LIKVIDACIJA I STEAJ

Doc. dr. Senad Softi

LIKVIDACIJALikvidacija je pojam viestrukog znaenja: u pravu i ekonomici oznaava prestajanje postojanja nekog privrednog subjekta, u raunovodstvu obraunavanje rauna,ostala znaenja... U ekonomiji-privredi likvidacija znai prestajanje djelatnosti nekog preduzea. U sklopu naih do sada vaeih propisa razlikovala su se dva postupka likvidacije: redovita i prisilna (steaj).

Postupak likvidacijePostupak redovite likvidacije pokree se ukoliko nastane neki od sljedeih sluajeva: neispunjenje propisanih uvjeta za obavljanje odreene djelatnosti, nestajanje prirodnih uvjeta za obnavljanje odreenih djelatnosti (iscrpljenje sirovinskih izvora), poslovanje s gubitkom u duem razdoblju.

Postupak likvidacijePostupak likvidacije pokree se po zakonu, a sam postupak provodi nadleni sud na podruju kojeg je sjedite preduzea. Prodaja imovine preduzea u redovitoj likvidaciji odvija se sukladno pravilima steaja preduzea. Po zavretku postupka likvidacije preduzee se brie iz sudskog registra. Za razliku od redovne likvidacije, postupak prisilne likvidacije ili steaj obuhvaa sudski postupak nad imovinom dunika koji vie nije sposoban podmirivati svoje obaveze prema povjeriocima. Prema tome, steajnim se postupkom unovava imovina dunika da bi se podmirile obaveze povjerilaca.

STEAJ - pojamu irem znaenju, pad poslovne aktivnosti poduzea zbog ega se ne ostvaruju oekivani poslovni rezultati. S financijskoga gledita pad poslovne aktivnosti koji moe pokrenuti kontinuitet poslovanja, a izazvan je nesolventnou (nemogunou podmirivanja dospjelih obveza u rokovima njihova dospijea) ili situacijom negativne neto imovine poduzea (dugovi poduzea vei od pravedno procijenjene vrijednosti njegove imovine); s pravnoga gledita bitan sudski postupak nad imovinom dunika koji je postao nesolventan (u nekim pravnim sustavima i nad imovinom dunika koji je prezaduen). Mogu ga pokrenuti vjerovnici poduzea dunika ili samo poduzee dunik. Imovina dunika postaje steajna masa iz koje se podmiruju dugovi steajnim vjerovnicima.

STEAJ - pojamSteaj je sudski postupak, grupnog namirenja povjerilaca-vjerovnika, unovenjem imovine steajnog dunika i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.Tijekom steaja mogue je provesti i steajni plan radi odravanja djelatnosti steajnog dunika. Steajni postupak u skladu sa Steajnim zakonom provode nadleni (privredni-trgovaki) sudovi. Steajni postupak se provodi nad drutvima ili imovinom obrtnika i pojedinca.Povjerioci u steajnom postupku su pravne i fizike osobe koje imaju potraivanje prema steajnom duniku (vrste povjerilaca: steajni, razluni i izluni)

Povjerilac-vjerovnik (vrste)Povjerilac-Vjerovnik je osoba koja prema duniku ima odreenu novanu ili nenovanu trabinu.

Izluni vjerovnik je osoba koja na temelju svoga stvarnog ili obaveznog prava moe traiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji (izlui) iz steajne mase zato to ne pripada steajnom duniku. Izluni vjerovnik moe postati steajni vjerovnik ako je dunik prije otvaranja steajnog postupka, otuio predmet ije se izdvajanje trai odnosno vjerovnik steajne mase ako je predmet izluenja otuio privremeni odnosno steajni upravitelj.

Razluni vjerovnik je osoba odnosno vjerovnik koji ima pravo na odvojeno namirenje iz odreenih dijelova steajne mase. Razluni vjerovnik se razlikuje od izlunog vjerovnika po tome to se njegovo pravo odnosi na dijelove dunikove imovine koja ulazi u steajnu masu, dok se pravo izlunog vjerovnika odnosi na predmete koji nisu dunikova imovina i ne ulaze u steajnu masu. Razluni vjerovnik moe biti i steajni vjerovnik za razliku trabine za koju se ne moe odvojeno namiriti iz predmeta na kojem ima razluno pravo.

Vjerovnik steajne mase je osoba odnosno vjerovnik koji prema duniku ima trabinu po osnovi trokova steajnog postupka i ostalih trabina prema steajnoj masi. On se iz steajne mase koja ostaje nakon namirenja razlunog vjerovnika ako ga dunik ima, namiruje prioritetno odnosno prije steajnih vjerovnika.

Steajni vjerovnik je osoba odnosno osobni vjerovnik dunika koji u vrijeme otvaranja steajnog postupka ima koju imovinsko pravnu (novanu) trabinu prema duniku. Steajni vjerovnici se namiruju nakon razlunih vjerovnika i vjerovnika steajne mase, ako ih dunik ima, prema redoslijedu razvrstanom u isplatne redove. Osnovno je pravilo SZ da se steajni vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu namiriti tek poto budu u cijelosti namireni steajni vjerovnici prethodnog isplatnog reda.

Steajni razloziSteajni razlozi su odreeni su Zakonom o steaju.Openito govorei dva su osnovna steajna razloga:Nesposobnost za plaanje trajnija nemogunost ispunjavanja dospjelih novanih obaveza (due od 60 dana) Prezaduenost imovina dunika ne pokriva postojee obaveze (pasiva vea od aktive)

Organi steajnog postupkaSteajni sud, Steajni sudija,Privremeni steajni upravnik, Steajni upravnik, Skuptina povjerilaca, Privremeni odbor povjerilaca i Odbor povjerilaca.(RS Zakon: U ovom lanu se ne spominje se steajni sud)

Steajni sudija

Odluuje o otvaranju i zakljuenju steaja, imenuje steajnog upravitelja, daje mu upute i nadzire njegov rad

Steajni upravitelj

fizika osoba ( VSS i poloeni struni ispit za st. upravitelja, uvrten-a na listu steajnih upravitelja) koju u skladu sa zakonom imenuje steajni sudac provodi steajni postupak pod nadzorom suca i vjerovnika-povjerilacva otvaranjem steaja na steajnog upravitelja prelaze prava tijela steajnog dunika (npr.uprave - direktora)

Skuptina povjerilaca

osniva odbor povjerilaca, moe imenovati novog steajnog upravitelja, odluuje o nastavku poslovanja i nainu unovenja imovine, poslovnom planu glasuje o izvjeima i zavrnom raunu steajnog upravitelja glasovanje prema iznosu potraivanja (potraivanja povjerilaca-vjerovnika)

Odbor povjerilaca

ine predstavnici povjerilaca ima preteito savjetodavni karakter nadzire rad steajnog upravitelja

Tijek steajnog postupkaPrijedlog za otvaranje steajnog postupka Prethodni postupak Odluivanje o otvaranju ili ne steajnog postupka Otvaranje i provoenje steajnog postupka Zakljuenje postupka - brisanje iz registra - drutvo/obrt vie ne postoje

Tijek steajnog postupka1. Prijedlog za otvaranje steajnog postupka privrednom (trgovakom) sudu mogu podnijeti vjerovnici ili sam steajni dunik (u sluaju nastanka steajnog razloga uprava je sama duna predloiti steaj) vjerovnici koji mogu podnijeti prijedlog za steaj su i radnici steajnog dunika koji imaju nenamireno potraivanje (plae, otpremnine ili sl.)2. Prethodni postupak utvrivanje financijskog stanja steajnog dunika postojanje steajnog razloga3. Odluivanje - steajni sudac donosi rjeenje o otvaranju steajnog postupka ili se prijedlog odbija odnosno odbacuje

Tijek steajnog postupka4. Otvaranje i provoenje steajnog postupka prava tijela steajnog dunika prelaze na steajnog upravitelja mogu nastavak ili obustava poslovanja steajnog dunika steaj je opravdani razlog za otkaz ugovora o radu radnicima steajnog dunika vjerovnici prijavljuju svoja potraivanja ija se osnovanost ispituje, zatim slijedi unovenje imovine ( ili steajni plan preustroj) dioba - isplata vjerovnika u odgovarajuem postotku prema razliitim isplatnim redovima5. Zakljuenje postupka - brisanje iz registra - trgovako drutvo/obrt vie ne postoje

PRIJAVA POTRAIVANJA - PREPOSTAVKA NAPLATE Da bi svoje potraivanje naplatili od steajnog dunika potrebno je podnijeti prijavu (s dokazima - dokumentacijom) steajnom upravitelju i to naelno u roku od 15 - 30 dana od objave rjeenja o otvaranju steajnog postupka u Sl.novinama. Bez pravovremene prijave nema namirenja, neovisno o nespornosti postojanja duga Prema steajnom zakonu prvo se namiruje dio potraivanjaa zaposlenika (dio plaa, otpremnina i sl.) i potraivanja drave po osnovi plaa (zdravstveno i mirovinsko osiguranje), a tek nakon toga iz preostalih sredstva svi ostali vjerovnici (npr. dobavljai - trgovaka drutva; u praksi esto tek u manjem postotku od priznatog potraivanja.

STEAJNI PLAN (preustroj)Odredbe o steajnom planu sadrane su u lanovima Steajnog zakona Postupak u okviru steaja koji se radi trajnog nastavka poslovanja steajnog dunika s dobiti moe provesti restrukturiranjem, pripojenjem dunika drugoj pravnoj osobi ili na drugi zakonom predvien nain. Naelno, vjerovnici odgaaju svoje namirenje da bi se nakon toga namirili u veem postotku nego prilikom tzv. "klasinog steaja na nain da potraivanja pretvaraju u udjele, kredit ili slino. O prihvaanju preustroja odluuju vjerovnici glasovanjem, a steajni sudac rjeenjem potvruje ili uskrauje potvrdu steajnog plana.

Steajni sistem u BiHPlaanje potraivanja povjerilaca na podjednak nain;Transformisanje neproduktivnog kapitala u produktivni kapital;Privlaenje investicija;Promoviranje poduzetnikih aktivnosti; iPomo u pretvaranju plateno nesposobnih dravnih preduzeau zdrave kompanije u trinoj ekonomiji

Investiranje kupnjom (preuzimanjem) u steajuPosebno je znaenje steaja u tome to se on moe javiti kao ansa za zdrave i sigurne investicije. U steaju se, naime, sredstva do kojih se hoe doi mogu kupiti u mnogo "zdravijim" okolnostima:- ono to se kupi u steaju (na natjeaju ili neposrednom pogodbom) kupuje se uglavnom neoptereeno pravima treih, dakle pravno ista sredstva (nekretnine sa ili bez postrojenja itd.)- kupac odluuje to e uiniti sa kupljenom imovinom, hoe li je staviti i u koju funkciju- kupac odluuje, u pravilu, hoe li zadrati i koga od dotadanjih zaposlenika dunika,- kupac ne mora kupiti svu imovinu, ve samo ono to mu odgovara- cijena tako kupljenih sredstava je redovito niska i atraktivna- takva kupnja je posredno korisna i za ukupnu privrednu situaciju u zemlji jer e se kupljena sredstva po logici stvari u pravilu koristiti na privredno zdravi (profitabilan) nain jer se inae ne bi ni kupila. Time e se poveati prihodi drave, opi nivo zaposlenosti itd.ak bi i drava, umjesto da subvencionira firme u tekoama, mogla (ciljano i selektivno) u steaju kupiti njihova upotrebljiva sredstva, ovoga puta pravno ista i njima osnovati novu firmu na zdravim osnovama, ako je to drava uope u stanju uiniti, a onda je "privatizirati".

Zakon o steaju i likvidaciji (Slubene novine federacije BiH, br. 23/98)