERTIKALNA perspektiva – romanika 2. OBRNUTA perspektiva – gotika 3. GEOMETRIJSKA perspektiva – renesansa 4. ATMOSFERSKA perspektiva – barok 5. KOLORISTIČKA perspektiva – u 20. st. umjetnici iskazuju način gledanja i mišljenja svog vremena sukladno spoznajama u znanosti i društvenim okolnostima – to nije postupno usavršavanje (da bi nešto izgledalo više «kao pravo»). Poznajemo još neke vrste perspektiva, ali one ne ovise toliko o načinu doživljavanja svijeta + Sematička p., tj. hijerarhijska – ne prikazuje odnose u prostoru, nego izražava odnos prikazanih likova – veći je važniji + Iluzionistička p. – prostor slike se nastavlja na stvarni prostor ambijenta u koji je slika smještena, predmeti i likovi su prikazani iz točke gledišta iz kojeg će sliku promatrati gledatelj + ptičja i žablja p.– ovise samo o drugačijem kutu gledanja, ne o načinu 1. VERTIKALNA PERSPEKTIVA Način prikazivanja prostora po kojem se trodimenzionalni prostor prikazuje na dvodimenzionalnoj plohi tako da se ono što

likovni skripte

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: likovni skripte

PROSTOR U PLOHI – PERSPEKTIVE

PERSPEKTIVA – način prikazivanja trodimenzionalnog volumena i prostora na dvodimenzionalnoj plohi slikeOd lat. Prospectiva – gledanje, način viđenja svijeta

Svako stilsko razdoblje ima svoj način prikazivanja svijeta, svoju perspektivu, a ovisi o tome što gledaju, što žele prikazati

1. VERTIKALNA perspektiva – romanika2. OBRNUTA perspektiva – gotika3. GEOMETRIJSKA perspektiva – renesansa4. ATMOSFERSKA perspektiva – barok5. KOLORISTIČKA perspektiva – u 20. st.

umjetnici iskazuju način gledanja i mišljenja svog vremena sukladno spoznajama u znanosti i društvenim okolnostima – to nije postupno usavršavanje (da bi nešto izgledalo više «kao pravo»).

Poznajemo još neke vrste perspektiva, ali one ne ovise toliko o načinu doživljavanja svijeta

+ Sematička p., tj. hijerarhijska – ne prikazuje odnose u prostoru, nego izražava odnos prikazanih likova – veći je važniji

+ Iluzionistička p. – prostor slike se nastavlja na stvarni prostor ambijenta u koji je slika smještena, predmeti i likovi su prikazani iz točke gledišta iz kojeg će sliku promatrati gledatelj

+ ptičja i žablja p.– ovise samo o drugačijem kutu gledanja, ne o načinu

1. VERTIKALNA PERSPEKTIVA

Način prikazivanja prostora po kojem se trodimenzionalni prostor prikazuje na dvodimenzionalnoj plohi tako da se ono što je u stvarnosti jedno iza drugog, na slici prikazuje jedno iznad drugog – nigdje se ne preklapa – plošna perspektiva – poštivanje plohe i prihvaćanje njenih zakona Npr. u egipatskom slik. trake s likovima – nisu odvojeni prizori, već jedan prizor koji se odvija istovremeno, prikazuje jednu radnju.

U romaničkom slikarstvu pejzaž se prikazuje u pojasevima boja – «kratice» za krajolikLikovi i predmeti se također ne oblikuju kao volumen (pomoću svjetla i sjene), nego plošno (izgledaju kao da su izrezani od papira)- prikazuju se tako da se prislone uz plohu – dužom osi usporedo s površinom, kraćom okomito na nju

- ta perspektiva je svojstvena ranom stupnju razvoja umjetničkog izraza – egipatsko slikarstvo, asirski reljefi, arhajske grčke vaze, romaničko slikarstvo, dječji crtež

Page 2: likovni skripte

društveno i povijesno značenje:- javlja se u razdobljima kad je pojedinac utopljen u masu, a masa se bezuvjetno pokorava nekom višem autoritetu ( faraonu, kralju, feudalcu)

2. OBRNUTA PERSPEKTIVA

- predmeti i likovi se ne smanjuju razmjerno s udaljenošću, usporedne linije se ne približavaju, već se šire – umjetnici primjećuju da se kutevi i stranice mijenjaju, ali još ne poznaju zakonitosti po kojima se te promjene odvijaju; osim toga crtaju po sjećanju – ne gledaju iz jedinstvenog motrišta đ to nije sustavno obrnuto prikazivanje

Takvom perspektivom se ipak postiže dojam volumena!!!!!

U razdoblju gotike dolazi do promjena – javlja se humanizam, budi se interes za čovjeka i za svijet u kojem živi, pomiče se težište sa isključivog interesa za nezemaljsko (slikar romanike niti ne pokušava prikazati svijet kakav jest, jer je to ionako beznačajno i bezvrijedno). Sada stvarnost postaje vrijedna umjetnikove pozornosti.

3. GEOMETRIJSKA PERSPEKTIVA

Otkrivena je tek oko 1420., a otkrio ju je tal. arhitekt Brunelleschi (arhitektima je točno prikazivanje prostora bilo potrebnije, a i više su se pouzdavali u znanost nego u iskustvo oka).

- postupno linearno smanjivanje likova i predmeta u daljini – linije se spajaju u točki NEDOGLEDA – zamišljena točka neizmjerne udaljenosti u koju prividno uviru sve linije što su zapravo paralelneSlikari su prvo crtali geometrijsku konstrukciju prostora (mrežu linija što se udaljavanjem približavaju i poprečnih što se skraćuju), u koju su raspoređivali likove i predmete i određivali im veličinu.

Takvom perspektivom se prikazuje svijet viđen s motrišta jednog čovjeka – to nije objektivni prikaz stvarnosti, već osobno stanovište – odražava jako izraženi individualizam renesansnog čovjeka.

4. ATMOSFERSKA PERSPEKTIVA

Kao i geometrijska, odražava prirodnu pojavu da se zbog sloja zraka u daljini mijenjaju obrisi, tonovi i boje

blizu dalekoobris oštar mekton kontrastan blijedboja topla hladna

Na temelju iskustva promatranja znamo da nam se u daljini sve čini modro – zbog valne duljine svjetlosti – kratkovalne modre zrake se lakše probijaju kroz atmosferu i najdalje dopiru

Page 3: likovni skripte

Javlja se kao posljedica novih iskustava koje je čovjek stekao o prostoru đprekomorskim putovanjima, otkriva dubine svemira teleskopom koji je u to vrijeme izumljen...- otvaraju mu se udaljenosti koje prije nije mogao ni zamisliti, spoznaje beskrajnost prostora 1. put u povijesti

5. KOLORISTIČKA PERSPEKTIVA

- temelji se na dinamičnim svojstvima boje – tople boje djeluju kao da se približavaju, a hladne kao da se udaljuju Javlja se poč. 20. st. u fovističkom slikarstvu.

- izražena je samo bojom – nema druge dvije atmosferske pojave – rasvjetljavanja tona i gubljenja obrisa

- moderno slikarstvo uglavnom prihvaća plošnost, a dojam prostora ovisi o dubinskoj ljestvici boja, ali su sve boje jednako intenzivne, a obrisi čisti i naglašeni

SLIKARSKE TEHNIKE

Odabir tehnike utječe i na dojam djela, da li će ono djelovati lagano i prozračno, da li će izgledati teško i reljefno, određuje i raspon boja, svjetlinu, ...

Možemo ih podijeliti u 3 grupe:1. crtačke tehnike2. slikarske tehnike – imaju 2 podgrupe: a) pigment se miješa s raznim vezivnim sredstvima i nanosi na podlogub) nosioci boje su razni materijali3. grafičke tehnike

1. CRTAČKE TEHNIKE:

Crteži mogu biti skice za neka druga djela (npr. za freske, slike ili skulpture), gdje se proučavaju i rješavaju pojedini problemi, a mogu biti i samostalna umjetnička djela. Prilično su osjetljivi na svjetlo i vlagu, a s vremenom papir požuti i lomi se, crtež blijedi.

Najveće zbirke crteža se nalaze u Albertini u Beču, u Louvreu... Ko nas se najviše crteža čuva u Kabinetu grafike.

a) OLOVKA – ostavlja suh i tanak trag

b) UGLJEN – mekan, lako se razmazuje, odličan je za postizanje efekata svjetlo-sjena- ostavlja kompaktan debeli trag

c) KREDA – u prirodnom obliku može biti crna, crvena i bijela- mekana, suha i prašnjava- ima slična svojstva kao ugljen

Page 4: likovni skripte

d) PASTEL – bijela kreda pomiješana s pigmentima boje

e) tekuća sredstva – TUŠ, SEPIJA – mogu se nanositi perom, trskom kistom- mogu se koristiti sami ili s dodatkom vode za postizanje tonskih efekata – LAVIRANI TUŠ (ili sepija)- ako se nanose perom ili trskom, ostavljaju čvrste linije, bez mekanih prijelaza

2. SLIKARSKE TEHNIKE

I. a) AKVAREL – boje vezane ljepilom, otopljene u vodi- prozračno, prozirno, lagano

b) TEMPERA – miješenje pigmenata boje s jajem (prije), s raznim emulzijama (danas)- gusta, ljepljiva- neprozirnost, tanak namaz

c) ULJENE BOJE – pigment se miješa s uljem- masne, polako se suše- namaz može biti tanak i proziran (LAZURNI NAMAZ) ili gust i gotovo reljefan (IMPASTO)

d) FRESKA – slikanje na zidu- slika se na svježoj žbuci na zidu – zajedno se suše i povezuju- tehnika koja zahtijeva vještinu, brzinu i sigurnost

e) ENKAUSTIKA – zaboravljena tehnika koju su koristili Egipćani- pigment se miješao s voskom- površina je bila hrapava, sjajna i gusta

II. a) KOLAŽ – lijepljenje raznih papira, tekstila, pijeska... na podlogu

b) MOZAIK – mali raznobojni kamenčići ili raznobojna stakalca se utiskuju u meku podlogu svježe žbuke

c) VITRAJ – prozor sastavljen od komada bojenog stakla, povezuju se olovnim okvirima- boje se stalno mjenjaju zbog vanjskih utjezaja

d) TAPISERIJA

3. GRAFIČKE TEHNIKE

- 3 vrste tiska – VISOKI- DUBOKI i - PLOŠNI TISAKa) DRVOREZ – visoki tisak – s drvene bloče se uklanjaju dijelovi za koje želimo da ostanu bijeli, na ostatak nanosimo boju i otiskujemo na papir

Page 5: likovni skripte

b) BAKROREZ – duboki tisak – crtež se urezuje na metalnu ploču – udubine se ispune bojom i otiskuju na papir

c) BAKROPIS – met. Ploča se premaže slojem voska po kojem se crta oštrom iglom- ploča se onda umoči u kiselinu koja izgrize mjesta gdje nema voska- udubine se ispune bojom i otisnu

d) LITOGRAFIJA – plošni tisak - po kamenoj ploči se crta nečim masnim, premaže se kiselinom, koja izgrize sva mjesta gdje nije masno- nakon toga se ploča ovlaži vodom i premaže štamparskom bojom – boju prima samo crtež, jer čista vlažna površina ne prima boju - otisne se na papir

KOMPOZICIJA

Kompozicija je raspored i odnos dijelova neke cjeline.

Npr. kompozicija vlaka – 1. lokomotiva2. vagon za ugljen3. poštanski vagon4., 5., i 6. putnički vagoni - raspored članova - opisivanje

Ali, svaki vlak se sastoji od jednog aktivnog člana (lokomotiva) i bilo kojeg broja pasivnih članova (vagona). Ovakva podjela izražava odnos među članovima – tumačenje.

Mjesto na kojem će se naći neki element ima veliku ulogu – ovisno o mjestu, mijenja se smisao, mjesto ima svoju vrijednost i značenje (bliži lik je veći i važniji, udaljeniji je manje važan, središte je istaknuto, rub je podređen)

Prazna ploha papira ili platna nabijena je silnicama značenja – nevidljiva mreža – kompozicija joj se može prilagoditi ili oduprijeti i ovisno o tome imat ćemo dojam stabilnog, nestabilnog, statičnog, dinamičnog...

Odabir kompozicije je izraz subjektivnog stava pojedinca prema zbilji.U pojedinim razdobljima neke kompozicije su bile tipične i izražavale su odnos prema stvarnosti određenog vremena: Romanika – zakon kadraRenesansa – piramidalna i simetrična kompozicija – stabilnost, statičnost, vjera u geometriju, doživljaj svijeta kao točno određenog i zatvorenog prostoraBarok – dijagonalna kompozicija – pokrenutost, nemir, nestabilnost, neizvjesnost (zemlja je okrugla! I nije centar svemira– svi pojmovi o svijetu su se srušili)Apstraktna umjetnost – slobodne i otvorene kompozicije – opiru se redu i poretku

KOMPOZICIJSKA NAČELA:

1. Ritam je pravilna izmjena ili ponavljanje elemenata.

Page 6: likovni skripte

Ritam može biti monoton ili dinamičan, mogu se ponavljati uvijek isti elementi (a-a-a...), mogu se izjmjenjivati (a-b-a-b), postupno pojačavati ....

2. Simetrije - zakonitosti u usmjeravanju prostora, tj. komponiranju

U matematici pod simetrijom se razumijeva transformacija predmeta sukladno transformaciji prostora,a da pritom struktura predmeta ostaje nepromijenjena; konstrukcija orijentiranog prostora.

E.S.Fedorov je 1891.dokazao da se sa 17 varijacija iscrpljuju sve mogućnosti simetrije u ravnini.U prostoru postoji 230 simetrija.

a) Zrcaljenje ili inverzija - mogućnost pogleda da promjenom smjera vrati već dogođeno - invarijantne točke čine os; gibanje u kojem se mijenja smjer.- pogled se istovremeno predaje suprotnim usmjerenjima, razapinje se

b) Translacija - vrsta simetrije, koja nema invarijantnu točku; sve se točke gibaju paralelno,prevaljujući jednake duljine; obostrani jednoznačni preslik.

c) Rotacija - vrsta simetrije, koja ima jednu invarijantnu točku (središte rotacije); gibanje u kojem točke opisuju kružnicu oko zajedničkog središta.

Simetrija i ritam mjere su prostora i vremena, dvije su strane njihova odnosa, polazeći od prostora simetrija, polazeći od vremena ritam.

2. Kontrast je sinonim za suprotnost, odnosno naglašena različitost: veliko-malo, visoko-nisko, dugo-kratko, mršavo-debelo, jedno-mnogo,oštro-tupo i tako dalje.Koloristički kontrasti čine zasebnu grupu.a) kontrast boje prema boji - najjednostavniji koloristički kontrast - uzimaju se i uspoređuju samo čiste boje. Najveća je razlika između primarnih boja - žute, crvene i plave - od kojih ni jedna ne sadrži nimalo od druge dvije boje.

b) kontrast svjetlo - tamno - najizraženiji svjetlosni kontrast nose crna i bijela boja, ali svjetlosna suprotnost se može izraziti svim bojama, dodavanjem crne i bijele. Čak i bez dodavanja crne i bijele boje imaju vlastitu količinu svjetla

c) kontrast toplo - hladnod) komplementarni kontrast

3. RavnotežaPrema količinama vrijednosti s obje strane ravnotežu dijelimo na:1) simetričnu ravnotežu – ravnoteža oblika2) asimetričnu ili dinamičnu ravnotežu – ravnoteža sila - djeluje dinamično i nemirnoU likovnom izražavanju poznajemo još i 3) optičku ravnotežu- može se gledati samo vizualno, ne i matematički ili fizikalno. Određena je psihološkim

Page 7: likovni skripte

dojmovima koje stvara djelovanje pojedinih likovnih elemenata, ovisno o obliku, boji i njihovom mjestu na plohi.Npr., trokut će djelovati teže od četverokuta. Trokut s vrhom okrenutim nadolje djeluje teži od trokuta okrenutog prema gore. Obli oblici djeluju lakši od uglatih.Primarne boje djeluju teže od sekundarnih. Topli tonovi djeluju teže od hladnih, svjetli od tamnih, a intenzivne boje teže od degradiranih.

Omjeri i razmjeri – proporcije

Napomena: ne morate učiti konstrukcije!!

Omjer je odnos bilo kojih dvaju veličina (mjera), a:b. Omjerom se postiže sklad ili uvjetuje nesklad cjeline – omjeri su nevidljiv, ali uvijek prisutan element u kompoziciji svakog likovnog djela- kad je u nekom djelu dosljedno provedeno načelo da se neki omjeri ponavljaju, onda govorimo o proporcijskom sustavu

Razmjer je izjednačenje dvaju ili više omjera, a:b=c:d- zajednički nazivnik naizgled nespojivih pojava - odnos više omjera i više veličina. - od razmjera je omjer uvijek sačuvan; razmjer je izjednačavanje omjera. Razmjeri su:a : b = c : da : b = b : c (tzv. neprekinuta proporcija)a : b = b : (a + b) tzv. "zlatni rez"npr. omjer: 4 : 2 (= 2)razmjerno: 8 : 4 (=2), 32 : 16 (=2), 100 : 50 (=2), itd.

Iz ovog pravila proizlaze progresivni nizovi brojeva, u kojima se bilo koja dva susjedna broja međusobno jednako odnose kao bilo koja druga dva susjedna broja. Najpoznatiji proporcionirani nizovi su:

Aritmetički niz: uvijek isti broj zbraja se sa svakim slijedećim članom niza, što čini sve veličine između dva člana uvijek jednake, npr:1, 2, 3, 4, 5... (svaki broj zbraja se sa 1), ili: 1, 4, 7, 10... (zbroj s 3), itd.

Geometrijski niz: uvijek isti broj množi se sa svakim slijedećim članom niza, što čini da se veličine između dva člana velikom brzinom povećavaju, npr:1, 2, 4, 8, 16, 32... (množenje s 2), ili: 1, 3, 9, 27, 81... (množenje s 3); itd.

Harmonijski niz: počinje od cijelog broja (1), koji se dijeli na polovinu, trećinu, četvrtinu, petinu, šestinu i tako u beskraj. Dakle: 1, 1/2, 1/3 (ili 2/3), 1/4 (ili 3/4), 1/5 (ili 4/5), 1/6 (ili 5/6) itd. Pošto je harmonijski niz zapravo aritmetički niz pod razlomkom (1, 2, 3, 4... - 1, 1/2, 1/3, 1/4...) o njemu se govori i kao o obrnutoj proporciji.- Leonardo je primjetio da ono što je u prirodi u aritmetičkom nizu (drvored) na slici će izgledati kao harmonijski niz (geometrijska perspektiva)

Fibonaccijev niz: dva člana niza zbrojena međusobno daju slijedećeg člana niza: 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34... Omjeri u ovom nizu su u "zlatnom rezu": 1, 618... Božanska proporcija ili ZLATNI REZ – najsavršeniji razmjer, jer ima u biti samo dvije veličine Ţ a : b = b : (a+b) – manji dio se odnosi prema većem kao veći prema cjelini, tj.

Page 8: likovni skripte

odnos između većeg i manjeg bude jednak odnosu između njihovog zbira (cjeline) i većeg- vlada ne samo regulacijskim linijama grčke arhitekture, već i biološkom morfologijam

KONSTRUKCIJA ZLATNOG REZA:

Dužinu AB dijelimo na pola i prenosimo dužinu te polovine pod pravim kutom lijevo ili desno; dobili smo točku C. Nju spajamo s točkom B. Veličinu AC prenesemo s točke C na dužinu CB, čime dobijemo točku A1. Iz točke B šestarom prenesemo dužinu BA1 na dužinu AB i dobivamo točku D koja presjeca prvobitnu dužinu AB na odnos major (BD) i minor (DA) - otkriće Zlatnog reza se pripisuje starim Grcima, ali proporcije Zlatnog reza nalazimo već na Egipatskim građevinama, što je rezultat njihovih astronomskih i drugih mjerenja prirode kojoj je Zlatni rez jedno od osnovnih oblikovnih načela

Traganje za savršenim proporcijama dovelo je umjetnike stare Grčke do uspostavljanja kanona odnosno modula, osnovnih mjera, proporcionalnih pravila za prikaz idealnih mjera ljudskog tijela. Najčešće se koristio odnos veličine glave prema ostatku tijela, što je kod kipara Polikleta iznosilo 1:6, a kod kipara Praksitela 1:7; veličina glave išla je 6 ili 7 puta u veličinu tijela. Polikletov Kopljonoša smatra se najvećim dostignućem klasične grčke skulpture. Razmjeri statue određeni su odnosom glave prema visini ( 1:7) i šake prema čitavoj visini (1:10), zlatni rez odgovara položaju pupka,a širina ramena gotovo je jednaka visini trupa.

Najpoznatije proporcionirano obilježavanje čovjeka izvedeno je na crtežu Leonarda da Vincija - ljudsko tijelo je moguće ucrtati u kružnicu i kvadrat - visina čovjeka (1) jednaka je širini rastvorenih mu ruku (1). Postavljanjem ruku i nogu u dijagonalu čovjek postaje središte kružnice. Napokon, potezi ispod koljena označavaju zlatni rez, kao i na ramenima: od vrha prstiju do ramena : rame do prstiju druge ruke. Tako je i sa glava+tijelo+natkoljenica : potkoljenica.

Ta ista znanja o pravilnim odnosima veličina koristi se i za namjerno kršenje pravila, posebno u karikaturi (ističu se smiješni ili karakteristični elementi neke osobe) i u tzv. naivnom slikarstvu

- proporcionalnost je važna i u arhitekturi - još od stare Grčke poznajemo geslo "čovjek kao mjerilo stvari", što treba prihvatiti na dvije razine:

1. arhitektura uvijek ima utilitarno svojstvo, njena funkcija određuje njen oblik i mjere - to znači da vrata, primjerice, moraju odgovarati svojom visinom prosječnoj visini osoba koja će ta vrata koristiti odnosno prolaziti kroz njih. Žlijebovi na stupovima grčkih hramova (kanelire) imaju širinu ljudskih leđa, kako bi se osobe koje se okupljaju ispred hrama mogu nasloniti u njih i odmoriti.

2. u projektiranju zgrada koriste se omjeri i razmjeri ljudskih proporcija, čime se stvara osjećaj sklada i prihvaćanja od strane gledatelja koji na nesvjesnoj razini u odnosima arhitektonskih elemenata prepoznaje odnose vlastitog tijela. Stup se, primjerice, omjerom kapitela i stupa odnosi kao ljudska glava prema tijelu; a razmak među stupovima razmjeran je rasponu koraka čovjeka.- i same mjere su preuzete iz ljudskog tijela – palac, lakat, stopa...

Page 9: likovni skripte

KadarKadar je ravnoteža kretanja i mirovanja. Odijeljenošću od okoliša sabire pažnju, svojim strukturalnim mogućnostima navodi oko na kretanje.- već sam format platna ili papira određen odnosom visine prema širini; najpoznatiji je tzv. auron, "zlatni pravokutnik", kojemu su stranice u odnosu Zlatnog reza, ali format može biti i dvostruki kvadrat, ili u nekom drugom odnosu.

KONSTRUKCIJA ZLATNOG PRAVOKUTNIKA:kvadrat stranica 1:1 prepolovimo po okomici, i spustimo dijagonalu polovice (AB) na bazu. Iz novodobivene završne točke baze (D) podižemo okomicu u C i zatvaramo kvadrat.

Pokus- između deset pravokutnika različitih omjera najveći broj ispitanika bira zlatni pravokutnik kao najljepši (21:34) - omjer 21:34 - dio Fibonaccijevog niza

- polje vida predstavlja oval koji se upisuje u pravokutnik sa strananicama u zlatnom rezuJoš nekoliko primjera zlatnog reza u geometriji:

KONSTRUKCIJA PETEROKUTA:radius kružnice (BD) dijeli se na pola (E) i povezuje sa okomicom nad centrom (C); dužina EC se spušta na dijametar (AD) u točku P, koja se opet spaja sa točkom C; dužina CP se prenosi na obod kružnice – točka P1. P1C ulazi pet puta u kružnicu, bez ostatka. Ako dobivene vrhove spojimo, dobili smo pravilan pentagram, čiji presjeci dužina krakova ponovno čine pravilne zlatne rezove ( c(3):b(5)= b(5):a(8) , 3:5=5:(3+5=8) ).

zlatni odnosi krakova unutar prentagrama

U središtu petokrake zvijezde nalazi se manji pentagram čije dijagonale iscrtavaju novi, manji pentagram, postavljen naopako. Njegovi su krakovi opet u omjeru zlatnog reza. U manjoj je zvijezdi još manja, i tako se pentagram beskonačno kopira sam u sebe (slika 7). Pitagorejci su petokraku zvijezdu nazivali pentalfa, jer je sastavljena iz pet slova A, i bila je tajni znak njihovog bratstva.

Peterokut još nije iscrpio svoje mogućnosti. Povezivanjem dva susjedna kuta s centrom čini trokut, koji prepolovljen daje tzv. Pitagorin trokut, pravokutan, sa stranicama 3-4-5 . kraća kateta i hipotenuza su u zlatnom odnosu

trokut unutar pentagrama sa stranicama u odnosu zlatnog reza

KONSTRUKCIJA VRTLOŽNOG PRAVOKUTNIKAIz osnovnog kvadrata 1:1 konstruirajmo zlatni (slika 12), i u novom pravokutniku izvucimo dijagonalu AB. Na sjecištu starog brida DE dobivamo točku F iz koje povlačimo paralelu do G. Tako smo desni kvadrat DECB presjekli na dva manja- jedan ponovno jednakostraničan (FECG), i jedan u zlatnom rezu (FGBD). Nova dijagonala (DC) i novo sjecište (H) prelamaju novi zlatni kvadrat na dva manja, opet jednakostraničan i zlatni, ali drugog, vertikalnog, usmjerenja (DFHI). Novim dijagonalama i novim sjecištima stvaraju se rotacije sve manjih

Page 10: likovni skripte

zlatnih i jednakostraničnih kvadrata do određenog centra. Ako sada ubodemo šestar u toku D i spojimo gornji lijevi kut s točkom E, zatim ubodemo u točku F i spojimo E sa G, ubodemo u H i spojimo G sa I itd., dobivamo dinamičnu spiralu. Cijelu ovu konstrukciju nazivamo vrtložni pravokutnik, i on čini osnovu rasta mnogih organizama u prirodi – npr. školjke, puževi...- teleskopi su snimili rotaciju galaksija u svemiru; one se okreću u obliku inamične spirale.

konstrukcija vrtložnog pravokutnika

- i samo ljudsko tijelo je krojeno po istim prirodnim krojevima, i da ispod praga svijesti čovjek prepoznaje i osjeća u prirodi taj uzorak koji oduvijek nosi u sebi. To je posebno zainteresiralo umjetnike koji su, neki svjesno, neki nesvjesno, ugradili ta pravila u svoja djela. “Sviđanje” u tim djelima, kao i u prirodi, je u velikoj mjeri određeno prepoznavanjem metrike kozmosa od kojeg smo svi načinjeni.«Za one koji žele znati više!»ěU Grčkoj, od 580-497 g. p.n.e. živio je Pitagora, čovjek koji je tražeći sustave kojima će objasniti harmonično djelovanje svijeta oko sebe postavio brojeve - ne kao jedinice kvantitete, već kao principe u kojima se ogleda kozmički red. Tako pitagorejski sustav ima monadu, jedinicu, počelo svega; dijadu i trijadu - ženski (djeljiv) i muški (nedjeljiv) broj; četiri-potpuna ženskost, dvostruka djeljivost, broj pet kao potpunost, zbroj muškog i ženskog načela; i deset kao apsolutni, sveti broj, zbroj 1+2+3+4, tetrakis kojem su se pisale i izgovarale molitve. Pitagora je putovao u Egipat i tamo doznao mnoge "mračne misterije i znanje svih stvari" uobličene u brojeve. Nakon Pitagore, Platon će 387. g. p.n.e. napisati na glavna vrata svoje Akademije: "Neka nitko ovdje ne ulazi ako ne zna geometriju"; sjeme metričke nužnosti za shvaćanje svemira već je niknulo bogatim plodom. Ubrzo, oko 300. g. p.n.e. Euklid iz Aleksandrije će pisati svoje knjige "Elemenata", u kojima, kao učenik Platonove škole govori o pitanjima geometrije i proporcija i precizno govori o podjeli date dužine tako da se manji dio (minor) odnosi prema većem (major) kao ovaj prema zbroju manjeg i većeg (tj. cjelini). Poliklet u svojim skulpturama, Fidija, Iktin i Kalikrat na Partenonu i mnogi drugi svjesno su baratali matematičkim formulama koje su određivale lijepe proporcije; tako govorimo o Grcima kao o pronalazačima zlatnog reza. Sva znanja starih Grka objedinio je rimski arhitekt Markus Vitruvius Polio iz 1. st. p.n.e. u svom kapitalnom djelu "De architectura libri decem" ili "Deset knjiga o arhitekturi", posvećenom imperaroru Augustu. Vitruvije, govoreći o simetriji hramova njihove proporcije uspoređuje sa razmjerima čovječjeg tijela. I upravo Vitruvije će ucrtati ljudsko tijelo u kružnicu što će mnogo kasnije, u 15. st., ponovno interpretirati Leonardo da Vinci. Grci uspostavljaju kanon lijepih proporcija, koje možemo pratiti na Polikletovom Doriforosu. Partenon je simbol univerzalnosti savršenih proporcija, sa mnoštvom razlaganja u zlatnim presjecima po svim osima; čak i grčke vaze su konstruirane po dinamičnim spiralama. Na temelju matematičke razrađenosti Grka i Rimljana, proporcijama - a posebno zlatnim rezom kao njihovim ključnim čimbenikom - su se nadalje kroz povijest bavili mnogi umjetnici svjesno, a drugi su ih manje svjesno ugrađivali u svoja djela.

SKULPTURA

Page 11: likovni skripte

- kiparstvo je umjetnost oblikovanja volumena, ali i prostora koji taj volumen okružuje i ima aktivnu ulogu u skulpturi

osnovna podjela:

1. PUNA PLASTIKA

– kip obrađen sa svih strana, pruža drugačiji pogled iz svih 360°- potpuni doživljaj daje tek kada ga obiđemoMože biti raznih žanrova:- biste (poprsja)- konjanički spomenici- fontana- mobili – pokretne skulpture- .......

2. RELJEF, koji se dalje dijeli na:

– visoki reljef (jako izbočen i samo djelomično vezan za podlogu)- niski reljef (malo ili neznatno izbočen)- uleknuti reljef (nema nikakvih izbočenja, oblici su udubljeni u materijalu)

Tema može biti figurativna i apstraktna, ali je kiparstvo svojom tematikom puno uže nego slikarstvo – kroz povijest je bilo uglavnom ograničeno na prikaz ljudske figure ili životinja

Skulptura može biti samostalna (javna – na nekom trgu ili u prirodi, ili privatna), ili vezana za arhitekturu i razne uporabne predmete.

Oblici nastaju na dva osnovna načina – modeliranjem i klesanjem (ili tesanjem ako se radi o drvetu)1. Modeliranje – kipar rukom oblikuje bezobličnu masu (gline) – pritiskivanjem, razvlačenjem, dodavanjem ili oduzimanjem stvara oblik, koji će se kasnije stvrdnuti – po tome se može napraviti kalup i u njemu odliti skulpturu u gipsu, bronci, staklu, ili bilo kojem tekućem materijalu koji se hlađenjem stvrdne

2. S većeg volumena – drva, kamena, mramora – se skida višak materijala i tako oblikuje željeni oblik

ELEMENTI FORME (za analizu):

1. i 2.) Odnos VOLUMENA i PROSTORA: skulptura uzima dio okolnog prostora, ali isto tako prostor, tj. zrak može ulaziti u skulpturu i tako postati dio nje.

Ovisno o stupnju njihovog preplitanja, razlikujemo nekoliko vrsta:a) zbijena masa – nema praznina, uloga prostora je neznatna (npr. obli kamen)b) konkavno-konveksna masa – podjednaka uloga volumena i prostora c) penetrirana masa – prostor ulazi u volumen i stvara udubljenjad) prošupljena masa – prostor je probio volumen i zrak slobodno struji kroz volumene) linijski istanjena masa – zastupljena je samo jedna dimenzija, druge dvije su zanemarene (npr. igla)

Page 12: likovni skripte

f) plošno istanjena masa – zastupljene su dvije dimenzije, dok je treća zanemarena (npr. list)

3. PLOHA – granica između volumena i prostora - plohe mogu biti napete, zaobljene, izlomljene, nepravilne...........

4. LINIJA – može se javiti kao način obrade površine

5. BOJA – prirodna boja materijala ili naknadno bojana (polikromirana)

6. POVRŠINA – o obradi površine ovisi tip i svojstva odnosa svjetlosti i sjene – na uglačanoj površini – blagi i meki prijelazi- na hrapavoj i neravnoj – kontrasti svjetla i sjeneitd.

Tradicionalni materijali: kamen, mramor, bronca, drvo, glina, vosak, staklo....

ODNOS SKULPTURE I ARHITEKTURE

3 uobičajena tipa odnosa, specifična za određena razdoblja, a koji su tijesno povezani i s odnosom pojedinca i njegovog okvira – društva i svijeta koji ga okružuje

1. HARMONIJA

– ravnopravan i uravnotežen odnos, skladNpr. na zabatima grčkih hramova (zabat – trokutni završetak) Ţ usklađenost kiparske kompozicije i trokutnog okvira- svaka sastavnica zadržava svoj unutarnji smisao i razlog, skulpture se prilagođavaju okviru, ali to je sadržajno opravdano- raspored kipova je prirodan i uvjerljiv

U Grčkoj je vladala demokracija – pojedinac surađuje s društvo, poštuje njegove okvire, ali isto tako društvo poštuje njega i njegovo mišljenje.

2. SUBORDINACIJA

– kiparska djela su podređena arhitekturi – prilagođavaju se kompozicijom i oblikovanjem polju na kojem se nalaze – ZAKON KADRA

- odnos karakterističan za romaniku – oblik likova se izobličuje da bi se podredio zadanom okvirunpr. luneta na romaničkim portalima (luneta – polukružno polje nad vratima) – likovi na krajevima s manji nego oni u sredinina nadvratniku pravokutnog oblika će svi biti jednake visine, glave su sve strogo u jednom redu – izokefalija

U ranom srednjem vijeku ništa ne ovisi o čovjeku pojedincu i o njegovim sposobnostima, sve je određeno unaprijed određenim mjestom na društvenoj ljestvici. U gotici sve više jača građanski sloj – obrtnici i trgovci stiču ekonomsku moć i postaju cijenjeni u društvu (a

Page 13: likovni skripte

skulptura se sve više osamostaljuje od svojih granica)

3. NADREĐENOST

- skulptura se nameće arhitekturi, širi se izvan njenih okvira i mjera, skulptura je neovisna o građevini- karakteristično za barok – kipovi nimalo ne poštuju zadani okvir, kao da nisu povezani s nišama u kojima se nalaze, strše pred zidovima i iznad krovova

Čovjek u baroku svojim otkrićima sve više shvaća i nadvladava prirodu svojim naporima.

Taj razvoj se može pratiti i na reljefu – od potpuno plitkog i plošnog, do sve izbočenijeg i zaobljenijeg, da bi se nakraju potpuno osamostalio u slobodnu skulpturu, koja se javlja u renesansi.

Analiza arhitektonskih djela

Da bismo spoznali raspored i organizaciju prostora, građevinu je potrebno prikazati TLOCRTOM, NACRTOM i PRESJEKOM, ili ORTOGONALNIM PRIKAZOM, a sve mora biti prikazano u nekom mjerilu

čitanje tlocrta:

pojedini oblici se ponavljaju kroz povijest arhitekture, a za analizu je potrebno znati nazive pojedinih dijelova:

osnovna podjela građevina: LONGITUDINALNE – izduženeCENTRALNE

Najčešće longitudinalne građevine

Hramovi (antički) – glavna zatvorena prostorija s kipom božanstva – cela (naos), predvorjem – pronaos i kolonadom okolo – ravan strop

Bazilike – razvile su se iz rimskih oblika, a služile su kao sudnice, tržnice i sl., a kršćanska arhitektura ih preuzima kao vodeći oblik (ne želi antičke hramove zbog veze s poganstvom)- najčešće trobrodne, sa glavnim brodom širim i višim od bočnih, međusobno odijeljeni kolonadama ili arkadama- najčešća orijentacija je I- Z, tj, na zapadu je ulaz, na istoku je svetište- najčešće u obliku latinskog križa – jedan krak duži od ostalih

Page 14: likovni skripte

- natkrivene stropom (ravnom tavanicom) i li raznim oblicima svodova – ovisno o razdoblju (npr. za razdoblje romanike je tipičan bačvasti svod, a za gotiku križno-rebrasti)

Dijelovi bazilike:

1. narteks – zatvoreno dvorište ispred crkve4. zapadni tornjevi5. glavni brod 6. bočni brodovi 7. križište s centralnim tornjem8. transept (poprečni brod) – odvaja svetište od brodova9. prezbiterij – prostor za svećenstvo10. apsida – polukružni ili poligonalni završetak, u kojem je smješteno svetište11. deambulatorij-ophod oko apside

CENTRALNE građevine – kružnog tlocrta, ili izvdene iz kruga – kvadratnog, šesterokutnog, osmerokutnog..., a česti oblik je i grčki križ – svi krakovi jednake dužine- najčešće su nadsvođene kupolama

iz nacrta možemo iščitati artikulaciju pročelja, tj. zida – na koji način je raščlanjeno stupovima, pilastrima, prozorima i vratima- tim raščlanjenjima se stvara određeni ritam – izmjena punog i praznog prostora- grede koje uokviruju prozor i vrata zovu se - nadvratnik (nadprozornik) i i dovratnici (doprozornici)- oblici najčešće proizlaze iz konstrukcije, jer otvori ugrožavaju nosivost zida – mogu biti pravokutni, lučni itd.- prozori koji su odijeljeni stupićima nazivaju se BIFORE, TRIFORE, KVADRIFORE itd., ovisno na koliko dijelova su podijeljeni – na 2, 3, 4, 6...

ARHITEKTURA

- umjetnost oblikovanja PROSTORA

- graditelj ili arhitekt odabire dio beskrajnog prostora oko nas, i izdvaja ga i oblikuje - građevine se sastoje od: ovojnice i šupljine tj., prostora

Arhitektura uvijek ima praktičnu namjenu- prvobitna svrha – zaštita od prirodnih nepogoda (kiše, snijega) i pretjerane vrućine i hladnoće- likovna umjetnost koja se posljednja pojavila

Elementi po kojima ćemo proučavati arhitekturu su:NAMJENA i KONSTRUKCIJA, a kasnije i oblik

Page 15: likovni skripte

namjena– arhitektura započinje činom odjeljivanja unutarnjeg prostora mirovanja, predviđenim za mir i osamu, i vanjskog prostora kretanja – druženje, javnost

Osnovna podjela arhitekture po namjeni:

1. PROFANA arh. (svjetovna) koja se dalje dijeli na stambenu i društvenu ili javnu2. SAKRALNA arh. (crkvena)3. FORTIFIKACIJSKA (utvrdna) arh.

1. PROFANA ARHITEKTURA

Stambena arhitektura - najranija vrsta arhitekture: u prethistorijsko doba čovjek gradi ovisno o podneblju – osim bunja i koliba u nizinskom kraju gradi zemunice (jama iskopana u zemlji pokrivena šibljem), na obalama močvara i jezera – sojenice (drvene nastambe podignute na balvanima iznad vode), u ledenim krajevima iglu itd.

– od prvobitnih oblika se razvija na 2 načina:– postupnim povećanjem broja i različitosti prostora - povezivanjem stambenih jedinica u sve veće skupove

prostor se po funkciji počinje razdvajati prvo odvajanjem prostora oko ognjišta i prostora za spavanje- s vremenom se stambene jedinice sve više usložnjavaju, a prostorije mogu međusobno biti povezane na više načina- komunikacija među prostorijama može biti:a) centristička – sve prostorije se organiziraju oko jedne prostorije, iz koje se može ući u sve ostale (npr. hodnik)b) hijerarhijska – jedna prostorija vodi u drugu, druga u treću, itd. – prolazne prostorijec) interakcijska – nema više središnjeg ili važnijeg dijela, ostvaruje se kružno kretanje

Palača – poseban primjer stambene arhitekture – boravište nekoga tko ima materijalnu ili političku moć – dvovrsna namjera:- osigurava što udobniji život vlasniku, a ujedno drugima pokazuje njegovu moć i bogatstvo – ističu se veličinom i prostorom koji zauzimaju, i višom kakvoćom oblikovanja

Društvena arhitektura – kroz povijest su se oblikom i veličinom izdvajale samo vijećnice i vladarske kuće, dok se ostale građevine javne namjene (prosvjetne, zdravstvene, kulturne) nisu puno izdvajale od stambene arh.- u novijoj arhitekturi poseban oblik dobivaju i druge zgrade - kazališta, koncertne dvorane, muzeji, galerije, kinodvorane, stadioni, sportske dvorane...

2. SAKRALNA ARHITEKTURA

Objedinjavala gotovo sve funkcije od 5. do 15. stoljeća – jedina galerija suvremene umjetnosti, muzej slikarstva i kiparstva prošlih razdoblja, jedina koncertna dvorana, kazalište, društveno okupljalište, dvorana za predavanja...- oblikovanjem odgovarala ne samo duhovnom životu, nego izražavala i poimanje svijeta i života pojedinih razdoblja

Page 16: likovni skripte

npr. romanička crkva ima vrlo debele i zatvorene zidove, male i uske prozore, zvonike poput kula – poput tvrđava – nemirno vrijeme stalnog ratovanja među feudalcima, opći osjećaj nesigurnosti i ugroženostigotička crkva pokazuje veću sigurnost i snažan gospodarski razvoj gradova – otvaranje zidova sve većim prozorima s vitrajima barokna crkva – često dinamičnog ovalnog tlocrta – otkriće da su putanje planeta oko sunca elipsoidne; iluzionističke freske na svodovima – iluzija beskrajnog prostoramoderna crkva 20. st. – potpuno novi izraz - smione i maštovite, odricanje od uobičajenih elemenata – stupova, lukova...- odgovara novom duhu 20. st i uvjerenju suvremenog čovjeka da je počelo novo doba (televizija, atomska energija, kompjuteri...) koje mora naći novi izraz

3. FORTIFIKACIJSKA ARHITEKTURA

- gradovi su kroz povijest (od prvih velikih gradova u Mezopotamiji do 19. st.) većinom bili obzidani visokim zidinama s kulama i čvrstim gradskim vratima- kao i drugi oblici arhitekture, i oni ovise o povijesnim uvjetima vremena u kojem su građenizbog drugačijih načina ratovanja mijenjat će se i oblici kula i zidinanpr. gotičke kule su vrlo visoke, pravokutnog presjeka – ratuje se hladnim oružjem – strijele, koplja...- koje ima kratak domet i slabu razornu moćrenesansne su niske, u obliku valjka, poluvaljka, ili peterokuta – počinje upotreba baruta - vatrenog oružja, koje ima puno jaču razornu moć – odzaobljene površine kugla se odbija ili kliznebarokni gradovi imaju vrlo složeni sustav fortifikacija – u nekoliko pojaseva, sa zemljanim nasipima – umijeće ratovanja napreduje – posebni fortifikacijski inženjeri

MODERNE KONSTRUKCIJE U ARHITEKTURI

- novi, moderni materijali su omogućili i nov način gradnje- dokida se tradicionalni odnos nosača i tereta, prvo se gradi SAMONOSIVA KONSTRUKCIJA, a zidovi postaju samo pregradni

Ovisno o materijalu, način gradnje možemo podijeliti na:1. ČELIČNE KONTRUKCIJE- karakteristično za 19. st.- gradi se čeličnim šipkama, cijevima, traverzama itd., koje se međusobno spajaju vijcima, ili zavarivanjem- pojedini dijelovi se izrađuju u tvornici po nacrtu, a gotovi dijelovi se dovoze na gradilište i tamo spajaju – montažna gradnja- karakteristike – veća čvrstoća, elastičnost – omogućuje puno više građevine, natkrivanje sve većih prostora, rastvaranje zida sve većim prozorima, ili čak njihovo izbacivanje zamjenjivanje staklenom stijenom

2. ARMIRANO-BETONSKE KONSTRUKCIJE - tako se počinje graditi u 20. st.- sastoji se od dvije građe – čeličnog kostura i betona – svojstva dvaju materijala se nadopunjuju i daju super čvrsti i izdržljivi način gradnje koji dopušta i vrlo raznolike oblike

Page 17: likovni skripte

- prvo se postavi čelčni kostur i drveni kalup oko njega, u koji se izlije tekući beton koji se poslije stvrdne

ovim novim materijalima možemo graditi na nekoliko načina:

1. SKELETNE KONSTRUKCIJESamonosivi kostur se sastoji od vertikalnih i horizontalnih elemenata – određuje oblik građevine kao pravilno geometrijsko tijelo- ovakav način gradnje omogućuje puno veću slobodu u organizaciji prostora – jer se pregradni zidovi mogu postavljati po potrebi – katovi ne moraju imati jednaki tlocrt- izvana umjesto zida može biti i staklo – omogućuje puno svjetla i zraka

2. STUB I KONZOLE- konzole su horizontalni elementi (kao ploče) koje se «objese» na stub koji je u sredini- ovakav način gradnje omogućuje još veću slobodu u oranizaciji prostora, a i vanjski oblik građevine može biti slobodniji

3. LJUSKASTA KONSTRUKCIJA (VITOPERNA LJUSKA)- prvo se napravi čelična mreža koja zbog elastičnosti čelika može biti vrlo različitih oblika, i onda se zalije betonom- po prvi put u povijesti arhitekture zgrade više ne ovise o horizontalama i verikalama, već arhitektura može biti najrazličitijih maštovitih oblika

Neolitik

NEOLITIK 10 000 – 1800Postupni prijelaz iz nomadske lovačke u sjedilačku poljodjeljsko-stočarsku kulturu- Na bliskom istoku ranije, najkasnije na sjeveru EuropeJAVLJA SE PRVA ARHITEKTURA I URBANIZAM!Tipovi kuća – kolibe od raznih materijala jednostavne kuće s jednom ili dvije prostorijeNeolitsko selo – kuće su organizirane prema vanjskoj granici, ali nema unutarnje organizacije (nema ulica)Prvi grad – Jerihon (7800 pr.K.)Sakralna arhitektura – monoliti – veliki kameni blokovi iz jednog dijelaMENHIR – uspravni veliki kamen – obiljeDOLMEN – dva menhira s horizontalnom pločom - KROMLEH – kruPojava keramike (pečena glina) – iz potrebe da se oblikuje prostor-sadr- Posude raznih oblika, ukrašene apstraktnim šarama (ornamentom) – čovjek na višem stupnju razvoja dolazi do apstrakcije

Vjerovanje neolitika – ANIMIZAM – priroda je skup moćnih sila od kojih svaka ima svoju dušu koja njome upravlja- Te prirodne pojave se povezuju s fazama ljudskog (paleolitski lovac je ovisio jedino o svojoj spretnosti u lovu, dok u neolitiku ljudi postaju ovisni o prirodnim pojavam koje ne mogu kontrolirati)- Kipići-idoli kojima sene zna točna namjena, vjerojatno su predstavljali neke prirodne sileProtopovijest:

Page 18: likovni skripte

eneolitik (bakreno doba), brončano doba i Pojava metala – kovanje i lijevanje oruđa i oru- Izum lončarskog kola – ljepše izrađena keramikaLikovni izraz još uvijek apstraktan, no osim ornamenata se pojavljuju i simboli

Prapovijest na hrvatskim prostorimaNajva- Keramičke posude i oblici poput zdjela

Vučedolska golubica – najljepši primjer, sjajne crne boje ukrašena stiliziranim ukrasom

Paleolitik

UMJETNOST PRAPOVIJESNOG RAZDOBLJA

- do pojave pisma

PERIODIZACIJA: Paleolitik – starije kameno doba – 2 500 000 pr. K. (pojava Homo habilisa) – 8000 pr. K. (kraj pleistocena – posljednjeg ledenog doba)Mezolitik – srednje kameno doba (8000 – 6000 pr. K.)Neolitik – mlađe kameno doba (10 000 – 3 500 Bl.i.; 5 500 – 1 800 Eu)

STARIJE KAMENO DOBA – PALEOLITIK

- ljudi žive kao lovci i sakupljači- prije 400 000 godina radi oruđe – dovodi u vezu oblik i funkciju- razni kameni obluci- ostavlja otiske ruke u špiljama

- tek u mlađem paleolitiku (40 000 – 10 000) se čovjek počinje likovno izražavati

ORINJAŠKO RAZDOBLJE – prema nalazištu Aurignac u Francuskoj30 000 – 24 000 g. Pr. K. Skulptura – zavjetni kipići

kipići koji simboliziraju plodnost· Venera iz Lespugea (32 000 g. Pr. K.)· Willendorfska Venera- od kamena ili kostinaglašeni dijelovi koji simboliziraju plodnost, a ruke, noge, lice glava su stilizirani ili izostavljeni – predstavljaju ženu općenito, njezinu ulogu u majčinstvu i društvu - matrijarhat- prilagođeni za držanje u ruci

SOLUTRE-MAGDALENSKO RAZDOBLJE – prema nalazištima LE Solutre u Švicarskoj i La Madelaine u Francuskoj

Page 19: likovni skripte

18 000 – 11 000

ŠPILJSKO SLIKARSTVO – u Španjolskoj (ALTAMIRA) i jugozapadnoj Francuskoj (LASCAUX)

likovni prikazi su vezani isključivo uz magijske rituale- najčešći prikazi životinja duboko u pećinama (blizu ulaza – stanovanje, teško pristupačni dijelovi – svetišta- izraziti realizam (zato što čovjek u potpunosti ovisi o životinjama) i plastičnost, ali bez prostorne organizacije- slika životinje služi kao pomoć u lovu – vjerovali da stvarno ubijaju na slici njezin duh- izraziti realizam vjerojatno i zbog toga što je namjena tih slikarija bila ne samo da se životinje ubiju, nego i da se naprave – sve ih je manje jer se krajem ledenog doba velika stada povlače na sjever – zato ih rade duboko u utrobi zemlje jer se tamo rađa život

· Ranjeni bizon (Altamira, 15 000 – 10 000)- sigurni snažni crtež, sjenčanje daje oblicima plastičnost

- često rezbare životinjske figure iz manjih predmeta – kosti, jelenji rogovi ...

u nekim društvima takav likovni izraz traje i do danas – Bušmani, plemena Australije – to je više stupanj razvoja, nego točno određeni vremenski period

MEZOLITIK

- kulturološki bliže paleolitiku – složeniji društveni odnosi, ali još uvijek nomadi, lovci i sakupljačipodjela poslova na lovce, hajkače, goniče... – što se ogleda u likovnoj organizaciji naslikanog - pojava kompozicije!!!!- špiljsko slikarstvo – prizori lova, borbe i plesa - životinje su prikazane vrlo realistično, ljudi stilizirani

Mezopotamija

Grad u starim civilizacijama3000 – 500 pr. K.Mezopotamija - Oko 3000. P. K. Mezopotamija ulazi u povijesno vrijeme- Sumerani – 3000 – 2340, ju<. Mez.- Asirci – 1000 – 612, sj. Mez.- Perzijanci – 539 – 331,

o URBANIZAM I ARHITEKTURA- Za Sumerane specifični gradovi-dr– gradovi zatvoreni zidinama – citadele- Prostorna organizacija u odnosu na zidine- Krivudave uske ulice, organizirane oko svetog dijela grada

Page 20: likovni skripte

U tom području nema kamena, pa se gradi uglavnom od opeke – nema puno ostataka arhitekture- Tanki zidovi se pojačavaju lezenama, a koriste i lučni nadvratnik i bačvasti svodZa Mezopotamiju je karakteristična građevina – zigurat – hram na terasastoj uzvisini od sirove opeke sa stepenicama ili rampama (poput krnje piramide)- Svaka terasa je druge boje i odgovara boji planeta u Sunčevom sustavu (bilo ih je 7)- Na zadnjoj (sunčevoj) terasi se nalazi svetište i opservatorij- Nema unutarnjeg prostora- Simoličko povezivanje neba i zemlje- Zigurat će od Sumerana preuzeti i kasniji narodi MezopotamijeNpr. Zigurat grada Ura, Babilonska kula

Sumerani vjeruju da svijetom vladaju bogovi kojima ljudi slu

Asirci grade hramove i zigurate po uzoru na SumerePALAČE – raskošne, grade od opeke, ali ih obla

*Novi Babilon – za vrijeme Nabukodonosora (7. St. P. K.)- okru- impozantne građevine – kraljevska palača, Ištarina vrata, Mardukov hram – ukrašavane ocakljenim višebojnim pločicama i reljefima- zigurat -7, katova, visok 100 m, s modrim hramom na gornjoj terasi – jedno od 7 svjetskih čuda- brojne viseće terase i vrtovi (Semiramidini vrtovi)

KiparstvoSumersko kiparstvo je statično i teško, ukočeno, a osnovni oblici su izvedeni iz valjka i stošca- Uglavnom prikazi muških i - Figure MOLIOCA – kruto frontalno postavljen, s rukama sklopljenim na prsima, oči su širom razrogačene i obrubljene jakim crnim rubom, ozbiljnog izraza lica – zamjenjuju stvarne osobe u molitvi- Npr. Grupa figura iz Tell Asmara – nema prostorne organizacije, svaki kip ima svoje postolje i mogu se slobodno razmještati- Hijerarhiska perspektiva – najvaAsirsko kiparstvo – manje slobodne plastike, više reljefa- Tematski prevladavaju osvajanja kraljeve vojske (narativni reljef, dosadno ponavljanje kraljevih pobjeda) i kraljevski lov na lavove (cermonijalne borbe), ali su prizori tretirani realistički i oslobođeni konvencija, naturalizam- Npr., Ranjena lavica iz Ninive – plitki reljef, ali fina gradacija površine, čime se postiSlobodna plastika – uglavnom prikazi vladaraPerzijanci – preuzimaju ranije umjetničke obrasce, grade ogromne i raskošne palače, a njihova inovacija je vitki stup s palmolikim ukrasima ili kapitelima- Izvanredni zlatarski proizvodi, uglavnom

Egipat– otvoreni grad, bez zidina- prostorno organiziran prema NiluNpr. NO-AMON – nepravilan plan

Page 21: likovni skripte

S desne strane Nila – grad S lijeve strane – grad mrtvih – Dolina kraljeva i Dolina kraljica

Egejski svijet

3. i 2. tisućljeće – nekoliko kultura na egejskom prostoru :Cikladi – zavjetni idoli od mramora – vrlo stiliziranih formiTroja – dvosobne kuće s MEGARONOM – sprijeda ulaz, u sredini veliko ognjište, iz njega se ulazi u straKreta–vrlo sloMikena– citadela utvrđena kiklopskim zidinama (veliki nepravilni kamenovi bez vezivnog sredstva), ulaz kroz LAVLJA VRATA – portal s jakim dovratnicima i masivnim nadvratnikom nad kojim je trokutasta ploča s reljefom - dva lava koji čuvaju stup – simbol kraljeva dostojanstva

GRČKAPeriodizacija: 1. Protogeometrijski stil (11. – 10. St. P. Kr.)2. Geometrijski stil (10-7. St.)3. Arhajski stil (650-470 g.)4. Strogi stil (480-450)5. Klasični stil (450-330)6. Helenizam (330-30)UrbanizamGradovi-drGradovi s povremenim stanovništvom –proročišta (Delfi) i sportska borilišta (Olimpija), imaju sve sadrDva tipa grada – organski (Atena) i planski (Milet)ATENA- Nastaje organski, spontano- Ima 2 središta – svjetovno (AGORA) i vjersko(AKROPOLA); (kao i većina grčkih gradova)- Agora – društveno i administrativno središte – u njenom sklopu se nalazi STOA – natkriveni hodnik s uzdu- Akropola - gradi se u 5. St. – dominantni akcent grada, nalazi se na brijegu, nekoliko vjerskih građevina – Partenon, Erehteion, hram boMILET- Helenistički grad, nastaje planski – pravilan geometrijski plan, ravne ulice koje se sijeku pod pravim kutem, u sredini se nalazi pravokutni trg koji je i svjetovno i vjersko središte

ArhitekturaHramovi – najčešći oblik arhitekture- Za razliku od njihovog današnjeg izgleda bili su bojani 2 osnovna tipa – uzduKoriste 3 klasična reda – dorski (razvija se na kopnu), jonski (razvija se na egejskim otocima i obalama Male Azije) i korintski (varijanta dorkog reda)- Razvija se od megarona

Page 22: likovni skripte

Kod grč. hrama najvaArhitektura po mjeri čovjeka (stup : interkolumnij = čovjek : korak), harmonija, nepravilnosti zbog optičke pravilnosti (enthasis – zadebljanje stupa u sredini da bi izdaleka izgledao ravan, stilobat – postolje hrama neznatno ispupčen iz istog razloga)Dijelovi grčkog hrama

NajvaPartenon (448-432) – graditelji Iktin i Kalikrat – dorski peripterni hramErehtejon (421-405) – graditelji Filohlo i Arhiloh – sloPropileji (437) – graditelj Mneziklo – monumentalni ulaz koji je odlično prilagođen nepravilnom terenu – u sj. Dijelu se nalazila 1. Slikarska galerijaTeatar u Epidauru (370 g.) – polukru

GRČKA – kiparstvo i slikarstvo

SlikarstvoGeometrijski stil- Na lončariji – prvo samo apstraktne šare (organski i geometrijski elementi), kasnije i ljudski i - Npr. Dipilonske vazeArhajski stil- Vaze manjih dimenzija – prizori iz mitologije, legendi i svakodnevnog - STIL CRNIH FIGURA – na pozadini crvenkaste gline – dobro poznavanje tijela, detalji se urezuju iglom- STIL CRVENIH FIGURA (mlađi, oko 500.g.) – crvene figure na crnoj pozadini – više detalja, bolje proporcijeStrogi i klasični stilOstalo slikarstvo nije sačuvano, ali iz pisanih izvora znamo za najpoznatije grčke slikare – Polignot (bavio se perspektivom), Apolodor (bavio se odnosima svjetla i sjene), Zeuksid i Apel (majstori realističko-iluzionističkog slikarstva)

KiparstvoArhajski periodKUROSI i KORE – kipovi mladića i djevojaka- Ukočeni, frontalni stav, pojednostavljene forme, stroga simetrija tijela- Potpuno slobodne skulpture (nisu vezane uz nikakvu podlogu, obrađene sa svih strana- To su bili zavjetni darovi – u hramovima, na grobovima- Polubogovi – i smrtni i besmrtni, bez individualnih obilje- Kurosi su uvijek nagi, a kore uvijek odjevene u haljine, čije draperije ne prate linije tijela, stilizirane kovrčave kose,stlizirani detalji- Proporcije – 1:5- Bili su polikromirani- ARHAJSKI SMIJEŠAK – pokret kojimse pokušava izraziti Kiparstvo vezano uz arhitekturu:Reljefi – na zabatima, frizovima i metopama – ukočeni pokretKarijatide - Npr. Sifnijska riznica u Delfima – prikaz grčkih bogova s Titanima

Page 23: likovni skripte

Klasični period5.st. – odraz stalo- KONTRAPOST!!! – asimetrija tijela, pokretu mirovanju - POLIKLET : DORIFOR (Kopljonoša) – klasični ideal ljudske ljepote – skladne proporcije tijela, različite desna i lijeva strana tijela ; proporcije 1: 6- MirovanjeMIRON: DISKOBOL ( Bacač diska) – pokret, torzija tijelaFIDIJA : Atena iz Partenona – izrađena u hrizelefantinskoj tehnici (slonovača, drvo i zlato) – izgubljenaSkulpture s Partenona – boPartenonski friz – povorka u čast boginje Atene

4. st.- Dinamičnije, razvedenije, snaPRAKSITEL - Hermes, Afrodita Knidska – meki, zamagljeni oblici modeliranja, SKOPAS – kipovi na mauzoleju u Halikarnasu – napetost, strast, duboko usađene očiLIZIP – Apoksiomenes – strugač – prodor u prostor

Helenizam Nemir, pokrenutost, jaki kontrasti svjetla i sjene, iskazivanje patosa (tetralne geste) i emocija – nesigurnost i neizvjesnost - Rafiniranost, erotizam, prenaglašena ljupkost – akademizam, izvještačenostNpr. Umirući Gal, Nike sa Samotrake (izuzetno - AGESANDOR, ATENODOR I POLIDOR S RODOSA: Lakoont i sinovi- Aktivna povezanost volumena i prostora

Egipat

Staro carstvo 3100-2185Srednje carstvo 2133-1786Novo carstvo 1580 - 1085URBANIZAM– otvoreni grad, bez zidina- prostorno organiziran prema NiluNpr. NO-AMON – nepravilan planOdvajaju gradove S desne strane Nila – gradovi S lijeve strane – gradovi mrtvih – Dolina kraljeva i Dolina kraljica,Saqqara, Gizeh

ARHITEKTURAEgipatska religija je orijentirana u potpunosti na zagrobni svijet, pa će se i umjetnost prije svega orijentirati na monumentalne grobnice i njihovu opremu Za vrijeme Starog carstva tipične su PIRAMIDENajstarija je · Stepenasta piramida faraona Đosera (Saqqara, 2600 pr. K.) – graditelj IMHOTEP – prvo zabilje

Page 24: likovni skripte

- Grobna komora se nalazi ispod razine zemlje- Cijela grobljanska četvrt – hramovi i druge zgrade – tu su se odr

· Piramide kod Gizeha (2530-2470 pr. K.) – Keops, Kefren i Mikerin - Uz piramide se grade i MASTABE – male krnje piramide za dostojanstvenike i članove kraljevske obitelji- Uz svaku piramidu pogrebni hram od kojeg vodi put za procesije do hrama u dolini Nila- Kraj Kefrenove piramide i velika sfinga (20 m ), koja je navodno imala njegovo lice- Grobne komore su iznutra ukrašene raskošnim freskama ili plitkim reljefima s prikazima priča o U Novom carstvu se grade grobovi uklesani u stijene (Ramzes II, Tutankhamon)Grobni hram kraljice Hatšepsut (1485), Deir el Bahari – hram terasasto usječen u stijenu, terase su povezane dugim rampama, prostori hrama usječeni u samu stijenuAmonov hram u KarnakuAmonov hram u Luxoru – predimenzionirano, nije prilagođeno čovjeku, osjeća se malo i izgubljeno- Aleja sfingi, pilon na ulazu, hipostilna dvorana (sa „šumom stupova“), dvorište, uzduKIPARSTVO- Kruto, standardizirano, nije se puno mijenjalo kroz cijelu povijest Egipta- Ukočeni, statični volumeni bez imalo pokreta, frontalni stav, ukočene ruke, noge i pogled, sjede ili stoje- Portretne statue- Svi oblici izvedeni iz kocke – na stranama pravokutnog bloka nacrtali sliku s lica i iz profila i klesali dok se projekcije ne bi srelePr., Kefren, Mikerin sa Pisar KaiOBOJENI RELJEFI I SLIKEStrogi smisao za redHijerarhijska perspektiva, vertikalna perspektiva, plošnost – teEgipatski kanon – likovi prikazani uvijek u istom poloMuškarci prikazani tamniji,

Taj strogi kanon se prekida jedino za vrijeme Akhenatona (Amenofisa 4.) koji uvodi monoteističku religiju, zatvara Amonove hramove- Novi ideal ljepote – manje ukočeno, veća individualizacija- Pokret, neusiljeno dr- Čudno ispijeno lice, prenaglašeni valoviti obliciNakon njega se vraćaju tradicionalnim kanonima, ali ipak ostaje nešto od slobode, izra

Italske kulture

Italske kultureETRUŠĆANI -prvo samo u Toskani, poslije sve do Napulja – u vrijeme arhajske Grčke (4. I 5. St. p. K.)Brojni utjecaji na Rim Grad – citadela okruTip hrama – slično grčkom hramu, ali je hram podignut na visokoj bazi koja nije šira od cele, stepenice se nalaze samo s ulazne strane, ima duboki trijem i široku celu koja zahvaća i stubove trijema; cela podijeljena na tri dijela (iako kasnije u Rimu nije); za razliku od grčkog

Page 25: likovni skripte

hrama, vjernci imaju pristup u hram

RIM

UrbanizamGeometrijska mre+ helenistički utjecaji – Milet – pravilnostBlizu sijecanja carda i decumanusa nalazi se glavni gradski trg – forumPo njima se ravnaju sve ostale ulice – zatvaraju pravilne četverokute blokova kućaNpr. Timgad (u sjevernj Africi)Sam grad Rim je nepravilan zbog svog dugog nastajanja – svako vrijeme nešto donosi, i zbog terena – na 7 brFORUM ROMANUM – slobodno raspoređene zgrade raznih namjenaKasnije nastaju i drugi carski forumi 1. I 2. St. (poslije Krista)Svi gradovi rimskog carstva ispunjavali su sve funkcije javnog Intenzivan kulturni i zabavni

Arhitektura- Utjecaj Etrušćana i Rimljana na rimskom hramu- U celi je osim kipa bo- Unutrašnjost ukrašena nišama, skulpturama, podnim mozaicima, zidnm slikama, mramornim oblogama – kult prakticiraju u unutrašnjosti hrama, ne izvan njega kao Grci- Koriste novu tehniku – BETON – omogućuje građevine ogromnih razmjera karakteristične za megalomanski Rim – oblagali ciglom, kamenom, mramorom...- Koriste POLUKRU

KOLOSEUM80. Poslije krista, za vladavine Flavijevaca (Vespazijan, Tit i Domicijan)– prima 50 000 ljudi3 superponirana reda – odgovara njihovoj unutarnjoj teIspod gledališta se nalaze hodnici i stepeništa za reguliranje prometa

PANTEON – 118-125Posvećen svim bogovima – 7 niša- Kru- Izvana neukrašeni valjak s blago zaobljenom kupolom, duboki trijem na ulazu- Naglasak na jedinstvenom unutarnjem prostoru s polukru- Mo

BAZILIKA – duga dvorana za razne potrebe građansdkog Leptis Magna (s Afrika), poč. 3. St.

KARAKALINE TERME- SloCarsku arhitekturu obilje

Stambena arhitektura

Page 26: likovni skripte

Domus – gospodska kuća za bogatije, s atrijem i peristilom, zatvorena prema uliciInzula – stambena zgrada na nekoliko katova za siromašnije slojeve

Rimsko carstvo

RIMSKO KIPARSTVO

Kopiraju grčke skulpture i oponašaju, ali dostiPORTRETI- Podrobni izvještaj o topografiji lica, bez psihološkog prodiranja – kipovi predaka i imperatora – u početku (za vrijeme republike i ranog carstva)- Kasnije to postaju herojski, idealizirani, bo- Npr. August iz Primaporte- U 3. St. – realizam, psihološki portret – Marko AurelijeNARATIVNI RELJEFI- Prikazi znamenitih podviga – konkretna povijest, a ne mitološka alegorija kao kod Grka)- Ara pacis – 13. – 9. G. Pr.K.- - Trajanov stup – visok 190 m, 106-113 g. – oko 200 m reljfne trake, zapravo je nesaglediv, tu je samo kaodokument, potrebe da negdje bude zapisano (Trajanova pobjeda nad Dačanima)Kasna antika – izra- Slabljenje klasičnih likovni ideala, sveviše ukočenost i nezgrapnost, velike oči, prodoran pogled- Odustajanje od prostornih efekata na reljefima

RIMSKO SLIKARSTVOFreske iz Pompeja i Herkulanuma (erupcija 79. G.)- Iluzionističke arhitektonske perspektive i prozorski efekti – otvaraju zid, ali to nije stvarna arhitektura – nejasne dimenzije i eđusobni odnosi pojedinih građevina, perpektiva je slučajna i nedosljedna- Pejza- Mitološki prizoriFajumski portreti– enkaustika- Vezano uz pogrebne običaje

KASNA ANTIKA I RANO KRŠĆANSTVORaspadanje gradova, prenošenje *Dioklecijanova palača, 300. g.- S dio – za stanovanje vojnika; J dio – carski dio i kultni objekti – hram i mauzolej*Katakombe – bez organizacije, samo probijanje hodnikaU arhitekturi se preuzimaju stari oblici – BAZILIKE (ali namjena je nova – kršć.crkva) i centralni prostori (najčešće postaju krstionice i pogrbne kapele)*Santa Sabina, Rim, 5. st. – 3-brodna bazilika, longitudinalno usmjerenje na oltar, brodovi odvojeni arkadama, ravna tavanica*Santa Constanza, Rim, 340. – centralni kruVA>NO!!! – mozaici koji negiraju čvrstoću arh. Oblika – zid, svod djeluju kao da lebdeGrađevine su izvana neukrašene, jednostavne, od opeke

Page 27: likovni skripte

SLIKARSTVO I KIPARSTVO- Reljefi i zidni mozaici (kockice bojenog stakla – ranijesu se radili od mramora) – gubi se plastičnost, dubina prostora, sve je puno plošnije, lutkasti likovi

BIZANTSKA UMJETNOST- prije 6. st. nema jasne podjele na zapad i istok, no s carom Justinijanom Carigrad dobiva političku prevlast i postaje umjetnička prijestolnicaRavenna - *San Vitale, 6. st. – oktogonalna osnova s kupolom - mozaici s prikazima Justinijana i Teodore- visoki vitki izdu*Aja Sofija, 532-537ANTEMIJE IZ TRALESA I IZIDOR IZ MILETA – graditelji- kombinacija elemenata – longitudinalna i centralna – kvadratna osnova s kupolom na pandantivima i polukupolama čine glavni brod- interijer – lakoća, prozračnost; svjetlo ima glavnu ulogu, svugdje mnoštvo prozora, a kupola kao da lebdi na gustom redu prozora

RENESANSNA ARHITEKTURA

Novi naglasak na racionalnost, jasnoću i pravilnost dijelova – njihovi omjeri i razmjeri se određuju po matematičkim proporcijamaGlavne karakteristike: upotreba klasičnih redova, geometrijskih oblika i polukružnih kupola

RANA RENESANSA:

Filipo BRUNELLESCHI donosi novi stil u arhitekturi – u Rimu je proučavao klasičnu antičku arhitekturu, i prvi je napravio točna mjerenja (možda tada i otkriva geometrijsku perspektivu – trebala mu je precizna metoda prenošenja izgleda tih građevina na papir)- uvijek traži nova i praktična rješenja – kupola firentinske katedrale – novi način kojim je napokon omogućeno natkrivanje tako velike površine – kupola ima 2 odvojena kostura (crkva je izgrađena još u gotici)

* kapela Pazzi, Firenza, 1430.

Page 28: likovni skripte

SIMETRIJA, PRAVILNOST – sve se sastoji od kvadratnih jedinica- preuzimanje rječnika klasične antike Ţ redovi, polukružni lukovi i stupovi – nepromjenjivi elementi- mjere i proporcije točno određene

- drukčija uloga skulpture – nema zavisnosti – skulptura se oslobađa, a strogo određena arhitektura ne dozvoljava veliku ulogu skulpturi

- kupola ima simboličnu vrijednost – središnji otvor – Krist; 12 prozora – apostoli- centralni luk uokviruje portal i naglašava kupolu

* S. Spirito, Firenza, 1434.

- sve veličine su određene MODULOM – polumjer polukružnih kapelica – sve stale prostorne jedinice se dobivaju umnožavanjem osnovnog modula- sve veličine su u odnosu ZLATNOG REZA

Brunelleschi je smatrao da tajna dobre arhitekture leži u davanju «točnih» proporcija svim značajnim mjerama jedne zgrade - aritmetički razmjeri koji određuju muzičku harmoniju moraju vladati i u arhitekturi – oni se ponavljaju u cijelom svemiru i prema tome su božanskog porijekla

RENESANSNA PALAČA: kvadratni tlocrt s unutrašnjim dvorištem - atrijem- 3-katno rješenje sa završnim vijencem, stupnjevanje obrade od nižeg prema višem – teže Ţ lakše

pr. *Michelozzo: Palača Medici-Ricardi

Page 29: likovni skripte

Leon Battista ALBERTI

- pisao traktate – rasprave «O slikarstvu», «O arhitekturi», «O skulpturi»

* palača Ruccelai, Firenza, 1446 – 51

– obrada pročelja postaje uzor za gotovo sve kasnije renesansne palače- primjena triju redova – dorski, jonski i korintski pilastri sa istaknutim završnim vijencem – plošna verzija Koloseuma

na pročeljima crkava također upotrebljava klasični rječnik

- u «O arhitekturi» zagovara obnovu centralnih građevina – idealni oblik sakralnih građevina je krug, ili izveden iz kruga – 4-kut, 6-kut, 8-kut- krug je savršeni i najprirodniji oblik – neposredna slika božanskog razuma

njegovi traktati su imali ogroman utjecaj, tako da u VISOKOJ RENESANSI (1500-1525) centralne crkve postaju uobičajene

Donato BRAMANTE:Tempietto, S. Pietro in Montorio, Rim, 1502

- trebao biti okružen okruglim dvorištem s kolonadom – povezanost građevine s okolnim prostorom – NOVO!!!- nova obrada zida – shvaćen kao volumen a ne kao ploha – duboko usječene niše u teškoj

Page 30: likovni skripte

masi zida- 3-stepena baza, dorski red, kupola – vrlo malih dimenzija, ali ima monumentalnu težinu

SV. PETAR, Rim1. projekt – Bramante, 1506.- centralna građevina – grčki križ upisan u kvadrat s ogromnom kupolom i 4 jednaka pročelja- opet koristi skulpturalno obrađen zid – prostor duboko ulazi u masu zida- ogromnih dimenzija – moguća izvedba samo betonska konstrukcija – ponovno oživljavanje te antičke tehnike

današnji izgled – Michelangelov projekt, 1546.- pročelje – kolosalni red – naglašava kompaktnost građevine, dramatičnije ističe kupoli

Page 31: likovni skripte

- naglašava glavnu os drugačijom zap. Apsidom i dodaje otvoreni trijem (nije sagrađen)- kupola – na visokom tamburu s jako istaknutim potpornim stubovima

MANIRIZAM 1525 – 1600Koristi sve elemente renesanse, ali ih lišava snage i unutarnje koherencije, čudno, varljivo, nemirno, s neočekivanim obratima

Andrea PALLADIOVilla Rotonda, Vicenza, 1567-70- centralna, simetrična, s 4 potpuno jednaka trijema- ne potiče na zadržavanje, tjera nas van, jer je nasuprot svakog ulaza – izlaz

Page 32: likovni skripte

RENESANSA 15. i 16. st

Termin se prije svega odnosi na talijansku umjetnost, ali se stil širi i ostalom Europom

1. period u povijesti koji je svjestan svog postojanja, sami sebi su dali ime – rinascitá – preporod (antike) – lat. renasci – ponovo se roditi

- dok se za srednjevjekovnog čovjeka povijest stvarala na nebu, a ne na zemlji (prošlost se sastojala samo iz ere prije i poslije Krista – njegovo rođenje je jedini važan događaj), renesansni čovjek ne dijeli povijest prema planu božjeg spasa, već prema ljudskim ostvarenjima

- gledaju na klasičnu antiku kao vrhunac ljudskih stvaralačkih snaga – ponovno oživljavanje nakon «1000-godišnjeg mraka»(u sr. v. su smatrali antiku poganskom) – ali, cilj nije oponašati, nego dostići i prestići

- dolazi do naglog razvoja individualizma, čovjek stiče samopouzdanje, sumnja u tradicionalna vjerovanja i običaje- dok se u sr. v. izučava samo Biblija i crkveni tekstovi, u renesansi se izučavaju jezici, književnost, povijest i filozofija – humanističke znanosti

NOVO SHVAĆENJE UMJETNOSTI I UMJETNIKA!!!!!J- u antici i u sr. v. umjetnost je bila zanat, obrt – u renesansi su likovne umjetnosti prihvaćene u slobodne umjetnosti (matematika, dijalektika, gramatika, retorika i filozofija – po Platonu

Page 33: likovni skripte

bitne discipline za obrazovanje plemića; lik. umj. isključene kao rad ruku bez teorijske osnove)- u renesansi umjetnik priznat kao mislilac, a ne samo obrađivač materijala, a na umj. djelo se gled kao na izraz stvaralačkog duha - umjetnici postaju obrazovaniji – pišu i pjesme, teorijske traktate

razdoblje renesanse se dijeli na:

đ ranu renesansu – XV. stoljeće – quattrocento – centar je FIRENZA – prosperitet zbog velike tekstilne manufakture i jakog građanstva, koje je vrlo rano svrgnulo feudalce

đ visoku renesansu – XVI. stoljeće – cinquecento – centar RIM – zbog jačanja papinskog dvora – sekularizacija crkve za vrijeme papa-humanistaRENESANSNI GRAD

- nastaje ideja idealnog grada koji bi se gradio po planu – savršeno pravilnom zvjezdastom obliku (za razliku od srednjevjekovnih gradova koji su nastajali organski), u kojem su funkcije grada predviđene i smišljeno raspoređene

Filarete: SFORZINDA

- idealni grad iz traktata o arhitekturi (nije izvedeno)- 8-kutna zvijezda – na kutevima su kule povezane kanalima s glavnim trgom- u uvučenim uglovima su gradska vrata od kojih ravne ulice vode do glavnog trga- pravokutni glavni trg je u sredini – na njemu je katedrala i knežev dvor- jedna kružna ulica presijeca radijalne kanale i ulice – na sjecištima su trgovi s crkvama i tržnicama

- CJELINA DOMINIRA NA DIJELOVIMA! – nijedan dio ne može samostalno egzistirati, sve je integrirano - čvrsta veza između središta i ruba

Primjer idealnog grada u Hrvatskoj:

KARLOVAC

Page 34: likovni skripte

- gradnja je počela 1579., a graditelj je bio MATIJA GAMBON, iako nije sigurno da li je projekt njegov- oblik pravilnog 6-kuta s 3-kutnim bastionima- unutar zidina pravokutni raster s pravokutnim trgom u sredini- isprva građen kao tvrđava za obranu od Turaka – kad je prošla ratna opasnost, drvene kuće su zamijenjene baroknim zidanim kućama

češća situacija su ipak renesansni zahvati u u već postojeće srednjevjekovne gradove – prostor grada se oblikuje tako da se naglase zakoni perspektive – prostori su strogo geometrijski određeni, organizirani uglavnom simetrično, naglašavaju perspektivna skraćenjarenesansni trg – otvoren, prostran, prazan prostor, pravilnog oblika

npr. PIAZZA SS. ANUNZIATA, Firenza- pravokutan trg, omeđen jednakim fasadama iste visine s rkadama – naglašavanje perspektive- veliki prazan prostor – statičan, miran i pregledan

U Hrvatskoj:DUBROVNIK – STRADUN – od «strada»- ulica (Stradun – «uličetina»)- oblikovan je u renesansi po renesansnom shvaćanju prostora – gotovo identične fasade jednakih visina tvore snažnu perspektivuKULE – dvostruki prsten zidina i kula – unutrašnji s gotičkim prizmatičnim kulama, na njih su prislonjeni niski polukružni renesansni bastioniKula Minčeta na vrhu kao kruna grada

Razlika između gotičkih i renesansnih kula!!!! – zbog oružja

Got. kule su visoke i vitke, često četvrtaste – u napadima su se koristile strelice i raznorazni predmeti koji su mogli visoko letjeti, ali nisu imali veliku snagu

Ren. kule su niske, polukružne, masivne – zbog baruta i topova

Page 35: likovni skripte

GOTIKA 12, 13. i 14. st

– neko vrijeme egzistira istovremeno s romanikom-intenzivno se grade crkve, samo u 12. st. u Normandiji je izgrađeno 15 velikih crkava, u 13. još 13

Za got. arh. se točno zna gdje i kad se javlja 1. put – u opatijskoj crkvi St. Denis u Parizu između 1137 i 1144.g., kada je opat Suger pregrađivao kor i opisao prednosti novog stila

U gotičko doba se javlja novi kult Bogorodice – novo doba koje se više okreće čovjeku (Bogorodica je posrednica za ljude kod Boga) – mnoge velike crkve su posvećene Djevici –> Notre-Dame u Parizu, Chartresu, Amiensu, Reimsu, Rouenu... – kad ih povežemo, odgovaraju sazviježđu Djevice na nebu !!!!!????

NOVI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI!!!!!:

Šiljasti luk – zbog statičkih razloga,

Križno-rebrasti svod

Kontrafori – vanjski nosači, nevidljivi iznutra

- novi elementi omogućuju rastvaranje zida – velike prozore i vrlo visoke brodove – dojam lakoće, vitkost oblika- težnja za što više svjetla

NOTRE-DAME u PARIZU (započeta 1163.)

Page 36: likovni skripte

Tlocrt - zbijena i cjelovita osnova – karakteristika gotikeEksterijer - monumentalno Z. pročelje – 3-dijelna vertikalna podjela, 3 velika portala, zidovi su rastvoreni čipkastim arkadama ogromnim portalima i prozorima – imamo dojam da su laki i šupljikavi

KATEDRALA u CHARTRESU

U kasnijim fazama građevine postaju sve kićenije, sa sve više šiljastih ukrasa – FIJALA

Kiparstvo - opće karakteristike:Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na pročeljima katedrala – po sadržaju odražavaju teološki program koji je razrađivala skolastička filozofija – Toma Akvinski – prizori iz Biblije i životi svetaca- osim čisto religioznih tema, tu se mogi naći i prikazi seljačkih radova kroz godinu, povijesne legende, scene iz svakidašnjeg života, likovi suvremenika...

Postepeno oslobađanje od kadra !!!!– dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izdužene i ukočene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene, njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti– nisu više taliko reljefi, ipak se diferenciraju od stupa - likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima

naturalizam !!! – zanimanje za prirodu – pažljivo izrađeno i diferencirano lišće i cvijeće na

Page 37: likovni skripte

kapitelima

Nove teme:KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najčešće drveni i polikromirani)

Kao nova tema se javlja i PIETA – Bogorodica s mrtvim Kristom – često neprirodno mršavi i ružni – da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanje

Za likove je specifična S-krivulja

Oko 1400. Europom se proširio međunarodni stil – i u kiparstvu i slikarstvu- pretjerano ljupki, neprirodno vitki, bestjelesni likovi u S-krivulji

Slikarstvo:

Vodeća grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu- proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama – crtači su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali- nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike, pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama – poput mozaika, a samo su finije detalje (kosu, oči) crtali na staklu- djeluju kao raznobojni filtri, mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti- najljepši sačuvani su u Chartresu

i dalje kao važna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI – karakteristike kao i u kip. – vitki likovi, pažljivo prikazivanje detalja iz prirode

Karakteristike got. slikarstva općenito:

Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju još razvijen sistem, i crtaju po sjećanju, a ne izravnim promatranjem

Narativnost – za razliku od sažete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati

Teme su slčne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji

VAŽNO!!!! – nešto sasvim drugačijeGIOTTO di Bondone – talijanski slikar iz 13. st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva

utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizamkrupni, čvrsti oblici, bez puno detalja

freske u kapeli ARENA u PADOVI- čitav prizor se odigrava i 1. planu, na prilično plitkoj pozornici –- promatrač je povezan sa slikom, kao da smo sudionici- 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom prostora

Page 38: likovni skripte

- čvrsto okupljanje likova, s unutrašnjom povezanosti između sebe

HRVATSKA – VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Mariji na Škrilinah, Beram, 14

ROMANIKA 11 i 12 st.

Crkve u srednjem vijeku su i dalje najčešće bazilike – tip longitudinalne građevineRomanička crkva svojim oblikovanjem odgovara nemirnom vremenu stalnog ratovanja i osjećaju nesigurnosti i ugroženosti tadašnjeg čovjeka i zato se skriva iza debelih zidova i malih i uskih prozora, znači, rom. crkve su masivne i monumentalne. Veće su i bogatije nego ranije, imaju svodove (najčešće bačvaste) umjesto drvenih krovova (kao u ranokršćanskim bazilikama) – zbog praktičnih razloga (npr. zbog požara), ali i simboličkih – želja sa Božja kuća bude što veličanstvenija i impresivnijaUkrašene su i izvana – novost !!! – arhitektonski elementi i skulpture, nekad i bogato ukrašeno Z. pročelje

Elementi rom. bazilike:

1. narteks4. zapadni tornjevi5. glavni brod6. bočni brodovi7. križište s centralnim tornjem8. transept (poprečni brod)9. prezbiterij10. apsida11. deambulatorij

+ kripta (koja se ovdje ne vidi) – podzemni dio ispod svetišta u koje su polagali prvo samo relikvije mučenika, a kasnije i crkvene i svjetovne dostojanstvenike

Najviše rom. crkava i najznačajniji primjeri se nalaze u Francuskoj

Page 39: likovni skripte

ST. SERNIN u Toulouseu (J. Franc.) 1080-1120

Hodočasnička crkva (građene duž puteva što su vodili u Santiago de Compostela na SZ. Španj. – St. Foy u Conquesu i još neke slabo sačuvane)Primjer kako analizirati tlocrt: 5- brodna bazilika s 3-brodnim transeptom, apsidom, deambulatorijem i brodnim transeptom, apsidom, deambulatorijem i apsidiolama (aps., deamb. i apsidiole čine KOR – mjesto za svećenstvo, u kojem je smješten i oltar)svodovi su – u gl. brodu bačvasti- u bočnim svodovima križni

eksterijer – raščlanjenost volumena – visine krova se postupno spuštaju- arhitektonski ornamenti – dekorativni okviri za prozore i portale

interijer – brodovi odijeljeni lukovima i stubovima, uz koje su pridruženi polustupovi i pilastri – elementi rimske arh., ali su sada dimnzije više, sve stremi u visinu

ritam se stalno ponavlja i pokreće nas prema apsidi na I., koji su puni svjetlosti, dok su brodovi prilično mračni (svjetlo se oduvijek povezuje s božanskim)

Kompleks u PISI (1053-1272)

Katedrala, krstionica i toranj – kosi toranj !!!! – nakosio se zbog loših temelja i prije nego što je bio gotov

Kiparstvo – gotovo isključivo vezano za arhitekturu (na portalima, kapitelima, pročeljima)Obnova monumentalne kamene skulpture !!! – prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovači

ZAKON KADRA – skulptura se veličinom prilagođava površini na kojoj je smještena – takav je i odnos pojedinca i društva – čovjek je podređen unaprijed zadanom «kadru» - društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu

HORROR VACUI – strah od praznog prostora STRAH sveprisutan u pogledu na svijet – vrijeme nije bitno, za njih je početak stvaranje svijeta, a kraj Posljednji sud, sve ostalo se odigrava između, cijelo vrijeme se vodi borba između demona i anđela za njihovu dušuNespretne proporcije

Teme – ljudi, životinje, čudovišta, bogati ornament (organski i geometrijski)

Page 40: likovni skripte

Posljednji sud – vrlo česta tema, uvijek na zap. Pročelju (na luneti), ili s unutrašnje strane kao freska, tako da se čovjek prepadne kad izlazi van- neobuzdana mašta, nervozna gipkost oblika

Primjeri:Opatija u Moissacu , St. Madeleine u VezelayuHRVATSKA – 2 najznačajnija primjera:-drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali, 1214.-Radovanov portal,trogirska katedrala, 1240 – već pokazuje novi duh gotike, po sadržaju, ali ne po formi

Slikarstvo:Vezano uz arhitekturu, knjigu ili oltar, ali je vodeća grana slikarstva i dalje ILUMINIRANI RUKOPIS

Za rom. slik. je karakteristična REDUKCIJA – svi opisi se nastoje sažeti na najbitnije – npr. umjesto šume jedno stablo, umjesto grada par kuća itd.Plošni način prikaza krajolika – u trakama boje – sputanost pojedincaPlošni, linearni oblici, nema volumena, naglašene obrisne linije, nespretne proporcije

Romanika - slikarstvo i kiparstvo

Kiparstvo – gotovo isključivo vezano za arhitekturu (na portalima, kapitelima, pročeljima)Obnova monumentalne kamene skulpture !!! – prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovači

ZAKON KADRA – skulptura se veličinom prilagođava površini na kojoj je smještena – takav je i odnos pojedinca i društva – čovjek je podređen unaprijed zadanom «kadru» - društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu

HORROR VACUI – strah od praznog prostora STRAH sveprisutan u pogledu na svijet – vrijeme nije bitno, za njih je početak stvaranje svijeta, a kraj Posljednji sud, sve ostalo se odigrava između, cijelo vrijeme se vodi borba između demona i anđela za njihovu dušuNespretne proporcije

Page 41: likovni skripte

Teme – ljudi, životinje, čudovišta, bogati ornament (organski i geometrijski)

Posljednji sud – vrlo česta tema, uvijek na zap. Pročelju (na luneti), ili s unutrašnje strane kao freska, tako da se čovjek prepadne kad izlazi van- neobuzdana mašta, nervozna gipkost oblika

Primjeri:Opatija u Moissacu , St. Madeleine u VezelayuHRVATSKA – 2 najznačajnija primjera:-drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali, 1214.-Radovanov portal,trogirska katedrala, 1240 – već pokazuje novi duh gotike, po sadržaju, ali ne po formi

Slikarstvo:Vezano uz arhitekturu, knjigu ili oltar, ali je vodeća grana slikarstva ILUMINIRANI RUKOPIS

Za rom. slik. je karakteristična REDUKCIJA – svi opisi se nastoje sažeti na najbitnije – npr. umjesto šume jedno stablo, umjesto grada par kuća itd.Plošni način prikaza krajolika – u trakama boje – sputanost pojedincaPlošni, linearni oblici, nema volumena, naglašene obrisne linije, nespretne proporcije

Razlika između rom. i got. raspela – za rom. je karakteristični prikaz ukočenog, živog Krista otvorenih očiju, dok se u gotici naglašava njegova muka – mrtvi, izmučeni Krist, izvijenog tijela u S-krivulji

GOTIKA – kiparstvo i slikarstvo

Kiparstvo - opće karakteristike:Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na pročeljima katedrala – po sadržaju odražavaju teološki program koji je razrađivala skolastička filozofija – Toma Akvinski – prizori iz Biblije i životi svetaca- osim čisto religioznih tema, tu se mogi naći i prikazi seljačkih radova kroz godinu, povijesne legende, scene iz svakidašnjeg života, likovi suvremenika...

Postepeno oslobađanje od kadra !!!!– dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izdužene i ukočene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene, njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti– nisu više taliko reljefi, ipak se diferenciraju od stupa - likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima

naturalizam !!! – zanimanje za prirodu – pažljivo izrađeno i diferencirano lišće i cvijeće na kapitelima

Nove teme:KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najčešće drveni i polikromirani)

Page 42: likovni skripte

Kao nova tema se javlja i PIETA – Bogorodica s mrtvim Kristom – često neprirodno mršavi i ružni – da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanje

Za likove je specifična S-krivulja

Oko 1400. Europom se proširio međunarodni stil – i u kiparstvu i slikarstvu- pretjerano ljupki, neprirodno vitki, bestjelesni likovi u S-krivulji

Slikarstvo:

Vodeća grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu- proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama – crtači su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali- nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike, pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama – poput mozaika, a samo su finije detalje (kosu, oči) crtali na staklu- djeluju kao raznobojni filtri, mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti- najljepši sačuvani su u Chartresu i dalje kao važna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI – karakteristike kao i u kip. – vitki likovi, pažljivo prikazivanje detalja iz prirode

Karakteristike got. slikarstva općenito:

Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju još razvijen sistem, i crtaju po sjećanju, a ne izravnim promatranjem

Narativnost – za razliku od sažete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati

Teme su slčne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji

VAŽNO!!!! – nešto sasvim drugačijeGIOTTO di Bondone – talijanski slikar iz 13. st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva

utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizamkrupni, čvrsti oblici, bez puno detalja

freske u kapeli ARENA u PADOVI- čitav prizor se odigrava i 1. planu, na prilično plitkoj pozornici –- promatrač je povezan sa slikom, kao da smo sudionici- 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom prostora- čvrsto okupljanje likova, s unutrašnjom povezanosti između sebe

HRVATSKA – VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Mariji na Škrilinah, Beram, 1474.

Page 43: likovni skripte

Barokno slikarstvo i kiparstvo

Na Trentskom koncilu je odlučeno da umjetnost mora na neposredniji način prikazivati religiozne teme, te da mora biti razumljiva i nepismenima, a ne samo obrazovanijim pojedincima koji su imali dovoljno znanja da dešifriraju ponekad zagonetne prizore pune alegorija i simbola. Novi stil treba više apelirati na emocije nego na intelekt. Ikonografija novog stila je direktna, jednostavna, očita i dramatična.

U vrijeme baroka čovječanstvo je vrlo pokrenuto – osvaja svijet, osniva kolonije – u baroknoj umjetnosti će se to odraziti naglašenom dinamičnošću

KIPARSTVO: - pokret, kretanje – skulptura je uvijek drukčija, ovisno o kutu gledanja- razigrana i pokrenuta obrisna linija- konstantna izmjena volumena i prostora – što rezultira jakim kontrastima svjetla i sjene

Gianlorenzo BERNINI:*Davidbarokna karakteristika je nagoviještena prisutnost Golijata, izgleda kao polovina jednog para- David jasno pokazuje gdje je neprijatelj, a prostor između njih je pun snage- iluzija o prisutnim ličnostima ili snagama – nevidljiva dopunaNOVA AKTIVNA POVEZANOST S PROSTOROM U KOJEM SE NALAZIsimbioza kiparstva i slikarstva, zajedno s arhitekturom stvara jednu složenu iluziju* kapela Cornaro, Sta Maria della Vittoria, RimEkstaza sv. Tereze

- maksimalna pokrenutost draperija, naglašena emocionalnost i patetika- 2 lika na oblaku koji lebdi, osvjetljena iz nevidljivog prozora iznad njih Ţ izgledaju dematerijalizirano, svjetlo se naglašava zlatnim zrakama, koje stvaraju iluziju kao da je izvor svjetlosti na iluzionističkoj fresci na svodu- da bi upotpunio iluziju ugrađuje i gledalište – na stranama su balkoni s mramornim kipovima obitelji Cornaro, s kojima gledatelj dijeli prostor svakodnevne stvarnostiSLIKARSTVO:Pokret je temelj barokne slike: dijagonalna kompozicija, kontrasti boja (toplo-hladno), dramatični kontrasti svjetla i sjene- prikazuje izrez iz stvarnosti – uvijek je nešto nedorečeno, nije sasvim vidljivo ili skriveno –

Page 44: likovni skripte

NEIZVJESNOST = neizmjernost

- ako se prikazuje pejzaž, tu će uvijek biti ili velika masa oblaka koja nešto skriva, ili velika krošnja koja zaklanja pogled- likovi su vrlo sitni i podređeni pejzažu- atmosferska perspektiva – svijest o velikim daljinama, beskonačnosti

CARAVAGGIO:Pozivanje sv. Mateja

- beskompromisni realizam – naturalizam- sveta tema opisana izrazima suvremenog života običnih ljudi- poreznik Matej sjedi s nekolicinim naoružanih ljudi u običnoj rimskoj krčmi- Krist – prikazan kao siromašan, bosih nogu i u jednostavnoj odjeći- religioznost trenutka izražena zrakom sunčane svjetlosti koja osvjetljava Kristovo lice i ruku (gesta preuzeta iz stvaranja Adama) u mračnom interijeru i prenosi njegov poziv do Mateja

stav protureformacije – vjerske tajne se ne otkrivaju intelektualnim razmišljanjem, već spontano, unutarnjim doživljavanjem pristupačnim svim ljudima

Pieter Paul RUBENS:- Flamanac, putovao u Italiju, proučavao antiku, visoku renesansu i Caravaggia

BAROK 17. i 18. st (1600 – 1750)

Prvobitno značenje riječi – nepravilno, groteskno

Page 45: likovni skripte

Stil se javlja u Rimu krajem 16. st. – izražava duh protureformacije, apsolutizma, centralizirane države (ali brzo prodire i na protestantski sjever i cvjeta u građanskoj Nizozemskoj)

Pape postaju pokrovitelji umjetnosti širokih razmjera – žele da Rim postane najljepši grad kršćanskog svijeta. Katolička crkva potiče baroknu umjetnost, koja iskazuje dramu religioznih tema na neposredan i emocionalan način. Svjetovna aristokracija također prihvaća dramatični barokni stil da bi impresionirali druge.

Intelektualna, naučna revolucija u cijeloj Europi – geometrija, mehanika- svijest o beskonačnom (astronomija, matematika, filozofiaj) – otvaranje svijeta koji je renesansa konstruirala kao zatvoreno geometrijsko tijelo, a u manirizmu se pomaknuo i dezintegrirao – barokni čovjek pokušava uspostaviti racionalnu kontrolu

2 kontradiktorna elementa:1. apstraktna matematička i metodska strana – strogi raspored ulica, formalni projekt grada, geometrijski raspoređeni vrtovi i parkovi2. u slikarstvu i kiparstvu se manifestira senzualnost, ekstravagantnost, pobina protiv mehaničkog reda (raskalašeni način života na dvoru, vjerski fanatizam)

GRAD

Vrlo složeni sustav fortifikacija (zbog naprednijeg načina ratovanja – topovi – vanjska utvrđenja, bastioni i platforme, zemljani nasipi – grad se nekad nalazi i nekoliko stotina metara iza

* VAUBAN: NEUF-BRISACH (Neue Breisach)

- grad je u prvom redu planiran kao utvrda, a sam grad je naknadno utrpan u kalup- nema mogućnosti širenja, a broj stanovnika sve više raste – grad raste uvis – 5-10 katova

- velike avenije – široke i ravne - najvažniji simbol i glavni element

Champs Elysees, Pariz- završavaju obeliskom, slavolukom ili zgradom u točki gdje se spajaju sve linije jednako visokih pročelja i pločnika- vozila na kotačima – ubrzanje kretanja, osvajanje prostora- geometrija olakšava kretanje i odražava pogled na svijet – linearno širenje (moći, grada, države)

- i zbog potrebe javne demonstracije moći – vojske – dojam čvrstih i ravnih redova vojnika, lakše je održavati red negu u uskim i vijugavim srednjevjekovnim uličicama- potčinjavanje sadržaja urbanog života vanjskom obliku – ruše se stare četvrti, vrijedne zgrade, prometnice presijecaju do tada koherentne četvrti

Page 46: likovni skripte

- otvoreni trg – kružni ili ovalni prostor iz kojeg se radijalno šire avenije, organizirani pomoću vertikalnih elemenata (obeliska ili slavoluka) i fontanama koji postaju važan scenski element

Champs Elysees- grad žrtvovan prometu – zanemarivanje svih urbanih funkcija

Bernini: Trg Sv. Petra u Rimu (1657.)- četverostruka kolonada sa strane, naprijed pročelje Sv. Petra- obelisk u centru, simetrično s obje strane su fontanečovjekoliki oblik zagrljaja - "velika slika Crkve" koja grli cijeli grad i svijet - urbi et orbi)veliki sadržač koji se neprimjetno puni i prazni, djeluje zatvoreno, a u biti je otvoren – kolonade su propusne granice – zatvoren, ali pristupačan prostor

VERSAILLES (1642 – 1686)Projektirali Le Vau i Hardouin-Mansart, vrtove je projektirao Le Notre

Veliki kompleks zgrada i parkova uklopljenih u prirodu- parkovi su oblikovani po strogom geometrijskom principu – apsolutna simetričnost- postepeno razvođenje volumena – palača – parkovi – priroda- veliki trg pred palačom u kojeg se zrakasto ulijevaju tri avenije, od kojih se glavna nastavlja u osi parkova

Page 47: likovni skripte