Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 63 MART 2013.
ODLUKA UPRAVNOG ODBORA JP EMS
Odlazak TS 110 kVNEBOJ[A PETROVI], IZVR[NI DIREKTOR
ZA PRENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE
Zakon o legalizaciji
~uva dalekovodne koridore
ODLUKA UPRAVNOG ODBORA JP EMS
Odlazak TS 110 kVNEBOJ[A PETROVI], IZVR[NI DIREKTOR
ZA PRENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE
Zakon o legalizaciji
~uva dalekovodne koridore
Ministarka energetike Zorana
Mihajlovi} pustila je sredi-
nom marta u rad trafostanicu
In|ija 2, u koju je ulo`eno oko dva mili-
ona evra i koja }e omogu}iti pouzdano
napajawe elektri~nom energijom proiz-
vodnih pogona u severoisto~noj indu-
strijskoj zoni In|ije.JP Elektromre`a Srbije izgradila je
novi 110 kV dalekovod od postoje}eg
In|ija – Stara Pazova do novoizgra|ene
transformatorske stanice In|ija 2, ~i-
me je omogu}eno weno funkcionisawe.Generalni direktor JP Elektromre-
`a Srbije Nikola Petrovi} je na pu-
{tawu trafostanice u rad istakao - "Iz-
gradwa transformatorske stanice In-
|ija 2 primer je dobre saradwe PD Elek-
trovojvodina i JP Elektromre`a Srbije.Na dalekovodnoj trasi du`ine {est ki-
lometara podignuta su 23 dvosistemska
stuba,postavqeni su provodnici od alu-
minijuma i ~elika i za{titno OPGWu`e. Izgradwa dalekovoda po~ela je u ju-
lu 2012.godine,a projektovawe i izvo|e-
we radova povereni su }erkama firmama
JP EMS- privrednim dru{tvima Elektro-
istok – Projektni biro i Elektroistok
– Izgradwa.Izgradwa dalekovoda i wego-
vo uvo|ewe u TS In|ija 2 u potpunosti
je finansirana sopstvenim sredstvima
JP EMS, a vrednost izvedenih radova iz-
nosi gotovo 90 miliona dinara."Direktor Petrovi} je najavio i da JP
EMS ove godine planira da ulo`i oko
50 miliona evra u izgradwu novih trafo-
stanica i dalekovoda. Re~ je o dalekovo-
dima Pan~evo - Re{ica, Bajina Ba{ta -Obrenovac,Pqevqa - Bajina Ba{ta i Kra-
gujevac – Kraqevo,kao i o trafostanica-
ma Vrawe 4 i Beograd 20.Ministarka Zorana Mihajlovi} je is-
takla da je dobro {to se otvaraju ovakve
trafostanice, jer to zna~i da se pove}a-
va potro{wa, {to ukazuje da po~iwemo i
ekonomski da se razvijamo. Ona je ista-
kla da u Srbiji postoji dosta problema
u gubicima struje na distributivnoj
mre`i zbog ~ega }e prioritet u elek-
troenergetskom sektoru biti smawewe
tih gubitaka kroz izgradwu novih tra-
fostanica i promenu brojila.Gubici struje na prenosnoj mre`i na
visokom naponu su u nivou evropskog
proseka,ali su gubici na distributivnoj
mre`i mnogo vi{i i u pojedinim delovi-
ma distributivnog sistema iznose i do
50 odsto.Ministarka je naglasila da se u pro-
teklom periodu mnogo govorilo o pla-
novima za smawewe gubitaka struje, ali
da se nije mnogo uradilo, istakav{i da
otvarawe ovakvih trafostanica pokazuje
da to mo`e mnogo boqe i efikasnije da
se radi. Trafostanica In|ija 2, kapaci-
teta 110/20 kilovolti izgra|ena je zbog
porasta potro{we struje i prikqu~ewa
novih korisnika u severoisto~noj indu-
strijskoj zoni u In|iji. Elektrovojvodi-
na je u projekat ulo`ila oko 800.000evra, dok je iz kredita Svetske banke
finansirano oko 1,2 miliona evra.Direktor Elektrovojvodine Sr|an
Kru`evi} podsetio je da je izgradwa
trafostanice In|ija 2 po~ela 2007. go-
dine,ali je izrazio i o~ekivawe da }e se
takva postrojewa u budu}nosti graditi
br`e. In|ija 2 }e omogu}iti {irewe
proizvodnih kapaciteta u radnim zonama
u In|iji {to }e omogu}iti otvarawe no-
vih radnih mesta,rekao je Kru`evi} i is-
takao da }e i snabdevawe gra|ana elek-
tri~nom energijom biti sigurnije.Predsednik Upravnog odbora EPS-a
Aca Markovi} istakao je da su poboq-
{awe kvaliteta distributivne mre`e i
poboq{awe merewa potro{we struje je-
dini na~ini da se smawe gubici struje, adirektor Svetske banke u Srbiji Lu
Brefor naveo je da }e ta finansijska
institucija u narednih 18 meseci u Sr-
biju investirati oko 200 miliona evra i
izrazio o~ekivawe da }e deo tog novca
biti ulo`en u elektroenergetski sek-
tor i projekte vezane za smawewe gubi-
taka elektri~ne energije.M. B.
2 VESTI
PU[TENA U RAD TS IN\IJA 2
Ubrzan industrijski razvoj
i sigurnije snabdevawe gra|ana
Generalni direktor JP EMS Nikola Petrovi}, Ministarka Zorana Mihajlovi} i direktor Elektrovojvodine Sr|an Kru`evi}
JP EMS izgradio 110 kV dalekovod ~ime je omogu}eno funkcionisawe
nove trafostanice
Javno preduze}e Elektromre`a Sr-
bije, podstaknuto potresnom pri-
~om o porodici Drami}anin koja
sa {estoro dece `ivi u kolibi na Goli-
ji, izgradilo je toj familiji novu poro-
di~nu ku}u. Generalni direktor Niko-
la Petrovi} uru~io je kqu~eve porodi-
ci Drami}anin u petak, 15. marta.O te{koj situaciji porodice pisao
je dnevni list „Blic“, u sklopu svoje ak-
cije „Srce za decu“, a poslovodstvo JP
EMS odlu~ilo je da se iz sredstava
Preduze}a porodici Drami}anin kupi
monta`na porodi~na ku}a i tako Dra-
govanu,Mirjani,Dragani,Budimiru,Milo{u i Ivanu obezbede boqi uslo-
vi za `ivot, a detiwstvo u~ini sre}ni-
jim.Generalni direktor JP EMS Nikola
Petrovi} je poru~io – „JP Elektromre-
`a Srbije nastoji da u okviru svojih mo-
gu}nosti pomogne svim socijalno ugro-
`enim grupama u zemqi i iza|e u susret
deci kojoj je pomo} potrebna.Prepozna-
jemo zna~aj i neophodnost dru{tveno
odgovornog pona{awa. Ako vratimo
osmeh deci, znamo da smo na dobrom pu-
tu.“„Pora`avaju}a je ~iwenica da u 21.
veku deca nemaju osnovne uslove za `i-
vot.Ona ne tra`e mnogo,treba im quba-
vi,topao dom,pristojan obrok i poneka
igra~ka. ^esto wihovi roditeqi nisu u
mogu}nosti da im te osnovne stvari
obezbede,ali ima nas koji mo`emo i mo-
ramo to da uradimo. Nastoja}emo da do-
prinesemo ja~awu svesti o va`nosti hu-
manitarnih aktivnosti i zna~aju sarad-
we na svim nivoima u ostvarivawu tog
ciqa“ – istakao je direktor Petrovi}.JP EMS je, upravo zbog te{ke finan-
sijske situacije u zemqi, doneo odluku
da se u planu poslovawa za 2013. godinu
uve}aju sredstva planirana za donator-
stva i humanitarne aktivnosti. Pomo}
}e biti dodeqivana ugro`enim slojevi-
ma stanovni{tva i porodicama bez
osnovnih uslova za `ivot.Porodica Drami}anin odu{evqeno
je do~ekala novu ku}u.[estoro mali{ana
uglas se slo`ilo da su im se snovi
ostvarili.„Moja bra}a i ja se vi{e nika-
da ne}emo buditi smrznutih trepavica.Dobili smo novu ku}u, du{eke, ormare,
garderobu, kompjuter. Sad imamo dovoq-
no stolica da svi zajedno ru~amo. Hvala
dobrim qudima {to }emo se prvi put
okupati toplom vodom u na{em kupatilu
– rekla je petnaestogodi{wa Mirjana
Drami}anin,koja je do skoro sa svojom
bra}om i sestrama `ivela u tro{noj
brvnari.M. B.
VESTI 3
Elektromre`a Srbije omogu}ila pristojne uslove za `ivot
JP ELEKTROMRE@A SRBIJE U HUMANITARNOJ AKCIJI
Nova ku}a za porodicu
Drami}anin sa Golije JP EMS planira da i u budu}nosti poma`e najugro`enijim delovima
stanovni{tva
Deca odu{evqena novom ku}om Generalni direktor JP EMS uru~uje kqu~eve
POGON PRENOSA NOVI SAD
Poslovne prostorije od sada u istoj zgradi strana 6
IZGRADWA INTERKONEKTIVNOG DALEKOVODA
Saradwa JP EMS i Transelektrike strana 7
POGON PRENOSA KRU[EVAC
Zahuktavaju se radovi strana 7
SASTANAK REGIONALNE ENTSO-E GRUPE
Zavr{ena izrada regionalne mre`ne studije strana 8
NEBOJ[A PETROVI], IZVR[NI DIREKTOR ZA PRENOS
Zakon "~uva" i dalekovodne koridore strana 9
JP EPS, JP EMS I INSTITUT MIHAJLO PUPIN
TENT u sekundarnoj regulaciji strane 10-11
NAVR[ENO 14 GODINA OD BOMBARDOVAWA
Razarawa "Milosrdnog an|ela" strane 12-13
NAU^NO-OBRAZOVNI CENTAR JP EMS
Zaboravqena vila danas ponos Bukovika strane 17-19
SKUP[TINA SINDIKATA EMS
Usvojen Izve{taj o radu Sindikata EMS strana 23
EMS-OVA AMBULANTA
Gram prevencije kao kilogram le~ewa strane 24-25
izdaje JP EMS
Beograd, Kneza Milo{a 11
www.ems.rs
generalni direktor:
Nikola Petrovi}
organizator za
odnose sa javno{}u:
Mildan Vuji~i}
odgovorni urednik:
Milo{ Bogi}evi}
redakcija:
Predrag Batini}
Miroslav Vukas
Aleksandar Opa~i}
Sr|an Stankovi}
kontakt:
(011) 3243 081
priprema i {tampa:
DOO "Komazec"
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
658 (497.11) (085.3)
EMS:Elektromre`a Srbije : list
Elektromre`e Srbije / odgovorni urednik Milo{
Bogi}evi}. – God. 1,br. 1 (sep. 2005) -
. - Beograd (Kneza Milo{a 11) : JP EMS, 2005 -
(In|ija : “Komazec”). - 30 cm
Mese~no. - Je nastavak: Elektoristok
ISSN 1452 - 3817 = EMS.Elektromre`a Srbije
COBISS.SR - ID 128361740
Upravni odbor JP Elektromre`a
Srbije doneo je na redovnoj 47.sednici odluku kojom se na repu-
bliku Srbiju prenose prava kori{}ewa
(dr`avine) nad 110-kilovoltnim tran-
sformatorskim stanicama,~ime je ispu-
wena zakonska obaveza Preduze}a i za-
vr{en dug i komplikovan postupak pre-
uzimawa odnosno predaje objekata iz-
me|u JP EMS i JP EPS. Status 62 zapo-
slena koji prelaze u JP EPS re{i}e se
ugovorima. Primopredaja objekata o~e-
kuje se u maju ove godine.Transformatorske stanice koje su
„oti{le“ iz JP EMS su:Bor 1,Bor 3,Ve-
liki Kriveq, Zaje~ar 1, Zaje~ar 2, Kwa-
`evac, Negotin, Majdanpek 3, Majdanpek
2, Majdanpek 1, Vrawe 1, Svrqig, Proku-
pqe, Pirot 2, Pirot 1, Ni{ 1, Bosile-
grad, Po`arevac, Petrovac, Smederev-
ska Palanka, Beograd 10, Beograd 9, Be-
ograd 7, Beograd 6, Nova Varo{, ^a~ak 1,Aran|elovac, [abac 2, [abac 1, Vaqevo
1, Trstenik, Sjenica, Ra{ka; Para}in 1,Novi Pazar 1, Kraqevo 1, Aleksinac i
Dimitrovgrad. Pored trafostanica,prava su preneta i za ~etiri 35-kilo-
voltna dalekovoda za napajawe sopstve-
ne potro{we i jedan 10-kilovoltni da-
lekovod za napajawe relejne stanice.Tako|e, doneta je odluka o prenosu
prava dr`avine na Republiku Srbiju nad
objektima gde je JP EMS dr`alac i fak-
ti~ki korisnik, a na kojima tre}a lica
(javna preduze}a, privredna dru{tva, dr-
`avni organi) u javnim kwigama imaju
upisano pravo kori{}ewa, odnosno
eventualno upisano pravo vlasni{tva:Beograd 1,Beograd 2,Beograd 11,Mlade-
novac,Smederevo 1,Smederevo 2,Velika
Plana, Veliko Gradi{te, Kur{umlija, Le-
skovac 1,Ni{ 3, Jagodina 1,Ose~ina,Gor-
wi Milanovac, Sevojno.Upravni odbor usvojio je i odluku o
izmenama Godi{weg plana poslovawa JP
EMS za 2013. godinu, koji je bio potre-
ban zbog primopredaje 110-kilovolt-
nih objekata. Izmena predvi|a i ve}a
sredstva za donacije i humanitarne ak-
tivnosti, a pomo} }e biti upu}ivana
najugro`enijim delovima stanovni{tva.Odluka je prosle|ena Vladi Republike
Srbije na davawe saglasnosti.
Izvestioci po ta~kama bili su Ta-
mara Crvenica, izvr{ni direktor za
pravne i poslove qudskih resursa i
Ivan Jovi}evi}, korporativni direk-
tor za plan i kontrolu.Sednicu je vodio predsednik
Upravnog odbora Vidoje Jevremovi},prisustvovala joj je i zamenica general-
nog direktora JP EMS Aleksandra
Nauparac, kao i predstavnik Mini-
starstva energetike, razvoja i `ivotne
sredine Qubomir Aksentijevi}.Krajem februara odr`ana je 46. re-
dovna sednica na kojoj je Upravni od-
bor doneo odluku kojom se porodici
Drami}anin iz mesta Vu~ak na plani-
ni Goliji odobrava finansijska pomo}
za kupovinu monta`ne porodi~ne ku}e.Re~ je o porodici sa {estoro dece, ko-
ja `ivi u izrazito te{kim uslovima, o
~emu je pisano u medijima. Izvestilac je
bila Gordana Markovi},rukovodilac
Slu`be za finansijske dinarske po-
slove.Na 46. sednici donete su i odluke
o davawu u zakup poslovnog prostora
JP EMS privrednim dru{tvima „Elek-
troistok – Projektni biro“ i „Elek-
troistok – Izgradwa“. Budu}i da je JP
EMS nosilac prava kori{}ewa po-
slovnog prostora, takvi ugovori sa
„}erkama firmama“ zakonska su obave-
za, a visina zakupnine regulisana je
Odlukom o utvr|ivawu zakupnina za
poslovni prostor na kome je nosilac
prava javne svojine grad Beograd i Od-
lukom o odre|ivawu zona na terito-
riji grada Beograda, kao i odgovaraju-
}im odlukama koje va`e na teritoriji
grada Ni{a. Izvestioci po tim ta~ka-
ma bili su Branislav Bibi}, pred-
sednik skup{tine PD „Elektroistok
– Projektni biro“ i Rajko Gveri},predsednik skup{tine PD „Elektroi-
stok – Izgradwa“.Upravni odbor doneo je i Odluku o
izmeni i dopuni odluke o popisu sred-
stava, obaveza i potra`ivawa JP EMS,kao i odluke o rashodu osnovnih sred-
stava i sitnog inventara pogona Bor i
Kru{evac, a izvestilac je bio Nenad
Luci}, predstavnik Slu`be ra~uno-
vodstva.Dono{ewe Odluke o izmeni kamat-
ne stope na reprogram obaveza JP EPS
prema JP EMS odlo`eno je za neku od
idu}ih sednica, po{to su ~lanovi UO
tra`ili dodatne informacije. Izve-
stilac je bila Oqa \eli}, rukovodi-
lac Centra za EFP.M. B. – M. V.
POSLOVNA POLITIKA 5
REDOVNE SEDNICE UPRAVNOG ODBORA JP EMS
Odlazak „stodesetki“Odlukom ispuwena zakonska obaveza Preduze}a i zavr{en dug i kompli-
kovan postupak preuzimawa objekata izme|u JP EMS i JP EPS
Vlada dala saglasnost na program poslovawa
Na 53. sednici Vlade Republike Srbije odr`anoj 28. februara 2013. godi-
ne u Beogradu, donet je Zakqu~ak o prihvatawu Izve{taja o potrebi fakti~kog
preuzimawa,odnosno predaje objekata,opreme i postrojewa izme|u JP EPS i JP
EMS, saglasno Zakonu o energetici, kojim su organi upravqawa tih preduze}a
i Ministarstvo energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine zadu`eni da
odgovaraju}im odlukama i aktivnostima realizuju navedene zadatke i obaveze.Na istoj sednici Vlada RS je, na osnovu ~lana 50. stav 3. Zakona o javnim pred-
uze}ima, donela Re{ewe o davawu saglasnosti na Godi{wi program poslovawa
JP Elektromre`a Srbije za 2013. godinu, koji je doneo Upravni odbor JP EMS
na sednici od 14. februara 2013. godine, ~ime je, pored uslova za redovno po-
slovawe JP EMS, omogu}ena i realizacija svih planiranih zajedni~kih progra-
ma Poslodavca i Sindikata.
Po~etak 2013. godine u Pogonu
Novi Sad obele`en je dugo i{-
~ekivanim preseqewem poslov-
nog prostora. Radi se o eta`nim celi-
nama zgrade „Dispe~erskog centra“
Elektrovojvodine i dela poslovne
zgrade Elektrovojvodine. Naime, deo
kancelarijskog prostora koji se nala-
zio na petom spratu u poslovnoj zgradi
Elektrovojvodine, preseqen je u zgradu
„Dispe~erskog centra“, tako da }e se
od sada poslovni prostor u Novom Sa-
du nalaziti u jednoj zgradi od drugog
do {estog sprata,ukqu~uju}i i suteren.
Nakon potipisivawa Ugovora o raz-
meni nepokretnosti izme|u JP EMS-a i
Elektrovojvodine, pristupilo se spro-
vo|ewu odredbi protokola o preseqe-
wu. Po ovla{}ewu generalnog direkto-
ra, formiran je stru~ni tim, pa je 21. ja-nuara po~elo preseqewe. Uz neznatno
ka{wewe u pripremi, Elektrovojvodina
je 4. februara po~ela da iseqava svoje
prostorije u zgradi „Dispe~erskog
centra“ i to je trajalo do 22. marta, ka-
da je zavr{eno preseqewe qudstva i iz-
vr{eno raspore|ivawe po kancelarija-
ma. Postoje mawi problemi oko prese-
qewa biblioteke i telefonskih ope-
ratera,ali se o~ekuje se da }e Elektro-
vojvodina u skorije vreme da re{i i taj
problem.Poslovawe Pogona u toku selidbe
odvijalo se uobi~ajenim tempom, po{to
je u hodu preme{tena infrastruktura
telefonskih i ra~unarskih veza. Zahva-
quju}i stru~nim radnicima tehni~kih
slu`bi Pogona i anga`ovawu svih zapo-
slenih,selidba je izvr{ena uz minimalan
utro{ak nov~anih sredstava.U narednom
periodu, u sklopu investicija, a prema
usvojenom elaboratu,predvi|ena je adap-
tacija dela poslovnog prostora na dru-
gom,tre}em i {estom spratu sa komplet-
nom vertikalom sanitarnih ~vorova.S. S.
6 IZ POGONA I CENTARA
POGON NOVI SAD
Poslovne prostorije od sada u istoj zgradi
Selidba izvr{ena uz minimalan utro{ak nov~anih sredstava
Po~etak prole}a u Pogonu Novi
Sad obele`ile su na`alost
ve} uobi~ajene vesti o kra|ama
opreme. Dijagonale sa stubova kradu
se bez obzira na godi{we doba, a ko-
li~ine ukradenog materijala su re-
kordne. Sredinom marta na dalekovo-
dima broj 1003 i 1004 sa dva ugaono
zatezna stuba na obilaznici oko Su-
botice, odnete su po 24 dijagonale sa
svakog stuba. Tako|e, po~etkom marta,
prilikom pregleda sa zemqe, uo~ene su
nedostaju}e dijagonale na ~etiri da-
lekovoda kod Ka}ke petqe u okolini
Novog Sada. Na najkriti~nija mesta
tada je postavqeno oko 100 komada,
ali dijagonale i daqe nedostaju. Osim
toga, u okolini trafostanice Novi
Sad 3 u februaru su dijagonale nedo-
stajale na jednom 110kV i jednom
220kV dalekovodu.
Slu~aj s kraja pro{le godine upo-
zorava da nesmawen tempo kra|a dija-
gonala ozbiqno ugro`ava sigurnost
pogona prenosne mre`e. Krajem okto-
bra 2012. godine u ju`nom Sremu, sa 43
stuba dalekovoda broj 124/2, 124/3 i
124/4 odnete su ~ak 372 dijagonale,
te`ine oko ~etiri i po tone. Proce-
wena {teta je iznosila 4 miliona di-
nara. Po~inioci su prona|eni i pri-
vedeni, a u toku je proces su|ewa u
Sremskoj Mitrovici.
Na mesto ukradenih dijagonala
ugra|uju se nove, ukoliko ih ima, a u
posledwe vreme sve vi{e i stare dija-
gonale. Tako|e, zbog nedostatka re-
zervnih, ugra|ivane su dijagonale po-
zajmqene iz drugih pogona prenosa
EMS-a.
S. S.
Kra|e ne jewavaju
Lopovi ozbiqno ugro`avaju sigurnost rada prenosne mre`e
Pokradene dijagonale u okolini Subotice
UTemi{varu je krajem marta pot-
pisan "Joint Position Paper 4" iz-
me|u kompanija JP EMS i Tran-
selektrika. Dokument, koji je potpi-
sala izvr{na direktorka za investi-
cije i strategiju Jelena Mateji},
predstavqa osnovu za nastavak zajed-
ni~kih aktivnosti dva operatora
prenosnih sistema na pripremi iz-
gradwe dvostrukog 400 kV interko-
nektivnog dalekovoda izme|u Re{ice
u Rumuniji i Pan~eva.
Elektroenergetski sistem Srbije
spojen je interkonektivnim vezama sa
osam susednih dr`ava. Zbog takvog ge-
ografskog polo`aja na{ sistem pred-
stavqa prirodnu vezu izme|u ostalih
sistema u regionu. Izgradwa nove 400
kV interkonekcije izme|u Srbije i
Rumunije predstavqa projekat ja~awa
izuzetno bitnog regionalnog, ali i
panevropskog koridora u pravcu seve-
roistok - jugozapad. Realizacija celo-
kupnog projekta, osim o~iglednog na-
cionalnog zna~aja, u skladu je i sa tri
osnovna proklamovana ciqa energet-
ske politike EU: pove}awem sigurno-
sti napajawa, integracijom obnovqi-
vih izvora energije i uspostavqawem
internog elektroenergetskog tr`i-
{ta.
R. E.
VESTI 7
UPogonu prenosa Kru{evac odvi-
jaju se mnogobrojne aktivnosti
i sprovode se zna~ajne investi-
cije, pa smo tim povodom razgovarali
sa Zoranom Kne`evi}em, direkto-
rom tog pogona. Kne`evi} je napravio
kratak pregled po~etih investicija i
trenutnih aktivnosti i istakao –
„Zima je pro{la bez ve}ih problema.
Pripremqeni su planovi za remontnu
i investicionu sezonu 2013. godine.
Sa stanovi{ta Pogona, najva`niji za-
datak je da se poslovi odr`avawa pre-
nosnih objekata urade kvalitetno i u
potrebnom obimu, kako bi se korisni-
cima prenosnog sistema pru`ila kva-
litetna usluga. Poslovi odr`avawa
standardno se rade po Pravilniku o
odr`avawu elektroenergetskih obje-
kata Javnog Preduze}a Elektromre`a
Srbije, uz neke neophodne specifi~-
ne radove.“
Direktor Kne`evi} dodaje da bez
obzira na status TS 110 kV, te objek-
te treba odr`avati kako bi ceo ener-
getski sistem funkcionisao na zado-
voqavaju}em nivou, a tih trafostani-
ca u Pogonu Kru{evac ima devetnaest.
Tako|e, treba uraditi i „poja~ani re-
mont“ preuzetih 300 kilometara 110
kV dalekovoda. Kada je re~ o investi-
cionim poslovima, na podru~ju Pogona
prenosa Kru{evac, planiran je zna~a-
jan obim radova: Izgradwa TS 400/110
kV Vrawe 4, rekonstrukcija DV 113/1,
DV 154/1, DV 114/1, rekonstrukcija i
rasplet napajawa TS Fijat Automobi-
la Srbija, izgradwa davno planiranih
platoa za sme{taj VN opreme u sedi-
{tu Pogona, fazni radovi u sklopu re-
konstrukcije TS 220/110 kV Kru{evac
1 (pu{tene u pogon {ezdesetih godi-
na pro{log veka ), fazni radovi na iz-
gradwi dvostrukog dalekovoda 110 kV
Kraqevo – Ra{ka – Novi Pazar, ugrad-
wa drugog transformatora 400/110 kV
300 MVA u TS Jagodina 4, zamena tran-
sformatora 220/110 kV 150 MVA,
transformatorom 400/110 kV 300MVA
u TS Leskovac 2. Fazni radovi na iz-
gradwi dalekovoda 400 kV Kragujevac-
Kraqevo .
„U svim napred navedenim poslo-
vima Pogon Kru{evac }e u~estvovati u
potrebnom obimu i sa raspolo`ivim
stru~nim kadrom. Podrazumeva se da se
sve aktivnosti izvode uz racionali-
zaciju tro{kova, i naro~ito od ove
godine, minimizirawe gubitaka u pre-
nosu, “- zakqu~uje Kne`evi}.
S. Stankovi}
POGON PRENOSA KRU[EVAC
Zahuktavaju se radovi
IZGRADWA INTERKONEKTIVNOG
DALEKOVODA IZME\U SRBIJE I RUMUNIJE
Saradwa JP EMS
i Transelektrike
Na sastanku regionalne ENTSO-
E grupe za razvoj prenosnog si-
stema, koji je odr`an po~etkom
marta u Skopqu, uspe{no su predsta-
vqeni rezultati multilateralne, pre-
liminarne regionalne mre`ne studije,
~ijom je izradom koordinirao Centar
za strategiju JP EMS u okviru svojih
redovnih me|unarodnih aktivnosti.
Naime,analiti~ari iz Slu`be za plani-
rawe razvoja EES Centra za strategiju
JP EMS, su u saradwi sa predstavnici-
ma crnogorskog Operatora prenosnog
sistema izvr{ili sve neophodne si-
stemske analize i prora~une, i asocija-
ciji ENTSO-E su,ispred regiona jugoi-
sto~ne Evrope, isporu~ili prvu preli-
minarnu regionalnu mre`nu studiju.
U prvoj fazi pripreme narednog
Panevropskog Desetogodi{weg plana
razvoja prenosne mre`e TYNDP 2014,
svaka od {est ENTSO-E regionalnih
radnih grupa zadu`enih za razvoj pre-
nosne mre`e imala je obavezu da pri-
premi odgovaraju}u preliminarnu re-
gionalnu mre`nu studiju. U na{em re-
gionu, kontinentalne jugoisto~ne
Evrope (CSE - Continental South East)
izradu navedene regionalne mre`ne
studije vodio je JP EMS kao lider
podgrupe za regionalne mre`ne stu-
dije (CSE RG NSSG).
Plan je bio da se izvr{i prelimi-
narna procena prilago|enosti pre-
nosne mre`e analizirawem najkriti~-
nijih radnih re`ima, koji odgovaraju
ekstremnim slu~ajevima, a do kojih se
do{lo prethodno izvr{enim tr`i{nim
simulacijama. Namera je da se rezultati
preliminarne mre`ne studije iskori-
ste za identifikaciju potencijalnih
zagu{enih prenosnih koridora i iden-
tifikaciju potencijalnih novih inve-
sticionih potreba u periodu do 2030.
godine. Posmatran je scenario razvoja
regionalnog elektroenergetskog si-
stema koji je najrealniji po mi{qewu
ve}ine operatora prenosnih sistema u
Evropi, tzv. scenario "V1".
Rezultati preliminarne regio-
nalne mre`ne studije su pokazali da u
prenosnoj mre`i regiona jugoisto~ne
Evrope u periodu od 2020. do 2030.
godine postoje potencijalno zagu{e-
ni prenosni koridori, naro~ito ako
se uzme u obzir osetqivost prenosne
mre`e na{eg regiona na uvoz, odnosno
izvoz iz sistema Turske i Ukrajine.
Svi identifikovani zagu{eni preno-
sni koridori, kao i potencijalni no-
vi investicioni projekti, odnosno
poja~awa u prenosnoj mre`i regiona
jugoisto~ne Evrope, bi}e detaqnije
analizirani tokom druge faze pri-
preme narednog Panevropskog Dese-
togodi{weg plana razvoja prenosne
mre`e,TYNDP 2014.
R. E.
8 VESTI
Uorganizaciji JP EMS, krajem fe-
bruara u hotelu „Moskva“ odr-
`an je sastanak regionalne rad-
ne grupe „Congestion Managment and
Market Integration“ (CMMI) u okviru
ENTSO-E Market komiteta. U radu
grupe u~estvuju TSO-ovi jugoisto~ne
Evrope: bugarski, rumunski, turski, ma-
kedonski, crnogorski, bosanski, gr~-
ki, albanski, hrvatski, slovena~ki, ma-
|arski, austrijski, italijanski i srp-
ski operator prenosnog sistema.
CMMI radna grupa bavi se kreira-
wem regionalnog mre`nog modela,
harmonizacijom procedura za prora-
~un prenosnih kapaciteta prema NTC
metodologiji i pra}ewem najsavreme-
nijih metoda za prora~un kapaciteta
koje se zasnivaju na tokovima snaga, u
skladu sa aktuelnim evropskim ten-
dencijama.
Vi{egodi{wim radom te grupe, an-
ga`ovawem evropskih i regionalnih
konsultanata, do{lo je do velikog na-
pretka u regionu, pre svega kada su u
pitawu nova znawa i metodologije. Ta-
ko|e, zahvaquju}i donacijama realizo-
vanim u okviru CMMI grupe, TSO-ovi
jugoisto~ne Evrope dobili su najsa-
vremeniji softver.
„Mo`e se re}i da region prati
aktuelna evropska de{avawa i da su
TSO-ovi spremni za nove izazove dik-
tirane budu}im obavezama, postavqe-
nim od strane ENTSO-E“, - ka`e Ma-
rija \or|evi} iz EMS-a, konvenor
te radne grupe.M. B.
SASTANAK REGIONALNE RADNE GRUPE
Nova znawa i metodologije
SASTANAK REGIONALNE ENTSO-E GRUPE
ZA RAZVOJ PRENOSNOG SISTEMA
Planeri JP EMS uspe{no okon~ali
izradu regionalne mre`ne studije
Nedavno je Vlada Republike Sr-
bije usvojila Zakon o poseb-
nim uslovima za upis prava
svojine na objektima izgra|enim bez
gra|evinske dozvole. Re~ je o zakonu o
katastarskoj legalizaciji gotovo mi-
lion i 300 hiqada bespravno izgra|e-
nih objekata. Tim zakonom ure|uju se
uslovi za upis prava svojine na objek-
tima i delovima objekata koji su iz-
gra|eni bez gra|evinske dozvole do
11. septembra 2009. godine, odnosno,koji se koriste bez upotrebne dozvo-
le, kao i na gra|evinskom zemqi{tu na
kome je objekat izgra|en, tj, na gra|e-
vinskom zemqi{tu ispod objekta. Do-
bijawe gra|evinske i upotrebne do-
zvole definisano je odredbama o le-
galizaciji Zakona o planirawu i iz-
gradwi.Predstavnici Javnog preduze}a
Elektromre`a Srbije aktivno su se
ukqu~ili u javnu raspravu odr`anu u
Privrednoj komori Beograda o tom
Zakonu, istakao je Neboj{a Petro-
vi}, izvr{ni direktor za prenos
elektri~ne energije u JP EMS.- Za na{u kompaniju taj Zakon je vr-
lo zna~ajan pa smo predlo`ili amand-
man stava 3. ~lana 1. Osnovni razlog
za{to je EMS reagovao predlogom
kroz amandman je {to u koridorima
110, 220 i 400 kV u naseqenim mesti-
ma i u blizini naseqenih mesta izgra-
|en veliki broj nelegalnih objekata.Neki od tih objekata nemaju sagla-
snost EMS-a pa samim tim ni gra|e-
vinsku, ni upotrebnu dozvolu. Drugi
su, opet, izgra|eni tako da ne zadovo-
qavaju propise o sigurnosnim visina-
ma i sigurnosnim udaqenostima od
nadzemnih vodova, - ka`e Neboj{a Pe-
trovi} i nastavqa: - Za najve}i broj
bespravno izgra|enih objekata koji
se upi{u u katastar ne}e postojati
interes da se posle toga nastavi
proces legalizacije, odnosno, da se
po posebnom postupku nabavi gra|e-
vinska i upotrebna dozvola. U stavu
3. ~lana 1. Zakona o katastarskoj lega-
lizaciji odlu~eno je da se odredbe
tog Zakona ne primewuju na objekte
koji su izgra|eni na povr{inama javne
namene, odnosno, na zemqi{tu plani-
ranom za ure|ewe ili izgradwu obje-
kata javne namene ili na povr{inama
javne namene za koje se utvr|uje javni
interes. U skladu s tim, stav 3. ~lana
1. navodi i objekte izgra|ene u kori-
dorima postoje}ih ili planiranih
dalekovoda. Te objekte mogu}e je le-
galizovati samo u skladu sa Zakonom o
posebnom postupku za dobijawe gra-
|evinske i upotrebne dozvole. Tako
je otklowena opasnost da EMS ne mo-
`e da preduzme ni{ta protiv vlasni-
ka bespravno izgra|enih objekata ko-
ji ugro`avaju bezbednost i zdravqe
qudi, imovinu kao i elektroenerget-
ske nadzemne vodove, {to je veoma
bitno za pouzdan rad elektroener-
getskog sistema.Direktor Petrovi} se osvrnuo i
na Uputstvo za anga`ovawe inter-
ventnih ekipa sa normiranim stan-
dardima putovawa, koje je potpisao
generalni direktor Nikola Petro-
vi}:- Re~ je o veoma va`nom Uputstvu i
s tehni~kog, i s pravnog stanovi{ta.S tehni~kog aspekta zato {to su
odre|eni zaposleni u EMS-u koji po
kriterijumu pouzdanog i sigurnog ra-
da prenosnog sistema donose odluku
o potrebi interventnih poslova, kao
i zaposleni koji na osnovu donete
odluke o potrebi interventnih po-
slova donose odluku o vremenu i na-
~inu obavqawa interventnih poslova.Odluka za obavqawe interventnih
poslova donosi se na osnovu krite-
rijuma za pouzdan i siguran rad pre-
nosnog sistema, a uzima se u obzir iz-
vodqivost poslova, posebno tretira-
ju}i kriterijume kao {to su vremen-
ski uslovi i doba dana (zbog bezbed-
nosti i zdravqa zaposlenih), raspo-
lo`ivost ekipa i raspolo`ivost vo-
zila, udaqenost ekipa od objekta,opremqenost ekipa...Tako te aktiv-
nosti postaju zna~ajno preciznije za-
hvaquju}i jasno razgrani~enim odgo-
vornostima prema tehni~kim zahtevi-
ma za rad prenosnog sistema i, poseb-
no, prema zakonskim propisima za za-
{titu i bezbednost na radu.S pravnog aspekta bitno je da je
~lanom 11. Kolektivnog ugovora pred-
vi|eno dono{ewe posebnog Uputstva
s procedurama za anga`ovawe zaposle-
nih u JP EMS van radnog vremena sa
normiranim standardima putovawa,koji su sastavni deo Uputstva, ~ime su
potvr|ena prava zaposlenih, - rekao
je Neboj{a Petrovi}.Predrag Batini}
AKTUELNOSTI 9
VLADA SRBIJE USVOJILA ZAKON O POSEBNIM USLOVIMA ZA UPIS PRAVA SVOJINE
NA OBJEKTIMA IZGRA\ENIM BEZ GRA\EVINSKE DOZVOLE
Zakon o legalizaciji „~uva“
i dalekovodne koridoreNeboj{a Petrovi}, izvr{ni direktor za prenos elektri~ne energije u
JP EMS, isti~e da su se predstavnici Javnog preduze}a Elektromre`a
Srbije aktivno ukqu~ili u javnu raspravu o tom Zakonu. – Usvojen
amandman prema kojem je nemogu}e legalizovati objekat bez EMS-ove sa-
glasnosti
Neboj{a Petrovi}
Termoelektrana Nikola Tesla ra-
di u sekundarnoj regulaciji, pr-
vi put u ~etrdeset godina funk-
cionisawa sekundarne regulacije u~e-
stanosti i snage razmene u Republici
Srbiji. TENT A4 je zvani~no ukqu~en
u rad sekundarne regulacije u~esta-
nosti i snage razmene 13. marta 2013.godine. Nedequ kasnije - 20. marta, u
rad sekundarne regulacije zvani~no je
ukqu~en i blok TENT A5.Sekundarna regulacija u~estano-
sti i snage razmene je uvedena u elek-
troenergetski sistem Srbije po~et-
kom sedamdesetih godina pro{loga
veka, u sklopu priprema za povezivawe
elektroenergetskog sistema Jugosla-
vije sa zapadnoevropskom interko-
nekcijom, tada{wom UCPTE. Osnove
wenog rada postavili su prof. dr
Milan ]alovi} i Petar Rajkovi},- ka`e mr Nikola Obradovi}, koor-
dinator za sistemske usluge u JP
Elektromre`a Srbije.Princip rada sekundarne regula-
cije u~estanosti i snage razmene je
veoma jednostavan. Ra~unar sme{ten u
Nacionalnom dispe~erskom centru u
Beogradu (mre`ni regulator), svake
dve sekunde izra~unava sumu razmene
snage sa susedima i poredi je sa pla-
nom razmene Srbije za taj sat. Tako|e,izra~unava se i trenutno odstupawe
u~estanosti od nominalne vrednosti
(50 Hz). Ta dva odstupawa se sabiraju
i dobija se ukupna regulaciona gre-
{ka Srbije.Da bi otklonio regulacionu gre-
{ku mre`ni regulator svake ~etiri
sekunde, ukoliko postoji potreba,{aqe regulacione impulse na elek-
trane koje su predvi|ene za rad u se-
kundarnoj regulaciji. Za to su u Sr-
biji su do sada bile sposobne HE
\erdap 1, HE Bajina Ba{ta, HE Bi-
strica i RHE Bajina Ba{ta. Hidroe-
lektrane su jednostavnije za uvo|ewe
u sekundarnu regulaciju, lak{e upra-
vqive i br`e. Impulsi poslati iz
Beograda dolaze na turbinski regu-
lator i, u zavisnosti od znaka impul-
sa, pove}avaju ili smawuju dovod vode
u turbinu, a samim tim i snagu gene-
ratora.Problemi su naj~e{}i u ranim ju-
tarwim ~asovima kada se smawi konzum
pa hidroelektrane moraju da se zau-
stave. Tada se de{ava da elektroener-
getski sistem Srbije radi sa smawe-
nom rezervom u sekundarnoj regulaci-
ji ili bez we. Jo{ ve}i problem je u
periodu velikih dotoka ili su{e. Ka-
da su veliki dotoci rad elektrane u
sekundarnoj regulaciji nije ekonom-
ski opravdan jer regulacija automat-
ski mo`e oboriti snagu ma{ine, {to
dovodi do smawewa prera|ene vode i
preliva. U periodima su{e nedosta-
tak vode ma{inu ~ini neupotrebqi-
vom za anga`ovawe, pa i za rad u sekun-
darnoj regulaciji.- Termoelektrane u proteklim go-
dinama nisu kori{}ene za rad u se-
kundarnoj regulaciji, mada je u evrop-
skoj interkonekciji to uobi~ajena
praksa. Iskori{}ena je komparativna
prednost na{eg elektroenergetskog
sistema u kome je jedna tre}ina hi-
droelektrana, koje su upravqivije i
br`e.Problem sa radom termoelektrane
u sekundarnoj regulaciji je obezbe|i-
vawe stalnog dotoka pare. Kod hidro-
elektrane, impuls poslan iz Beograda
dodatno otvori turbinu i vi{e vode
stigne iz akumulacije. Kod termoelek-
10 AKTUELNOSTI
ZAJEDNI^KI NAPOR JP EPS, JP EMS I INSTITUTA MIHAJLO PUPIN
TENT u sekundarnojUvo|ewe blokova TENT A4 i TENT A5 u sekundarnu regulaciju u~esta-
nosti i snage razmene investicija je JP Elektroprivreda Srbije i iz-
vanredno je zna~ajno za pouzdan rad elektroenergetskog sistema u vre-
me ni`eg konzuma, ali i velikih dotoka ili su{a
trane, impuls poslat iz Beograda ta-
ko|e otvori turbinu i poraste do-
tok pare iz kotla, a samim tim i snaga
generatora. Na `alost, ako se re`im
kotla ne promeni posle desetak mi-
nuta ne}e bidi dovoqno pare u kotlu
i generator }e oboriti snagu bez ob-
zira na otvor turbine. Za rad termo-
elektrane u sekundarnoj regulaciji
u~estanosti i snage razmene neop-
hodno je da regulacija kotla bude po-
vezana sa regulacijom turbine. Ba{ to
je ostvareno po prvi put u Srbiji,tokom velikih zahvata na upravqa~kim
sistemima na blokovima TENT A3, A4,A5 i A6. Te zahvate je finansirao JP
EPS. Na dva bloka je ugra|ena SIE-MENS upravqa~ka oprema, a na dva
bloka je ugra|ena oprema Instituta
Mihajlo Pupin, - ka`e mr Obradovi}.Koordiniranim radom JP EPS, In-
stituta Mihajlo Pupin i JP EMS,blok TENT A4 je 1. marta 2013 pu{ten
u probni rad u sekundarnoj regulaci-
ji. Od 5. marta zapo~elo je testirawe
bloka TENT A5 u sekundarnoj regula-
ciji. Sa strane JP EMS na ovom poslu
su bili anga`ovani mr Nikola Ob-
radovi} i Mirela \ur|evi}. Peri-
od visokih vodostaja na hidroelek-
tranama je ubrzao uvo|ewe tih bloko-
va u stalan rad u sekundarnoj regula-
ciji. Blok TENT A4 je pu{ten u stal-
ni rad u sekundarnoj regulaciji 13.marta, a blok TENT A5 20. marta 2013.U ovom trenutku TENT A4 i TENT A5su zvani~no osposobqeni za rad u se-
kundarnoj regulaciji i svakodnevno
u~estvuju u woj. Za 26. mart planiran je
po~etak testirawa rada TENT A3 u
sekundarnoj regulaciji, a vrlo brzo se
o~ekuje i po~etak testirawa TENT
A6.- Uvo|ewem termoblokova u sekun-
darnu regulaciju u~estanosti i snage
razmene elektroenergetski sistem
Srbije je stvorio preduslove za znat-
no poboq{we kvaliteta rada regula-
cije u~estanosti i snage razmene u
periodima kada su mogu}nosti hidro-
elektrana za rad u sekundarnoj regu-
laciji smawene. Na taj na~in je poboq-
{ana sigurnost rada elektronerget-
skog sistema Srbije u tim re`imima,- ka`e mr Obradovi}.
Predrag Batini}
AKTUELNOSTI 11
regulaciji
PRIVREDNO DRU[TVO ELEKTROISTOK PROJEKTNI BIRO
Zoran ^oka{ novi direktor Projektovawa
Javno preduze}e Elektromre`a
Srbije poznato mi je od ranije
kao veoma respektabilan pri-
vredni subjekt i kao jedan od stubova
srpske energetike. Nadam se da }u do-
laskom u EMS-ovu }erku-firmu Pri-
vredno dru{tvo Projektni biro do-
prineti da i ono bude na zavidnom
nivou po ugledu na EMS. Nastoja}u da
ostvarim taj ciq i da opravdam pove-
rewe koje sam dobio dolaskom na ~elo
Projektnog biroa, - rekao je novi di-
rektor Privrednog dru{tva Elektro-
istok Projektni biro Zoran ^o-
ka{, diplomirani ekonomista za me-
|unarodno poslovawe.Pre visokog obrazovawa direktor
^oka{ zavr{io je sredwu elektroteh-
ni~ku {kolu Nikola Tesla u Beogradu.Od oktobra 2007. do juna 2011. bio je
pomo}nik direktora u “Put Sistemu”d.o.o, a od novembra 2012. do dolaska
u EMS bio je vi{i stru~ni saradnik –pomo}nik direktora u “Koridorima
Srbije” d.o.o.Direktor ^oka{ je o`ewen i otac
je dvoipogodi{we devoj~ice.P. B.
Aktivna snaga bloka TENT A4 tokom rada u sekundarnoj regulaciji
Pre 14 godina, 24.marta u 20.00 ~a-sova, NATO alijansa napala je ta-
da{wu Saveznu Republiku Jugo-
slaviju, bez saglasnosti Saveta bezbed-
nosti Ujediwenih nacija. Devetnaest
~lanica Alijanse po~elo je prvi put od
svog osnivawa 4. aprila 1949. godine,vojnu oru`anu akciju protiv jedne suve-
rene dr`ave i to na evropskom tlu.U danima agresije od razarawa nisu
bili po{te|eni ni objekti JP Elektro-
privrede Srbije, odnosno JP Elektroi-
stoka, prethodnika sada{weg JP Elek-
tromre`a Srbije. Ve} prvog dana Ali-
jansa je razli~itim kalibrima projekti-
la dejstvovala po gotovo svim distri-
butivnim podru~ijima, a posebno na
onim teritorijama gde su bile raspore-
}ene oru`ane snage SRJ,tako da su u tim
trenucima mnogi distributivni objek-
ti o{te}eni. Sagledavaju}i 78 dana
agresije, ukupno je bilo 37 napada na
objekte JP EPS i JP Elektroistok, od
kojih su 10 bili istovremeni. Objekti
su ga|ani razornim projektilima, toma-
havk raketama,specijalnim projektilima
sa visokoprovodnim vlaknima...Na meti su 23. aprila dve Transfor-
matorske stanice: 220/110 kilovolti
Beograd 3 i 110/35 kilovolti Beograd
9. U 03.51~asova pogo|ene su razornim
bombama. Nedugo zatim, 2. maja 1999. go-
dine u 21.45 pogo|ene su bombama puwe-
nim specijalnim visokoprovodnim vlak-
nima TS 400/220 kV Obrenovac, TS
220/35 kV Bajina Ba{ta,TS 400/220/110kV Ni{ 2, 400/220/110 kV Novi Sad 2,razvodna postrojewa 400 i 110 kilovol-
ti u Drmnu. Dakle, na vi{e razli~itih
lokacija dejstvovano je u isto vreme,ka-
ko bi se onesposobio elektroenerget-
ski sistem Srbije.U periodu od 3.do 7.maja bilo je vi{e poreme}aja u radu pre-
nosnog sistema usled delovawa zaosta-
lih visokoprovodnih vlakana na objek-
tima no{enih vetrom, tako da je bilo
prekida u napajawu na objektima:110-ki-
lovoltni dalekovod TS Po`arevac -TS Petrovac na Mlavi,u dva navrata RP
400 kilovolti Drmno i 400 kilovoltna
TS Ni{ 2.Tako|e, 7.maja,Alijansa je de-
stvovala po prenosnim objektima na
razli~itim lokacijama u isto vreme.Po-
novo su u 21.21~asova specijalnim bom-
bama za izazivawe poreme}aja,dejstvova-
li po 400-kilovoltnoj TS Obrenovac,220-kilovoltnoj TS Beograd 3 u Resni-
ku i tada 220-kilovoltnoj TS Beograd 5na Be`anijskoj kosi, kao i po 400-kilo-
voltnoj TS Beograd 8 u Le{tanima.
Po`rtvovanost i izuzetno
zalagawe zaposlenih
Svi nastali poreme}aji su otklawa-
ni u najkra}em mogu}em vremenu i to ve-
oma uspe{no zahvaquju}i znawu,saradwi,visprenosti, kordinaciji, snala`qivo-
sti, sr~anosti,ogromnim naporima i za-
lagawu zaposlenih u JP EPS- u i JP Elek-
troistoku. Posebno su se tada istica-
le monterske i dalekovodne ekipe, dis-
pe~eri,rukovaoci u trafostanicama,za-posleni u MRC-evima, rukovodioci slu-
`bi odr`avawa i eksploatacije, direk-
tori, direktori pogona sektora, kao i
drugi zaposleni koji su danono}no pro-
vodili vreme na objektima otklwaju}i
12 POVODI
NAVR[ENO 14 GODINA OD BOMBARDOVAWA
Razarawa „Milosrdnog
TS Beograd 5 u plamenu
^ime smo ga|aniPripadnici NATO alijanse u udarama na SRJ koristili su razli~ite oblike-
modele vojne tehnike, veliki broj aviona ,helikoptera,bespilotnih letelica,bor-
benih i ubojnih sredstava velikog dometa i razorne mo}i, navo|ene i dirigovane
projektile. Kori{}ene su razorne bombe velikih te`ina, bombe sa osiroma{enim
uranijom,navo|ene projektile,kasetne rasprskavaju}e projektile,bombe sa puwenim
visokoprovodnim vlaknima....Bombe sa visokoprovodnim vlaknima za onesposobqavawe elektroenergetskog
sistema primewene su prvi put u januaru i februaru 1991. godine, u ratu sa Irakom
u akciji Pustiwska oluja. Tada su u napadima kori{}ene bombe puwene grafitnim
vlaknima za izazivawe kratkih spojeva.Me|utim, u ratu protiv SRJ prvi put u istoriji ratovawa primewena su oru`a-
na sredstva - bombe sa visokoprovodnim vlaknima, koje su tada predstavqale najno-
viju tehnologiju. One, umesto klasi~nog eksplozivnog puwewa, imaju 202 kasete, a u
svakoj se nalazi 147 kalemova sa 150 metara elektroprovodnih vlakana. Jedna kaseta
ima ukupno 4 kilometra i 454 metra vlakana. Jedno vlakno se sastoji od 30 niti
pre~nika 13 mikrona. Jedna nit sa~iwena je od elektroizolacionog cilindri~nog
nosa~a pre~nika izme|u 6 i 7 mikrona i elektroprovodne presvlake od ~istog alu-
minijuma.Kada se gleda prose~an hemijski sastav vlakna onda je on slede}i:alumini-
jum 58 posto, silicijum oksid 34 odsto, kalcijum 3,9 odsto, natrijum 0,6, magnezijum
1 posto, kalijum 0,4 posto, te u mawim tragovima stroncijum, bakar i cink. Po akti-
virawu iz kaseta, vlakna formiraju mre`u na ciqanom podru~iju veli~ine nekoliko
hektara.Prvi put su na elektroprivredne objekte ba~ene 3. maja 1999. godine.Ukla-
wane su ru~no i mehani~ki priru~nim sredstvima. Naknadnim i dodatnim analizama
nadle`nih institucija utvr|eno je da nisu radioaktivne.
posledice razarawa. Efikasnim radom
oni su u rekordnom vremenu otklawali
nastale poreme}aje i osposobqavali
sistem da ponovo funkcioni{e. NATOalijansa je preduzimala drasti~nije me-
re i nastavila sa bombardovawem obje-
kata razornim projektilima.Tako su 15.maja bombardovali TS 110 kilovoltnu
TS Bor 3 i TS Sartid u Smederevu, a
prethodno, 13.maja u 22:40 ~asova bombe
sa visoko provodnim vlaknima ispusti-
li su iznad energetskih postrojewa RP
TE Kolubara, TS Ni{ 2, TS Novi Sad 3i ponovo iznad RP 400 kilovolti Drm-
no.U periodu od 16.maja do 3. juna inte-
zivirali su svoje gotovo svakodnevne
napade po energetskim objektima. Neki
od objekata bili su napadani po vi{e
puta razli~itim projektilima i u razli-
~itim vremenskim intervalima. RP TE
Kolubara 110 kilovolti razornim bom-
bama je ga|ano 22 maja u 02:18 ~asova.Istog dana iz pogona je ispao i 220 ki-
lovoltni dalekovod Kosovo A – TS
Skopqe 1i dalekovod TS Bajina Ba{ta-TS Beograd 3.Narednog dana,23.maja u 4~asa i 6 minuta razornim projektiloma
pogo|ena je TS 400 kilovolti Obreno-
vac. Istog dana razornim projektilima
dejstvovano je po TS Novi Sad 3, TS
Ni{ 2 i RP Drmno 440 i 110 kilovolti
u 22 ~asa. Dalekovod TS Beograd 3-TS
Smederevo 2 istog dana imao je kra}i
prekid u napajawu.Nedugo zatim,25,26.i27.maja razornim projektilima ga|ani su
400 i 220-kilovoltni dalekovodni pre-
laz reke Save,potom TS Bor 3,TS Sar-
tid, TS Beograd 5 i TS Beograd 8. U
prekidu u napajawu 28.maja bili su dale-
kovodi TS Beograd 3 – TS Beograd 18i dalekovodi prema ERS I EPCG. Napa-
di razornim projektilima po energet-
skim objektima nastavqeni su i 31. maja
u no}nim i ve~erwim ~asovima kada su
ga|ane 400 kilovoltne transformator-
ske stanice Ni{ 2,Novi Sad 3,Obreno-
vac, Beograd 8, i 220 kilovotna tran-
sformatorska stanica Beograd 5. Na
podru~iju Crne Gore 1.i 2. juna u preki-
du su bili 220-kilovoltni dalekovodi
Pqevqa – Podgorica, Podgorica - Vau i
Dejes, te dalekovodi 206/2, 291/1, 278 idalekovod broj 140.Zbog izuzetno jakih
oru`anih dejstava u tom periodu na Ko-
sovu i Metohiji znatno su o{te}eni
mnogi proizvodni, prenosni i distri-
butivni objekti.
Te{ke posledice
i ogromna {teta
Kad se sagleda tih 37 napada u 78 da-
na NATO agresije, u ciqu razbijawa
elektroenergetskog sistema Srbije,uni{teno je 23, a u ve}oj i mawoj meri
o{te}eno je 16 energetskih transfor-
matora na 400, 220, 110 i 35 kilovolt-
nom prenosnom odnosu. O{te}en je 21dalekovod od 400 i 220 kilovolti. Po-
ru{eno je 25 nose}ih i zateznih stubo-
va. O{te}ena je brojna visokonaponska
manipulativna oprema, merna oprema
transformatorskih i dalekovodnih po-
qa. O{te}eno je 19 manipulativnih po-
qa na 400 kilovolti, 15 poqa na 220 ki-
lovolti i 47 poqa na 110 kilovoltnom
naponu. U celosti je poru{ena tran-
sformatorska stanica Bor 3. U tih 78ratnih dana uni{teno je i o{te}eno 27odsto ukupne instalisane snage tran-
sformatora naponskog nivoa 440 i 220kilovolti u 1999. godini.
Neposredno po prestanku agresije
utvr|ena je i direktna {teta na elek-
troenergetskim objektima u iznosu od
267 miliona 570 hiqada 834 ameri~ka
dolara.Indirektna {teta je procewena
na 695 miliona 500 hiqada ameri~kih
dolara.Dakle,kada se sagledaju svi fak-
tori , ukupna {teta iznosi 963 miliona
70 hiqada i 834 ameri~kih dolara.Ukup-
na procewena {teta za SRJ kre}e se od
30 do 100 milijardi dolara.Sanacija
pretrpqene {tete, izvedena je u ~etiri
faze u sklopu razra|enog programa .Tri
faze su bile planirane za 1999. godinu.Prva faza obnove po~ela je tokom samih
razarawa i bazirala se na jedino tada
mogu}im provizornim re{ewima. Druga
faza realizovana je tokom jula 1999. go-
dine. Tre}a faza obuhvatala je osposo-
bqavawe sistema za zimski period
1999/2000. godinu. U godinama, koje su
usledile posle obnove od stravi~nog
razarawa u 1999. godini, prenosni si-
stem je rastao i razvijao se.U svom radu
postao je sigurniji i jo{ pouzdaniji u
snabdevawu potro{a~a elektri~nom
energijom izgradwom novih dalekovoda
i transformatorskih stanica i uvo|e-
wem nove softicirane opreme po svim
svetskim standardima. EMS je postao
lider u ovom delu Evrope u oblasti
prenosa,tr`i{ta i upravqawa elek-
tri~nom energijom. Na kraju 2012. godi-
ne, Preduze}e raspola`e sa ukupno 10hiqada 345 kilometara visoko napon-
skih dalekovoda,89 transformatorskih
stanica i 176 energetskih transforma-
tora ukupno instalisane snage od
16.995 megavoltampera, posmatrano bez
Kosova i Metohije, a sa ju`nom pokraji-
nom brojke iznose: 95 trafostanica,186 transformatora, 18.486,5 megavolt-
ampera instalisane snage. Samim tim, JPElektromre`a Srbije ima veoma zna~aj-
nu ulogu u celom regionu, pa i u Evropi,sa svojih osam interkonektivnih veza.Pored toga ima i veoma bitnu ulogu u
organizaciji ENTSO-e.M. Vukas
POVODI 13
an|ela“
Ordewe za hrabrost
i rezultate
Za uspehe, nesebi~no zalagawe,po`rtovnost, hrabrost i postig-
nute rezultate u odbrani od NA-TO agresije, odre|eni broj zapo-
slenih u JP EPS i tada{wem JP
Elektroistoku je odlikovan Orde-
nom za hrabrost i Ordenom rada.JP EPS je odlikovan Ordenom za-
sluga za Saveznu republiku Jugo-
slaviju, a Elektroistok kolektiv-
nim Ordenom Jugoslovenske zasta-
ve Prvog stepena.
Posledice bombardovawa u Boqeva~koj {umi
Raspodela prekograni~nih prenosnih kapaciteta na granicama
regulacione oblasti Republike Srbije za april 2013. godine
Zajedni~ke mese~ne aukcije na granici Srbija – Ma|arska:
Zajedni~ke mese~ne aukcije za mesec april 2013. godine su odr`ane 12. marta 2013. godine. Ukupno 24 kompanije su
u~estvovale na aprilskim aukcijama i zabele`eno je zagu{ewe u oba smera.Rezultati zajedni~kih mese~nih aukcija na srpsko-ma|arskoj granici za april 2013. godine, prikazani su u ta-
beli i na grafiku:
Detaqne informacije o rezultatima mese~nih zajedni~kih aukcija objavqeni su na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/mesecne_rezultati_inf-joint.htm
14 TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE
Aukcije za dodelu 50 posto raspolo`ivog prenosnog kapaciteta:
13. marta 2013. godine JP EMS je organizovao dodelu kapaciteta na mese~nom nivou za dodelu 50 posto raspolo`i-
vog prenosnog kapaciteta za mesec april 2013. godine.Ukupan broj kompanija koje su u~estvovale na aprilskim mese~nim aukcijama je 21.Na svim granicama i smerovima ukupni zahtevani kapacitet je bio ve}i od ponu|enog.Rezultati mese~nih aukcija za dodelu 50 posto raspolo`ivog prenosnog kapaciteta, za april 2013. godine, pri-
kazani su u tabeli i na grafiku:
TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE 15
Detaqne informacije o rezultatima mese~nih aukcija objavqene su na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/mesecne_rezultati_inf.htm
Dnevne aukcije na granici Srbija - Rumunija:
Rezultati dnevnih aukcija na granici Srbija – Rumunija su objavqeni na zvani~nom sajtu JP EMS:ttp://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/dnevne_rezultati_inf-joint_RO.htm
Nikola To{i}, dipl.el.in`.
16 TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE
Uneposrednoj blizini Bukovi~ke
bawe, kod Aran|elovca, nalazi
se pravi mali zamak koji podse-
}a na dvorce Loare. Locirana u pod-
no`ju Bukuqe i na izvori{nom delu
reke Kubr{nice, ova vila se mo`e me-
riti sa svetskim gra|evinama i po iz-
gledu, ali i po svom okru`ewu. Izgra-
|ena tridesetih godina dvadesetog
veka, imala je burnu i ~udnovatu isto-
riju. Mewala je vlasnike, pre`ivela
ratove, razli~ite politi~ke re`ime,ali je naposletku, posle toliko dece-
nija iza{la kao pobednik, jo{ lep{a i
sjajnija. Ovo pravo arhitektonsko re-
mek-delo plod je graditeqskog podu-
hvata ~iji je idejni tvorac bila pod-
jednako interesantna li~nost, kao
{to je i sama gra|evina – ruski arhi-
tekta emigrant Andrej Vasiqevi~
Papkov, koji je dvadesetih godina
pro{log veka na{ao svoje uto~i{te i
novu otaxbinu upravo u Kraqevini Ju-
goslaviji. On je, osim obrazovawa u
Sankt Petersburgu, a potom i u Beo-
gradu na odseku za arhitekturu Teh-
ni~kog fakulteta, bio i izvanredan
crta~, ~iji smo slikarski talenat u
mogu}nosti i danas da cenimo, na
osnovu sa~uvanih slika i projekata
koji su ostali iza wega. Nesumwivo je
da je vila kod Aran|elovca predsta-
vqala veoma inspirativan projekat za
wega, pre svega u umetni~kom smislu,jer wena lepota pleni i danas i pred-
stavqa neosporno svedo~anstvo Pap-
kovqevog talenta.
Bogato nasle|e Andreja Papkova
Ta~na godina Papkovqevog dola-
ska u Beograd nije poznata, ali mo`e
da se pretpostavi da je to bilo ot-
prilike 1920. godine. Od dolaska pa
do posle Drugog svetskog rata, i `i-
vot i karijeru usmerio je ka Jugosla-
viji, a prvenstveno prema Beogradu,kao mestu stanovawa u kojem je podi-
gao najve}i broj gra|evina. Ostvare-
wa sa kojima se sretao u rodnoj Rusi-
ji i uticaji kojima je bio izlo`en u
Beogradu tridesetih godina, bili su
veoma va`ni za razvoj graditeqske
li~nosti tog talentovanog Rusa. We-
gov arhitektonski razvoj u beograd-
skoj sredini mo`emo pratiti na
osnovu zdawa podignutih u rasponu
dugotrajnijem od dve decenije - sve do
1951. godine, kada Papkov emigrira u
Argentinu i tamo ostaje do kraja `i-
vota (otprilike 1975). Predratne go-
dine su bile obele`ene afirmacijom
u visokim dru{tvenim krugovima i
`eqom da iza|e u susret svakom zah-
tevu onda{wih materijalno dobro-
stoje}ih gra|ana, kako u Beogradu, ta-
ko i unutra{wosti Jugoslavije. Najre-
prezentativnije gra|evine iz tog pe-
rioda su vile i porodi~ne ku}e, koje
je kontinuirano projektovao od 1932.do 1938. godine. U tom periodu nasta-
la je i vila „Karaxi}“ kod Aran|elov-
ca (1934-36), koja, osim vile „Savi}“ uLipiku (1932), mo`e da se smatra jed-
nim od wegovih najuspelijih ostvare-
wa u srpskoj sredini.Posle Drugog svetskog rata, situ-
acija u zemqi je bila u velikoj meri
nestimulativna za arhitekte koji su
`eleli da ostvaruju svoje ambiciozne
zamisli i da poka`u svu svoju krea-
tivnost. Stawe je bilo takvo da se od
graditeqa o~ekivalo upravo suprot-
no – priklawawe kolektivnoj obnovi
i izgradwi zemqe, dok je individual-
nost bila nepo`eqna. U takvom polo-
`aju bio je i Papkov, uvek spreman za
rad i inovacije, koje u tim vremenima
nije mogao na najboqi mogu}i na~in
NASLE\E 17
NAU^NO-OBRAZOVNI CENTAR JP EMS - VILA KARAXI] KOD ARAN\ELOVCA
Nekad zaboravqena vila
danas ponos Bukovika
Vila „Karaxi}“ izgra|ena je u periodu od 1934. do 1936. godine i nazva-
na je po prezimenu prvog vlasnika, koji je ostao upam}en po tome {to je
bio upravnik Narodnog pozori{ta u Ni{u, a projektant je bio ruski ar-
hitekta emigrant Andrej Vasiqevi~ Papkov
Pi{e: mr Milica Tasovac, istori~ar arhitekture
Pogled na glavnu fasadu, razglednica
(Narodni muzej u Aran|elovcu)
Arhitekte Andrej Papkov
i Dragi{a Bra{ovan
da iska`e. Osim odre|enog broja gra-
|evina, koje su u istoriografskim iz-
vorima ve} ranije ozna~ene kao pred-
stavnici modernizovanog akademizma
(Krunska 22, Wego{eva 17, Makedonska
15, Resavska 33, Vojvode Dragomira
23, Mile{evska 17 i druge), Papkov je
od osnivawa sopstvenog biroa
(1932), podigao veliki broj porodi~-
nih ku}a i vila u modernisti~kom ma-
niru, koje poseduju ravno re{ene fa-
sade i tipi~an modernisti~ki deko-
rativni element – nosa~ za zastavu.Me|utim, ono {to je Papkova spre~a-
valo da na osnovu tih objekata bude
slobodno prozvan modernistom wego-
va je potreba da gradi uglavnom niske
objekte, od jednog do dva sprata naj-
~e{}e, pri ~emu petu fasadu naj~e{}e
ne re{ava u modernisti~kom maniru -ravno, ve} postavqa krov, a glavnu fa-
sadu vrlo ~esto projektuje troseg-
mentno, odnosno akademski, pri ~emu
postoji centralni deo i dva bo~na.Pri tome, arhitektura koja nastaje
kao rezultat, ima svoja specifi~na
obele`ja, na granici akademskog i mo-
dernog, a istovremeno je dovoqno
prijem~iva i ne previ{e ogoqena, od-
nosno ne suvi{e kruta i „te{ka”. Pap-
kov je, tako, za vreme svog boravka u
Beogradu i Jugoslaviji, du`em od dve
decenije, uspeo da ih arhitektonski
obogati, unose}i u ve} wenu postoje-
}u urbanu strukturu novi izraz, ka-
rakteristi~an za prelomno doba na
graditeqskoj sceni.
Istorija i obnova
Vila „Karaxi}“ izgra|ena je u od
1934. do 1936. godine i dobila je ime
po prezimenu prvog vlasnika, koji je
ostao upam}en po tome {to je tada bio
upravnik Narodnog pozori{ta u Ni{u.Ubrzo je vila prodata trgovcu Dobro-
savu Star~evi}u iz Aran|elovca, u
~ijem je posedu bila sve do 1946. Posle
Drugog svetskog rata mu je konfiskova-
na i postaje op{tenarodna imovina.Dugi niz godina su u vili bile sme{te-
ne prostorije Ferijalnog saveza, da bi
1960. novi vlasnik postalo preduze}e
Elektroistok koje je tu gra|evinu na-
menilo svojim radnicima za odmarali-
{te. Danas taj objekat, nasle|en od
Elektroistoka,koristi JP Elektromre-
`a Srbije kao nau~no-obrazovni cen-
tar. Zahvaquju}i EMS-u i Zavodu za za-
{titu spomenika kulture grada Kragu-
jevca, arhitektura stara skoro osam de-
cenija, do`ivela je obnovu i prikazala
se ponovo u punom sjaju. Renovirawe i
adaptacija vile po~eli su jo{ 2005. go-
dine, investirawem EMS-a u sanaciju
terase sa parternim ure|ewem terena,kao i u instalaterske radove. Vila je
progla{ena za spomenik kulture jo{
1987. godine, na inicijativu Republi~-
kog zavoda za za{titu spomenika kultu-
re, koji je u predlogu mera za o~uvawe
spomeni~kog nasle|a, izme|u ostalog,naveo slede}e: „Trebalo bi za{tititi
vilu Karaxi} i wen park. Vila Karaxi}
predstavqa bogatu gra|ansku vilu ve-
}ih razmera nastalu u godinama pre
Drugog svetskog rata.Ona se vrlo lepo
uklopila u ambijent u kojem se nalazi.Ve}e je vrednosti (i od same vile) wen
park koji se nadovezuje na bawski park
i kompleks Bukovi~ke crkve i kao takav
zaslu`uje da bude sa~uvan...“ (Obrazlo-
`ewe odluke Skup{tine op{tine
Aran|elovac, Zavod za za{titu spome-
nika kulture grada Kragujevca). S obzi-
rom na status spomenika kulture, pri-
likom restauracije uslovi su bili
striktni: trebalo je ispo{tovati
autenti~nost fasade u svim wenim ele-
mentima. Enterijer zgrade je odavno iz-
mewen, po{to je ra|ena adaptacija
objekta. Ina~e, vila se sastoji od sute-
rena, prizemqa, sprata i potkrovqa.Stilski, podse}a na sredwevekovne
zamkove, ali se u detaqima uo~avaju ele-
menti moravske arhitekture, kao deko-
rativni momenat: u vidu bifora i tri-
fora na otvorima,oxaka,lu~nih zavr{e-
taka iznad prozora koji su obra|eni
alteracijom crvene opeke i belog mal-
tera, trema sa lu~nim otvorima, detaqa
poput saksija za cve}e koje su oblo`e-
ne opekom.Objekat vile se sastoji iz dve celi-
ne: postoje}e gra|evine (povr{ine 520m2) i dela suterena ispod velike tera-
se objekta (povr{ine 313 m2). U dowem
delu, suterenu, odre|eno je da budu dve
u~ionice u kojima bi se odr`avala ra-
zna predavawa, skupovi, kursevi i sli~-
no, zatim ulazni hol sa garderobnim
prostorom,mesta za sedewe i izdvojeni
separe. Vila je u toku svoje duge isto-
rije bila vi{e puta sanirana, me|utim
nikada nije bio ulo`en ovoliki trud,stru~nost, kao i finansije u wen „opo-
ravak“, kao {to je to sada bio slu~aj.Ura|ena je savremena instalacija, kli-
matizacija,uvedene su dve vrste grejawa
- na gas i na struju, vila je opremqena
18 NASLE\E
Bo~ni pogled, sa prilaznog platoa (Zavod za za{titu spomenika kulture grada Kragujevca)
Glavni ulaz i prijavnica
Foaje na prvom spratu
protivpo`arnim i bezbednosnim sen-
zorima.Sva ta ulagawa u skladu su sa ente-
rijerom, koji je u celosti renoviran i
ostavqa bez daha.Verovatno najvi{e vi-
zuelno impresionira sve~ana sala u
prizemqu,me|utim ni{ta mawe zanimqi-
vi nisu ni apartmani na prvom spratu i
u potkrovqu. Kompletan romanti~an
utisak stvaraju terase, koje asociraju
pomalo na period italijanske renesan-
se, ali i kula „vidikovac“ sa koje se
pru`a fantasti~na panorama Aran|e-
lovca.
Sklad i nesvakida{wa
elegancija
Vila ima nepravilnu pravougaonu
osnovu sa velikom terasom u suterenu.Iako spoqa{wost nije mewana, ve} je
ostala verna prvobitnom izgledu iz
tridesetih godina 20. veka, enterijer
je adaptiran i prilago|en nameni
objekta. Slojevitost masa i piramidal-
no uzdizawe volumena uo~qivo je pod-
jednako jasno i u samoj osnovi gra|evi-
ne, kao i u spoqa{wem izgledu. Prila-
znim delom u vidu dugih stepenica sti-
`e se do prostrane terase nalik na
plato ispred vile,pri ~emu se ona pri-
kazuje u celokupnoj svojoj lepoti. Ula-
zni deo se sam name}e, u vidu zalu~enog
trema,koji je ujedno i najni`i elemenat
konstruktivnog kompleksa. Sredi{wi
deo ~ini glavni prostor, sve~ana sala,iz koje se mo`e pri}i ka gorwim spra-
tovima, odnosno do}i do prvog sprata,
potkrovqa i kule-vidikovca, najvi{e
ta~ke vile.Sredwi deo poseduje glavni
ulaz,koji je rasko{nije obra|en u odno-
su na sporedni,a dodatno je akcentovan
terasom koja se nalazi direktno iznad
wega, sa stubi}ima i rozetom na sredi-
ni ograde, ali i polihromno ukra{enim
lukovima iznad prozora na fasadi pr-
vog sprata. Iako fasadno platno obi-
luje detaqima i ukrasima, ne bi se mo-
glo re}i da je prenatrpano i da posedu-
je osobenosti ki~a. Uo~ava se red i
sklad od najni`ih, dowih zona do su-
perstruktura, kako u plastici, tako i u
rasporedu i veli~ini otvora.Sve tera-
se i balkoni su postavqeni u levom
bloku korpusa,s tim {to je najmawi bal-
kon-lo|a sme{ten na sam ugao kule i po-
lukru`an je,i na veoma upe~atqiv i har-
moni~an na~in korespondira sa kva-
dratnim terasama na prvom spratu, od-
nosno onom na kuli. Na odre|en na~in
svojom sredwevekovnom asocijativno-
{}u ubla`ava strogost masa i potenci-
jalnu hermeti~nost dvorca ka kojoj se
inkliniralo.^itava vila, iako je spoj najrazli~i-
tijih stilova i predstavqa izvestan
arhitektonski amalgam, ura|ena je sa
stilom koji poseduje egzoti~nu elegan-
ciju. Posmatra~a nostalgi~no vra}a u
romanti~nu pro{lost,obojenu legenda-
ma, bajkama, vilama i vitezovima, ali
opet, uz odre|ene detaqe nemu{tim je-
zikom arhitekture vizuelno potvr|uje
da je srpska tradicija itekako prisut-
na i da je u pitawu objekat ~iji je naru-
~ilac bio ~ovek od ukusa i znawa, pove-
riv{i taj nimalo lak zadatak izvrsnom
arhitekti. Vila „Karaxi}“ kao kultur-
no dobro, renovirano i adaptirano u
skladu sa svim va`e}im normama i pro-
pisima, reprezent je obrasca po kojem
treba postupati kada je re~ o spomeni-
cima kulture. Tako smo danas u prilici
da se makar na nekoliko minuta ili sa-
ti osetimo druga~ije i posebno kada
zakora~imo u taj druga~iji svet u odno-
su na onaj u kojem svakodnevno boravi-
mo. U takvom okru`ewu na ispravan na-
~in mo`emo spoznati {ta zna~i sklad
prirode i arhitekture i koliko on do-
prinosi boqem raspolo`ewu ~oveka, a
samim tim i zdravijem `ivotu.
NASLE\E 19
Pogled na glavni ulaz
Unutra{wost kule, stepeni{te ka terasi
Foaje na prvom spratu, stepeni{te
ka drugom spratu
Pogled na prilazno stepeni{te iz parka
Sekretarijat Energetske zajed-
nice (EnZ) otvorio je 5. marta,zakqu~no sa 29. aprilom, peri-
od javnih konsultacija o listi poten-
cijalnih projekata od interesa za
Energetsku zajednicu (PECI), iz sekto-
ra elektri~ne energije, prirodnog ga-
sa i nafte.Lista projekata koji konkuri{u
formirana je na osnovu prijava zain-
teresovanih kompanija iz oblasti
prenosa, akumulacije i proizvodwe
elektri~ne energije, transporta i
skladi{tewa prirodnog gasa, iz sek-
tora ute~wenog i komprimovanog pri-
rodnog gasa, kao i skladi{tewa i
transporta nafte.
Kako je saop{teno iz Sekretarija-
ta, prilikom izbora PECI-ja na osnovu
metodologije koju }e za Radnu grupu
priremiti nezavisni konsultant, uze-
}e se u obzir i predlozi i sugestije
vezani za sve predlo`ene projekte.Re~ je o projektima koji podsti~u
integraciju i otvarawe tr`i{ta, sigur-
nost i kontinuitet snabdevawa i obez-
be|uju istovremene prekograni~ne
prednosti za vi{e zemaqa potpisnica
ugovora. Predvi|eno je da, paralelno sa
sprovo|ewem PECI-ja, ve} u 2013. ide
usvajawe odgovaraju}ih politi~kih i
regulatornih mera, obezbe|ewe tehni~-
ke pomo}i i finansijskih mehanizama.R. E.
20 POVODI
Uz podr{ku Poslovod-
stva JP EPS otvorena je
kancelarija Udru`ewa
malih akcionara Elektro-
privrede Srbije u Otona
@upan~i~a broj 2, u Novom
Beogradu. Kako isti~e Rado-
mir Markovi}, predsednik
Glavnog odbora udru`ewa,otvoren je `iro ra~un UMA,u pripremi je izrada opera-
tivnog i finansijskog plana
za realizaciju statutarnih
zadataka i ciqeva u 2013. go-
dini. Radi postizawa jedin-
stva i odr`avawa celovito-
sti Udru`ewa pripremqen je
Predlog sporazuma o trajnoj
saradwi izme|u Glavnog od-
bora sindikata i Glavnog
odbora UMA sa Sindikal-
nim organizacijama i udru`e-
wima penzionera PD JP EPS,JP EMS, JP PEU i JP KiM.
- U osnovi predloga je da
zajedni~ki i jedinstveno
ostvarujemo su{tinske ciqe-
ve UMA EPS - ka`e Marko-
vi} i dodaje da su ciqevi
edukacija, informisawe, za-
{tita i zastupawe interesa
72.000 malih akcionara,koji
su stekli pravo na besplatne
akcije vrednosti 200 evra po
godini radnog sta`a (najvi-
{e do 35 godina) iz kapitala
JP EPS, posle svojinske
transformacije i prelaska u
formu akcionarskog dru-
{tva.Zajedni~ki je interes da
Statut UMA EPS, registro-
van u Agenciji za privredne
registre, bude osnov za o~u-
vawe jedinstvenog nepro-
fitnog i nestrana~kog udru-
`ewa i na~in zajedni~kog de-
lovawa prema Agenciji za
privatizaciju, Akcionarskom
fondu, Vladi Republike Sr-
bije kao ve}inskom vlasniku
paketa akcija iz kapitala JP
EPS,kao i prema budu}im or-
ganima (skup{tina, upravni i
nadzorni odbor), i menax-
mentu budu}eg akcionarskog
dru{tva.A. B. M.
UDRU@EWE MALIH AKCIONARA EPS-A
Otvorena kancelarija
u Novom Beogradu
IN MEMORIAM
Slobodan Kova~evi}
(1960 – 2013)
Napustio nas je kolega Slobodan Kova~evi} Ko~a. Ko-
va~evi} je ro|en 1960. godine u selu Godance, u op{ti-
ni Uro{evac na Kosovu. Radni odnos zasnovao je 1980.godine u Elektroistoku i prvo radno mesto bilo je
elektromonter u Dalekovodnoj ekipi Pogona prenosa
Beograd. Na radno mesto Rukovalac - doma}in TS Be-
ograd 32 raspore|en je 1991. godine. Potom je 1994.godine raspore|en na radno mesto Rukovalac DUTS-a TS Beograd 17. Godine 1998. postao je Kontrolor
K2 u Mre`no-regionalnom centru Beograd, a konsti-
tuisawem JP EMS postao je dispe~er – saradnik u
RDC-u Beograd i tu radio do prerane smrti.Za wim su ostale supruga supruga Borjana, }erka
Sowa i sin Milo{.
ENERGETSKA ZAJEDNICA
Konsultacije o projektima
Ministar energetike, razvoja i
za{tite `ivotne sredine,prof. dr Zorana Mihajlo-
vi}, 20. marta otvorila je 10. Regio-
nalnu konferenciju o bezbednom i
profitabilnom investirawu u ener-
getiku „Balkan – novi evropski izvor
energije“. Konferencija je odr`ana u
Sava Centru u organizaciji Mas me-
dia interne{nal (Mass Media Interna-tional).
U pozdravnom obra}awu u~esnici-
ma konferencije iz zemqe i sveta,Milivoje Radovanovi}, generalni
direktor Mas media interne{nal i
organizator skupa je rekao da je ener-
getika privredna delatnost budu}no-
sti i osnova globalnog privrednog
razvoja. Dodao je da je potrebno omo-
gu}iti siguran pristup energiji, od-
nosno bezbednu investiciju u energe-
tiku koja }e dugoro~no obezbediti
rast privrednih aktivnosti i konku-
rentnost na svetskom tr`i{tu, jer je
to neminovnost odr`ivog razvoja i
privrednog rasta i od velikog je in-
teresa za ceo region Balkana.Prof. dr Zorana Mihajlovi} je,
otvaraju}i ovu konferenciju, rekla da
je vrlo zna~ajno {to se konferencija
od regionalnog zna~aja otvara u Beo-
gradu, jer je Srbija kao centar Balka-
na od strate{kog zna~aja za unapre|e-
we energetskog sistema u regionu.Ministar, gospo|a Mihajlovi} smatra
da Balkan zaslu`uje vi{e pa`we, jer je
najkra}i, najprofitabilniji i najsi-
gurniji put izme|u istoka i zapada, s
obzirom na geostrate{ki polo`aj.Istakla je da Srbija nije prebogata
energentima, jer uvozimo gas i naftu,ali da treba iskoristi geografski
polo`aj na{e zemqe, pogotovo kada je
re~ o tranzitu energenata, ali i za
skladi{tewe gasa i nafte. Rekla je da
je ciq Vlade izgradwa energetskih
objekata, termoelektrana, hidroelek-
trana, ulagawe u energetsku infra-
strukturu, iskori{}ewe energije ve-
tra, biomase i alternativnih izvora
energije. Kao primere navela je Ju`ni
tok, gasovod koji je u izgradwi, kojim
bi trebalo da da se transportuje
prirodni gas iz Rusije do zemaqa EU,kao i gasovod od Ni{a do Dimitrov-
grada. Osvrnula se i na Zakon o efi-
kasnom kori{}ewu energije koji je
sredinom marta usvojen u Skup{tini,~ijim sprovo|ewem bi trebalo da se
obezbedi boqa energetska efika-
snost u Srbiji. Ministar Zorana Mi-
hajlovi} je rekla da je u planu i mo-
dernizacija toplana, kako bi bile
efikasnije i pored toplotne energi-
je proizvodile i elektri~nu. Istakla
je da je u Srbiji obezbe|ena sva po-
trebna legislativa neophodna za rea-
lizaciju ulagawa u obnovqive izvore
energije i osvrnula se na Nacionalni
akcioni plan za obnovqive izvore
energije. Ministar Mihajlovi} je do-
dala da je realno da Srbija do 2020.od ukupne potro{we energije, 27 po-
sto dobija iz obnovqivih izvora, bez
obzira na sumwi~avost pojedinaca.Profesor dr Zorana Mihajlovi} je
istakla da energetska politika tre-
ba da se razvija u pravcu povezivawa
svih zemaqa na Balkanu, {to se mo`e
ostvariti boqom saradwom tih zema-
qa. Zorana Mihajlovi} je ocenila da
zemqe Balkana moraju da se, pored po-
stoje}e energetske zajednice Jugoi-
sto~ne Evrope, mnogo vi{e me|usobno
pove`u u energetskoj politici. Mi-
nistar energetike, razvoja i za{tite
`ivotne sredine Srbije najavila je
da }e poku{ati da u narednom perio-
du okupi predstavnike zemaqa Balka-
na u jednu u`u energetsku grupu, kako
bi se povezale i pove}ale sopstvenu
bezbednost u toj oblasti.Na 10. Regionalnoj konferenciji o
bezbednom i profitabilnom investi-
rawu u energetiku, kao zemqa prijateq
konferencije bila je Turska koju je
predstavqao Wegova Ekselencija go-
spodin Mehmet Kemal Bozaj, ambasa-
dor Turske u Srbiji. Gospodin Bozaj je
prisutne upoznao sa energetskim po-
tencijalima svoje zemqe i istakao da
bi Turska mogla biti jedan od ulaga~a u
energetske projekte Srbije.Na konferenciji je u~estvovalo
oko 400 panelista, me|u kojima su bili
prisutni visoki predstavnici insti-
tucija iz Evropske unije, Rusije, Kine,ministri resornih ministarstava ze-
maqa regiona, vi{e od 50 kompanija ko-
je su najzna~ajniji nosioci razvoja raz-
li~itih oblasti energetike, IT i fi-
nansijskog sektora, kao i vode}i regi-
onalni mediji.Izvor: MERZ
POVODI 21
REGIONALNA KONFERENCIJA U BEOGRADU
Neophodno povezivawe
balkanskih zemaqa u energetici
Nikola Petrovi}, generalni di-
rektor JP EMS,potpisao je doku-
ment „Uputstvo za anga`ovawe
interventnih ekipa sa normiranim
standardima putovawa“,koji ure|uje pra-
va, obaveze, odgovornosti i postupke
operativnog i drugog osobqa JP EMS
koje u~estvuje u pripremi i izvo|ewu in-
terventnih poslova na elementima pre-
nosnog sistema radi otklawawa posle-
dica doga|aja u radu prenosnog sistema.Uputstvo odre|uje na~in anga`ovawa in-
terventnih ekipa van radnog vremena sa
standardima putovawa,prema ~lanoovima
11. i 39. Kolektivnog ugovora za Javno
preduze}e „Elektromre`a Srbije“, kada
zaposleni dolazi na poziv ovla{}enog
lica, van redovnog radnog vremena i ra-
di na otklawawu kvarova na opremi i
ure|ajima koji su u funkciji obavqawa
osnovne delatnosti preduze}a, od po-
sebnog zna~aja za odr`avawe pogonske
spremnosti prenosnog sistema, uz ade-
kvatnu nov~anu nagradu (za sve vreme an-
ga`ovawa osnovna zarada zaposlenog se
uve}ava za 100 posto). Osniva~ na{eg
Preduze}a – Vlada Republike Srbije,da-
la je saglasnost na Godi{wi program po-
slovawa za 2013. godinu, ~ime je ispuwen
uslov da se, po ~lanu 32. Kolektivnog
ugovora za Javno preduze}e „Elektromre-
`a Srbije“,izvr{i uskla|ivawe postoje-
}ih koeficijenata 160 zaposlenih u Jav-
nom preduze}u „Elektromre`a Srbije”,sa koeficijentima grupe poslova iz
Priloga KU za JP EMS.Po~etak primene
Uputstva za intervencije i aneksirawe
ugovora o radu zaposlenih sa uskla|enim
koeficijentima,ozna~ava ispuwewe svih
zaostalih obaveza Poslodavca iz novog
Kolektivnog ugovora.M. A.
22 SINDIKALNE AKTIVNOSTI
Po~etkom marta, u prostorijama
TS 400/110kV Jagodina 4, odr-
`ana je druga sednica Resora za
razvoj, ekonomska pitawa, kolektivno
ugovarawe, informisawe i saradwu sa
drugim sindikatima, na kojoj su usvoje-
ni Izve{taj o radu za 2012. godinu i
Plan rada za 2013. godinu. Milomir
Staji}, predsednik Resora, rekao je
da su ~lanovi ovog Resora u 2012. go-
dini u~estvovali u procesu kolektiv-
nog pregovarawa, organizaciji regio-
nalne sindikalne saradwe i posebno
na obave{tavawu zaposlenih o aktuel-
nostima u radu Sindikata EMS i pra-
}ewu aktivnosti koje je Sindikat
sprovodio zajedno sa Poslodavcem.Pored redovnog informisawa putem
ovog internet sajta - zvani~nog glasi-
la Sindikata EMS (postavqen i }iri-
li~ni internet domen: sindika-
tems.org.srb), pristupilo se i nepo-
srednom obave{tavawu ~lanova Sin-
dikata putem elektronske po{te, dru-
{tvenih mre`a na internetu, oglasnih
tabli i telefonskih razgovora. Tako-
|e je uspostavqena saradwa sa listom
„EMS“ gde su u svakom broju objavqi-
vane informacije o radu Sindikata
EMS i sa listom „Sindikalni pove-
renik“, koji prati rad sindikata u
Srbiji i regionu. Planirano je da Re-
sor i 2013. godine nastavi sa blago-
vremenim obave{tavawem zaintereso-
vanih ~lanova o aktuelnostima u radu
Sindikata EMS sa pro{irewem sin-
dikalne mejling liste na ve}inu zapo-
slenih u JP EMS koji imaju mogu}nost
da primaju elektronsku po{tu, da se
primena Kolektivnog ugovora prati u
kontinuitetu i da se aktivno u~estvu-
je u pregovara~kom procesu utvr|iva-
wu Aneksa Kolektivnog ugovora veza-
nog za prava zaposlenih prilikom
eventualnog progla{avawa tehnolo-
{kog ili organizacionog vi{ka zapo-
slenih. Planirano je da se unapredi
saradwa sa sindikatima koji ~ine
Konfederaciju slobodnih sindikata
i sa sindikatima iz regiona Jugoi-
sto~ne Evrope.
R. P.
UPUTSTVO ZA ANGA@OVAWE INTERVENTNIH EKIPA
Prava, obaveze i odgovornosti
AKTIVNOSTI RESORA
Sastanak u Jagodini
Na {estoj sednici Skup{tine
Sindikata EMS, odr`anoj 22.marta u Vrwa~koj Bawi u objektu
„Merkur-novi“ specijalne bolnice za
le~ewe i rehabilitaciju, poverenici
su jednoglasno usvojili Izve{taj pred-
sednika Sindikata EMS Milovana
Andri}a o radu Sindikata EMS u
2012. godini i Plan rada za 2013. godi-
nu. Sve aktivnosti Sindikata EMS
utvr|ene Planom rada za pro{lu godinu
realizovane su u predvi|enim rokovi-
ma.U uslovima ekonomske krize,ograni-
~ene i strogo kontrolisane mase za za-
rade, prona|eni su na~ini realizacije
svih sindikalnih zahteva. Doma}insko
upravqawe i odli~ni poslovni rezul-
tati, ostvareni u kontinuitetu du`i
niz godina, obezbedili su redovnost
isplate zarada, a partnerski odnos iz-
gra|en izme|u Poslodavca i Sindikata
je, pored odr`avawa zarada na podno-
{qivom nivou, zajedni~kim i argumento-
vanim delovawem prema Osniva~u,pomo-
gao da se odobre i isplate bonusi ko-
ji su zara|eni vanrednim naporima za-
poslenih u eksploataciji, odr`avawu,upravqawu i podizawu performansi de-
la elektroenergetskog sistema za koji
su zadu`eni i sanirawu posledica van-
redne energetske situacije uslovqene
izuzetno niskim temperaturama i veli-
kim sne`nim padavinama u zimskom pe-
riodu 2011/12. godine. Kao reprezenta-
tivna organizacija zaposlenih Sindi-
kat EMS je u~estvovao u pripremi, iz-
radi i zakqu~ivawu novog Kolektivnog
ugovora i kontinuirano kontrolisao
wegovo sprovo|ewe, u stalnom socijal-
nom dijalogu sa Poslodavcem i po po-
trebi sa Osniva~em. Na `alost, ubrzo
po wegovom dono{ewu, zbog mogu}eg na-
ru{avawa svih Kolektivnih ugovora u
javnom sektoru, bilo je potrebno na
uli~nim protestima ispred zgrade Vla-
de Republike Srbije odbraniti ugovo-
rena prava. Sindikat EMS je u~estvo-
vao u dono{ewu i sprovo|ewu programa
za prevenciju radne invalidnosti, re-
habilitaciju i rekreativni odmor za-
poslenih, aktivnostima Sportske sek-
cije JP EMS i organizaciji mnogih rad-
nih, humanitarnih, donatorskih, eduka-
tivnih, turisti~kih, kulturnih i dru-
gih manifestacija.U ciqu ja~awa sindi-
kalnog pokreta, razvoja demokratskih
industrijskih odnosa i socijalnog di-
jaloga, intenzivirani su saradwa sa
drugim sindikalnim organizacijama i
asocijacijama sindikata regiona Jugoi-
sto~ne Evrope, organizovawe sindikal-
nih kurseva, seminara i stru~nih eks-
kurzija za edukaciju poverenika i ~lan-
stva. Izdavawem drugog broja SEMS
zbornika kwi`evnih i likovnih stva-
ralaca – almanaha „Kolonada“ i drugom
podr{kom stvarala{tvu ~lanova Sindi-
kata EMS, prigodno je obele`en jubi-
lej dvadesetogodi{wice Sindikata
EMS.R. E.
SINDIKALNE AKTIVNOSTI 23
Ovla{}eni predstavnici tri
sindikalne organizacije iz sa-
stava Sindikata EPS: Sindi-
kat radnika direkcija JP EPS, Sindi-
kat EPSTURS i Sindikat EMS, odr-
`ali su sredinom marta konstitutiv-
nu sednicu Odbora Pete koordinaci-
je Sindikata EPS, sa ciqem zauzimawa
zajedni~kih stavova i ostvarivawa za-
jedni~kih interesa. Peta koordinaci-
ja Sindikata EPS zauzima stavove po
pitawima koja su od vitalnog intere-
sa za ostvarivawe sindikalnih prava u
oblasti kolektivnog ugovarawa, za-
{tite standarda ~lanova sindikata,za{tite na radu, prava na odmor, re-
kreacije i rehabilitacije, sportskih
i kulturnih aktivnosti, pru`awa so-
lidarne pomo}i i drugih pitawa od
zajedni~kog i op{teg interesa. Na pr-
voj sednici verifikovani su mandati
devet stalnih ~lanova Odbora (po
funkciji tri predsednika udru`enih
sindikalnih organizacija i {est iza-
branih predstavnika - tri ~lana Sin-
dikata EMS, dva ~lana Sindikata rad-
nika direkcija JP EPS i jedan ~lan
Sindikata EPSTURS). Za predsedni-
ka Odbora ponovo je izabran Dragan
Marjanovi}, a za zamenika Marija
[efer.Na sednici su usvojena inovi-
rana Pravila Koordinacije, dogovore-
ni su Sportski susreti, koji }e se
odr`ati na Kopaoniku aprila meseca
2013. godine i data je podr{ka apelu
Sindikata EPSTURS da se sa~uvaju
objekti za dru{tveni standard Elek-
troprivrede Srbije.R. E.
KONSTITUTIVNA SEDNICA
Peta koordinacija Sindikata EPS
EdukacijaU organizaciji Visoke strukovne {kole za preduzetni{tvo u Beogradu, Cen-
tra za industrijske odnose i Biznis trening akademije, 23. marta u Vrwa~koj Ba-
wi godine organizovan je seminar za ~lanove Skup{tine, komisije Fonda soli-
darnosti i Aktiva `ena Sindikata EMS, sa aktuelnom temom „Restrukturira-
we javnih preduze}a u Republici Srbiji“. Svi u~esnici skupa u Vrwa~koj Bawi
dobili su na poklon kwigu „Svet rada – stari izazovi u novom dobu“, a wen
autor profesor dr Darko Marinkovi}, sa svojim saradnicima, odr`ao je izu-
zetno zanimqivo i korisno interaktivno predavawe. Vera Tomovi}, pravna
konsultantica i zastupnica Centrale Sindikata EMS, pored u~e{}a u diskusi-
ji seminarske teme, davala je i pojedina~ne pravne savete svim zainteresovanim
sindikalnim aktivistima.
SKUP[TINA SINDIKATA EMS
Usvojen Izve{taj o radu Sindikata EMS
Maligni tumori, po-
sle bolesti srca i
krvnih sudova,predstavqaju naj~e{}i
uzrok obolevawa i umirawa
qudi, kako u svetu tako i u
na{oj zemqi. Karcinom doj-
ke je naj~e{}i malignom kod
`ena i naj~e{}i uzrok smr-
ti `ena u zapadnom svetu.Kako su u sada{wem trenut-
ku mogu}nosti za primarnu
prevenciju tj. spre~avawe
nastanka bolesti veoma
ograni~ene, preventivne
aktivnosti usmeravaju se na
rano otkrivawe i smawewe
smrtnosti od ove opake
bolesti. Iako je rak dojke u
velikoj ekspanziji, va`no je
naglasiti da ova bolest
nije obavezno fatalna i da
mo`e uspe{no da se le~i
ukoliko se otkrije u po-
~etnoj fazi.Stope obolevawa i umi-
rawa od raka dojke su ve}
nekoliko decenija u nepre-
kidnom porastu. Rak dojke
je naj~e{}i maligni tumor i
jedan od vode}ih uzroka
prevremene smrti kod `ena
u Srbiji. Oko ~etiri hiqa-
de `ena svake godine obo-
li, a umre oko hiqadu i 600.Kod vi{e od polovine, rak
dojke se otkriva u odmakloj
fazi bolesti. Uzrok tome
su nedovoqna edukacija i
neredovni pregledi, ali i
neshvatqiv ose}aj sramote
koji postoji kod na{ih `e-
na. Bolest se retko javqa
pre 20. godine `ivota, naj-
~e{}e izme|u 55. i 70. godi-
ne. Da od raka dojke ne
obolevaju samo `ene govo-
ri i podatak da on poga|a i
mu{karce, mada 100 puta re-
|e u pore|ewu sa `enama,ali ipak ~ini 0,7 posto
svih tumora mu{ke popula-
cije.
Faktori rizika
Dojka, simbol `enstve-
nosti i jedan od `enskih
„atributa“, organ je koji se
sastoji od `lezdanog
(mle~ne `lezde i kanali}i)i potko`nog tj. masnog i
vezivnog tkiva. Najve}i
broj karcinoma dojke su
epitelnog porekla, lokali-
zovanih u spoqa{wem gor-
wem kvadrantu dojke i iz-
dancima `lezdanog tkiva
usmerenim prema pazu{noj
jami. Obzirom da je uzro~-
nik ove bolesti i daqe ne-
poznat i da ne postoji mo-
gu}nost primarne za{tite,stru~no je mi{qewe da su
naj~e{}i faktori rizika za
nastanak raka dojke:• pozitivna porodi~-
na anamneza (genet-
ska predispozicija)• rana prva menstrua-
cija (pre 12. godine
`ivota)• benigna patologija
dojke i prethodna
operacija
• nera|awe ili malo-
brojno ra|awe
• kasna prva trudno}a
(posle 30. godine)• kasna menopauza (po-
sle 55. godine)• nepravilna ishrana
i gojaznost
• nedovoqna fizi~ka
aktivnost
Simptomi su vrlo ka-
rakteristi~ni, a sumwu na
rak dojke mogu da pobude:bezbolna tvrdina (~vori})ili zadebqawe u dojci koju
`ena ~esto napipa sama.Uvla~ewe ili mre{kawe ko-
`e izgleda pomoranxine
kore; Jednostrano uvla~ewe
bradavice koje ranije nije
postojalo; poja~ano peruta-
we ili malinast izgled ko-
`e bradavice; spontana
jednostrana sukrvi~ava se-
krecija iz bradavice koja
ostavqa trag na ve{u; pro-
mena veli~ine ili oblika
dojke i novonastala asime-
trija; uznapredovale forme
sa ulceracijama i infici-
ranim ranama na ko`i koje
krvare, uz uve}ane limfne
`lezde pod pazuhom ili bo-
24 EMS-OVA AMBULANTA
Gram prevencije kao
Dan borbe protiv raka dojkePrvi put u Srbiji, 20. marta obe-
le`en je Nacionalni dan borbe pro-
tiv raka dojke. Taj dan je ustanovqen
ove godine, kako bi se unapredila
svest javnosti o zna~aju prevencije
raka dojke. U Skup{tini Srbije pri-
re|ena je sve~anost i uru~ena su po-
sebna priznawa `enama koje su pobe-
dile tu bolest. “Kada mi je bilo 26godina saznala sam da bolujem od raka
dojke. Pogodilo me je kao grom iz ve-
dra neba. Qudi govore: „Sve je lako
kad si mlad“, a ja ka`em: „Sve je lako
kad si zdrav“, rekla je na sve~anosti
jedna pacijentkiwa.Povodom obele`avawa prvog Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke, najzna~aj-
nija zdawa u Beogradu dve ve~eri bila su osvetqena ru`i~astom bojom koja simboli-
zuje borbu protiv raka dojke. Dom Narodne skup{tine Republike Srbije, spomenik
knezu Mihailu na Trgu Republike, Glavna po{ta, Avalski toraw, Most na Adi, spome-
nik Pobedniku na Kalemegdanu i Palata Albanija promenile su na kratko svoj izgled
kako bi se pa`wa javnosti skrenula na opaku bolest.Dan borbe protiv raka dojke uveden je u Kalendar javnog zdravqa Republike Srbi-
je i ubudu}e }e se bele`avati 20. marta, prvog dana prole}a.
Roze traka – simbol borbe
protiv raka dojke
lovi u le|ima zahtevaju
hitno obra}awe lekaru i
intervenciju.Dijagnoza se postavqa
detaqnom palpacijom (opi-
pavawem) obe dojke, obe pa-
zu{ne jame i podru~ja iznad
kqu~nih kostiju, u kombina-
ciji sa kompletnim inter-
nisti~kim pregledom, labo-
ratorijskim analizama sa
tumor markerima, mamogra-
fijom i ultrazvu~nim pre-
gledom dojki. U okviru do-
datne dijagnostike rade se
punkcija i biopsija ~vora, au ciqu detektovawa even-
tualne pro{irenosti bo-
lesti, rade se RTG snimak
plu}a, scintigrafija skele-
ta, CT ili MR pregledi
plu}a, glave i trbuha.Terapija raka dojke zavi-
si od stadijuma bolesti, vr-
ste tumorskih }elija i ste-
penu maligniteta, osetqivo-
sti tumora na hormone, op-
{teg stawa organizma i od
starosti pacijentkiwe s ob-
zirom na menstrualni ci-
klus. Brojna nau~na istra`i-
vawa posledwih dvadesetak
godina doprinela su sve ra-
nijem otkrivawu malignih
promena na dojci. Terapija
raka dojke mo`e da bude hi-
rur{ka, hormonska, cito-
statska, zra~na i imunotera-
pija. Definitvnu odluku o
le~ewu donosi Konzilijum
onkologa odgovaraju}e
zdravstvene ustanove.
Prevencija i skrining
U posledwoj deceniji,zahvaquju}i organizovanim
programima ranog otkriva-
wa (screening) raka dojke, u
ve}ini razvijenih zemaqa
bele`i se zna~ajan pad
smrtnosti od ove bolesti.Nacionalni program skri-
ninga mo`e da bude uspe-
{an samo ukoliko se, pored
aktivnosti vezanih za rano
otkrivawe, omogu}i i ade-
kvatna dijagnostika, blago-
vremeno le~ewe, suportiv-
na i palijativna nega, ~iji
je ciq smawewe smrtnosti
i poboq{awe kvaliteta
`ivota obolelih `ena. Se-
kundarna prevencija je naj-
va`nija kako bi se bolest
otkrila pre pojave prvih
simptoma, kada je u najrani-
joj fazi, jer pored visoke
{anse za izle~ewem, omogu-
}ava i primenu po{tednih
hirur{kih operacija, br`i
oporavak, smawewe invalid-
nosti, boqi kvalitet `i-
vota, kao i smawewe tro-
{kova le~ewa i indirekt-
nih tro{kova bolesti.Skrining za rak dojke
sprovodi se organizovawem
mamografskih pregleda kod
zdravih `ena odre|ene sta-
rosne dobi. Mamografija
predstavqa rendgenski sni-
mak dojke i veoma ~esto mo-
`e da otkrije rak pre nego
{to `ena oseti bilo kakve
promene. Neke `ene ose}aju
neprijatnost u toku snima-
wa, jer su dojke podvrgnute
pritisku, ali to traje samo
par minuta i nije {tetno za
dojke.Deo Nacionalnog pro-
grama za prevenciju raka doj-
ke, predla`e svim `enama
starosti od 45 do 69 godina
bazi~nu mamografiju svake
druge godine, a na zahtev se
radi i `enama iznad 64. go-
dine. Me|utim, mamografija
nije stopostotni dokaz, ta-
ko da ukoliko do|e do poja-
ve otekline, a mamografija
bude negativna, potrebna je
daqa kontrola kod lekara i
sprovo|ewe nekih drugih
dijagnosti~kih metoda.Da se prevencija ne za-
sniva samo na mamografskim
pregledima govore i Evrop-
ski kodeksi i preporuke u
borbi protiv raka dojke:• Obavqati samokon-
trolu dojki jednom
mese~no (desetog da-
na ciklusa)• Odlaziti na redovne
ginekolo{ke pregle-
de
• Prestati sa pu{ewem
(pasivno pu{ewe je
isto toliko opasno)• Alkohol konzumirati
povremeno
• Izbegavati pretera-
no sun~awe
• Hraniti se zdravo,redovno i umereno
• Odmah se javiti leka-
ru ukoliko se prime-
ti neka promena na
dojci
Samo podizawem svesti
~itave populacije i edukaci-
jom da jedino i iskqu~ivo
preventivnim delovawem mo-
`emo da spre~imo nastanak
nekog obolewa,pa i raka doj-
ke, u~ini}emo da ova te{ka i
opaka bolest vi{e ne uzima
toliki danak.Iz tog razloga,izgovora ni po koju cenu ne
sme da bude! Malo vremena i
gram prevencije mogu nekome
da spasu `ivot!
Dr Aleksandra Karapanxi}
(lekar op{te prakse
u ambulanti „EMS“)
EMS-OVA AMBULANTA 25
Serija tekstova “EMS-ova
ambulanta” omogu}ena je
sredstvima TEMPUS projekta
kilogram le~ewa
AAndrej Arsenijevi~ Tarkov-
ski (1932 – 1986) bio je ruski
filmski i operski re`iser, pi-
sac i glumac. Mnogi ga smatraju jednim
od najzna~ajnijih i najuticajnijih ru-
skih filmskih umetnika i jednim od
najve}ih re`isera u istoriji kinema-
tografije. Wegova najpoznatija dela
su Andrej Rubqov, Solaris i Stalker.Stalker Tarkovski re`ira 1979.
po scenariju zasnovanom na kwizi
bra}e Arkadija i Borisa Strugac-
kog i posledwi je film koji }e sni-
miti u Sovjetskom Savezu, a pre imi-
gracije u Italiju. Delo ima nau~no-fantasti~ni sadr`aj, ali sama matri-
ca poslu`i}e kao poqe, manevarski
prostor u kom }e sopstvene idejno-filozofske preokupacije preneti u
kinematografski jezik. Stalker
(Aleksandar Kwa`inski) je ile-
galni vodi~ kroz Zonu, zatvorenu i
strogo kontrolisanu oblast, nedo-
stupnu qudima, pod neprestanom pri-
smotrom redara re`ima. Ovde vladaju
specifi~ni fenomeni i prepreke ko-
je prolaznika prate ka sobi, mestu ko-
je ispuwava najintimnije qudske `e-
qe. Stalker, za malu nov~anu nadokna-
du, provodi filozofa (Nikolaj
Grinko) i pisca (Anatolij Solo-
wicin) kroz Zonu. Dijalozi trojice
aktera pri~e jesu neka vrsta revizije
hri{}anske duhovnosti, zaokupqe-
nost metafizi~kim temama se nepre-
stano upli}e, ali i preispitivawe
ta~aka u kojima se mewaju sami qudi, u
kojima najdubqa verovawa i stavovi
bivaju dovedeni u pitawe ili stavqe-
ni u kontekst izmewenih uloga. Dubo-
ko i pravilno pro`ete uloge, uverqi-
vost atmosfere Zone i wenih zakona,odve{}e gledaoca daqe nego {to je to
uobi~ajenom filmskom jeziku dato.
A. Opa~i}
26 KULTURA
Ovaj kratki roman po~iwe oko
deset godina nakon nakon pose-
te vanzemaqaca (koje su zemaq-
ski nau~nici nazvali Posetiocima),koji su se na veoma kratko vreme poja-
vili na {est razli~itih mesta na Ze-
mqi (zemaqski nau~nici su te zone na-
zvali Zonama posete). Tokom Posete,qudi su prijavqivali zaslepquju}e
svetlo i zaglu{uju}e zvuke, a neki su
umrli od nepoznate bolesti. Svaka
zona predstavqa podru~je gde ne vla-
daju zakoni zemaqske fizike i koje je
opasno za zemaqski `ivot. Uskoro
vlasti zabrawuju ulazak u te zone, uz
nare|ewe da pucaju na svakog ko poku-
{a bilo da u|e, bilo da iza|e, jer po-
stoji bojazan da neki artefakti unu-
tar zona poseduju potencijal da uni-
{te `ivot na Zemqi, ako ne i da uni-
{te samu planetu. Ipak, qudi, u kwizi
poznati kao stokeri, ulaze u zonu da
bi nalazili i zara|ivali na vanzemaq-
skim artefaktima; stokeri dejstvuju
no}u, jer je dawu zona pod jakim vojnim
nadzorom. Zanimqivo je da se deca
stokera neretko ra|aju deformisana,a nauka nema obja{wewe za neke od
tih promena.Prava svrha vanzemaqskih artefa-
kata nije utvr|ena, ali su razna svoj-
stva istih otkrivena slu~ajno: neki se
pokazuju korisnim za onog ko ih ima,dok drugi predstavqaju opasnost za
istog. Najtra`eniji od svih je, ipak,tzv. Zlatna sfera, za koju kru`e glasi-
ne da mo`e ispuniti bilo koju `equ.Sama sfera se nalazi duboko u zoni u
blizini fiktivnog mesta Harmont, a
samo jedan stoker zna bezbedan put do
we.Kwiga je postala poznata kao pred-
lo`ak koji je Andrej Tarkovski upo-
trebio za film Stalker. Napisala su
je bra}a Arkadij i Boris Strugac-
ki i sara|ivali su u uobli~avawu tek-
sta u scenario. Kwiga je 1978. nomino-
vana za Xon Kempbel nagradu (drugo
mesto), a 1981. Na kwi`evnom festiva-
lu u Mecu dobija nagradu za najboqu
stranu kwigu.A. Opa~i}
REMEK-DELO RUSKOG RE@ISERA
STALKER
Bergman o Tarkovskom“Prvi film Tarkovskog delovao je na mene kao ~udo. Neo~ekivano sam se
na{ao na pragu sobe od koje mi do tog vremena nisu davali kqu~eve. Ta-
mo,gde sam davno `eleo da stignem,Tarkovski se ose}ao slobodno i si-
gurno. Na{ao se ~ovek koji je umeo da izrazi ono {to sam ja uvek `e-
leo,ali nisam uspevao - to me je ohrabrilo i inspirisalo. Tarkovski je
veliki majstor filma,tvorac novog organskog filmskog jezika u kome se
`ivot predstavqa kao ogledalo, kao san,” - Ingmar Bergman.
RUSKI KWI@EVNI SF KLASIK
Piknik pokraj puta
Tesla je 1888. godine serijom pa-
tenata zaokru`io sistem proiz-
vodwe, prenosa i distribucije
elektri~ne energije naizmeni~nim
strujama. Wegova predavawa o izumima
i wihovoj primeni bila su izuzetno
popularna. Najpoznatiji nau~nici to-
ga doba u Americi i Evropi slu{ali
su tog „~arobwaka” elektriciteta,divili se wegovim re~ima, orginalnim
idejama i ogledima koje je izvodio ka-
ko bi demonstrirao svoje izume.Stvarni po~eci trijumfalnog puta
bele`e se aktivnostima na Svetskoj
izlo`bi u ^ikagu, nazvanoj „ Kolumbo-
va” zbog obele`avawa 400. godi{wice
otkri}a Amerike. Izlo`ba je otvore-
na 1. maja 1893.godine.Izlo`ba se prostirala na skoro
280 hektara sa skoro 60 hiqada izla-
ga~a i po zvani~nim podacima poseti-
lo ju je vi{e od 25 miliona qudi. Pa-
viqon elektroiw`ewerstva zauzimao
je skoro 1,5 hektar, a bio je ukra{en
statuom Benxamina Frenklina ka-
ko pu{ta zmaja. Osvetqewe izlo`be
na konkursu je dobio Vestinghaus
sa Teslinim sistemom vi{efaznih na-
izmeni~nih struja. Upotrebqeno je
skoro milion sijalica, a proizvedeno
je tri puta vi{e energije nego {to je
u to vreme koristio ~itav ^ikago.
Ina~e, to je prvi put da se takva mani-
festacija osvetli elektri~nom stru-
jom, a zna~ajno je {to je za to odabran
Teslin sistem.U hali elektroin`ewerstva svoje
pronalaske su izlo`ili Tomson,Bel, Grej, i naravno Edison. Tesli-
ni eksponati zauzimali su deo Ve-
stinghausovog prostora. To su bili
ure|aji za naizmeni~nu struju, motori,generatori itd. Interesantne su bi-
le cevi sa razre|enim gasom kojima su
bila ispisana imena zna~ajnih elek-
troin`ewera i pronalaza~a kao Hel-
mholc, Faradej, Maksvel, Henri,Franklin, ali i ime zna~ajnog, a Te-
sli omiqenog srpskog pesnika Zmaja.Tesla je tako prikazao svetle}e cevi
koje su odavale svetlost, a bile su na-
pajane be`i~nim putem. Glavna atrak-
cija je bila “Kolumbovo jaje” kojim je
demonstrirao obrtno magnetno poqe
i sna`na elektri~na pra`wewa sa du-
ga~kim varnicama i propratnom zaglu-
{uju}om bukom. Tesla je imao svoj
{tand gde je prikazivao niz veoma za-
nimqivih eksperimenata, izme|u
ostalih, propu{tao je kroz svoje telo
struju visoke u~estanosti i veoma vi-
sokih napona. Posmatra~ima je zasta-
jao dah dok su pratili demonstracije
tog “~arobwaka fizike“, kako su ga
mnogi zvali.
Tesla je prikazuju}i svoje izume
zadivio prisutne, na samo obi~ne gra-
|ane ve} i nau~nike tog doba. Bilo je
to pre 120 godina. Ubrzo se tom tri-
jumfu prikqu~ila i hidrocentrala na
Nijagari (1896. godine stavqen je u
pogon prvi agregat) u kojoj je od 13primewenih patenata devet Tesli-
nih. Slede izumi iz oblasti visokog
napona i visokih u~estanosti. Teslin
zamah u radu na kratko prekida po`ar
u kom je 1895. izgorela cela labora-
torija, sva dokumentacija i sve na ~e-
mu je u to vreme radio. Po`ar je bio
razlog za kratak prekid rada i stva-
rala{tva genijalnog Tesle. Vrlo brzo
nastavqa rad na problematici be`i~-
nog prenosa energije i signala. Eks-
perimenti u Kolorado Springsu
upravo su bili nameweni toj proble-
matici.Zamah Teslinih ideja i izuma po-
~etkom 20. veka je zaustavqen, ne zbog
nedostatka ideja genijalnog izumite-
qa, ve} zbog nedostatka finansij-
skihsredstava neophodnih za rad. Rad
je je nastavio sa mnogo skromnijim
finansijskim zahtevima. Da su tada-
{wi imu}ni qudi i institucije vi{e
pomagali Teslu, ko zna kakva dobra bi
jo{ ponudio ~ove~anstvu.
R. Ivankovi}
JUBILEJ 27
STO DVADESET GODINA OD VELIKE SVETSKE IZLO@BE
Teslin trijumf u ^ikagu