v

!Politički list za interese grada Sibenika i okolnih sela. ------.-va_k_i -:č-· t-r-rt-ak-· . -.1-'r- t-pl_u._t n-u- c-ij-eJ-1 o.- n u- go- u:-:-i 1-1t-1 -:3-:K:-' r-u-n e-. -::-u- p6:-go- c;-:"l il-1 c---;-;K:-:ru-:n-:-n-:l-;. 5:0:-J::-:l n:=r::-a.--;P;;-:r:e t:-=p-;:-:lt l-;-:lc:-i;-::-;ri-:::~ r:n ::t=-:~a:-;-lj:u-:~:-::u=red ni~h· u.

======= nukopisi sc n vra ćr.i u a neplać eni , e li. lovi ne primaju. Pojedini b r oj 4 par e (2 novć .) ---=====

"Još Hrvatska nije propala !" Prije nego je imao preći preko hladne Drave uz­

viknuo je ban Jelačić kao siguran svoga ~_osla ,, to_!fo.lJ dttde i 1n·eća .1unan.·a ', a sad eto pos! t Je po VIJeka slučaj htjede da 40 delegata Hrv.at ke, ~rvala i Srb~ protivnim pravcem na povratku tz Budtmpešte kuć t , prelazi preko Drave i p re l azeć i pjeva složno ".JoJ Hn:al­ska n1 propala !"

Je li više svijesti o svojoj moći. i snazi _i o sre~­nom uspjehu bilo u duši bana J elačtća kad Je go:nJe riječi izrekao, ili je više te svijesti sada bilo u grudtma hrvatskih delegata, kad im je iz tih grudiju polcćela preko valova hladne Drave pjesma iz doba narodnog preporoda, - na to mi nećemo odgovarati. Na to ne~ odgovori sam sebi svaki Hrvat i Srbin, kome je k~ćnt prag nešto više nego komad hladnog kal'!lena, a rodjen~ gruda nešto više nego šaka suve zem 1Je. Pak nadJe h svaki pojedinac u svojoj duši gotov i jasan odgovor, osnovan na punoj svijesti, da Hrvatska još nije propala, onda je ono četrdeset borbom izmučenih de:egata reko ve: iku istinu, kad SLt s njihovih u ana na kril ima pjesme po ' ećel e preko vode historičke Drave, na pozdrav iz­mučenoj hrvatskoj ze m !ji, riječi zanosa, svijesti i želja: :Još ){ruatska ni pN pala l

Ko samo na let prolista političku is:oriju "vite­škog" naroda magjarskog od natrag po vijeka,. naći će u njoj da nijedna stranica nije bez crne mnJe. Crna nezahvalnost, sila, pomanjkanje svakih humanih principa, najniži poli tički nemoral prob:ja iz svake stranice, a sve to diktovano niskim egoizmom, koji svoj nepresušni izvor imade u narodnom šovinizmu. Ovaj narodni šo­vinizam osim magjarstva nevidi nikoga, a ako ipak ima ko, onda taj mora da služi amo uzdizanju i slavi. ma­gjarske sile i utopist:čnih njihovih sanjarija o imperia!tzmu.

Ni sam, čes:o slavljeni Lajoš Košut, kad je sno­vao svoj plan Dunavske konfederacije, nije bio u tom pog:edu bolji od drugih. Ni Erdelj, ni Hrvatska ni Sr­bija, ni Rumunjska nije u imale služiti za drugo, neg za to da uzdignu magjarski elemenat na visinu kakova Hrrrenvolku, i da mu osigu raju n e pravo i slobodan život medju jednacima, nego privi legija i priv ilegovani položaj tog tobože naroda više cijene nad narodima manje cijene. Ta je ista misao vodila i Deaka, kad se je digao proti tom planu Košutovom i tražio po svaki nači n pogodbu s Austrijom. Deak se je htio pogoditi s Austn jom ne iz ljubavi za nju, nego za to da o igura magjarskom p!emenu privi legovan i položaj pomoću A~.~ sirije. U planu Košutovom o DunavskoJ konfederac tJt Deak nije vidio ništa sigurna za Magjare, dapače se je on bojao, da, u slu čaju ostvarene konfederacije država podunavskih, Magjari nedobiju tanji kraj, a eventualno

izlože svoj narodni op tanak. Košut je gojio nadu, da će Magjari u Dunav kaj konfederaciji dobiti bolji po­ložaj, a Deak u to nije imao vjere i zagovarao pogodbu s Austrijom; a da je mogao vidjeti u Košutovom planu ono što i Košu ', on bi se takodjer s Košutom bio digao protiv Austrije. Kakav uzvišeniji politički princip, kakav plemenitiji o jećaj slobode susjednih na_roda, kaka~ vi ~ soki ideal iz arnog ćutstva humanostt na nesebtčnoJ osnovci čistog na rodnopoti tičkog morala - njima je bio nepoznat, nije ih vodio, kao što nevodi ni . današnju magjarsku generaciju. U tom pog:edu e MagJar poka­zao svedj šoviništom. - A kako uvijek tako i danas.

Hrvati i Srbi Trojednice neu tručavaju se pružiti Magjarima viteški ruku pomirnicu i pomo nicu u času kad lukava poli tika bečke kamarile nuje da potkopa ustavne slobode u Ugar koj te od srca i iskreno žele pomoći Magjarima oko izgradnje širih narodnih sloboda. Radeći to, misle da rade po dužno ti i za o tale narode kao i za sebe, te da će prestati tlačenj a i izrabljivanja i da će s:obodoumni ljudi popraviti ono, što su ljudi mraka te ila i ropstvo pokvarili. Naši ljudi, puni pouz­danja u tobožnje Veliko mini tar tvo Franje Košuta, željno čekaju onaj svijetli dan, u koji će . duh -~lo~~de i napretka digt1u:i sapete narodne snage 1 navtje !t!t eru novog života, i kad misliše da je taj dan već blizu, eto - dolazi taj Veliki sin Lajošov, član Velikog mi­nistarstva i vadi im iz njedara ne srce ljubavi i brat­stva, već jabuku gorku crne neharnosti, plod reakcije i tmine, zametak još goreg ropstva i narodnog poniženja - Franjo Košut, izrod Slovački, donosi pred delegate kraljevine Hrvat ke zakon, koj im hoće sramotno da na­metne u našoj zemlji magjarski jezik, gdje pravo imade i može imati jed·no jez:k naš hrvat ki.

Zastupnici Hrvatske, Hrvati i Srbi digoše e uvri­iedjeni i povedoše žestoku borbu pro!i tom zakonu. Svijesni svoga prava učiniše sve što mogoše braneći hrvatski obraz i narodno poštenje, a kad vidiše kod Magjara prostu silu i nepoštenje, istup:še uz poklike "Živila Hrvatska" iz zajedničkog sabora i uputiše se kuć i da dignu narod na obranu svoje vetinje, svog ma-terinjeg jezika hrvatskog i srpskog. . v

Prelazeći preko hladne Drave dovtknuše slozna braća iz svoj ih hrvatskih i srpskih rodoljubnih grudiju glasno si lenim Magjar:ma, vjerolomcima, "Jo.:; hr11atska ni propala! " . . . . .

::fo .3 ){rvatska niie pro pala dovtkujemo tm 1 mt s ovorr valovitog mora i ovih kamenitih dalmatinskih brda, ::.a da još nije propala kušaćemo im što prije do­kazati jer, za obranu zakona, naših prava i s~ctinja naših, spravni smo na sve, pak pod geslom .fora tl for r, to" "stoiimo i padamo" i mi, gospodine minis:re, pak što Bog da i sreća junačka !

2

DOPISI.

Skradin, 2816 - 07.

Dana smo ima'i jednicu obćinskog vieća. Dvo­rana je bila dubkom puna lušalaca, a na dnevnom redu bilo je po tceći put riješenje utoka obćinskog taj­nika i blagajnika Zite proti obćinske uprave protuprav­nom i neopravdanom zaključku obu tave sa službe. Paše kradinske obćinc sami pitaju vjedočc pred lažu i gla­

suju da Žile budu m tnut sa službe jer da ih je uvrie­dio i time teško e ogricšio o svoje činovničke dužno-ti, a kad tamo Žile u javnoj sjednici vicća konkretnim

činjenicama pobija klevete te dokazuje publici da je žrtva kradinskog zloduha pak suspendiran jedino i samo za to što je vies :an svojeg zadatka pošteno radio na sveobću korist.

Ovog puta preko običaja simptomatično je bilo vidjeti u viećnici i našeg obć. viećn i ka Gargašcvića. Razne u versijc o njegovom sudjelovanju u ovoj jednici. Medju ostalim drži se da je on svakako došao iz jedine dužnosti, ali pri slaboći ljud koj držeći valjda da mu je Žile kriv što mora da maršira put Drniša za poštara mješte u Skradinu, da je u času uzrujanosti zaboravio na svoj položaj ter toga bez i najmanjeg obzira na svoju sasvjest a misleći Mata u, Corubolu, Sinobadu i drugima u prko učiniti, da je za to i ustao e da Žile bude . ·mel1w t . ·rt ,«lui be i lm t en n a put . rt petero dj'' l'e.

Mirko, Mirko, u pamet, jer bi e mogao kajati kad li ne bude na vriemc; okani se vraga i Fra Ge­rundija! Ta ne vidiš li da ga svak odbija, pak i u Skradinu s razlogom svi koji iole svojom glavom vla­daju i žele sebi dobra.

* Skradin, 30/6 - 07.

Po volji naših paša bio je dana ustmcnim po­stupk0 • smetnut a službe i obćin ki prcgledač marve i m .1, Grabo, a na mjesto njegovo imenovan obćinski viećnik Form nti, te sa tranc obćin e o tom izvanrednom dogodjaju brzojavno obavještcno i e. k. Kotar ko Po­glavar tvo u Šibeniku.

Kažu, jer je Grabo za Žilu a Form enti proti; a i nemože da bude drugo već to, kad je Grabo sviestni čovjek tc kao takav drži se i obći sa boljim gracija­nima na obranu poštenja i pravice, a podpuno priz­naje i onu :

Od plemena bez imena Malu korist ljudi vide; Svaka sila za vremena A nevolja redom ide, Dobra djela bilo kog čovjeka jesu samo djela dugovjeka.

U ostalom kadgod se samovolja i bezakonje dr­zovito usudjuju da voju glavu pridignu, stalan je znak, da oni do kojih je bilo da zakon brane, svoje dužnosti vršili nijesu.

Principis obsta; cro medicina paratur, Quum mala per lungas invaluerc moras; biva, opri sc u po­četku; zaludu je liečiti bolest kad je već zastarčila; to jest, pozvani: ne dajte da strast otme mah.

Ovo osobito preporučuje sc e. k. po l itičkoj vlasti u Šibeniku, jer kad su izbori prošli nema više smi la da i danas traje ona:

Duobus litigantibus, tcrtiu gaudet. Narod želi ljubavi, mira i loge za obću kori t i dobrobrit.

Naprednjak.

Skradin, 7/7 - 07.

Učitelj Kristić došao iz Zatona, gdje do 40 puta tužio župnika don Vicu Skarpu, u Skradin i tad ta­kozvani opat Kragić nazivao ga "farabutto" i preporu­čivao prijateljim, da ga e paze da je pogibeljan.

jednom, a to nije davno, izrazio se učitelj Kristić

njckoj osobi na okružnom sudu u Sibcniku, po prilici ovako: "ja znam, da je u Kragiću sto vragova, a1i ovoga puta nije kriv". Tu ne davno bio presvj. biskup u službenom posjetu i pohodio školu, tc zapita Kragića, da li redovito drži vjersko predavanje i bi lježi, a on, dakako odgovori je tno, nu učitelj Kristić, ne bud lud, iza ledja Kragića prama biskupu maše mkom i daje mu znak da nije.

Ovo su vam dva bajna prijatelja; našla slika pri-liku. Kažu, da su e zakumi.i baš za to, da se pobili ne bi ! Idje vrićmc ela vidimo.

Oba Hrvata po osvjedočenj u ! ? Kragić duša i pokretač sviju zlogukih manevra,

danju i noću ureduje, danju kao utvara bježi od božjeg sunca, noću kao zlokobni ćuk a kukavnom družbom put Krke sc šeta, guče i kuka nad svim onim, koji niesu toli sretni da slicd e stope njegove moralne raz­vratnosti. Udara čarobnom sibkom učitelja Kristića i ovaj sc obćinstvu prikazuje kao skradinski "Strassnoff"; ime, koje bilo prišito na ćelo Krag . ća.

Ovaj reče jednom starini biljezniku Vidoviću: "chia­rissimo signor notaio, co a volete fare di questi croati, sono ignoranti, sono nul lita perfetta. ·'

Kragić iza kulisa nadimlje se i šaplje, a kukavna družba, kako on gudi, skače. On pere zatim ruke kao Pilat a kukavna družba na obćini tuži do dva puta po­rezne činovnike, tuži ugledne i postene sudce (ništa manje opada ih pristranosću) i čeličnog pristava Mrku­šića, opada i sramoti ugledne i uzorne gradjane ona­kov m amo blatom, kakovim se može poslužiti prljava duša (vid i najsramotnije i najogavnije napadaje proti osobam i ča U, u "Hrvatskoj Kruni" i "Pravoj Crvenoj Hrvatskoj " ). Tuži dičnog otca Maruna Provincijalatu t

grozi mu se, njemu ' t.; raclilljanin t~, izgonom. Učitelj

Kristić svojim podpi om nazivlje ljude lupežim, pata­kunašim i pomi lite, on se tim diči ; on koji zaboravlja pitanje petrolja, koji iz velike ljubavi prama Hrvatskoj poteže namirnicu iz obćinske blagajne. Prisjednik Sku­bonja tuži Šimu Berića za uvrjedu Veličanstva, a načel­nik lažno tuži tajnika Žilu, da ga je uvriedio. Nemogu stvoriti po zakonu propisanu većinu, da izagnu ZiJu, falsific iraju zadnji zapisnik obćinskog vieća i od broja 20, stvaraju broj 21.

još sc prenosi glas, da opet nije zadovoljan cner­g,ijom mudrog Marka, tc sad smišlja kako bi načelni­kom imenovao sm iješnog Škubanju, koji je pun pameti kao sipa njeke stvari.

Pa nije li to pravo Hrvat tvo, pa nije li to prava cjružba ?.... sastavljena od opata Kragića, učitelja Kri­stića, krčmara Ive Buljana, kočijaša Dražića, propalog trgov čica Šupuka, kvnli /'iriranoy poštenjaka pisara Sti­pandjije, Vlade Ardalića, Skubanje itd. I ovi ljudi imadu obraza, da u imc poštenja i Hrvatstva govore! Vidit će se tko li janko, tko li Branko!

* 3-(var, 1/7 - 07.

Poslie podne okolo 5 planu sušanj u "Parku Sv. Katerine". - da ne bude spremnosti kremcnjaka Ivana Roića, Šimuna Kovačevića, te žandar kog poštovodje Pintarića i Žandara Gatternika, za cielo bio bi požar

opustosio onaj kitni predjel, što naš ubavi Hvar zele­nilom reši. - Uprava društva za poljepšanje grada Hvara toplo e zahvaljuje gore spomenutoj gospodi i stavlja vruće na ree svim dobro mislećim rodoljubima, neka pripaze da se s nesmotreno ti ne dogodi nesreća.

Rf12NE VIJESTI. !Danas se otuara hruatsld sabor na poziv pred­

sjednika Medakovića. Delegacija hrv. zastupnika u za­jednički sabor hoće da izvijesti hrv. sabor o svome radu i otporu proti Ko utovom zakonu, koj im e hoće da nametne magjarski jezik u Hrvatskoj usprkos jasnom slovu temeljnog zakona od god. 1868. Sigurni smo da će sabor jednoglasno odobriti postupanje i borbu hrv. delegacije te dignuti muški jaki glas protes:a proti novom atentatu na prava Hrvat ke a strane uzobiješćeni h Ma­gjara. Mislimo da se nemože nać i Hrvata ni čovjeka,

koji bi u ovaj čas mogao kakovim izviještačenim na­dripa~riot kim skokom pomutili il o labiti zajednički

složni i snažni protest sve Hrvatske protiv Magjara na obranu najmilijeg nam od Boga dara - materinjeg je­zika. Takav se kukavni indiv'duum nemože naći, pa i nebi smio bez kazne naći ni u onoj mizernoj i neči toj figuri jozefa Franka. Ovo u momenti, koji znadu kre­nuti i najflegma!ičnija stvorenja i u ijevaju u srca toplinu osjećaja punu one neke svečano ti koju dava uzviše­nosti stvari o kojoj se radi.

Čekajući željno prve vijesti iz Zagreba, šaljemo topli pozdrav složnoj braći preko Velebita a željom i porukom da na granici hrvatskih prava stoje nepomično i postojano kano kl isurine i nedopušte da kopito tudje bahatosti pogazi ni pedlja ono,.i rt :;to jt> ?1" :, . Zakonom u ruci, puni svijes"i i dostojanstva, ošinite magjarsko obijesno paripče, nepomogne li "Zakon, a vi duvara skidajte j elačićevu - kandžiju.

* ~J:ek-!Rakocaj. Nemož....mo dočekati časa čuti,

hoće li ovaj "ban-ienllmnw' imati srca, obraza pa i vremen't sjesti na stolicu jelači ća bana?! i hoće li se on il ikad iko usuditi da izvryi tu podlu ulogu, da a stolice hrvatskih banova pokuša proglasiti zakon, kojim se hrvatski jezik tjera iz Hrvatske?!

* Što nam p or .1!aje ~ceradouić? "L,iu,bi rocle jezik

1:znad svega, , Ze~, 11 je!) žiui, umiri za njega!·'

* ~rima mo iz građa: "Novi Šport." Skorašnja "Hrv.

Rieč" donosi da neke gradske gospodje, baveći se za­lijevanjem cvijeća po prozorim, preobilnom vodom, koju za taj Šport upotrebljuju, škrope istodobno i dotične ulice pod prozorima.

Naše je mnijenje pak, da bi se ovakova vrst "Športa" imala preporu či ti te da e sve obite.ji, koje u gradu stanuju, počmu tim športom baviti , još više. Tako bi se bar providi!o jednoj dobroj tvari, i jednoj javnoj potrebi, jer našoj općini kroz cijelu ovoljetnu sparinu ni na um nije palo, da bi trebalo bar jednom na dan poškropiti grad ke ulice.

Biti će možda za to, što su stanovnici grada opro-šteni od plaćanja poreza. ./edan gradjanin.

(Pristajemo na predlog. Tako ćemo imati .r;m·ofula ka i krivih zakletva: tri za salad; pa ćemo moći po­slati jedan veliki unke na dar Kukamoj ten~ paši od slipića da uživa, kad bude sjedio na hladu i č'tao novo izdanje Nasradinovo ).

3

!D.r JY(ilan ){odža, slovački prvak napisao je u "Obzoru" od 7. tek. krasan članak "Razvrgnute Zaruke". Članak govori o hrvat ko-magjar kom sporu o jezik i

kako sc je neodvisna stranka Košutova izigrala i sama sebi pripravila smrt. Prikazuje magjarski šovinizam i kako je s njima teško šta učiniti " radi onog značajnog njihovog vojstva, što u političkom djelovanju više ljube svoje aspiracije. svoje ne i fikcije, nego li zakonska prava drugoga" .... "Oni će radje razbiti sami svoj u tav, nego da u okviru voje ustavno ti podnose o im ebe i drugi koji elemenat".

Ovaj kra ni članak u glavnom e slaže posve sa našim uvodnim člankom što se tiče toga.

* !Primili smo otvoreno pismo na D.ra Drinkovića,

opć. lij ečnika, kako, mjesto vršiti liječničku dužnost, baca ljude van iz sobe. j e li to u redu?

* ~ri zaključku lista čitamo u novinama brzojavne

vijesti, da je kraljevim reskriptom odgodjen sabor hr­vatski, koji se je uprav dana imao astati.

Isto tako javlja brzojav da je odgodjen i bečki

parlamenat. Ovi nenadni koraci iznenadjuju viju. Misli se da je ovo po lijedica spora hrvatsko-magjarskog u Pešti, interpelacije hrv. zastupnika u Beču o učestvo­vanju Hrvat -ke pri klapanju pogodbe i pitanja st no­grafovanja nenjemačkih govora.

Šala i satira. ~ronta risposta: ".Jednom gracUaninu·' odgova­

ramo kako lij edi: Pos o u ulice grada Šibenika op­ćinsko vlasništvo i po jed, kojim može i mora sada upravljati amo podpisano, to Vi, šjor gradjanine, ne­mate prava da se pačate u na pošeš od ulica. jesu li ulice zatopne ili rašušne, to je naša stvar, a dok onako obilnoy ykropimo Kremenjacima poljanu a našem prisjedniku Cikari ono komad zemlji ta pred kućom, da mu se nepraše koltrine u ku ći i bijele fino po modi krojene gaće na njemu, to će svaki pametni gradja­

nin razumjeti, da ono komad krepaline Bogdanove ne­može svemu odoliti i cio grad po kropiti .

U o ta!orn opetujemo : ulice su w1še: a mi go­podari na 'e škropiti i neškropiti. Je li kome tesko,

konal mu je od portn otvoren i širok.

Za općin ko ugrabiteljstvo

Kerkennaj ter v. r.

* Kažu nam, da Samujilo Purčić hoće da i pravi

"Hrv. Rieč", da on nije od plemena gadova, ali mu se neda radi pregledanje mesa i dobrih IJof..:nna. Uzevši u obzir sve okolnosti, ima napokon pravo on.

* Hvala Bogu, da je napokon općina digla školu u

Docu. Je kasno, al je časno; za to od srca joj zahvaljuju harni Dolačani.

* Naša brižna općina popravila je krasno našu po­

ljanu. Sva je ka biljard; uživa y učiniti dva yjira po njoj.

* Don F. Ivanišević doveo naše ljude u parlamenat

pak kaže: ooo je 'tala. Dulibić ih doveo u carske štale pak kaže: ovo .ie carski parlamenat. - Sad, ko je od njih dva ćorav?

~~·iiii~~~ !SW~~~~~~ Nil\ola llomman • Šibenik ~

Umarska radnja. Prodaja kuhinskog posudja . Kupaonice ~ od zinka s11ake 11eličlne. S11ijetlonici na acetllen za ribare . ~ 17elika zaliha elekrlčnih aparata, Posta11lja telefone, elektr, č-na z11onca l munjo11ode. Preuzlmlje Izradbe natpisa Iz dr11eta i majolike s11ake 11eličlne J boje. Prodaja sla tkog ugljena.

KROJAČNICY === = I SKLADISTE ROBE

za muška. odiela.

a ka dem ički slikar i decorateur

PREUZIMLJE RAZNOVRSTNO SLIKANJE, KAO: SOBA, CRKAVA, DVORANA

I DRUGIH PROSTORIJA.

IZRADJUJE RAZNA SLIKANJA NA ULJE

~

~ l ~

ODLIKUJE SE KAO MASTILAC ~ (Verniciatorc) TE IZRADJUJE OSOBITOM ~

VJEŠTINOM PRIVIDNO DRVO I MRAMOR ~

_.}]']}; -- ~

~1N2'!11! ~~~Bii;i:!!C~ ~ ~ ~

Ivan Hude •• ŠIBENIIi: - - - Glavna Ulica - - -

=- Veliki izbor ilu troYnnih razgl edllica = === Pn.pirnita, Pisumički predmeti ===

Škobkc knjige J grn č k , galauterijskc sit ni rn rije, preum ti iz t rakete -- i kineskog ~r~bra, ParfLllJJ rija itcl. itd. =

HOTEL l{Rl{A- ŠIBENIK Gostiona pn·og reda. - Blizu morske obale i pri ·ta­ništa. - Sp;ware ob e s.t pnklJ('«t l ' om u mod ernom - stilu. - Tople i bludne kupci) ·u douche =

"'•* HE 'T,\T"R .-\NT S.\ Kll-ll JOi'l PO DO~ii\ĆU *,. .. ===== Cijene umje1·ene ===== U Yelikoj oclijeljc>noj · !lvornni prcu;dml~c s1·aku službu kao zu tu c'·kc. dinr•t·e. ,·~c n {·a nja i t. d. a bogatim ====== jcsbcnikom ======

== VELIKA TERASA POGLEDOM NA MORE == l Vlastnik: FRANE CRLJENKO l

' aslov brzoja1·n: H O T E L KR K A- Šibenik.

Led priJe \lrsti tiJrd kristaliziran i trajan. Puntigamsko piiJo iz priJe tiJornice pilJa u

GRf\CU Gla\lno skladište pilJa uzorno uredjeno

u l e d u 'Vlastiti proiziJod šifona i pasareta s\lake

\lrste Stupe za sukno pomoću električne snage. Najljepše uredjene i dugom radjom

pr o k u š a n e ~ . . -'7-:7'-':··"'-·· ----,-

------- Mnogo se prepo1·učuje

PAŠKO RORA- Šibenik---

~- -ŠIVAĆI ===

= STROJEVI SINGER za sve moguće svrhe,

ne samo zn indnstrinlnu uporabu, već i za Yako Si1•o u kut' noj rkon01niji , mogu ~ · tlouintli jrdino kod nas

Treba paziti da

se strojevi doba­

ve samo iz naših

dućana.

Svi se naši du­

ćani razpozna­

vaJu po ovome

znaku

SINGER i Dt-. An.on. Dt·už. u šivaćim strojevima.. Sklad. l predsta11nlk u Stben lku Karlo Bam berger, G lal'. u .