LINGVISTIKA ANTROPOLOGIJA SKRIPTICA (Uvodno predavanje

Lingvistika znanstveno prouavanje jezika Empirijski utemeljena: opis jezika kao integiranog sustava (Dixon) Jezini opis tipoloka analiza Evaluacija jezika LINGVISTIKA U ANTROPOLOGIJI Iskljuivo razvoj u Americi 1879. Bureau of American Ethnology (Boas, Sapir) 1960. sociolingvistika / etnografija komunikacija (Ferguson, Hymes, Gumperz) 1980. kritiki obrat ANTROPOLOKA LINGVISTIKA 1. paradigma Ciljevi: jezini opis i klasifikacija jezika (Sjeverna Amerika) Jezik: rjenik i gramatika Jezik uvjetuje miljenje (ideja!) Terenski rad Ciljano prikupljanje vokabulara Amerika lingvistika nastala u okvirima antropologije Formalni opisi Primarno deskriptivna analiza jezika (ne toliko kulturna) LINGVISTIKA ANTROPOLOGIJA I SOCIOLINGVISTIKA 2. paradigma Analiza jezinih razlika govornika Sprega s kulturom Snimanje spontanog govora, neformalni intervjui Analiza govorne zajednice, komunikacijske kompetencije Veza jezik-kontekst Hymes daje naziv Jezik u drutvenom kontekstu 3. paradigma Rezultat interakcije, nabijen indeksikalnim vrijednostima jezik Audiovizualni zapis Analiza jezinih praksa, sudjelovanje, identitet A.L / L.A.- L. = iz perspektive jezika, prouavanje jezika u kontekstu antropologije, utemeljenost u jeziku; A. = iz perspektive pojedinca Razlika imena znanosti vaan povijesni razvoj znanostiLINGVISTIKA ANTROPOLOGIJA PREDMET I METODE Studija jezika u okviru antropologije - Salzmann Interes se pronalazi u upotrebi govora i vezi koja postoji izmeu jezika i kulture te drutva Antropolog koji istrauje odreenu zajednicu morao bi znati jezik jer pomou njega moe shvatiti odreena ponaanja grupe poput toga kako jedni druge oslovljavaju Izvorni govornik od kojeg se uzimaju informacije naziva se informator (kaziva?) Vano je uzeti u obzir i muke i enske govornike te body language Poetak moderne lingvistike antropologije - istraivanje jezika domorodaca Amerike koje je ozbiljno poelo osnivanjem Bureau-a 1897.godine; potom objavljivanje knjiga o amerikom indijanskom jeziku (Powell, Boas); nakon Drugog svjetskog rata veza izmeu jezika i kulture postaje prepoznatljiva i vana Mit zato neke jezike ljudi smatraju primitivnima? 1. Zbog izgovora glasova i zvukova koji su drukiji od jezika kojim oni sami govore; etnocentrini stav, 2. malo gramatike, 3. Mali vokabular (ljudi koriste rijei za one stvari koje trebaju i svakodnevno koriste, ako ne poznaju neku stvar ili nemaju znanja o tome nije im potrebna rije za to, nego ako ikad doe do potrebe jednostavno je posuuju iz drugog jezika) Duranti lingvistika anttropologija: studija jezika kao kulturnog sustava i govora kao kulturne prakse Govornici kao socijalni akteri Zanimanje za jezik kao simbolikog sustava koji je upleten u drutvo Antropologija Porijeklo i priroda ljudske vrste bioloka adaptacija i varijabilnost

Adaptacija na prirodne i porizvedene uvjete kultura:varijabilnost

Univerzalno/partikularno

Lingvistika antropologija

Lingvistika znanost o jeziku i njegovoj strukturi

Prouava bioloke (fiziologija; univerzalna, svojstvena svima) i kulturne aspekte (specifino) ovjeka

Interdisciplinarna susret opeg, pojedinanog i posebnog primjer: prouavanje usvajanja jezika

Lingvistika antropologija prouavanje govora i jezika u kontekstu antropologije; bavi se mjestom jezika u ljudskoj egzistenciji (1. Jezik kao adaptivno obiljeje ljudske vrste, 2. Meuodnos jezika, kulture i drutva) uloga jezika u oblikovanju praksi drutva Cilj: kontinuitet izmeu OPEG (biolokog), POSEBNOG (sociokulturnog) i POJEDINANOG (psiholokog) BIOLOKE PREDISPOZICIJE: bitna svojstva jezika; evolucija jezika; usvajanje jezika; jezine univerzalije

EVOLUCIJA JEZIKA manje vie isti tijek; univerzalan

USVAJANJE JEZIKA bioloka utemeljenost (genetika - predispozicije); kulturna (nain odnosa roditelja prema djeci i uenju jezika)

JEZINE UNIVERZALIJE Chomski ovjek genetski predisponiran za jezik; svi jezici imaju zajedniku dubinsku strukturu (samo se povrno razlikuju)

Induktivna znanost bazira se na empirijskim podacima

Polazi od jedne zajednice i gradi svoju teoriju; istraivanje se temelji na stvarnim govornicima; stvarna uporaba jezika

Jezik u kulturi

Funkcija i upotreba jezika

Jezik kao izvor kulture i govor kao kulturna praksa Jezik kao posrednik izmeu idejnih i materijalnih aspekata ljudske egzistencije

Jezik je drutvo omoguuje reprodukciju drutvenog ustroja

Kulturna evolucija jezika; kulturna sepcifina upotreba jezika

Jezik kao izvor kulture; organizacija iskustva miljenje

Univezalizam / partikularizam U: psiholooko jedinstvo ovjeanstva; bioloke univerzalije sloenost mozga (simboli, orue) i duga ovisnost djece o roditeljima; jezine univerzalije P: relativnost kultura - nema opeljudske kulture; nema univerzalnih kulturnih kategorija; univerzalne kategorije su produkt dominacije zajednikih vrijednosti i nazora na svijet

Funkcije jezika

DRUTVENE (interpersonalne)

Komunikacija prijenos poruka: drutvena kontrola, pokazatelj statusa, koordinacija djelovanja

Transmisija kulture

Simboliko obiljeje grupnog identiteta

INDIVIDUALNE

Kognitivna, afektivna, spiritualna

Pristupi u lingvistikoj antropologiji

Jezik / jezici

Tradicionalno zanimanje za razlike meu jezicima

Jezina analiza temelji se na empirijskim podacima:

1. Stvarni govornici kao pripadnici odreenih kultura i svjetonazora

2. Pitanje prirode jezika ne moe se odvojiti od upotrebe jezika u odreenom prosotru i vremenu

Tri jezina realiteta

ETSKI PRISTUPEMSKI PRISTUP

(fon)etski opis glasova s artikulacijske strane(fon)emski opis sustava glasova odreenog jezika

Perspektiva antropologa koji prouavaPerspektiva lanova kulture koja se prouava

ObjektivnostSubjektivnost

Interpretacije pojava u okviru velikih teorijaPercepcije i kategorije lanova zajednice

Pripadnici kulture ne mogu objektivno tumaiti vlastitu kulturu i jezikZnaenje i objanjenje pojava samih lanova zajednice

Znanstvenik dolazi u zajednicu izvana i prouava jezik s ve unaprijed nauenom teorijomInterpretacija samih lanova zajednice

Tehnike istraivanja Rad zasnovan pri odlasku na teren

Rade izravno sa ljudima OPAANJE SA SUDJELOVANJEM Oslanjanje na informatore (dvojezini pripadnik zajednice)

Naglasak na kvalitetnim podacima

Emska perspektiva

Induktivan pristup

Omoguava podatke o neformalnim strukturama

Paradoks promatraa ono to trai, to e i nai

Pasivno gledanje, snimanje

Aktivno uvidjeti jezik kao sudionik, ne moe se puno zabiljeiti

Upoznavanje jezika zajednice

INTERVJUI

Strukturirani, polustrukturirani, neformalni

UPITNICI, VIZUALNE TEHNIKE, MAGENTOFON, BILJEKE - vane Ovo ostalo su dopune opaanju sa sudjelovanjem

TO JE JEZIK? Jezik je ljudski, neinstinktivan, nauen nain priopavanja misli, osjeaja i elja posredstvom namjerno proizvedenih simbola (Sapir, 1921)

Jezik je institucija koja omoguuje komunikaciju i drutvenu interakciju pomou dogovorenih glasovno-slunih proizvoljnih simbola (Hall, 1964)

Jezik je skup (konaan ili beskonaan) reenica odreene duine, koje se sastoje od ogranienog broja elemenata (Chomsky, 1957)

"Jezik je sustavna, dogovorna upotreba glasova, znakova i pisanih simbola u ljudskom drutvu koja slui za komunikaciju i samoizraavanje (Crystal, 1992)

Jezik je sve samo ne navikaJezina sposobnost

Gramatika sposobnost struktura oblika vie deskriptivna gramatika (da nas drugi razumiju) Semantika sposobnost odnos jezika i injenica - znaenje Pragmatika sposobnost odnos jezika i djelovanja to i kada reiJezino znanje

Oblik (rijei, fraze, reenice)

Znaenje - (denotacija/ konotacija) Kontekst (jezini/situacijski)Fukcije jezika:

Obavjetajna Ekspresivna Direktivna Estetska Fatika Ferdinand de Saussure (1857.-1913.) utemeljitelj suvremene lingvistike i semiologije otac suvremene lingvistike

posthumno izdali uenici biljeke s predavanja - 1916. Teaj ope lingvistike: Jezik je drutvena injenica Jezik kao simboliki sustav Jezini znak je proizvoljan i odreen konvencijom.

Elementi sustava odreeni su samo svojim odnosom prema drugim elementima sustava

Prije prouavanje jezika u razvoju, u okviru filologije

Uvodi sinkroniju u lingvistiku Socioloka kola jezik je drutvena injenica Strukturirani sustav se sastoji od elemenata koji utjeu jedni na drugeSemiologija znanost o znakovima

PRIRODNI ZNAKOVI Slikovni (ikone) - nalikuju na ono to oznaavaju.

Indeksi povezani stvarnom uzrono-posljedinom vezom s onim to oznaavaju (primjer temperatura kao znak bolesti) SIMBOLI su proizvoljni i dogovorni znakovi (neprirodni) rijei u jezikuTemeljne dihotomije

jeziku unutarnje / jeziku vanjsko sinkronija/dijakronija

(os istodobnosti/os uzastopnog razvoja)

sintagmatski odnosi/paradigmatski odnosi (linearni odnosi meu jezinim elementima/jezini element s obzirom na druge elemente koji bi se mogli ostvariti na njegovom mjestu)

itam knjigu; ovo je knjiga / itam pjesmu; ovo je pjesma Dvojnost jezine djelatnosti: jezik (langue) i govor (parole)

Jezini znak: oznaeno/oznaitelj (slika cvijeta / rije cvijet)

Kritika Sassureovih dihotomija: isticanje sinkronije u odnosu na dijakroniju; razine izmeu jezika i govora (norma); arbitrarnost vs motiviranost Paradigma i sintagma P: os izbora na kojoj se vre komutacije; razlikovna funkcija; opreka (tuga/duga) S: os kombinacije permutacije; kombinatorna funkcija; redoslijed u nizu (kos/sok/sko)Deskriptivna jezina analiza Ling.antropologija tradicionalno zanimanje za razlike meu jezicima (AL) Jezina analiza temelji se na empirijskim podacima (govor izvornih govornika) Deskripcija od najmanjih jedinica prema gore: fonemi ( morfemi ( (rijei) ( sintagme (dijelovi reenice / reenice) ( diskurs JEZINI OPIS

Semantika fonologija, morfologija, sintaksa (diskurs)

Morfonologija; morfosintaksa

FONETIKA (1): fiziologija govora

FONETIKA (2): opis glasova

Prolaz zrane struje (samoglasnici- govorni kanal otvoren vs. suglasnici)

SUGLASNICI

Titranje glasnica (zvuni vs. bezvuni)

Mjesto artikulacije:

-bilabijali (p,b,m) -interdentali [, ]

-labiodentali (f,v)-palatali (,,,lj,nj)

-dentali (t,d,n,s,z)-velari (k,g,h)

-alveolari (eng.t,d)

FONETIKA (3): suglasnici

Nain artikulacije:

-okluzivi (p,b,t,d,k,g)

-frikativi (f,v,s,z,,)

(-afrikate) (/, /d, c)

Nazali (m,n)

Likvide (r + lateral l)

FONETIKA (4): samoglasnici Stupanj otvora

Mjesto artikulacije

Zaobljenost

Nazalnost

Poluvokali

Fonologija

Funkcionalna fonetika

FONEM: glas koji ima razlikovnu (distinktivnu) funkciju

DISTINKTIVNO OBILJEJE: bilo koje obiljeje glasa (fona) prema kojem se razlikuje od nekog drugog glasa

MINIMALNI PAROVI RIJEI: razlikuju se u samo jednom DO (!) Tuga/ duga; rok/rog; biti/piti; rad/red Svaki od ovih parova rijei razlikuje se: u znaenju; s obzirom na samo jedan fonetski segment (glas) Svaka fonetska opreka koja rezultira razlikom u znaenju u odreenom jeziku naziva se fonolokom opozicijom FONEM Temeljna fonoloka jedinica odreena skupom razlikovnih obiljeja po kojima se razlikuje od ostalih fonema u nekom jeziku

Fonemi su apstraktne kategorije i dio su znanja izvornih govornika.

Svaki jezik ima ogranieni broj fonema u rasponu od 10 do 100 fonema, a prosjeno oko 33: (hrvatski: 32, francuski: 36, panjolski: 32, engleski: 46) Foni, alofoni, fonemi

FONETIKA

FONOLOGIJA

Predmet prouavanja Kako nastaju glasovi Funkcija glasova

Raspon Svi jezici Jedan jezik

Uloga govornika Varijacije izgovora Reakcije govornika

Uloga lingvista Biljeenje glasova Opis znaenja glasova

Stajalite Etsko

izvana Emsko

iznutra

Razlikovna uloga prozodije Hrvatski: luk (povre) i luk (oruje); grad (tua) i grad (naselje)

Kineski: drukiji naglasci ma (majka, konoplja, konj, grditi)

Semantika

Nauka o znaenjima pojedine rijei i njihove skupine kao nosioci odreenog smisla, kao sredstva za oznaavanje predmeta, pojava i odnosa. Odnos jezika i injenica. Leksemi osnovne semantike jedinice rjenika natuknica mogu doi u razliitim oblicima, a ovisno o kontekstu u kojem se nalaze ODNOSI MEU LEKSEMIMA Sintagmatski odnosi ____________ ita knjigu. - imenica (+ljudsko bie) Paradigmatski odnosi Ovo je novi stol. Gdje je stari stol? PARADIGMATSKI ODNOSI

Sinonimi blisko-/istoznanice (vatra, oganj, plamen) Antonimi leksemi suprotna znaenja (lijepo-runo, muko-ensko) Hiponimi znaenje jednog leksema ukljueno je u znaenje drugog leksema (pas-ivotinja X je vrsta Y) vs. Hiperonimi SEMANTIKI KRITERIJI Strukturalizam znaenja znakova su arbitrarne podjele kontinuuma stvarnosti i odreena su samo njihovim meusobnim odnosom. Znaenje je proizvod sustava razlika Komponencijalna analiza smisao znaenja na pojedine elemente (KRITIKA) Elementi sustava definirani su (+/-) binarnim svojstvima (suprotnostima) unutar razliitih dimenzija. Etnosemantika Komponencijalna analiza analiza semantikih svojstavastol ovca djeak ena janje mukarac

ivo - + + + + +

ljudsko - - + + - +

muko - - + - +/- +

odraslo - + - + - +

Svaki jezik ima svoju artikulaciju

I have a headache imam bol u glavi Mi fa male la testa Boli me glavaPragmatika

Kako ljudi upotrebljavaju jezik u odreenom kontekstu i zato ga upotrebljavaju na odreeni nain - Lingvistiki kontekst; Fiziki kontekst (vrijeme, mjesto) nevidljivo znaenje utemeljeno na zajednikim pretpostavkamaZakljuivanje na temelju konteksta

Deiksa: pokazne deiktike estice vremena i mjesta i zamjenice koje se ne mogu razumjeti bez konteksta Morat u to donijeti sutra jer ih nema sada tu. Sutra besplatno pivo! Volim sluati Mozarta.Posudi mi Chomskog.Jezino znanje

Jezik = mentalna sposobnost, instinkt (usp.Pinker), organ Jezik = formalni simboliki sustav Jezik = sredstvo komunikacije Prirodni (ljudski) jezik: obiljeja

Posrednost (displacement) Prenoenje poruke Arbitrarnost znaka ( razliiti jezici Kreativnost Analiza i sinteza Diskretnost jezinih jedinica (ili jest ili nije) Dvostruka artikulacija

Prva artikulacija: znaenjske jedinice, leksike i gramatike Uzmi ovu knjigu! ( 3 jedinice

Druga artikulacija: razlikovne jedinice koje same po sebi nemaju znaenje

[rd] ( 3 jedinice /r, o, d/ [bd]

[rd]

[rg] Rjenici razliitih jezika razliito kategoriziraju svijet

hrvatski engleski njemaki francuski panjolski

stablo tree Baum arbre rbol

drvo wood Holz bois lea

madera

uma woods Wald bosque

forest fort selva

Pinker jezik najvaniji ovjekov izum, sutinski primjer njegove mogunosti koritenja simbola i bioloki besprimjeran dogaaj koji ga odvaja od ivotinja Kompleksna, specijalizirana vjetina, koja se u djetetu razvija spontano bez svjesnog napora ili formalne institucije, kvalitativno ista u svakom individualcu

INSTIKTIVAN

Bioloka adaptacija za prijenos informacija

Utjecaj Chomskog Pravila koja ljudi ue u kolama su propisana koja propisuju kako bi osoba trebala govoriti znanstvenici se zalau za deskriptivna pravila koja opisuju kako ljudi doista govore Strunjaci ljudi koji izmiljaju propisana pravila gramatike (nastavnici, autori rjenika, kolumnisti...)

Propisana pravila (engleski jezik) trae korijenje u latinskom jeziku i sve poinje negdje u 18.st. Kako su ve gramatika pravila propisana dugo u svijetu teko ih je smjeniti jer su duboko ula u ljudski um stvoren je standardni jezik koji sve drugo otpisuje kao manje logino i sofisticirano Strunjaci bi trebali obratiti vie pozornosti na to kako ljudi stvarno govore; neka pravila bi zauvijek trebalo izbrisati iz jezika; nema potrebe za upotrebom izraza gramatiki nekorektno; sleng bi se trebao odrati, jer on ne ugroava jezik nego poveava njegovo bogatstvo Saussure jezik ima individualnu i drutvenu stranu Drutveni proizvod mogunosti govorenja i skup uvjeta koje je drutvo prihvatilo kako bi omoguilo pojedincima da se tom mogunou slue Sposobnost govora u treoj, lijevoj eonoj vijuzi no tamo se nalazi sve vezano uz jezik kao to je i pismo Govorni krug: a) izvanjski dio (titranje zvukova koji idu od usta do uha) i unutarnji dio; b) na psihiki i nepsihiki (+ fizioloke injenice i fizike injenice) dio; c) na aktivni (sve to ide od sredita asocijacije jednog od subjekta do uha drugog subjekta) i pasivni (sve to ide od uha drugog prema njegovu sreditu asocijacije) dio Karakteristike jezika:

Jezik postoji zahvaljujui dogovoru sklopljenom izmeu pripadnika zajednice

Jezina djelatnost je heterogena, ogranieni jezik je homogen sustav znakova gdje je bitna veza smisla i akustike slike

Znakovi jezika su opipljivi pismo ih moe fiksirati u dogovorenim slikama Jezik je spremite akustikih slika, a pismo je njihov opipljiv oblik

Jezik je govor predmet konkretne prirode

Semiologija znanost koja izuava ivot znakova u krugu drutvenog ivota Meuovisnost jezika i govora jezik je nuan da bi govor bio razumljiv, ali govor je potreban da bi se jezik uspostavio; govor je ono to ini jezik da se razvija Utjecaj na lingvistiku izvanjski i unutranji

Izvanjski povijesni dogaaji (kolonizacije, osvajanja), institucije (crkva, kola), zemljopisna rairenost jezika, dijalektalna razmrvljenost

Unutarnje je sve ono to u bilo kojoj mjeri mijenja sustav

Jezini znak spaja akustiku sliku (oznaitelj) i pojam (oznaenik)

Veza koja spaja oznaitelja s oznaenikom - (jezini znak) - je proizvoljna (arbitrarna)

Nepromjenjivost jezika:

1. Arbitrarni karakter titi znak od pokuaja promjene 2. Mnogo je znakova potrebno da se ustanovi bilo koji jezik

3. Odve sloen karakter sustava

4. Otpor kolektivne inercije prema svakoj jezinoj novini

Promjenjivost jezika:

Vrijeme dovodi do pomicanja odnosa izmeu oznaenika i oznaitelja

Vrijeme donosi imbenike koji utjeu na promjenu jezika

Saeto jezik je za nas jezina djelatnost manje govor; jezik je skup jezinih navika koje govorniku omoguavaju da razumije i da drugi njega razumiju; da bi bilo jezika nuna je masa koja govori; ne postoji izvan drutva semioloki fenomen Sapir govor Ljudska aktivnost koja se razlikuje od jedne do druge drutvene grupe, povijesno naslijee grupe, proizvod kontinuirane drutvene upotrebe

Instiktivno izraavanje emocija - govor nije isto instiktivan

Ne postoje govorni organi, nego organi koji su korisni za proizvodnju govora Mogua misao bez govora? Misao je najvii potencijalni sadraj govora; svjestan prijepis nesvjesnih lingvistikih simbola

Misaoni proces je umetnut, pishiko obilje, gotovo na poetku lingvistike ekspresije; koncept, jednom definiran, reagirao je na ivot tog lingvistikog simbola i nadalje ohrabruje lingvistiki rast Govorno ponaanje (istraivanje individualnih razlika govora)

Glas drutveni, ali i individualni fenomen Dinamika glasa (intonacija, ritam, kontinuitet, brzina)

Izgovor, vokabular i stil

BIOLOKE PREDISPOZICIJE KOMUNIKACIJA IVOTINJA I JEZIK Da li se ljudski jezik razvio naglo ili postepeno?

Imaju li ivotinje jezik?

Koja to svojstva jezika razlikuju ljudski jezik i komunikaciju drugih ivih bia?

Koje su to kljune bioloke predispozicije koje su omoguile pojavu govora i jezika uope?

Komunikacija 5 elemenata: poiljatelj, prenoenje poruke, kanal, primatelj, odgovor (povratna informacija) Odvija se izmeu ljudi, ivotinja i biljakaEric H. Lennenberg (1921.-1975.)

Biological Foundations of Language, 1967 Da li se jezik razvio naglo ili postepeno? Pojava jezika kao oblika komunikacije: Teorija kontinuiteta postepen razvoj Teorija diskontinuiteta kvalitativno potpuno drugaiji od svih ostalih oblika sustava komunikacije naglo; razlog ovjekoliki majmun nema nita slino ljudskom jeziku No living animal represents a direct primitive ancestor of our own kind and, therefore, there is no reason to believe that any one of their traits is a primitive form of any of our traitsKomunikacija ivotinja u prirodi Stereotipni oblici ponaanja: elektro-magnetski valovi (ribe)

miris, kemijske tvari (mravi, tvor, urin)

dodir (meusobno timarenje majmuna)

vizualni signali (poloaj repa)

zvuk (veliki broj ivotinja)

Funkcije komunikacije: Izraavanje identiteta

Privlaenje (posebno spolnih partnera)

Odbijanje (suparnika ili neprijatelja)

Agresivnost ili podlonost (drutvena hijerarhija)

Upozorenje na blizinu grabeljivaca ili njihovo zastraivanje

Mamljenje plijena

Sinkronizacija organiziranih aktivnosti (lov, nabava hrane)

Komunikacija pela: (Karl von Frich 1886.-1982.) Ista informacija prenosi se samo na jedan nain Kruni ples: izvor hrane je udaljen manje od 10 m

Ples njihanja zatkom: izvor hrane udaljen vie od 100 m

Razliite varijante - "dijalekti

Obiljeja komunikacije: vizualna, mirisna, taktilna; posrednost, preciznost; uniformnost i rigidnost poruke; nemogunost uenja

Ptice Glasanje (funkcionalni zvukovi - hranjenje, napad, obrana)

Pjev (uspostava teritorija i privlaenje partnera)

Glasanje primata Glasaju se s obzirom na objekt koji vide

Verveti ili zeleni zamorci (majmuni)

Specifina znaenja pojedinih glasanja: leopard, orao, zmija

Elementi uenja Primati, ali ne pripadaju nadporodici Hominidaeovjekoliki majmuni (Hominidae)

Multimodalna komunikacija (glasanje, geste, poloaji tijela i njihove kombinacije)

Vezanost uz kontekst

Malo znakova proizvoljnosti i rekombinacije znakova

Krikovi upozorenja mogu imati raspon specifinih znaenja (orao, leopard, zmija*)

Uglavnom genetiki uvjetovana uz elemente uenja

Nema voljne kontrole glasanja

Ogranien repertoar EKSPERIMENTI S IMPANZAMA (1) Viki 5 rijei

Washoe 150 znakova, prepoznavanje

Kanzi on i mama uili jezik

NIM CHIMPSKY nije mu se dalo, lijen

Nauila neto znakovnog jezika, odgajana u ljudskom okruenju, eljeli su pobiti tezu Chomskog kako samo ljudi imaju jezik

Koko

EKSPERIMENTI S PRIMATIMA (2): KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI I UENJE JEZIKA

Uenje govornog jezika - slabi rezultati zbog neadekvatne grae vokalnih organa.

Uenje putem simbola - proizvoljni znakovi na magnetnoj ploi ili kompjuterskoj tipkovnici

Sporazumijevanje znakovima ISTRAIVANJA POKAZUJU Primati mogu usvajati oblike ponaanja putem opaanja (i spontano)

Mogu uiti i upotrebljavati simbole kao djeca do druge godine ivota

Slabe naznake rekombinacije simbola za nova znaenja - sugar + water (watermelon -lubenica) (Koko)

Uenje simbolikog sustava od drugih impanzi (jedan sluaj)

Nedostaje sintaksa (samo rudimenti)

KONTROVERZNI NALAZI

-nagraivanje, pripisivanje znaenja, jezik vie od govorenja

to lei u pozadini reenice eli li alicu kave? Umor? Privatni razgovor? rijei su tek vrh ledenjaka ispod kojeg se krije mnotvo toga INTERPRETACIJA EKSPERIMENATA

Noam Chomsky : Jezik je uroen i jedinstveno obiljeje ljudske vrste.

Oni nemaju poseban "jezini organ" koji je izvor univerzalne gramatike zajednike svim jezicima.

Rezultati istraivanja su posljedica uvjetovanih reakcija, sistema nagraivanja i manipulacije trenera.

Herbert Shanker,Talbot Taylor: Gradacija u jezinim vjetinama.

Postojanje temeljne kognitivne sposobnosti

Antropocentrizam u istraivanju jezika ivotinja SPONTANA KOMUNIKACIJA KOD NELJUDSKIH PRIMATA Ogranien repertoar znakova

Komunikacija vezana iskljuivo uz kontekst

Teorija uma odsutna ili vrlo ograniena

Komunikacija na razini niih ivotinja, ak beskraljenjaka

* TEORIJA UMA: pripisivanje znanja i emocija sebi i drugima tijekom komunikacijskog procesa

Teorija kontinuiteta vs teorija diskontinuiteta do pojave ljudi nema naglog skoka u jeziku

Glavonoci 15-35 obrazaca

Veliina repertoara U veine odraslih riba, ptica i sisavaca raspon repertoara komunikacijskih obrazaca ponaanja u pojedinih vrsta kree se izmeu 15 i 35 obrazaca.

Encyclopedia Britannica, Animal Communication Hipoteza o dinaminom ekvilibriju: Ekoloka relevantnost

Prevelika investicija mozak

Jedinstvenost ljudskog jezika

Kontrola nad modificiranim strukturama za glasanje, disanje i gutanje

Fonoloki princip - razlikovnost malog broja elemenata koji se kombiniraju na razliite naine

Bogat rjenik otvorenog tipa

Sintaksa kombinacija rijei u reenicu

Hijerarhijski sloeno znaenje znaenje cjeline je funkcija znaenja dijelova

Postojanje teorije uma sloeni i apstraktni modeli znanja, vjerovanja, namjera i ciljeva i njihova sustavna primjena za planiranje komunikacijskih inova Jezini napredak kod ljudi postoji li?

Nema primitivnih jezika (s obzirom na fonoloku, leksiku, sintaktiku strukturu)

Postoji varijabilnost u lingvistikoj komplesnosti, no ne postoji nikakve korelacije izmeu kompleksnosti jezinih i drutvenih struktura, odnosno kulturne razvijenosti (npr. postoji jednostavnija vs. Kompleksnija struktura slogova, ALI.......)

but French & Japanese arent more primitive languages than English

Vodi li razvoj civilizacije smanjivanju uloge morfologije (manje nastavaka), i vie sintakse (vie znaenja ukodirano u sintakstikim umjesto morfolokim strukturama)? Moda, ali nije potvreno (francuski i japanski nisu primiitivniji od engleskog), iako irenje jezika ( ujednaavanje

rjenik raste u pisanim jezicima (koji imaju pisanu tradiciju), posebno onima s knjievnom tradicijom, u jezicima u kojima se stanovnitvo bavi razliitim poslovima

no rjenik se lako gubi, odnosno nadopunjuje....(bar u sluaju homo sapiensa)

Usporedba jezika i drugih oblika komunikacije (Hocktett, C.F.; 1960.) - !!!! Sluno-glasovni kanal ruke i ostali dijelovi tijela ostaju slobodni Ope odailjanje - usmjereno primanje poiljatelj i primatelj se ne moraju vidjeti kako bi komunicirali Prolaznost signala govorni zvuk se uje samo u ogranienom podruju i nakon nekog vremena nestaje Odailjanje i primanje istog signala

Povratna sprega mogunost ispravljanja pogreke Specijalizacija organa za prijenos poruka govor samo za komunikaciju Semantinost/stabilna znaenja

Proizvoljnost

Razlikovnost/diskontinuiranost signala odvojeni elementi : razlika slova (toast, roast) r i t ine razliku u rijei Posrednost moe se govoriti o neemu to je daleko ili u prolosti Produktivnost/kreativnost

Prenosi se uenjem naueno kulturno ponaanje Dvostruka artikulacija

Dvolinost neto to se govori moe biti potpuno netono (zeleni mjesec od sira) Metajezinost - rasprava o jeziku i komunikaciji uope Sposobnost uenja drugih jezika

PRIRODNI (LJUDSKI) JEZIK: OBILJEJA Posrednost (displacement) Prenoenje poruke

Arbitrarnost znaka ( razliiti jezici

Kreativnost

Analiza i sinteza

Diskretnost jezinih jedinica (ili jest ili nije)

Dvostruka (trostruka?) artikulacija

DVOSTRUKA ARTIKULACIJA

Prva artikulacija: znaenjske jedinice (morfeme), leksike i gramatike.

Uzmi ovu knjigu! ( 3 jedinice

Druga artikulacija: razlikovne jedinice koje same po sebi nemaju znaenje.

[rd] ( 3 jedinice /r, o, d/ [bd]

[rd]

[rg]

1. Dulji izraz dijeli se na manje jedinice (izraz i znaenje)

2. Na manje jedinice fonem izraz

3. Na jo manje distinktivna obiljeja

Jezik = mentalna sposobnost, instinkt (usp.Pinker), organ

Jezik = formalni simboliki sustav

Jezik = sredstvo komunikacije USTA / usna upljina razmjerno mala u usp. s drugim primatima, pokretljivija, smanjena usna upljina

ZUBI uspravni, ne stre vani, podjednake visine (glasovi f i v)

USNICE finija motorika miia, glasovi poput p i b,

JEZIK manji, miiaviji, pokretljiviji ( veliki raspon glasova u usnoj upljini i bre i jasnije odailjanje zvukova proizvedenih pomicanjem organa u gornjem vokalnom traktu Produena DRIJELNA UPLJINA ostavljajui time iri prostor izmeu mekog nepca i epiglotisa

Sputanje GRKLJANA (u kojem su smjetene GLASNICE), glasnice imaju vie miinog tkiva, to omoguava bolju kontrolu njihovih pokreta

Nedostatak vea mogunost guenja zbog ulaska hrane u dunik (kod ovjekolikih majmuna nema te opasnosti) ( u evolucijskom smislu: jezik je morao biti isplativ te su koristi komunikacije jezikom, tj. Prilagodbe vokalnih organa za proizvodnju ireg raspona glasova, morale iz nekog razloga nadilaziti potencijalne nedostatke nastale prilagoavanjem vokalnog trakta (npr. guenja) Zanimljivo: kod ljudskih je beba grkljan takoer povien to im omoguava istovremeno pijenje i disanje Relativno brzo sputanje grkljanja, poveanje modane mase, uspravan hod, ali i dokazi da gluhonijema djeca ne ostaju bez jezika, ve razmjerno brzo usvajaju ili oblikuju znakovni jezik ( ljudska predodreenost za ovladavanjem jezika ( razvoj nativizma (HIPOTEZA O UROENOSTI JEZIKA), ideje da je jezino znanje predodreeno, ukorijenjeno, genetski uvjetovano?ADAPTACIJSKE PROMJENE U EVOLUCIJI OVJEKA GOVOR govorni organi; JEZIK mozak Govorni lanac:

A. Izvrni govorni organi

1. dini organi (respiratori, aktivatori) - plua, dunik

2. organi za glasanje (generatori)

- grkljan i glasnice

3. izgovorni organi (artikulatori)

- govorne upljine (drijelna, nosna i usna) i organi koji ih omeujuORGANPRIMARNA FUNKCIJAGOVORNA FUNKCIJA

PLUAIzmjena kisika i CO2 Dotok zraka

GRKLJANProlaz zrakaJakost, visina, boja glasa

GLASNICESprjeavanje ulaska hrane u pluaProizvodnja glasa titranjem

JEZIKPokretanje hrane, okusArtikulacija glasova

ZUBIvakanjeArtikulacija glasova regulacija akustinosti

USTAZatvaranje usne upljineArtikulacija glasova

EVOLUCIJSKE PROMJENE U ODNOSU NA PRIMATE:

smanjena usna upljina

produena drijelna upljina, sputanje grkljana, iri prostor izmeu mekog nepca i epiglotisa

glasnice imaju vie miinog tkiva, to omoguava bolju kontrolu njihovih pokreta

spolni dimorfizam u veliini i poloaju grkljana POSLJEDICE

pozitivne: artikulacija irokog raspona samoglasnika i suglasnika negativne: poveana opasnost od guenja; smanjena efikasnost disanja i vakanja

korelacija visine glasa, veliine grkljana i veliine tijela govori u prilog teorija koje nadmetanje oko spolnih partnera smatraju vanim u nastanku jezika B. Mozak

Graa mozga: 1,5kg (2,5% tjelesne mase), ivane stanice i vlakna, sinase

STRUKTURA MOZGA

Dijelovi mozga: veliki mozak (dvije hemisfere, corpus callosum i meumozak), mali mozak (najstariji, 10% ukupne mase mozga, 50% neurona) i modano deblo.

Modana kora (korteks) sjedite viih funkcija i inteligencije, ishodite hotiminih pokreta i sjedite osjeta

Vijuge -2000 cm2

LIJEVA HEMISFERA: Rezoniranje, Logika, Raunanje, Govor, ANALIZA DESNA HEMISFERA: Prostorna percepcija, Vizualna percepcija, Humor, Muzika, SINTEZA HEMISFERE Lijeva h. upravlja miiima desne strane tijela i prihvaa podraaje koji dolaze s te strane, a desna h. je povezana sa lijevom stranom.

Lateralizacija (specijalizacija polutki mozga) jezika u lijevoj hemisferi (95%)

Lijeva h. dominantna za jezik u svih denjaka i 70% ljevaka

RAZLIKA IZMEU LIJEVE I DESNE HEMISFERE U SEMANTIKOJ OBRADI LIJEVA HEMISFERA

Poznati, dominantni

Usko povezani

Izrazito semantiko

Pokrivanje

AKTIVACIJA

Funkcionira u uvjetima automatske obrade

Brza, intenzivna aktivacija dominantnih znaenja

DESNA HEMISFERA

Manje poznati, konotativni, alternativni

Slabije povezani

Slabije semantiko pokrivanje

AKTIVACIJA

Funkcionira u uvjetima kontrolirane obrade

Sporija, slabija aktivacija alternativnih znaenja

Rolandijeva brazda

Silvijeva brazda

eoni (frontalni) reanj - rezoniranje, planiranje, dijelovi govora i pokreta, emocije i rjeavanje problema

Zatiljni (okcipitalni) reanj - psihovizualno podruje, osjet vida.

Tjemeni (parijetalni) reanj - percepcija dodira, tlaka, temperature i boli

Sljepooni (temporalni) reanj - percepcija i prepoznavanje slunih podraaja i pamenje

ZNANSTVENI TEMELJI Paul Pierre Broca (1824-1880), ljenik, antropolog Kranijalna antropometrija

Brocino podruje- produkcija Obdukcija glave ovjeka koji je nakon nesree mogao izgovoriti slog tan i nekoliko psovki lijeva hemisfera odgovorna za jezik

Carl Wernicke (1848-1905), Neurolog Podruje lijevog temporalnog renja centar za razumijevanje govora

Wernickeovo podruje - razumijevanje

DOKAZI O LOKALIZACIJI JEZIKA AFAZIJE Brocina ili motorika afazija - oteenje Brokinog centra

Ogranien rjenik.Velike tekoe u izgovoru- telegrafski stil.. Relativno dobro razumijevanje govora i itanje, ali ogranieno pisanje. Reducirana sintaksa i morfologija Nerazumijevanje gramatikih morfema vezivnih rijei

To be or not to be (ne razumiju). Two bee our knot two bee (razumiju) Wernickeova ili senzorika afazija - oteenje Wernickeovog centra

Ogranieno razumijevanje govora, neprepoznavanje rijei, tekoe u pronalaenju naziva i sadraja rijei, besmisleni neologizmi.

Normalan izgovor, tean govor, ali besmislen, itanje i pisanje esto reducirano

Opa agnozija -oteenje angilarnog girusa gdje se oblik rijei povezuje sa znaenjem. Prepoznavanje oblika, ali nerazumijevanje znaenja.

"Provodna afazija" - oteenje arcuate fasciculusa. Dobro razumijevanje govora, ali nemogunost ponavljanja rijei, zamjena i premjetanje glasova (letezivija =televizija)

Brocina (motorika, ekspresivna) afazija: Yes...ah...Monday...ah...Dad and Peter Hogan, and Dan...ah...hospital...and ah...Wednesday...Wednesday nine oclock and ah Thursday...ten oclock ah doctors...two...two...an doctors and...ah...teeth...yah...And a doctor an girl...and gums, an I.

Wernickeova (receptivna) afazija: What brings you to the hospital? (...)

Boy, Im sweating, Im awful nervous, you know, once in a while I get caught up, I cant mention the tarripoi, a month ago, quite a little, Ive done a lot well, I impose a lot, while, ont he other hand, you know what I mean, I have to run around, look it over, trebbin and all that sort of stuff. (...)

NEUROLOKI PROCES GOVORA Obavjesni sluni ili vizualni slijed

Wernickeovo podruje -znaenja

Angularni girus - za razumijevanje vidnih informacija povezanih s jezikom koje pristiu direktno iz lijevog vidnog korteksa i indirektno iz desnog vidnog korteksa Brokino podruje izgovorno i sintaktiko oblikovanje Pozitronska emisijska tomografija - Ograniena vremenska rezolucija (60 sec.), radioaktivna tvar, skupa tehnika POT (spoj parijetalno-okcipitalno-temporalnog renja) -integracija asocijativnih podruja za vid, sluh, tjelesne osjete

Wernickeovo podruje:

Multimodalni input unimodalni output apstrakcija obiljeja konceptualna struktura

( arcuate fasciculus

Brokino podruje- hijerarhijska organizacija podataka i vremenski slijed koji su preduvjeti za fonologiju i sintaksu

Motoriko podruje - vokalizacija

Sintaksa je proizvod sintakse mozga - razliitih ivanih povezivanja odvojenih dijelova mozga (vizualno-senzoriko-motorikih)

Sintaksa

Pojaana aktivnost kod sloenog sintaktikog oblikovanja

itavo jezino podruje ukljueno u sintaksu EVOLUCIJSKE PROMJENE U MOZGU

Smanjenje relativnog volumena primarnog vizualnog podruja u korteksu te Istodobno poveanje volumena stranjeg tjemenog korteksa (Wernickeovo podruje);

Reorganizacija eonog renja, u treoj modanoj eonoj vijuzi koja sadri Brocino podruje;

Razvoj izrazite asimetrije koja se podudara s dominantnom upotrebom desne ruke, odnosno lokalizacija jezinih sposobnosti u dominantnoj (preteno lijevoj) hemisferi mozga te lokalizaciju drugih vizualnih, prostornih i emocionalnih sposobnosti u drugoj hemisferi; i

Vjerojatna dorada kortikalne organizacije kroz tercijarne vijuge

NEGATIVNE POSLJEDICE E.P.

Skupo odravanje modanog tkiva. Mozak troi oko 20% nae energije iako iznosi samo oko 2% nae tjelesne teine.

Asimetrija onemoguava preuzimanje funkcija drugog dijela u sluaju oteenja.

Produeno razdoblje trudnoe - konstantna stopa razvoja mozga fetusa Logika strana lijeva h., itanje izmeu redaka desna h.

Razvoj neokorteksa odgovoran za razvoj inteligencije

Pinker jezini organi i geni za gramatiku Epilepsija presijecanje veza izmeu lijeve i desne hemisfere posljedice: pacijenti kada su mirni mogu opisati dogaaje koji se odvijaju u desnom vidnom polju i imenovati objekte u desnoj ruci, no to isto ne rade s lijevom polovinom lijeva strana njihova svijeta je odsjeena od jezinog centra

Ne moe se dokazati postojanje gena za gramatikuPORIJEKLO I EVOLUCIJA JEZIKA KAKO JE NASTAO LJUDSKI JEZIK? Kreacionizam

Ljudski izum

Poligeneza vs. monogeneza

Prirodna selekcija/evolucijska adaptacija: Postepen razvoj / Skokovit razvoj

TEORIJE

Teorija o boanskom porijeklu

Teorija o jeziku kao ljudskom izumu

Teorije prirodnih zvukova Onomatopejska (vau-vau) teorija

Teorija krikova - jezik se trazvio iz neartikuliranih instinktivnih emocionalnih krikova i uzvika (Darwin)

Ho-ruk teorija - jezik se razvio iz uzvika pri grupnim aktivnostima.

Ding-dong teorija - jezik se razvio iz prirodne povezanosti zvuka i znaenja, imitacijom fizikih zvukova

Motorika teorija - jezik mimike i pokreta prethodio je govoru.

1876. godine Lingvistiko drutvo u Parizu donosi zabranu svih priloga o porijeklu i evoluciji jezika na svojim sastancima i u publikacijama RADOVI O EVOLUCIJI JEZIKA

20. STOLJEE: EVOLUCIONIZAM

Wilhelm Wundt (1832.-1920.) ! Elaboracija teorije neartikuliranih krikova u okviru teorije evolucije Kontinuitet izmeu komunikacije primata i ovjeka. Prvo, gestikulacija povezana s emocijama uz sluajnu vokalizaciju. S vremenom iz ovih glasanja se razvija govor, a gestikulacija gubi na vanosti MOTORIKA TEORIJA ! Gordon Hewes teorija gestikulacije na temelju istraivanja primata Otac moderne motorike teorije Manipulativna ponaanja u primata su voljna i temelje se na kognitivnim analizama situacija koje su prethodno vizualno percipirane Obiljeje produktivnosti Kognitivne sposobnosti i strukture ivanog sustava temeljne za jezik postojale znatno prije modifikacija u govornom aparatu Proces tvorbe rijei i sintakse razvio se iz sustava motorike koordinacije Aktivacija mozga kod motorikih kretnji Massimo Matelli (Rizzolatti Arbib 1998) poveznica F5 podruja u mozgu majmuna sa Brokinim podrujem u ovjeka POVEZANOST JEZINE I MOTORIKE AKTIVNOSTI

1. Sekundarne (nadograene) funkcije

2. Specijalizacija krajnjih dijelova sustava (usta, aka)

3. Struktura: PRIMATI: serijalna (sintagma) i OVJEK: serijalna (sintagma) + hijerarhijski ustroj (paradigma)

KADA? Simbolika komunikacija se javlja vrlo rano

2 3 mya lateralizacija mozga, arheoloki nalazi (H. habilis)

Jezik se javlja tek s intenzivnim razvojem kulture, 50 60 kya, arheoloki nalazi

Lingvistika (ogranieno), fizika i kult. arheologija, primatologija, neurolingvistika, kompjutersko modeliranje....

Homo sapiens sapiens (pojava prije 50-60000) jezik postoji

TO JE POTREBNO ZA RAZVOJ JEZIKA?

Neurologija: poveanje korteksa, lateralizacija funkcionalnih podruja

Morfologija: poveanje i razvoj vokalnog trakta i drijela i preoblikovanje baze lubanje

Ontogeneza: due vrijeme i vee mogunosti uenja

Drutvenost: poveanje veliine i sloenost drutvenih skupina

Razlike u vokalnom aparatu sputanje grkljana

EVOLUCIJSKE FAZE U RAZVOJU JEZIKA

Domenico Parisi (1976) Tip I: Pred-sintaktiki. Zatvoren sistem s ogranienim brojem znaenjskih jedinica. ivotinjska komunikacija Tip II: Leksiki. Poluotvoren sistem nedjeljivih leksikih jedinica (indeksa i ikona situacijski kontekst vaan za znaenje); mogu se dodavati i kombinirati novi elementi u ogranienom broju Tip II: Sintaktiki. Otvoren i produktivan sistem. Transformacija leksikih jedinica u foneme. Upotreba simbola. Vjerojatno u potpunosti razvijen s prelaskom na govorni jezik Derek Bickerton (1990) I. Protojezik (nedostaje sintaksa, gram.morfemi, neleksiki dio vok.) jedan jezik iz kojeg su se razvili svi ostali jezici II. Moderan jezik PROTOJEZIK Proto-nostratiki jezik - prije 10000 godina

Proto-jezik Afrika - prije 50000-100000 godina Bazini rjenik protojezika

*AYA'majka'

*BU(N)KA'koljeno'

*BUR 'pepeo'

*CHUN(G)A'nos'

*KAMA'drati u ruci'

*KANO'ruka'

*KATI 'kost'

*K'OLO'rupa'

*KUAN'pas'

*KU(N)'tko?'

*KUNA'ena'

*MALIQ'A'sisati'

ZATO?

Lov, distribucija hrane, planiranje obrane i ratovanja,

Prenoenje vjetina u izradi orua,

Manipulacija moguih seksualnih partnera ili suparnika,

Briga oko podmlatka i poduavanje,

Uspostavljanje bliskih drutvenih veza komunikacija itd, itd. Robin Dunbar: grooming, gossip and the evolution of language (1998) Jezik kao efikasna zamjena za meusobno timarenje primata

Korelacija izmeu veliine mozga i veliine drutvenih skupina mozak se poveao kako bi omoguio ivot u veim skupinama.

Poveanjem skupine povealo se i vrijeme potrebno za timarenje

Terence Deacon: The Symbolic Species (1998) Simbolika komunikacija potreba drutvenog ugovora

Organiziran lov prehrana mesom

Opskrba ena i djece -Sigurnost oinstva

Brani ugovor

Simbolika sposobnost: Znak-objekt ( odnosi meu znakovima Ritualizacija radnji - apstraktnostTeorije kontinuitetaTeorije diskontinuiteta

Integrativne teorije Dunbar (1996)

Corballis (2002) Miller (2000)

Tomasello (1999)

Separativne teorije Pinker (1994, 1999) Bickerton (1990) Chomsky (2002)

Foley evolucija jezika Poveanje mozga proces cefalizacije najvie napredovao kod ljudi

Neurokortekst vie funkcije; bogatstvo neuronskim vezama

Lateralizacija

Jezine sposobnosti u lijevoj hemisferi za 95% denjaka i 70% ljevaka

Pri roenju obje hemisfere imaju mogunost razvijanja jezinih sposobnosti: ako se u djetinjstvu oteti lijeva hemisfera, jezik se moe pojaviti u desnoj hemisferi (samo u djetinjstvu)

Jezik je ini se u lijevoj hemisferi okupljen u irokom podruju oko Silvijeve brazde Neuroloki ne moemo ograniiti jezik na jedno podruje kad su njegove funkcije rairene po cijelom mozgu

Vokalni trakt drukiji od usne upljine ostalih primata; grkljan je mnogo nie u grlu nego kod ostalih primata; nepce i donja eljust takoer su reducirani; moe se zatvoriti prolaz do nosa omoguujui razliku izmeu nazalnih ne-nazalnih glasova; novorene je po vokalnom traktu slinije impanzi, no kako raste tako se grkljan sputa i poprima popratne karakteristike (proces poinje s tri mjeseca starosti i zavrava u pubertetu) Traenje pretee jezika kod majmuna kod majmuna postoji lateralizacija samo u drukijem stupnju; i kod majmuna je u lijevoj hemisferi smjeteno procesuiranje vokalne komunikacije kao i kodiranih simbola (pokazuju istraivanja) dokaz kako nije samo kod ljudi lijeva hemisfera odgovorna za jezik i govor Jezik je isplovio iz razvoja mozga jezik je zadovoljavajue rjeenje za opstanak ovjekaUSVAJANJE JEZIKA (ONTOGENEZA) I ENKULTURACIJA

Jezino znanje PRAGMATIKA Kontekst (GRAMATIKA) Oblik

Sadraj (SEMANTIKA)

SIMBOLINA SPOSOBNOSTBioloki temelji

Eric Lenneberg (1967) Jezik se javlja prije nego to je potreban Nije posljedica svjesne odluke Nije posljedica vanjskog podraaja Jezik se razvija u standardnim fazama razvoja u skladu s dobi i drugim oblicima razvoja (kognitivnog, motorikog) Kritina dob za usvajanje jezika (do este godine kada poinje opadati do puberteta) Izravna poduka nema naroitog utjecaja Univerzalne razvojne faze

predjezina faza:

pla

roenje gugutanje (fonska f.) 6 tjedana

brbljanje (fonsko-fonemska faza)

6 mjeseci jezina faza: jedna rije

12-18 mj. dvije rijei

ca. 1,5 godina telegrafska faza

2 godine sloeni izrazi

3+ PREDJEZINA FAZA

Nasljeena primarna drutvenost, osjetljivost na socijalne podraaje

Osjeajno vezivanje - dvosmjerna komunikacija u kojoj se izgrauje zajednitvo afektivnih znaenja nesemiotika

Komunikacijske rutine predstavljaju kontinuitet prema govornoj komunikaciji - prijelazna faza

Rane faze verbalne komunikacije - djetetova namjera se moe razumjeti samo u kontekstu cijele situacije

Traenje komunikacijskog koda - sintaktika, semantika i pragmatika sastavnica govora.

USVAJANJE FONOLOGIJE

Spontano glasanje kao izraz emocija ugode ili neugode bez kortikalne kontrole

Stupnjevito ovladavanje glasovima okoline u kojoj ivi (snaga, visina, kontrola glasovnih sekvenci)

Kategorijalna percepcija glasova, auditivna iskustva i senzomotorike veze koje e omoguiti voljnu produkciju glasova u fonemskoj fazi Razvojem artikulacije usvajaju se fonemi materinskog jezika koji odreuju razlike meu rijeima

Ritam i intonacija

USVAJANJE GRAMATIKE

Holofraze - senzomotoriko znanje o osobama, predmetima i radnjama. Subjekt, radnja i objekt su nediferencirani (12-18 mjeseci).

Dvolani izrazi - univerzalna znaenja

stoerne rijei i otvorena klasa rijei: pa-pa tata, pa-pa auto, pa-pa vau-vau

Jo uvijek vaan situacijski kontekst (18-24 mjeseca)

Telegrafski govor - isputanje gramatikih rijei Pretjerana generalizacija pravila: neem, hoem, puu vjetari, ovjeci. Vielani izrazi - gramatike rijei (30 mjeseci)

Wug eksperiment: slika nepoznatog bia (esto nalik ptici) pokazuje se djeci i kae This is a wug, potom se doda jo jedan wug i kae Now there are two of them. There are two...? dijete koje je ovladalo tom mnoinom kae wugs, a jako mala djeca esto odgovore two wug UNIVERZALNA OBILJEJA U USVAJANJU GRAMATIKE Nastavci na kraju rijei se usvajaju prije nego prefiksi Standardni red rijei se usvaja rano Prezent su usvaja prije drugih vremena i glagolskih oblika Opa pravila se ue prije a posebna kasnije

(ovjek/ovjeci/ljudi)

USVAJANJE ZNAENJA Poklapa se s usvajanjem pojmova i s iskustvom koje odreuje sadraj rijei Pretjerano proirivanje ili pretjerano suavanje znaenja na temelju opaajnih slinosti (oblik, veliina, pokret) Pseudosinonimi: manje/vie, hvala/molim Znaenja su oblik poopenih spoznaja te povezivanja glasovnog simbola i pojma Usvajanje rjenika 10 rijei dnevno

TEORIJSKI PRISTUPI USVAJANJU JEZIKA

Sporna pitanja:

Strukturalizam ( funkcionalizam Sposobnost ( izvedba jezik i miljenje genetika ( kultura BEHAVIORIZAM (B.F. Skinner)

Naglasak na izvedbi (govoru) koja se moe znanstveno prouavati i mjeriti. Znanje je proizvod iskustva i uenja, ALI... Uenje putem klasinog uvjetovanja: podraajodgovor Ponaanje (i jezino) djeteta oblikuju pozitivne i negativne reakcije okoline, ALI... NATIVIZAM N. Chomsky Znanje o jeziku je uroeno: Ureaj za usvajanje jezika - Language Acquisition Device (LAD) Jezik se usvaja brzo (oko 4 godine)

Glavne faze razvoja jednake su u svim kulturama

Djeca su izloena razliitim "nesavrenim" jezinim utjecajima

Minimalan utjecaj poduke

Djeca mogu usvojiti jedan ili vie jezika bez napora do kritine dobi.

Jez.znanje odvojeno od drugih mentalnih sposobnosti

Vanjski utjecaji poticaj, ali ne i formativni

KREATIVNOST pobijanje biheviorizma

UG odreen broj opcija koje se aktiviraju u odr.jez.okolini

Danas: ogranienja (tek odreen broj odstupanja)

KOGNITIVNI PRISTUP Jean Piaget

Opa uroena sposobnost uenja koja se razvija u razdoblju sazrijevanja Faze u procesu usvajanja jezika podudaraju se s drugim elementima kognitivnog razvoja: brbljanje - osjetno-motorika inteligencija i izrazi od jedne rijei - stalnost objekta

Jezik je proizvod neverbalne inteligencije Utjecaj najblie obiteljske okoline - kvaliteta interakcije i stila DRUTVENI INTERAKCIONIZAM Usvajanje jezika sastavni je dio procesa enkulturacije (socijalizacije) kroz interakciju djeteta i okoline 1. praktino-komunikacijska situacija nuna za razvoj simbolike sposobnosti; 2. emocionalna deprivacija onemoguuje razvoj jezika Djeca ue jezik aktivno stvaranjem pretpostavki o pravilima i jezinim oblicima i postupno se pribliavaju jeziku odraslih "Majinski govor" - govor prilagoen djetetu prisutan u veini jezika (kratki, jednostavni izrazi, visoko melodian govorni signal, spori tempo i iroki intonacijski obrisi, ponavljanje izraza)

JAPANSKA KULTURA Temeljne vrijednosti japanske kulture: 1. Ouvanje drutvene harmonije i kolektivnih vrijednosti izbjegavanje sukoba

2. Empatija koncept dobronamjernosti drugih suradnja

3. Konformizam - stvarni osjeaj nasuprot drutveno prihvatljivom obliku ponaanja

Idealna interakcija je ona u kojoj obje strane razumiju i predviaju potrebe druge strane - "itanje misli"

Verbalne formule - za drutveno oekivane reakcije

Japanski nain izraavanja je intuitivan, neizravan, kontekstualan i pun skrivenih znaenja

Sadraj ranih verbalnih interakcija izmeu majke i djeteta -prototip za kasnije drutvene odnose; rano uenje empatije i konformizma ui japansku djecu razumijevanju osjeaja i oekivanja drugih

Upotreba indirektnih izraza za zabrane, naredbe, odbijanje, pozivanje na drutvene norme; ukazivanje na osjeaje, elje i potrebe drugih

"Tranje je opasno (Ne tri!)

Tako se ne govori s odraslima (Ne svia mi se to to govori)

Tvoja sestra je gladna (Daj sestri malo kolaa)

Smijat e ti se ljudi (strah od neodobravanja).

Nitko se tako ne ponaa. (drutvena norma)"

Foley jezina socijalizacija Primjer Kaluli (Nova Gvineja) na jezik se gleda kao na sredstvo socijalne manipulacije i individualnog dokazivanja, naina zadovoljavanja prava ili elja Novoroenad koja ne govore smatraju se bespomonima; nisu tretirani kao partneri u razgovoru; kad se Kaluli majka obraa djetetu ne radi to direktno ve ju dri okrenutu prema ostatku drutva

Kad dijete pone govoriti vjeruje se kako mora dobiti tone instrukcije izravne (say like that) smatra se kako ovakvim nainom uenja dijete postaje neovisno i moe zahtjevati jednaka prava poput odraslih; ne postoji baby talk

Jezina socijalizacija po pitanju spolnih uloga Relativno; ovisi od drutva do drutva jedinstveno je da dijete ima model na kojeg se ugleda i oponaa njegovo ponaanje Otac, ujak i njihovi prijatelji pruaju model odgovrajueg mukog ponaanja Majka, tetka i prijateljice ensko ponaanje

Usvajanje normativnih lingvisitkih praksi igra kljunu ulogu u socijalizaciji djeteta kako bi postalo lan kulture (raznoliko diljem svijeta)

Pinker djeca i jezik Bebe tijekom prve godine ivota usvajaju zvukove jezika Prva dva mjeseca zvukovi povezani s dojenjem, hranjenjem, plakanjem

Pet-sedam mjeseci igre zvukovima

Pri kraju prve godine slatke reenice

Prvi roendan poetak razumijevanja rijei i stvaranja rijei Zato se bebe ne raaju s nauenim govorom? Kako bi usvojile govor moraju sluati same sebe (ostvariti pravilne artikulacije glasova) i sluati druge da naue zajednike foneme, rijei i fraze

Mora proi odreeni razvojni proces (mozga, vokalnog trakta..) JEZIK, KULTURA, DRUTVO Jezik kao generator kulture i govor kao kulturna praksa Jezik nije samo instrument kategorizacije iskustva, on je dio tog iskustva interakcija Jezik je drutvo omoguuje reprodukciju drutvenog ustroja Kultura - sistem zajednikih vjerovanja, vrijednosti, obiaja, ponaanja i artefakata pomou kojih lanovi drutvene zajednice uspostavljaju odnose sa svijetom oko sebe i meusobno, a prenosi se s generacije na generaciju uenjem.

Kultura kao santa leda

Vidljivo svjesno: umjetnost, kuhanje, igre, oblaenje, plesanje, drama, glazba

Nevidljivo nesvjesno (odreuje nae iskustvo i tumaenje stvarnosti): kozmologija, definicija grijeha, govor tijela, koncepcija prolosti i budunosti, teorija bolesti, definicija ludila, tempo rada, izrazi lica, koncepcija sebe, veza sa ivotinjama... ENKULTURACIJA Proces internalizacije kulture: standardi zajednica (jedno utjee na drugo i obratno)

Osobe koje prihvaaju standarde na jednoj strani interakcija (komunikacija) osobe koje primjenjuju standarde na drugoj strani

SOCIJALIZACIJA

Usvajanje ponaanja drutvene zajednice Sredstvo Interakcija

Proces Identifikacija i internalizacija

Sadraj Znaenja, vrijednosti, uloge

SKUPINA POVEZANIH POJMOVA

Socijalizacija formiranje linosti enkulturacija

SVJETONAZOR pogled na svijet (worldview/Weltanschauung):

Temelj svake kulture - odnos kulture prema bitnim filozofskim pitanjima, vjerovanjima i vrijednostima i normama: BOG, PRIRODA, IVOT I SMRT, LJUDSKA PRIRODA, DRUTVO, MUDROST, ZNANJE, DJELATNOST, KAUZALNOST Utjee na ponaanje i stavove

esto povezan s religijom

esto nesvjestan i neupitan Dimenzije svjetonazora: 1. Egzistencijalne kategorije (vanjski svijet)

2. Afektivne kategorije (lijepo i runo) srednji krug

3. Normativne kategorije (dobro i loe) unutarnji svijet/krug

Funkcije svjetonazora: Odgovori na egzistencijalna pitanja

OBJANJAVA zato su stvari takve kakve jesu. Zato ivimo? to je cilj naeg ivota?

OPRAVDAVA kulturne vrijednosti: to se zbiva nakon smrti?

SISTEMATIZACIJA naeg iskustva: to je istina? Zato se stvari dogaaju?

KOMUNIKACIJA

Proces u kojem se stvaraju znaenja u ljudskoj interakciji sa simbolima.

Uspjena komunikacija: Poiljatelj i primatelj poruke imaju SLINE MENTALNE MODELE: iskustvo, kulturne percepcije, simboliki sustav Proces kroz koji pojedinci, kao pripadnici drutva reagiraju i stvaraju poruke adaptirajui se na okoli i meusobno jedni na druge.

INTERKULTURNA KOMUNIKACIJA Simbolian i kontekstualan proces u kojem je razlika meu sugovornicima dovoljno velika da dovede do razliitih interpretacija i oekivanja u znaenjima komunikacije.

Komunikacijska kompetencija: ukljuuje pored gramatike i rjenika sposobnost primjerene upotrebe i interpretacije jezika unutar drutvenog i kulturnog konteksta.

Ukljuuje verbalnu i neverbalnu komunikaciju PREPREKE ZA USPJENU KOMUNIKACIJU

Etnocentrizam: naa kultura je jedina normalna

Kognitivne - nazor na svijet, temeljne pretpostavke prema kojima sve mjerimo

Ponaanje pravila ponaanja u komunikaciji (gledanje u oi, direktnost, udaljenost od sugovornika)

Emocionalne izraavanje emocija je kulturno varijabilno

DOGONSKI JEZIK

KONGO-KORDOFANSKA PORODICA Niger-kongoanska skupina

Grana GUR (voltajska), skupina lobi-dogon, 15 dijalekata, muki tajni jezik SIGI SO ETNONIMI - Dogom, Dogono, Habbe

Drutveni sustav - Patrilinealan, patrilokalan sustav Gina (kua) ( togu (kvart) ( totemski klan Glava kue ( Vijee staraca ( poglavica- Hogon Podijela po dobi i spolu Endogamne kaste (kovai, koari, pjevai, ratari) Usvajanje jezika u Dogona Dijete "prima" rije u trenutku roenja kada zaplae

Prve 2-3 godine utjecaj majke (unutarnji rjenik)

Otac vanjski rjenik i to samo djeake

Distinkcija izmeu mukih i enskih uloga usvaja se rano kroz usvajanje jezika.

Mali Dogon rano spoznaje vezu izmeu jezika i drutva kroz suprotstavljenost majinog i oevog dijalekta

Utjecaj vrnjaka Dogonska imena

tajno ime" (by dma), (daje totemski sveenik totema- bnu, kojem pripada obitelj djeteta)

obino ime" (boy toy), (daje glava oeve proirene obitelji);

majino ime" (na boy), (daje majina obitelj); ime unutar dobnog razreda" (tono boy), nadimak meu prijateljima iste dobi

spiritualno ime (tige na)- nasljeuje se od pretka zatitnika (nan:) zajedno sa njegovom ivotnom energijom (ma)

Znakovi bez znaenja?

Doslovno znaenje je nevano

Veza izmeu osoba i imena je proizvoljna

Funkcija- identifikacija pojedinca

Velika varijabilnost oblika i upotrebe u raznim kulturama

Imena povezuju pojedinca sa irom zajednicom i socijalnim kontekstom

tige

izraz poasti, laskanja, ohrabrenja ritualne borbe na javnom mjestu za pogrebnih sveanosti susreti koji zahtijevaju izraze pristojnosti svaki puta kada treba poveati ((ma) osobe (fiziki napor) u trenutku smrti inne dye so (rije starog ovjeka) yannana lugu sogu ( on je kao stara ena) sako gyegu (gladna papiga) ene - kolektivni tige: gile gile dum (kratka drvena lica) Funkcija drutvena definicija osobe Pripadnost totemu, oevoj obitelji, majinoj obitelji i dobnoj skupini Horizontalni presjek linosti i drutvene strukture Stroga pravila upotrebe imena nepravilna upotreba slabi ili jaa ivotnu silu (ama ) Kreativna mo govora prisutna u imenu Obiljeja imena Sva imena imaju znaenje u dogonskom jeziku Imena su rijei iz susjednih dijalekata Estetska vrijednost harmoninost odraavaju okolnosti u kojima se raa dijete Red roenja: prvo; Antimme, drugo"; Antandu, Ogel (koji nije vidio Hogona) Gelyem (neka je zadri) Dyamgunno (rob koara); Dyemme gunno (rob kovaa) Ambara (neka Bog povea) Nadimci : vjeverica, ljenivac i sl. Oslovljavanje krivim imenom ima ozbiljne psiholoke posljedice U neistim stanjima osoba gubi svoje ime, govor i ma i oslovljava se kolektivnim nazivom inicijacija - seli num (djeca ikare) y: pnun (ena u periodu menstruacije) ne pru (neisti ljudi) osobe koje izravno potjeu od prvog umrlog pretka i obavljaju razne neiste poslove Govoriti = stvarati

sveti govor vano je dobro i primjereno govoriti Govori se ono to elimo da se desi u stvarnosti utnja vaan dio komunikacije tabui Predsvjesno uvjerenje da jezik evocira, izvlai iz nepojavnog u pojavno, ono to se percipira kao potencijalno manifestno Jednda dogonska reenica

yana ma, e ya dige vanu padali ma

ena moja vi juer naveer gatanje upit

eno moja! Jeste li vi prole noi togod gatali? Ako elimo razumjeti reenicu moramo znati: kontekst Neto o sustavu srodstva Kako gramatika odraava taj sustav kroz: Posebne termine srodstva Sustav zamjenica Izbor rijei Sustav srodstva generacijski

aljivi odnosi- odnosi sa odreenim srodnicima drugog spola Neak- ujakova ena Zet - punica Katarzini odnosi ublaavanje napetosti i potencijalnog sukoba Poseban rjenik

Vanu padali eufemizam za spolne odnose Yana ma eno moja za ujnu Zamjenica e izraz potovanja Govornik je ogranien svojim odnosom u drutvu u upotrebi rijei i izraza Vana je upotreba neadekvatnih termina izmeu dviju generacija. Izmeu generacija vlada odnos potovanja i izbjegavanja odreenih izraza Izbor rijei i izraza naglaava posebne odnose izmeu neaka i ujne - ujaka Izbor rijei izaziva smijeh i ugodno raspoloenje to nam ova reenica govori?

Vane sociokulturne kategorije duboko su usaene u jezik: 1. Poseban rijenik 2. Izbor posebnih izraza 3. Gramatiki sustav - zamjenice Poznavanje ireg socio-kulturnog konteksta nuno za razumijevanje jezika. Neposredan kontekst vaan za razumijevanje izreenogJEZIK I MILJENJE Jezini relativizam svaki jezik ima svoje strukturalne posebnosti (leksike i semantike)

One utjeu na arbitrarnu kategorizaciju objektivne stvarnosti, na oblikovanje iskustva

Jezini determinizam jezik koji upotrebljavamo odreuje nain na koji vidimo svijet i na koji o njemu razmiljamo

RAZVOJ IDEJE O JEZINOM RELATIVIZMU

Wilhelm von Humboldt (1767.-1835.)

U svakom jeziku krije se osobit svjetonazor....ovjek ivi meu objektima, koji mu se predoavaju iskljuivo putem jezika." (1836)

Pogled na svijet Weltansicht svaki jezik osim to obuhvaa sve pojmove koje neki njegov subjekt (nacija) razvije tvori i cjelinu pogleda na svijet, za sve predodbe o svijetu Jezik-nacija-pogled na svijet jedinstveni i povezani Indoeuropski jezici

FRANZ BOAS

Jezik kao odraz kulture posreduje klasifikaciju iskustva

Razlike meu jezicima u klasifikaciji svijeta posljedica su razliitih povijesnih iskustava

Automatizam upotrebe jezika i klasifikacija

Razliita selekcija moguih elemenata kategorizacije u razliitim jezicima

Jezine klasifikacije odraavaju miljenje i karakteristine pojmovne kategorije kulture Nema jezika koji bolje izraava ideje od drugog jezika

EDWARD SAPIR (1884.-1939.) Ljudska bia ne ive samo u objektivnom svijetu, ve su izloeni utjecaju odreenog jezika koji je sredstvo komunikacije njihove drutvene zajednice injenica je da je stvarni svijet" u velikoj mjeri nesvjesno ugraen u jezine navike drutvene zajednice.'

Dva jezika nikada nisu toliko slina da predstavljaju istu drutvenu stvarnost. Svjetovi u kojima ive razliita drutva, razliiti su svjetovi a ne isti svijet sa razliitim nazivima (1929)

The Grammarian and His Language

Stone + falling

The stone is falling"

la pietra sta cadendo

Der Stein

kamen pada

Chippewa ivo/neivo

Kwakiutl vidljivo/nevidljivo blizu govornika/sluatelja

Kineski - kamen padati

Nootka glagol kamenatidolje BENJAMIN LEE WHORF (1897.-1941.)

Mi seciramo prirodu prema uputama naih jezika. Svijet se prikazuje u kaleidoskopskom protoku dojmova koje na um mora organizirati uglavnom jezinim sustavima naih umova. Mi razvrstavamo prirodu, organiziramo ju u pojmovne kategorije pripisujui im znaenja jer sudjelujemo u zajednikom dogovoru nae govorne zajednice koji je kodiran obrascima naeg jezika.

Princip jezine relativnosti," ... izrazito razliite gramatike svoje korisnike navode na razliite naine opaanja i razliite zakljuke o izvanjski slinim inovima opaanja (1952)

Whorfovi primjeri: engleski jedna rije za snijeg; eskimski tri rijei, engleski jedna rije za vodu; hopi dvije rijei... RAZLIITI POGLEDI NA SVIJET

SAE- (standard average European) glavne kozmike kategorije su VRIJEME i PROSTOR

Objektivizacija vremena- 10 dana

Hopi: glavne kozmike kategorije su MANIFESTNO (ili OBJEKTIVNO), iskustveno dostupno (naa prolost i djelomino sadanjost) te NEMANIFESTNO ili koje E SE MANIFESTIRATI (ili SUBJEKTIVNO), budunost, mentalno, intelektualno, emotivno - vrijeme je cikliko HIPOTEZA SAPFIR-WHORFOVA HIPOTEZA - !!! Njihovi uenici osmislili to po njihovim biljekama Struktura jezika i jezine navike oblikuju percepciju

Struktura svakog jezika potpuno odreuje pogled na svijet njegovih govornika, ili barem snano utjee na njega Strukturalne razlike izmeu jezinih sustava openito su povezane s nekim nejezinim kognitivnim razlikama meu govornicima tih jezika

Postoji veza izmeu jezika i kulture Nikad dokazano da jezik utjee na percepciju gvornika

2 varijante: jezini relativizam (struktura jezika i jezine navike donekle utjeu na percepciju i nae navike) / jezini determinizam (jezik odreuje percepciju nae vienje svijeta)

KRITIKA HIPOTEZE

Navodna ogranienja u izraajnosti nekih jezika posljedica su pogrenog razumijevanja: Hopi ima rijei za vrijeme i sl.

Prevoenje izmeu jezika je mogue (iako ponekad nezgrapno) Miljenje je mogue bez jezika - osobe koje su odrasle bez jezika, mala djeca prije nego to naue jezik, primati i druge ivotinje, osobe koje razmiljaju i stvaraju u drugim medijima Jezik nije najbolje sredstvo za izravno kodiranje miljenja: esto se ne moemo sjetiti prave rijei za ono to mislimo Nejasnoe u jeziku, homonimi, polisemija i sl. ARGUMENTI ZA

Tekoe u uenju drugog jezika (nain rezoniranja prvog jezika utjee na uenje drugog jezika)

Promjena u jeziku moe promijeniti nae shvaanje univerzuma:

1. Dominantnost imenica u jeziku: statiki pogled na svijet

2. Dominantnost glagola u jeziku: dinamian pogled na svijet, naglasak na odnosima i procesu. Fleksibilna veza izmeu jezika i svijeta

Gramatikalizacija roda- za razliku od indoevropskih jezika, mnogi jezici ne pridaju znaenje rodu

Projekcija vremena - linearno ili cikliko KOMUNIKACIJA

Proces u kojem se stvaraju znaenja u ljudskoj interakciji sa simbolima Uspjena komunikacija: Poiljatelj i primatelj poruke imaju SLINE MENTALNE MODELE: iskustvo, kulturne percepcije i simboliki sustavMETAFORA

Lakoff and Johnson (1980)

Ontoloka metafora- Strah od ispita me silno optereuje

Orjentacijska metafora - Kako izai iz problema?

Strukturalna metafora - VRIJEME JE NOVAC, IDEJE SU HRANA /OSOBE / BILJKE/ ROBA Metafora je klju razumijevanja kulture stranog jezika; ekonominost jezika, ogranieno sredstvo jezika Prijenos znaenja da nam olaka razumijevanje svijeta i pojava

Koncepti koji su apstraktni prevedeni u termine (ivot je putovanje)

METAFORA KONTEJNERA I PROVODNE CIJEVI

narodna teorija jezika

Odnos izmeu rijei i znaenja

Ideje ili misli su objekti

Rijei su kontejneri za te objekte

Komunikacija: pun kontejner - vodi (pismo,govor) - vaenje ideje iz kontejnera U naoj kulturi jezik je provodna cijev rijei kontejneri u koje mi upakiramo znaenje i aljemo dalje

KOCEPTUALIZACIJA VREMENA

Prostorne metafore - univerzalnost

Prolost je iza nas, budunost ispred Pretpostavljamo da se stvari kreu prema naprijed Prednji dio vlaka VRIJEME linearno

Mi se kreemo kroz vrijeme vrijeme prolazi pokraj nas

Temeljne konceptualne metafore:

VRIJEME JE OBJEKT KOJI SE KREE vrijeme leti; godine su prole od tada; dani polako prolaze

VRIJEME SE KREE PREMA NAMA doi e vrijeme za nas; prolo je vrijeme kad smo bili bezbrini

VRIJEME JE NEPOKRETNO bliimo se kraju kolske godine

O vremenu govorimo koristei se terminima prostora VRIJEME U JEZIKU TOBA (Grand Chaco, Bolivija) Ra - u vidokrugu - sadanjost Hhinakta ra -nogotolek impioq (Pas grize djeaka)

Na - ulazi u vidokrug bliska budunost Na-semana, ca?aget so?ot na-yma? Drugi tjedan gradit u kuu ."

So - izlazi iz vidokruga bliska prolost Enawak ha-so-lwe hiwet Svi zubi ga bole (i boljeli su)"

Ka - izvan vidokruga daleka prolost/ budunost Wayo ka-yloqoyo Moja ptica je odletjela (i nee se vratiti ).

Nagi qohawot sahai ka-wa:loq Kada padne kia sijat u pamuk." Toba cirkularno vrijeme navedeni ra, na, so, ka konstantno krue RAZLIKE U KONCEPCIJI

Cikliko - linearno (prolazi zauvijek) Mi smo okrenuti prema budunosti, Toba prema prolosti

Sadanjost izlazi iz vidokruga prema relativno jasnoj prolosti

Budunost je iza nas i ne moe se jasno vidjeti sve dok ne ue u vidokrug prema sada sadanjosti VRIJEME NA BALIJU CIKLIKO

Kalendar - 10 ciklusa

Sadanjost je odreena sjecitem nekoliko ciklusa Dan (1,4,5) se ponavlja 11, 19, 25, i 29, dana od proizvoljne toke (1,1,1) (i ponov tek 166.dana)

(Crni petak petak 13.) Cliford Geertz:

Detemporalizacija vremena:Opi osjeaj simultanosti idogaaja kao posljedica sluajnih podudarnosti Posljedica depersonalizacije pojedinca: Osobe nisu individue ve stereotipi koji popunjavaju mjesta predodreena vjenim kozmikim poretkom.

Nema metafore o prolasku vremena ili kvantitativnog, kumulativnog vremena

Kulturna ideologija: davanje imena; Minimalizacija svega to ukazuje na prolaznost vremena Kawi jezik:

Vremenske kategorije nisu vezane uz glagol ve uz line pokazne zamjenice:

Iki - ovdje blizu mene

Iku - tu blizu tebe

Ika - tamo blizu njega

Ike - ono to ukljuuje mene, a dogodilo se u prolosti

Iko - ono to ukljuuje tebe, a dogodilo se u prolosti

Ikaa - ono to ukljuuje njega/nju, a dogodilo se u prolosti

Nema vremenskog slijeda dogaaja - usredotoenost na sudionike KONCEPTUALIZACIJA PROSTORA Kognitivna lingvistika konceptualizacija prostora je uvjetovana biolokim univerzalnim svojstvima

Egocentrina predispozicija ljudsko tijelo kao sredinja toka kategorizacije prostora

Ovisno o govorniku

Projekcija uzdu: vertikalne osi GORE-DOLJE, horizontalnih osi ISPRED-IZA, LIJEVO-DESNO RELATIVNOSTI PROSTORA Razliite konceptualizacije prostora u razliitim jezicima u interakciji s datim okoliem

Kategorije koje se usvajaju s materinjim jezikom imaju vanu ulogu u poimanju prostora

Razlike u kognitivnom ponaanju

ALTERNATIVNI SISTEMI

Poloaj sunca i zvijezda mnoge kulture

Uzvodno nizvodno preko rijeke (Atabaskan, Aljaska)

Prema moru prema unutranjosti (Eskimi)

Uzbrdo nizbrdo: ajkol-alan (Tzelal, Meksiko)

Jug sjever; gore dolje; dalje blie; neodreena poprena os jejch

GUUG-YIMIDHIRR (AUSTRALIJA) Apsolutne kategorije neovisne o orijentaciji tijela sve razine prostornih odnosa

2000 km juno; no je sjeverno; sunce ide na zapad

Efikasan sistem u datim ekolokim uvjetima (N gunggaarr; E naga; W guwa; S - dyibaarr)

Kognitivna karta teritorija; izravne posljedice na nain rezoniranja, pamenja i zakljuivanja

RELATIVNOST TOPONIMA Razliite kulture okoli koriste na razliite naine i razliito ga selektivno doivljavaju

Predodba o okoliu je u skladu s adaptivnom strategijom zajednice

Kulturno specifina znaenja okolia odraavaju se u terminologiji koju pripadnici kulture primjenjuju na geografski kontinuum

NAVAHO polunomadi, sezonske selidbe, klanovi, matrilinearan sustav To tso Velika voda; to dich'ii Gorka voda; tse lichii' Crvena stijena

Veina toponima odnosi se na vode i istaknute oblike reljefa irokog podruja

Deskriptivni nazivi odraavaju vanost kretanja

HOPI seljaki nain ivota poljoprivreda, klanovi, matrilinearan sustav Chubmobi Brdo antilope; Boliki Kua leptira; Hochokoba Smrekin izvor

Veina toponima odnosi se na bliu okolicu sela

Znaenje vezano za klansku organizaciju i tradiciju

KATEGORIZACIJA BOJA

Semantiko polje boja kontinuum bez jasnih fizikih granica

Percepcija boja je univerzalno ljudsko obiljeje

Velike razlike meu jezicima u temeljnim nazivima za boje ( od 2 Nova Gvineja do 12 - ruski)

Dugo vremena pripisivane razlikama u percepciji ili inferiornosti samih jezika kao odraza intelektualnog i kulturnog razvoja

Etnocentrizam europsi termini kao standardi

20.st. primjena objektivnih metoda sa 100 uzoraka boja pod istim svjetlosnim uvjetima pokazuje razliite granice izmeu nijansi boja koje nisu vezane uz tehnoloki razvoj ili boje u prirodi

Emski pristup: Hanuno, Filipini

4 osnovna termina: tamno-svjetlo i vlano -suho

Ma -biru tama, crnilo (+ tamne nijanse raznih boja)

Ma -lagti svjetlo, bjelina (+svjetle nijanse raznih boja) Ma -rara crvenilo, prisutnost crvenog (suho;crveno, naranasto, uto)

Ma -latuy zelenilo, prisutnost zelenog (svjee; ; zeleno, uto, svjetlo smee) Berlin i Kay istraivanje 98 jezika Testiranje nijansi koje obuhvaa neki termin i sredinjeg mjesta (prototipova)

11 osnovnih naziva za boje koji se nalaze u svim jezicima u predvidljivim (univerzalnim) kombinacijama

Osnovni nazivi sadre jedan morfem, uobiajeni su, pripisuju se mnogim predmetima i nisu sadrani ni u jednoj drugoj boji

Univerzalne kombinacije boja crna, bijela, crvena, uta, zelena, plava

Osnovni nazivi se mogu razvijati tokom vremena Kontrast tamno-svjetlo prisutan u svim jezicima

Crno, bijelo i crveno zastupljeni u gotovo svim jezicima

Zakljuak kategorizacija boja odreena je ljudskom anatomijom, osjetilnim receptorima i neurolokim procesima te fizikim svojstvima spektra

Univerzalne tendencije, ali i proizvoljnost unutar pojedinog sustava

TERMINOLOGIJA SRODSTVA

Tipovi srodstva 8 osnovnih srodnikih odnosa

Nazivi 6 klasifikacijskih sistema: Omaha, Crow, Irokeki, Sudanski, Havajski, Eskimski

Naela kategorizacije srodstva

Razlika u generaciji, spolu, dobi, izmeu linijskog i kolateralnog srodstva, izmeu krvnog i nekrvnog srodstva, u nazivima i izrazima za izravno oslovljavanje Sudanski turski, eskimski engleski, irokeki yanomamo, omaha dani, crow akan Semantika polja srodstva u raznim jezicima kulturno specifini kriteriji pri kategorizaciji srodstva (bioloki, enidbene veze, fiktivno srodstvo) i razliite drutvene ulogeETNOGRAFIJA KOMUNIKACIJE Dell Hymes (1974) etnografija komunikacije (opis komunikacijskih inova u kontekstu kulture) Jezina relativnost je sekundarna i ovisna o sociolingivstikoj realitvnosti Komunikacijska gramatika Jezina teorija mora se baviti organizacijom govora, a ne samo gramatikom Istraivanje funkcije govora, a ne samo strukture U razliitim kulturama ljudi ne upotrebljavaju jezik na isti nain, u istoj situaciji ili s istim ciljem U usporedivim drutvenim situacijama nalazimo razliite konvencije za jezinu praksu odreene kulturnim vrijednostima i vjerovanjima GOVORNA ZAJEDNICA Svi govornici koji dijele specifina zajednika pravila za upotrebu i interpretaciju govora: unutar istog jezika mogu postojati razliite govorne zajednice ;razliiti jezici slina pravila upotrebe govora (zemlje Austro-Ugarske)

Jezino polje sve zajednice u kojima osoba moe komunicirati

Govorno polje sve zajednice u kojima osoba zna pravila komuniciranja

Govorna mrea (network)- veze izmeu osoba iz razliitih govornih zajednica koji dijele pravila komunikacije unutar jezinih varijanata JEDINICE KOMUNIKACIJSKOG PONAANJA Komunikacijski in minimalna jedinica (pozdrav, isprika, pitanje)

Komunikacijski dogaaj niz govornih inova u predvidljivom slijedu odreen drutvenim pravilima (razgovor, ispovjed, razgovor prodavaa i kupca, itd.)

Komunikacijska situacija kontekst, okolnosti komunikacije (ruak, izlet, roendan, predavanje profesora, godinjica mature itd.) sa odreenim sudionicima i ciljevima

Opis komunikacijskog dogaaja: scena, sudionici, svrha, redoslijed govornih inova, dominantna atmosfera, sredstva, pravila interakcije/interpretacija, anr

SREDSTVA VOKALNANEVOKALNA

VERBALNI KODGovor (jezik, dijalekt, idiolekt), pjesmaPismo, jezik znakova, Morseova abeceda, zvidanje/bubanj

NEVERBALNI KODParajezina i prozodijska obiljeja, smijehTiina, jezik tijela, kontakt oima, grafika

NEVERBALNO PONAANJE Prenosimo stavove i emocionalni odnos:

Prema informacijama koje primamo

Ili odnos prema osobi s kojom komuniciramo

1. Mo (status ili dominacija u drutvu)

2. Sklonost (ili svianje)

Ukljuuje namjerne i nenamjerne poruke

FUNKCIJE

1. PONAVLJANJE onog to je reeno

2. DOPUNJAVA ono to je reeno

3. OPOVRGAVA ono to je reeno

4. ZAMJENJUJE govor

5. USKLAUJE komunikacijski dogaaj

JEZIK TIJELA Poloaj tijela i pokreti: sjedei, stojei, na koljenima te poloaj glave

Tjelesni kontak: pozdravljanje, fiziki kontakt za vrijeme komunikacijskog ina

Udaljenost od drugih sudionika: definicija osobnog prostora, (intimni, osobni, socijalni, javni)

Geste: Kretnje dirigiranja naglaavanje, kimanje glavom, micanje obrva

Kontakt oima (fiksiranje, zjenice)

Izgled, odjea

Izrazi lica- emocionalni izrazi UTNJA U RAZNIM KULTURAMA Lingvistika tradicionalna negativna definicija odsutnost govora

Zapadne kulture nelagoda

Japan Tko zna uti, tko ne zna govori

Dogon utljivost velika vrlina

Apai utnja odgovor u nepredvidivim potencijalno opasnim situacijama (udvaranje, susret sa strancima, uvreda, sa osobama koje aluju...)

JAPANSKA PROSIDBA

Funkcija/svrha obznaniti namjeru, uspostavljanje odgovarajuih drutvenih uloga

Dominantan ton ozbiljan

Sudionici S1 mladi, S2 djevojka

Sredstva (oblik poruke) govorni japanski, utnja; kineza, kontakt oima

Redoslijed i sadraj: S1 dri ruku S2 (po izboru), gleda S2 i kae Molim te udaj se za mene; S2 stoji pognute glave i uti

Pravila interakcije: mukarac mora zaprositi enu. utnja mora obiljeiti emocionalni vrhunac. ena mora pognuti glavu i gledati nie od mukarca

Pravila interpretacije: glava kue mora biti mukarac. Sutina nekog iskustva se gubi im se izrekne rijeima. Brak predstavlja vrhunac ivota djevojke, njezin glavni cilj. Odgovor je onakav kakav mladi oekuje

Kulturni ideali: enrio suzdranost, omoijari empatija

DRUTVENI FAKTORI VARIJABILNOSTI Tko govori, kome govori, kako govori (varijanta), gdje govori, o emu govori, zato govori

Primjer:

Ivan: Bok, mama.

Mama: Bok. Kasni sine.

Ivan: Nemre bilivit, onaj stari kenjac nas je opet dulje dral! Ivan: Dobar veer.

Ravnatelj: to ti ovdje radi u ovo doba?

Ivan: Profesor Juri nas je zadrao nakon zvona. DRUTVENE DIMENZIJE

Odnosi meu govornicima u komunikaciji: socijalna distanca, status

Situacija ili vrsta interakcije: formalnost

Funkcija: informativna, afektivna

DRUTVENI ODNOSI Tabui

Pristojnost izrazi potovanja

Oblici oslovljavanja i pozdravi

Semantika moi

Jezi i rod

TERMINI OSLOVLJAVANJA Izraz oslovljavanja ukazuje da je poruka namijenjena primarno sluatelju i da je on pozvan da na nju odgovori

Sustav termina openito odraava cjelokupnu drutvenu strukturu (dob, spol, status)

Semantika moi i solidarnosti (reciprocitet?)

PRISTOJNOST

Obiaji pristojnosti temelj su drutvenog poretka i preduvjet suradnje meu ljudima

Koncept samopotovanja i dostojanstva uvanje obraza Izrazi potovanja i poasti:

1. Pozitivna pristojnost (solidarnost)

2. Negativna pristojnost (ustezanje)

3. Neizravna pristojnost (nejasna, otvorena opcija)

JAPAN Vie razina pristojnosti u govoru: Kolokvijalan, pristojan, vrlo pristojan govor

Razliiti oblici zamjenica, glagola

Ti kimi, anta, anata, sochira

Ja watashi, watakushi

Openito govornik istie svoju skromnost i izraava potovanje sluatelju ovisno o statusu

U svakom trenutku japanski govornik mora biti svjestan svog poloaja u drutvenoj hijearhiji

JEZIK I IDENTITET

Govor kao pokazatelj drutvenih razlika i uloga: razliita pravila upotrebe, pokazuje porijeklo, status, pripadnost grupi Sociolekt grupne varijante 1. sleng (atrovaki) amblem. 2. argon (profesionalni) Raspon individualnih jezinih varijacija stil (formalan, neformalan), registar (situacija, specifini rjenici zanimanja, npr.) SOCIOLINGVISTIKA ANALIZA Varijable jezini oblici s karakteristinom socijalnom distribucijom (dva ili tri oblika bez razlike u znaenju): Dob Spol rod Drutvena klasa status zanimanje, obrazovanje, dohodak i izvori zarade, mjesto stanovanja Nacionalnost etnicitet Analiza: Jasna identifikacija tipa jezine varijabilnosti (rjenik, gramatika, dijalekti, jezici) Jasna identifikacija nejezinih faktora koji motiviraju izbor varijante ili koda Zato nejezini faktori motiviraju izbor? Rezultati istraivanja govora u NY-u Klasna stratifikacija Najvia klasa prestini model za sve govornike Stilistika stratifikacija = upotreba prestinijih varijanti u formalnijim stilovima Nia srednja klasa (LMC) ee upotrebljava /r/ u formalnim stilovima nego via klasa (UMC) Neoekivan rezultat ukazuje na svijest nie klase o prestinoj vrijednosti /r/ Hiperkorekcija Izraene dobne razlike unutar svake statusne grupe JEZIK KAO SIMBOLIKI KAPITAL Vernakular-standard

Jezina kompetencija kao statusna sposobnost

Praktino poznavanje drutveno prihvatljive jezine prakse

Prestinost odreenog dijalekta znak je njegove simbolike dominacije.

Sustav obrazovanja - reprodukcija jezinog kapitala JEZINA DISKRIMINACIJA

Jezine razlike povezane su s klasnim, rodnim, etnikim, religijskim razlikama

Diskriminacija na temelju naglaska, dijalekta i sl. se tolerira Stavovi prema jeziku ukljuuju stavove prema govornicima tih jezika pa proizlazi da:

Jezina diskriminacija legitimizira indirektnu drutvenu diskriminaciju PURIZAM

Stavovi govornika i kreatora jezine politike prema inovacijama i tuicama

hrvatski

kopija - preslika

televizija - dalekovidnica

CD, ploa - nosa zvuka

Javno mnijenje o dobrim i loim govornicima

Tipino isticanje odreene podvarijante kao najboljeg primjera upotrebe jezika

The Queens English

pariki francuski

firentinski talijanski

hercegovaki hrvatski? JEZINE PREDODBE RODA

Rod u jeziku? (prirodan, gramatiki)

Pojam jezinog seksizma: dominantna upotreba jednog roda (jezina diskriminacija)

Jezini seksizam je utvren u svim do sada analiziranim jezicima JEZINI SEKSIZAM

(1) Mukarac/ovjek kao prototip ljudske vrste. Generika upotreba rijei ovjek i zamjenice on (2) Ovakva praksa uzrokuje jezinu nevidljivost ena (3) Jezina ovisnost ena izraena kroz izvedenice (npr. pjesnikinja, odvjetnica, profesorica) -ene ronioci, ene rudari

(4) Jezina asimetrija u tituliranju - Gospodin-Gospoa- Gospodina

(5) Semantiko obezvreivanje: dama, kraljica

DA LI MIKARCI I ENE GOVORE RAZLIITO?

U nekim jezicima ene i mukarci upotrebljavaju iskljuive, razliite oblike, rijei, ili izgovore:

Yana (Indijanci - Kalifornija): rijei mukaraca su dulje od rijei ena

Koasati (Indijanci - Louisana): razliiti glagolski oblici lakawhos (M) lakawhol () = digni to Chiquita (Indijanci - Bolivija): ene ne upotrebljavaju kategoriju roda, a mukarci razlikuju dvije kategorije UESTALOST I SKLONOST UPOTREBE GOVORNIH OBLIKA PO SPOLU

Fonoloke razlike: ene ee upotrebljavaju standardne oblike izgovora.(US, UK, AUS, NZ, i zemlje Evrope)

Gramatike razlike: ene sklonije standardnim oblicima

Pragmatike razlike: ene vie upotrebljavaju izraze pristojnosti i nesigurnosti (Istina, zar ne?, Mislim,.. Zna,.. )

(1) nii status ena;

(2) ene psiholoki nesigurnije

(3) ene sklonije harmoninim odnosima

Leksike razlike: izrazi divljenja

Konverzacijske razlike: mukarci ee prekidaju sugovornika, kontroliraju predmet razgovora, a ene opirnije, formalnije, afektivnije NEKA OBJANJENJA RAZLIKA Razlike su posljedica dominacije mukaraca

enama su mo i status manje dostupni: to nadoknauju izborom prestinijih (standardnih) oblika koje im donose potovanje i status Razliita socijalizacija djevojica i djeaka odraava se u upotrebi jezika (dvije kulture)

ene i mukarci imaju razliite mree odnosa koje poivaju na razliitim drutvenim ulogama i oekivanim ponaanjima, to se odraava kroz govor

11