7
LIMFNA DRENAŽA Limfotok obuhvata poseban sistem sudova u organizmu kroz koji višak tkivne tečnosti koji se nije vratio u venske kapilare otiče u venski sistem. Najvažnija razlika između krvotoka i limfotoka je u tome što je krvotok zatvoreni, kontinuirani sistem sudova kroz koji krv kruži, dok je limfotok diskontinuirani sistem sudova kojim višak tkivne tečnosti otiče iz tkivnih međuprostora u krvotok. Limfa je bogata belančevinama, krupnim česticama, bakterijama i sl. Funkcija limfnog sistema je stvaranje i transport limfe, stvaranje limfocita i zaštita od infekcije. Limfni sistem čine limfa, limfni sudovi, limfne žlezde i limfni organi. Sastav limfe jednak je sastavu međućelijske tečnosti onog dela tela iz koga limfa otiče i bogata je belančevinama (oko 20 gr/l), masnim kapljicama u regiji gastrointestinalnog trakta, elektrolitima i sl.Stvara se u međućelijskom prostoru, omogućuje drenažu dopunjujući krvotok, a i zbog prisustva limfocita i drugih leukocita učestvuje u odbrambenim reakcijama organizma. Limfni sistem započinje limfnim kapilarima koji vraćaju oko 1/10 međućelijske tečnosti u krv (2-4l za 24h), koja je bitna jer se njome vraćaju supstance velike molekularne mase. Limfni kapilari se nastavljaju u limfne sudove, koji se udružuju u sabirne limfne sudove zvane KOLEKTORI koji obrazuju spletove. Duboki i površni limfni sudovi su međusobno spojeni brojnim komunikantnim limfnim sudovima. U njihov tok su umetnute limfne žlezde. Idući ka srcu limfni sudovi grade krupnije sudove i na kraju obrazuju dva velika kanala DUCTUS THORACICUS i DUCTUS LYMPHATICUS DEXTER, koji sakupljaju limfu iz leve i desne polovine tela. U limfnim čvorovima se vrši filtriranje limfe i zadržavaju se bakterije, oštećene ćelije, zrnca prašine i sl., koje bivaju fagocitovane. Veće grupe limfnih čvorova nalaze se u preponi, zatkolenoj jami, pazušnoj jami, lakatnom pregibu, u vratu, trbušnoj duplji oko hilusa pluća i dr.

LIMFNA DRENAZA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Strucna literatura

Citation preview

Page 1: LIMFNA DRENAZA

LIMFNA DRENAŽA

Limfotok obuhvata poseban sistem sudova u organizmu kroz koji

višak tkivne tečnosti koji se nije vratio u venske kapilare otiče u venski sistem. Najvažnija razlika između krvotoka i limfotoka je u tome što je krvotok zatvoreni, kontinuirani sistem sudova kroz koji krv kruži, dok je limfotok diskontinuirani sistem sudova kojim višak tkivne tečnosti otiče iz tkivnih međuprostora u krvotok. Limfa je bogata belančevinama, krupnim česticama, bakterijama i sl. Funkcija limfnog sistema je stvaranje i transport limfe, stvaranje limfocita i zaštita od infekcije.

Limfni sistem čine limfa, limfni sudovi, limfne žlezde i limfni organi. Sastav limfe jednak je sastavu međućelijske tečnosti onog dela tela iz koga limfa otiče i bogata je belančevinama (oko 20 gr/l), masnim kapljicama u regiji gastrointestinalnog trakta, elektrolitima i sl.Stvara se u međućelijskom prostoru, omogućuje drenažu dopunjujući krvotok, a i zbog prisustva limfocita i drugih leukocita učestvuje u odbrambenim reakcijama organizma.

Limfni sistem započinje limfnim kapilarima koji vraćaju oko 1/10 međućelijske tečnosti u krv (2-4l za 24h), koja je bitna jer se njome vraćaju supstance velike molekularne mase. Limfni kapilari se nastavljaju u limfne sudove, koji se udružuju u sabirne limfne sudove zvane KOLEKTORI koji obrazuju spletove. Duboki i površni limfni sudovi su međusobno spojeni brojnim komunikantnim limfnim sudovima. U njihov tok su umetnute limfne žlezde.

Idući ka srcu limfni sudovi grade krupnije sudove i na kraju obrazuju dva velika kanala DUCTUS THORACICUS i DUCTUS LYMPHATICUS DEXTER, koji sakupljaju limfu iz leve i desne polovine tela.

U limfnim čvorovima se vrši filtriranje limfe i zadržavaju se bakterije, oštećene ćelije, zrnca prašine i sl., koje bivaju fagocitovane. Veće grupe limfnih čvorova nalaze se u preponi, zatkolenoj jami, pazušnoj jami, lakatnom pregibu, u vratu, trbušnoj duplji oko hilusa pluća i dr.

Page 2: LIMFNA DRENAZA

Protok limfe ka srcu je spor i iznosi oko 2-4l/24h. Protok limfe je peristaltičan. On je omogućen:

1. kontrakcijom glatkih mišića zida samog limfatika (limfna pumpa) 2. delovanjem pritiska iz okoline:

- kontrakcijom poprečno-prugaste muskulature - pokretima delova tela - pulsacijom arterija - pokretima dijafragme - pritiskom na tkiva spolja.

LIMFEDEM

Limfedem predstavlja otok dela tela, najčešće ekstremiteta, uzrokovan

preteranom akumulacijom limfe. Takođe se pojavljuje na licu, vratu, abdomenu i plućima. Stanje najčešće prouzrokuje osećaj težine, kozmetički deformitet, laku nelagodnost, ponovljene epizode infekcuje i u retkim slučajevima malignu degeneraciju. Ozbiljni slučajevi praćeni su zadebljanjem kože, otvrdnućem ekstremiteta, curenjem limfe i velikim otokom (elefantijaza).

Limfedem može biti, na osnovu etiologije primarni i sekundarni.

Primarni limfedem se pojavljuje bez očiglednog uzroka. Pojavljuje se na rođenju (lymphoedema congenita), kasnije u životu (lymhoedema paecox) ili nastaje posle 35. godine (lymphoedema tarda).

Sekundarni limfedemi su uzrokovani povredom, ožiljkom ili eksciziom limfne žlezde. Obično se dešava kao rezultat predhodnog zračenja ili hirurgije limfnih čvorova vrata, aksile, karlice ili prepone. Nekada limfedemi mogu biti uzrokovani traumom ili hroničnom infekcijom limfnog sistema.

Page 3: LIMFNA DRENAZA

STADIJUMI LIMFEDEMA

1. STADIJUM (blag limfedem): ujutro, posle buiđenja ekstremitet ili zahvaćena regija je skoro normalne veličine. Tkivo ima „testastu konzistenciju“ (pritisak prstom ostavlja udubljenje u koži).

2. STADIJUM (umeren limfedem): tkivo je u „netestastom stanju“. Tkivo dobija sunđerastu konzistenciju.

3. STADIJUM (težak limfedem): tkivo je u ovom stanju tvrdo (fibrotičko) i ne reaguje na pritisak. Otok je ireverzibilan i ekstremitet je veliki i otekao.

Nastanku limfedema takođe doprinosi:

- hirurška i/ili radiaciona terapija, - infekcije, - gojaznost, tesna odeća ili nakit, - prinudan položaj ekstremiteta, - rekurentni tumor, - teška proteza dojke i - povreda preostalih limfatika.

Uticaj limfedema na pacijenta: - otok ekstremiteta ili dela tela, - stanje se pogoršava vremenom, - otežano i ograničeno kretanje, - ponovljene epizode infekcije, - zadebljanje kože, isticanje limfe kroz kožu, - kozmetički problem, - izmenjen način života.

TERAPIJA LIMFEDEMA

1. Konzervativna (higijensko- dijetetske mere, medikamentozna, elevacije ekstremiteta, kompresivna bandaža, MLD, vežbe, vodene procedure, simpatički nervni blok, primarna refleksoterapija-akupunktura);

2. Hirurška.

Page 4: LIMFNA DRENAZA

MANUELNA LIMFNA DRENAŽA – MLD

MLD je ručna tehnika masaže kojom se uspešno rešavaju limfni edemi. Ona se bitno razlikuje od klasične masaže i sadrži zakonitosti u načinu izvođenja:

- redosled- uvek se prvo prazne proksimalni a zatim distalni segmenti, kako bi se ispraznili proksimalni limfni putevi i omogućilo oticanjelimfe iz distalnih;

- pritisak- pritisak ruke mora biti prijatan i kreće se od 0-30 mmHg;

- smer- uvek u pravcu oticanja limfe; - ritam- diktiran fiziološkim pulsiranjem limfnih sudova.

Manuelna limfna drenaža deluje na vegetativni nervni sistem, a

posebno na parasimpatikus što kod pacijenta izaziva relaksaciju a često i san. Tokom MLD poboljšava se cirkulacija celog tela bez obzira na mesto gde se izvodi. Nakon MLD povećava se i diureza.Ukoliko se tokom tretmana javi znojenje to je znak da je cirkulacija preopterećena, tretman se prekida i može se nastaviti tek drugog dana. Trajanje MLD je od 45 min - 1h, mada prvi dan ne treba da traje više od 20 minuta. Indikacije za MLD: - limfedemi primarni i sekundarni, - pareze facijalis-a i hemiplegije kao uvod u terapiju, - hronični reumatizam zglobova. - velike kontuzije i hematomi, - ožiljci od opekotina, - distorzije zglobova. Kontraindikacije za MLD:

- metastatska bolest, - akutna zapaljenja, - tromboza, pa čak i sumnja na razvoj tromboze, - edemi kardijalnog i bubrežnog porekla, - jaka bolna stanja.

Page 5: LIMFNA DRENAZA

TEHNIKA IZVOĐENJA MANUELNE LIMFNE DRENAŽE

Osnovna tehnika se sastoji od četiri pokreta. Varijacije ovih pokreta primenićemo u obradi pojedinih delova tela.

1. KRUŽNI POKRETI- prsti su celom površinom priljubljeni na mestu koje se obrađuje. Kružni pokreti izvode se pomicanjem tkiva (kože) u smeru toka limfe. Zavisno od površine koja se obrađuje, kružni pokret se izvodi sa osam prstiju ili sa četiri prsta (ruka na ruci). Postoje i varijacije kada se pokret izvodi spiralno u smeru limfnog toka.

2. POKRET PUMPANJA (crpeći pokret)- izvodi se iz ručnog zgloba, tako da se prsti i dlan ruke spuštaju na kožu iz volarne fleksije do potpunog kontakta sa kožom i time izvedu pokret prema dorzalnoj fleksiji u ručnom zglobu. Pokret se izvodi naizmenično i poprima izgled pumpanja. Kod ovog pokreta važno je da su prsti i dlan što više priljubljeni uz kožu i da se pokret izvodi zajedno sa tkivom a ne površinski.

3. ZAOKRETNI POKRET-Upotrebljava se kod obrade velikih površina (leđa i kukovi). Pokret počinje odignutim ručnim zglobom od površine, dlanom i prstima okrenutim nadole. Ručni zglob se spušta prema sebi, dlan i prsti ispruže, zatim zarotiraju u smeru limfe. Nakon toga se odigne ručni zglob vraćajući se u početnu poziciju, na mestu gde se pokret završio te ponavlja se sledeći. Izvodi se spiralno u smeru limfotoka. Zaokretni pokret se može izvoditi samo sa palčevima, ako je površina obmala npr. Prst, dorzum šake, dlan, dorzum stopala i sl.

4. POKRET GLAĐENJA- istovetan je pokretu kod klasične masaže. Ovim pokretom se pomaže pražnjenje površinskih vena. Dlan i prsti su priljubljeni uz kožu, a pokret se izvodi ravnomerno po celoj površini. Glađenjem se započinje i završava svaka MLD.

Page 6: LIMFNA DRENAZA

M L D R U K E 1. DUGA EFLERAŽA (1X), 2. SAVITI RUKU, POKRET DAVANJA SA OBEMA RUKAMA NA NADLAKTICI (3X), 3. POKRET PUMPANJA PREKO DELTOIDEUS-a (3X), 4. KRUŽENJE DLANOVIMA PO DELTOIDEUS-u (pranje ruku) (3X), 5. LIMFNE ČVOROVE OBRADITI U PAZUHU STOJEĆIM KRUGOVIMA LAGANO I TEMELJNO (3X), 6. POKRET PUMPANJA I POMICANJA NA NADLAKTICI (3X), 7. LAKAT- POTISKIVANJE DLANOM I PRSTIMA, ZATIM KRUŽENJE PALCEM OKO EPIKONDILA OD UNUTRAŠNJE STRANE PREMA SPOLJA (3X), 8. POKRET DAVANJA NA NADLAKTICI PRI ČEMU PODLAKTICU POKREĆEMO U SVIM SMEROVIMA (3X), 9. KRUŽENJE PALČEVIMA PO RUČNIM ZGLOBU (3X), 10. OBRADA PROSTORA IZMEĐU METAKARPALNIH KOSTIJU ZAOKRETNIM POKRETIMA PALČEVA (3X), 11. OBRADA POJEDINIH PRSTIJU (3X), 12. PALČEVIMA IZDRENIRATI DLAN (naizmenično i paralelno) (3X), 13. DUGA EFLERAŽA (1X).

M L D N O G E

1. DUGA EFLERAŽA (1X), 2. POKRET PUMPANJA PREKO CELE NATKOLENICE, UPOREDO

I NAIZMENIČNO (3-5X), 3. PUMPANJE-POMICANJE:

- na medijalnoj strani nadkolenice (3-5x), - na prednjoj strani nadkolenice (3-5x), - na lateralnoj strani nadkolenice (3-5x),

4. STOJEĆI KRUGOVI: - na preponskim limfnim čvorovima (3-5x), - na unutrašnjoj strani nadkolenice (veliki kružni pokret sa osam

prstiju) (3-5x),

Page 7: LIMFNA DRENAZA

5. PUMPANJE-POMICANJE NA UNUTRAŠNJOJ STRANI KOLENA:

- stojeći kružni pokreti na zatkolenoj jami (3-5x), - čašicu obraditi zaokretnim pokretom palčevima (3-5x), - pumpajući pokret preko čašice (3-5x), - stojeći krugovi preko čašice (3-5x),

6. OBRADA POTKOLENICE (noga flektirana u kuku): - istovremeno pokret pumpanja jednom rukom a drugom pokret

davanja na listu (3-5x), - naizmenični pokret davanja sa obe ruke na listu (3-5x),

7. AHILOVU TETIVU OBRADITI SA OSAM PRSTIJU STOJEĆIM KRUGOVIMA PREMA GORE (noga opružena) (3-5x),

8. OBRADA SKOČNOG ZGLOBA PALČEVIMA (3-5X), 9. OBRADA DORZUMA STOPALA ZAOKRETNIM POKRETIMA

PALČEVA IZMEĐU METATARZALNIH KOSTIJU (3-5X), 10. PARALELNI KRUGOVI PALČEVIMA NA PODRUČJU

„LIMFNOG JEZERCETA“ (3-5X), 11. ISTEZANJE I NAMEŠTANJE SVODA STOPALA (3-5X), 12. ZAVRŠNA EFLERAŽA (1X).