12.05.2017

Izvješće medijskih objava

Press CLIPPING d.o.o., Florijana Andrašeca 18a, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 30 948 04,fax: +385 1 30 10 262, e-mail: press@pressclip.hr, www.pressclipping.hr

Mediji

1

9. 05. 2017 Nacional Stranica/Termin: 74 Hrvatska

Naslov: Nacionalu nagrada HND-a za istraživačko novinarstvoSadržaj: Prošlog tjedna dodijeljene su nagrade Hrvatskog novinarskog društva- Zoran Šprajc novinar

godine

Autor: SAŠA ZINAJA

Rubrika, Emisija: / Žanr: izvješće Naklada:

Ključne riječi: NOVINE, HTV, RTL, TISKANI MEDIJI

10. 05. 2017 Zadarski list Stranica/Termin: 2 Hrvatska

Naslov: Duševna bol zadarske sutkinje »košta« kao i pokušaj ubojstvaSadržaj: (NE)JEDNAKOST PRED ZAKONOM Hrvatski novinari zabrinuti za slobodu svoje profesije

Autor: Šenol SELIMOVIĆ

Rubrika, Emisija: Novosti Žanr: izvješće Naklada: 3.500,00

Ključne riječi: NOVINE, EPH, MEDIJI

12. 05. 2017 Glas Slavonije Stranica/Termin: 212 Hrvatska

Naslov: Podupiremo projekte od kojih će koristi imati svi stanovnici HrvatskeSadržaj: VODITELJ HRT-ova PROJEKTA "UZ NAS NISTE SAMI"

Autor: Nikola KUČAR Foto: Krasnodar PERŠUN

Rubrika, Emisija: TV OBZOR Žanr: izvješće Naklada: 24.000,00

Ključne riječi: HRT, RADIO

12. 05. 2017 Novi list Stranica/Termin: 4 Hrvatska

Naslov: Povjerenik Vijeća Europe: Novinare se danas ušutkava tužbama za klevetuSadržaj: Zabrinutost na međunarodnoj konferenciji o zaštiti ljudskih prava i jačanju demokracije

Autor: TIHOMIR PONOŠ

Rubrika, Emisija: Novosti Žanr: izvješće Naklada: 21.188,00

Ključne riječi: NOVINE

12. 05. 2017 Večernji list Stranica/Termin: 26 Hrvatska

Naslov: Pevec preuzeo Z1 kroz TV će 'pokazati svoju punu snagu'Sadržaj: Trgovina u medijima

Autor: Saša Paparella/PD Jolanda Rak Šajn

Rubrika, Emisija: Biznis Žanr: izvješće Naklada: 51.000,00

Ključne riječi: GLEDANOST

Mediji

Lista objava

9. 05. 2017 Stranica/Termin: 74

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: / Žanr:

Površina/Trajanje: 1.184,29 Naklada:

Ključne riječi: NOVINE, HTV, RTL, TISKANI MEDIJI

ić, ?ow

JVIŠEGI

-ADIŠIĆ

VIP SALON Fotografije SAŠA ZINAJA

NOVINAR GODINE ZORAN SPRAJC POZDRAVIO SE S

RADIJSKIM KOLEGOM VOJOM ŠILJKOM

PREDSJEDNIK HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA

SAŠA LEKOVIĆ

BORIS RAŠETA, DRAŽEN KLARlC I TIHOMIR LADIŠIĆ

I

orhideagaH^ahodaki SANDRA CARIC herceg.NOVINARKE nacionala,DOBITNICE SU nagradeHNDa ZA istraživačko

|NOVIN4«STVIpI

Nacionalu nagrada HNDaza istraživačko novinarstvoProšlog tjedna dodijeljene su nagrade Hrvatskognovinarskog društva - Zoran Šprajc novinar godine

ađonalove novinarke Orhidea Gaura Hodaki Sandra Carić Herceg dobile su nagradu Hrvatskog

novinarskog društva za istraživačkonovinarstvo, za tekst „Ekskluzivni dokumenti:Kako su se plaćale konzultantske usluge Karamarkovoj

supruzi Lobist Mola Ani Karamarko platio60 tisuća eura" objavljen u Nacionalu 10. svibnja2016. Suvlasnik i glavni urednik Nacionala BerislavJelinić - uz Borisa Rašetu iz 24sata i Expressa,Tihomira Ladišića s Ni televizije i urednika RTL Direkta

Zorana Šprajca koji je i odnio nagradu - bio jeu konkurenciji za novinara godine. Pod njegovimurednikovanjem, kako su spomenuli govornici,

tjednik Nacional je lani objavio istraživačke

tekstove koji su uzrokovali pad Oreškovićeve vladete političku marginalizaciju bivšeg predsjednikaHDZa Karamarka. Time je lani postao medij s

najvažnijim

izravnim utjecajem na političke događaje,a ekskluzivno je objavio mnoge druge informacijekoje su odjeknule u javnosti. Nacional je dokazaoda se i u iznimno teškim uvjetima višestrukeekonomske i stručne krize, mogu izdavati profesionalne

i utjecajne privatne tiskane novine koje se

nedvosmisleno zauzimaju za profesionalnu odgovornost,

demokraciju, slobodu, multikulturalizam,antifašizam i ljudska prava. Jasna Babić dobitnicaje HNDove nagrade za životno djelo, a za nagradeHNDa u konkurenciji je bilo čak 114 novinara.

)RICA KANDI

IEBERISLAC KOJI JE DC

SUVLASNIK NACIONALA MLADEN NINCEVIČ, NOVINARKA SANDRA

CARIĆ HERCEG, ZAMJENICA GLAVNOG UREDNIKA ORHIDEAGAURA HODAK I SUVLASNIK I GLAVNI UREDNIK BERISLAV JELINIĆKOJI JE BIO NOMINIRAN ZA NOVINARA GODINE

2

Nacionalu nagrada HND-a za istraživačko novinarstvo

SAŠA ZINAJA

izvješće

Nacional

9. 05. 2017 Nacional Stranica/Termin: 74

Hrvatska

3

PMtPIgp

MELISASKENDER,

DOBITNICA NAGRADE

HNDa ZA INTERNETSKO

NOVINARSTVO(U

KRUGU);

DOBITNICI NAGRADA

HNDa JURICAGALOIĆ,

MELISASKENDER,

MARIJANA KRANJEC I

DANIJELA DRAŠTATA

(GORE); DUGOGODIŠNJA

NOVINARKA HTVa

NEDARITZ I MARIJA

MILNOVIĆ, UMIROVLJENA

NOVINARKA (LIJEVO);

MATE MATlSlĆ I NJEGOV

BEND (DESNO)

10. 05. 2017 Stranica/Termin: 2

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Novosti Žanr:

Površina/Trajanje: 1.920,30 Naklada: 3.500,00

Ključne riječi: NOVINE, EPH, MEDIJI

(NE)JEDNAKOST PRED ZAKONOM Hrvatski novinari zabrinuti za slobodu svJ

Duševna bol zadars»košta« kao i pokušJedna je zadarska sutkinja tužila novine koje su prenijele izjavu predsjednika Suda onjoj i dobila za duševne boli 50 tisuća kuna. Druga zadarska sutkinja je od Narodnoglista dobila 70 tisuća kuna. To je maksimalni iznos koji možete tražiti od države akovas netko pokuša ubitiŠenol SELIMOVIĆ

ZADAR Jesu li suci posebna

vrsta živih bića kojeduša boli neusporedivo višeod ostalih smrtnika? Je lipovreda njihove časti i ugleda

teži moralni, pravni idruštveni krimen od uvredekuharice, bolničara i, nakoncu političara?

Ova pitanja nisu nimaloapstraktna ni teorijska većvrlo konkretna i životna.Ona se nekako sama od sebe

nameću nakon što je jedna

zadarska sutkinja (tkozna smijemo li joj više spomenuti

ime?) tužeći jednezadarske novine povećalasvoj kućni budžet za 50 tisuća

kuna. Ukratko: te novine

nisu išle ni u kakvo vlastitoistraživanje dotične sutkinje,

nisu napisale da je onakorumpirana, ni nemoralnani neprofesionalna ili neštotome slično. Ne, novine susamo prenijele izjavu predsjednika

Suda na kojemuona radi, dakle njezina šefa,da upravo ona stoji iza jednog

anonimnog pisma ukojemu se njega proziva zaneprofesionalno i lažno

djelovanje.

Dakle, novinar jepoklonio povjerenje jednojodgovornoj, visoko rangiranoj

osobi u sustavu hrvatskog

pravosuđa kakav jepredsjednik Suda, i prenionjegovu izrečenu sumnju.Učinili su to i drugi mediji.Nakladnik tog lista morao jena ime duševnih boli ispla

Na sudovima čak 100kaznenih predmetaprotiv novinara

U 2015. i 2016. godini općinski sudovi zaprimili suukupno 95 kaznenih predmeta protiv novinara, dok suu istom razdoblju riješili njih 73.

Za kazneno djelo uvrede zaprimljeno je ukupno 8privatnih tužbi, za kazneno djelo teškog sramoćenja 14,dok je za kazneno djelo klevete zaprimljeno njih 63. U10 predmeta tužitelj je naveo počinjenje sva 3 kaznenadjela - uvrede, teškog sramoćenja i klevete.

Za kazneno djelo uvrede zaprimljeno je ukupno 8privatnih tužbi, za kazneno djelo teškog sramoćenja 14,dok je za kazneno djelo klevete zaprimljeno njih 63. U10 predmeta tužitelj je naveo počinjenje sva 3 kaznenadjeja - uvrede, teškog sramoćenja klevete.

Što se tiče parničnih postupaka, u 2015. vodilo se726 postupaka protiv novinara ili nakladnika, od čegaje 429 dovršeno.

titi sutkinji 50 tisuća kunaplus troškove postupka i kamate,

što je firmu stajalopreko 60 tisuća kuna.

Cijena duševne boliDakle, novinar je prenio

izjavu predsjednika Suda, au drugostupanjskoj pravomoćnoj

presudi koja je tajlist »olakšala« za preko 60 tisuća

kuna, stoji kako novinar

nije poduzeo svepotrebne

radnje da bi provjeriotočnost informacije o tužiteljici,

te da njegov višekratni

pokušaj da na telefondobije sutkinju »nisu dovoljno

poduzete mjere«.A što se pak tiče sutkinje,

u presudi stoji kako je Sudutvrdio jačinu njezine duševne

boli zbog povredeugleda i časti u vezi s objavljivanjem

informacije te daza utvrđivanje tih okolnostinije nužno zahtijevati liječničku

pomoć. Dakle, i bezliječničke pomoći (jer onapo ocjeni Suda nije u ovomeslučaju bila potrebna), Sud

je utvrdio da njezina duševnabol košta 50 tisuća kuna.U redu, to je to. Presuda

je presuda, a sudske presudevalja poštivati. No, one

nisu, a pogotovo u ovakvimslučajevima, sveto pismo dase ne bi nad njima javno zamislili

i upitali se kakve sureperkusije takve sudskeprakse po ulogu slobodnihmedija u slobodnom društvu.

Krenimo od sudske konstatacije

kako je »objavljivanjem

informacije« sutkinjiugrožena čast i ugled.

Suci se vole praviti pametnimisleći da malo tko razumije

njihovu pravnu logiku, aliovdje se pokazuje da ti istisuci ne poznaju elementarne

novinarske forme. A novinarstvo

se, kao i pravo,studira četiri godine na visokim

učilištima. Naime, tošto je novinar prenio izjavuili tvrdnju predsjednika Suda,

nije nikakva informacijaveć jednostavno -

prenošenje

nečije izjave s ciljem

da se javnost objektivno izvijesti

o onome što poručujeneka društveno relevantna

osoba. Objavljivanjemte izjave, novine nisu rekleda je to istina već samo toda tako nešto kaže predsjednik

Suda.

Ugroza slobodemedija

Ni intervju po svojoj formi,

na primjer, nije informacija.

Treba li novinar nakon

svakog intervjua sa sugovornikom

danima provjeravatisvaku njegovu rečenicu

da bi bio siguran da nećeumjesto njega platiti nečijuduševnu bol? Smije li javnatelevizija prenositi izjavepolitičara koji svakodnevnoprozivaju, kritiziraju pa ivrijeđaju? A prenosi ih! Zašto?

Zato što ispunjava svojuulogu informiranja javnosti,čak i onda kada ti ljudi govore

gluposti, kada lažu ivrijeđaju.

Nadalje, u interesu sutkinje

čija je duševna bol pro

a bos a Q Q a a a a o a a a ci; B

Sude 11 suci, u predmetima gdje sutužitelji njihovi kolege, s očitom

dozom privrženosti?

i

I

4

Duševna bol zadarske sutkinje »košta« kao i pokušaj ubojstva

Šenol SELIMOVIĆ

izvješće

Zadarski list

10. 05. 2017 Zadarski list Stranica/Termin: 2

Hrvatska

5

profesije

ke sutkinjeEij ubojstva

Klišmanić protivSlobodne Dalmacije

Jedan parnični postupak u kojem jebivši predsjednik Županijskog suda u

Zadru Ante Klišmanić tužio SlobodnuDalmaciju zbog povrede prava osobnosti (jer

je krivo citiran u nekoj izjavi) vrlo jesimptomatičan. U presudi Općinskog suda stoji damu je Slobodna Dalmacija dužna isplatiti pravičnunaknadu od 10 tisuća kuna. A Županijski sud je tu

presudu preinačio na način da mu Slobodna Dalmacijane mora dati ni kune! Što se u međuvremenu dogodilo?Samo to da je između jedne i druge presude Klišmanićpostao umirovljenik. Više nije bio sudac. Pa su mutime, valjda, čast i ugled izgubili na cijeni?

cijenjena na 50 tisuća kuna,Sud tvrdi da to što novinarnije mogao dobiti istu telefonom

iako je to višekratnopokušao, ne predstavlja'dovoljno poduzete mjere'Dakle, dok god se sudac nejavi na telefon, ne možetepisati svoj tekst. A koja jegranica strpljivosti novinarai koji je broj poziva potreban,

sud ne utvrđuje?Ovako bi se unedogled

mogla raščlaniti jedna sramotna

presuda, ali nije namcilj nadmudrivanje sa Sudom,

već ukazivanje na jednudruštveno vrlo zabrinjavajuću,

opasnu tendencijukoja još više narušava ionako

krhko povjerenje javnostiu pravosuđe. U ovom slučaju

radi se o tome da postoji

opravdana sumnja kakosuci u predmetima gdje sutužitelji njihovi kolege, sude,

čini se, s očitom dozomprivrženosti, zanemarujućisveto načelo svoga zanata'sine ira et studio'

Taj dojam toliko je već

prisutan u hrvatskoj javnostida su se i neki suci Ustavnoga

suda javno zabrinulinad takvim pojavnostima.

Nedavno je kolega Marinkolurasić, u povodu jedne

također zadarske sutkinjekoja je lokalni Narodni list'olakšala' za 70. 000 kuna,dobio i mišljenje dvoje ustavnih

sudaca.

Ustavni suci ozadarskom slučaju

Pod naslovom »Boli li suce

duša baš toliko«, lurasićje napisao: »Doduše, u nekim

slučajevima mediji sugrubo povrijedili dostojanstvo

i čast sudaca, a i neovisnost

i autoritet sudbenevlasti važan je dio vladavineprava koji treba štititi odneutemeljenih napada. Ali,važna je i sloboda medija,osobito u okolnostima kadmediji sve teže naplaćujusvoj sadržaj. Stoga treba pitati

je li u demokratskomdruštvu nužno takvo »kažnjavanje«

medija. Odgova¬

rajući na to standardno

pitanjeEuropskog sudaza ljudska prava,dvoje naših ustavnih

sudaca,I Lovorka Kušan i

Andrej Abramović,bivša odvjetnica i

sudac, nedavno su upredmetu u vezi s odštetomod 70. 000 kuna koja je dosuđena

općinskoj sutldnji uZadru u sporu protiv nakladnika

Narodnog lista usvom izdvojenom mišljenjunapisali: »Ta naknada činise posebno nesrazmjernom(visokom) imajući u vidu(znatno manje) naknadekoje se u ovakvim predmetima

dosuđuju osobamakoje ne sudjeluju u vlasti ilijavnom životu ili pak naknadama

koje se dosuđujuza druge vrste štete«. Iako jedvoje sudaca ostalo u manjini

pa je ustavna tužba odbijena,

značajno je što jenetko na toj razini prvi putdoveo u pitanje sudsku »rutinu«

u odmjeravanju odštete,

koja osobito dolazi doizražaja kad je o sucima riječ«.

A s druge strane, odsrpnja 2013. u Hrvatskoj jena snazi propis prema kojemu,

primjerice, žrtve najtežihkaznenih djela poput

pokušaja ubojstva i silovanja,

mogu tražiti odštetuod države do najviše 70 tisuća

kuna. Dakle, hrvatskopravosuđe procjenjuje daosobe izvrgnute kleveti umedijima trpe daleko snažnije

duševne boli, nego osobe

kojima je krivicom države

ubijen najbliži član obitelji.

Iz Večernjeg listaNovčane odštete sucima

1. Josip Budinski, sudac Vrhovnogsuda, dobio je 80. 000 kuna, a tražio je300. 000 kuna od nakladnika SlobodneDalmacije, prema informaciji glavnogurednika Jadrana Kapora.

2. Dražen Tripalo dobio je 70. 000kuna u siječnju 2013. zbog teksta u

Jutarnjem listu od svibnja 2010. o

presudi preminulom Predragu Matvejevićupa je EPH trebao biti ovršen za 118. 583kuna, ali je u predstečajnoj nagodbi tospalo na 65. 802 kune

3. Branko Brkić bio je sudac Vrhovnogsuda kada je dobio 100. 000 kunaodštete u ožujku 2013. godine zbogteksta objavljenog u 24 sata u veljači2010. godine

4. Ante Potrebica u studenom 2012.dobio je 75. 000 kuna odštete odVečernjeg lista zbog teksta objavljenog u

rujnu 2010. godine5. Branko Zmajević, bivši sudac

Vrhovnog suda, dobio je pravomoćno čak360. 000 kuna od nakladnika Globusa, aličetiri godine kasnije Vrhovni sud je

revizijom odbio dio zahtjeva iznad200. 000 kuna.

6. Lidija Grubić Radaković, sutkinjaVrhovnog suda, dobila je 70. 000 kunaodštete u parnici protiv Večernjeg lista(odbijena za 130. 000 kuna) 7. VladimirZivaljić, uskočki sudac Županijskog sudau Splitu, 30. 000 kuna dobio je u

studenom 2016. od Večernjeg lista zbogteksta iz srpnja 2013. Od SlobodneDalmacije 2012. je dobio 120. 000 kuna

8. Ana Garačić, zamjenica predsjednikaVrhovnog suda dobila je ukupno 125. 888kuna (s troškovima kamatom) u svibnju2012. od tjednika Globus

9. Đuro Sessa: U imovinskoj karticinaveo je da je stan u Velom Lošinju,darovan supruzi, kupio i od odštetanaplaćenih od Slobodne Dalmacije i

Večernjeg lista10. Senka Klarić Baranović, vrhovna

sutkinja od Slobodne Dalmacije dobilapravomoćno 120. 000 kuna (tražila400. 000) pa joj je Vrhovni sud dosudiojoš 80. 000.

12. 05. 2017 Stranica/Termin: 212

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: TV OBZOR Žanr:

Površina/Trajanje: 2.610,99 Naklada: 24.000,00

Ključne riječi: HRT, RADIO

VODITELJ HRTova PROJEKTA "UZ NAS NISTE SAMI"

Podupiremo projekteod kojih će koristi imatisvi stanovnici Hrvatske

6

Podupiremo projekte od kojih će koristi imati svi stanovnici Hrvatske

Nikola KUČAR Foto: Krasnodar PERŠUN

izvješće

Glas Slavonije

12. 05. 2017 Glas Slavonije Stranica/Termin: 212

Hrvatska

7

Razgovarao:Nikola KUČAR

Foto: Krasnodar PERŠUN

NaHrvatskoj

radiotelevizijiu nedjelju

se održava

velikihumanitarni

projekt "Uz nas niste sami"

koji javni medijski servis

tradicionalno organizirau povodu svojega rođendana.Ovaj je put, u okviru obilježavanja

91. obljetnice postojanja

Hrvatskoga radija i61. obljetnice postojanja Hrvatske

televizije, humanitarniprojekt posvećen akciji

udruge Phoenix pod naslovom

"Vjeruj u ljubav" Cilj jeakcije prikupljanje sredstavaza opremanje laboratorijaZavoda za dječju onkologijui hematologiju Dr. MladenĆepulić Klinike za dječje bolesti

Zagreb. Svi se građani uprojekt mogu uključiti pozivom

na humanitarni broj060 9008. Vrhunac akcijeprikupljanja sredstava očekuje

se u nedjelju, 14. svibnja,

kad će se na HRTu održati

veliki humanitarni koncert

na kojemu će nastupitipoznati glazbenici, a brojnipolitičari i poznate osobesudjelovat će u pozivnomecentru i primati pozive građana.

Izravni prijenos humanitarnog

koncerta "Uznas niste sami" bit će naPrvome programu Hrvatsketelevizije i Drugome programu

Hrvatskoga radija spočetkom

u 20. 10 sati, a moćiće se pratiti i preko multimedijske

usluge HRTi. Voditelji

će biti Jelena Pajić,Robert Ferlin, Ivan Dorian

Molnar i Uršula Tolj,a urednica Sanja Kocijančić

Petričević javljat će sesa sugovornicima iz Klinikeza dječje bolesti Zagreb.

Humanitarnodjelovanje HRTa

Urednica je Uršula Tolj, redateljica

Mirena Stijačić,glazbeni producent AnteGelo, producent emisije Denis

Škorputa, a voditelj jeprojekta Božidar Essert, s kojim

smo porazgovarali u povodu

humanitarnoga koncerta

uoči Dana HRTa.

Humanitarni tjedan završavamovelikim koncertom na kojemu će se

prikupljati pomoć, a pridružit će nam se

Drojne osobe iz hrvatskoga političkog,kulturnog i estradnog života

DARUJMO PET KUNAPREKO TELEFONA

Na koji se način gledatelji,slušatelji i korisnici Hrvatskeradiotelevizije mogu uključitiu projekt?- Svi se korisnici mogu uključitipozivom na humanitarni telefonski

broj 0600 9008. Tako daruju,

nadamo se, pet kuna. Naime,

6 kuna i 25 lipa iznosi donacija

s PDVom, s tim da udruge

uglavnom traže da se operatori

odreknu svoje naknade.Ako se operatori odreknu naknade,

a zasad su naznake da ćeih se odreći svi, broj pozivamnožimo s pet kuna. Iskreno senadamo da ćemo uspjeti prikupiti

720 tisuća kuna, koliko jepotrebno za opremanje laboratorija

Klinike za dječje bolesti u

Klaićevoj ulici u Zagrebu.

Kako je počelo obilježavanjeDana HRTa ove godine?

- Već tradicionalno prošlihnekoliko godina na Dan Hrvatske

radiotelevizije održavamo

neki humanitarni iliosmišljavamo donacijskiprojekt. Projekt "Uz nas nistesami" nastao je još 2011. itijekom humanitarnih tjedana

željeli smo upozoriti nahumanitarni oblik djelovanja

koji Hrvatska radiotelevizija

njeguje prema potrebitima.

U humanitarnomesmo tjednu, uglavnom u našim

redovitim emisijama"Dobro jutro, Hrvatska" "Hrvatska

uživo" Dnevnici idrugima, otvarali teme o tojproblematici te preko humanitarnoga

telefonskog brojanastojali prikupiti sredstva uodređene svrhe koje su prijavljene

nakon objavljenogajavnog poziva jer Hrvatskaradiotelevizija svake godinenegdje krajem godine otvarajavni poziv za humanitarneakcije u koje će se uključiti uidućoj godini i tako već

godinama

odabiremo ono štonam udruge nude.

Na koji se način birajuudruge?

- Javnim pozivom otvaramoprostor svim udrugama da sejave. Na Hrvatskoj radioteleviziji

imamo posebno povjerenstvo,

koje postupa prema

jasnim kriterijima, odnosno

razmatra pristigle ponude.

Pokušavamo biti štopravedniji i odabrati one kojima

je to najpotrebnije, ali jejednostavno preteško ocijeniti

tko je najpotrebitiji jer jesvima nešto uistinu potrebno.

Ove smo godine otvoriliprostor u Klinici za dječjebolesti u Klaićevoj. Nekakose vodimo smjerom otvaranja

prostora nečemu što bizadovoljilo područje cjelokupne

Hrvatske. Podupiremoprojekte od kojih mogu

imati koristi svi stanovniciRepublike Hrvatske, a i šire.Ova priča ima učinak čak i zašire područje, sve do Nizozemske.

Naime, samo u Nizozemskoj

sad postoji takvaoprema, i to nam je najbližilaboratorij. Dakle, s toga stajališta

procjenjujemo i mislimda smo pogodili.

Veliki koncertza prikupljanjepomoći

Odakle je potekla ideja zaodržavanjem ovakvih humanitarnih

projekata svake godine

na Dan HRTa?

- HRT je javni servis svihgrađana koji u skladu sa svojim

društvenim zadaćama i uslavljeničkim trenucimanastoji pomoći onima u zajednici

kojima je pomoć potrebna.

Ove godine tako želimo

podsjetiti na to s kakvim

se poteškoćama susrećudjeca sa zloćudnim bolestima

i njihovi roditelji teunaprijediti liječenje mališana

u Klinici za dječje bolesti

Zagreb. HRTov humanitarni

tjedan završavamovelikim koncertom na kojemu

će se prikupljati pomoć,

a pridružit će nam sebrojne osobe iz hrvatskogapolitičkog, kulturnog i estradnog

života koje će podržati

ovu plemenitu akciju.

Tko će podržati akciju, tkosve nastupa u nedjelju te štogledatelji i slušatelji moguočekivati?

- Naša je to već tradicionalna

emisija, odnosno koncert

"Uz nas niste sami" a

emisija se ostvaruje u našimdvama studijima "AntonMarti" i "Zvonimir Bajsić"U studiju 10 održat će sekoncert na kojemu će nastupiti

Oliver Dragojević,Vanna, Damir Urban, MarkoTolja, Frajle, Mirna Medunjanin,

Dino Šaran i mnogidrugi izvođači. Izvodit će seskladbe Zdenka Runjića, jednoga

od najuglednijih hrvatskih

skladatelja, a u studiju

"Zvonimir Bajsić" imatćemo otvoren pozivni centar,

u koji će doći mnogiugledni gosti iz hrvatskogajavnog života i tako ćemonastojati prikupiti sredstvakoja su nam potrebna. Voditelji

su koncerta Jelena Pajić,

Robert Ferlin, Ivan Dorijan

Molnar, Uršula Tolj iSanja Kocijančić Petričević,koja će nam se javljati izravno

iz Zavoda za dječju onkologiju

i hematologiju Dr.Mladen Ćepulić Klinike zadječje bolesti Zagreb.

12. 5. 17. OBZOR 13

12. 05. 2017 Stranica/Termin: 4

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Novosti Žanr:

Površina/Trajanje: 333,10 Naklada: 21.188,00

Ključne riječi: NOVINE

Zabrinutost na međunarodnoj konferenciji o zaštiti ljudskih prava i jačanju demokracije

Povjerenik Vijeća Europe: Novinare sedanas ušutkava tužbama za klevetuZAGREB Povjerenik VijećaEurope za ljudska prava NilsMuižnieks izrazio je zabrinutost

zbog znatnog pogoršanjauvjeta rada novinara u mno¬

gim zemljama članicama, dovođenja

u pitanje slobodeudruživanja, slabljenja neovisnih

institucija poput pučkihpravobranitelja i usvajanjem

Nils Muižnieks, Željko Reiner i Lora Vidović

zakona koji narušavaju sloboduu sklopu borbe protiv terorizma.

Muižnieks je na međunarodnoj

konferenciji o zaštiti ljudskih

prava i jačanju demokracije

organiziranoj u povodu25. obljetnice usvajanja Zakona

o pučkom pravobraniteljuistaknuo da se danas novinarenastoji ušutkati na suptilnijinačin, a tužba za klevetu jenajrašireniji način pritiska nanovinare. Apelirao je na dekriminalizaciju

klevete i njenosvođenje na građansku parnicu

i ograničenu novčanu kaznu.

Istaknuo je i problemeelektroničkih medija, posebno

javnih i u tom kontekstuspomenuo i Hrvatsku kao zemlju

u kojoj se bilježi naza¬

dovanje. Neovisnim institucijamase smanjuje proračun i

u njih se dovode ljudi kojiništa ne znaju o ljudskimpravima, a organizacijamacivilnog društva uvode seograničenja i administrativne

prepreke za normalanrad.

Pučka pravobraniteljica LoraVidović, organizatorica

konferencije, istaknula je triključna problema o kojima ćeraspravljati sudionici. To sumjere suzbijanja terorizmakoje često narušavaju slobodu

pojedinca. U medijima jeistaknula sve veći problemgovora mržnje, omogućen imodernim tehnologijama, iproblem njegova sankcioniranja.

TihomuPONOS

8

Povjerenik Vijeća Europe: Novinare se danas ušutkava tužbama za klevetu

TIHOMIR PONOŠ

izvješće

Novi list

12. 05. 2017 Stranica/Termin: 26

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Biznis Žanr:

Površina/Trajanje: 633,57 Naklada: 51.000,00

Ključne riječi: GLEDANOST

Trgovina u medijima

Pevec preuzeoZlikrozTVće'pokazati svojupunu snagu'Producirat će svoje emisije o'uradi sam' poslovanju i ponudi

Nova programska shema Z1 trebala bi ići od jeseni, rečeno je iz Peveca

Najveći neprehrambenitrgovački lanac proširit ćemarketinške aktivnosti i nasadržaje kojima će gledateljeobavještavati o asortimanu

Saša Paparella/PDJolanda Rak Šajnredakcija(i)vecernji. net

Uprava na čelu s Juricom Lovrinčevićem

širi portfelj Pevecovihbiznisa pa je najnovija vijest daje najveći trgovački lanac neprehrambenih

proizvoda u Hrvatskoj

stekao udjele Zl televizije.Ulaskom u medije proširit ćemarketinške aktivnosti i na produciranje

svojih emisija kojimaće gledateljima još više približitisegment poslovanja "uradi sam"i širinu asortimana, priopćili suiz Peveca, ističući da je prednostjedne od najgledanijih lokalnihtelevizija u Zagrebu i što se i nacionalno

gleda putem IPTV kanala.

Nove perspektive- Htjeli smo na određeni načinsudjelovati u oblikovanju televizijskog

programskog sadržajasvjesni da je to jedan od najjačihkomunikacijskih kanala kojimmožemo informirati naše postojeće,

ali i nove kupce - rekaoje Lovrinčević. Objašnjava da je2016. za Pevec bila dinamična iotvorila nove perspektive, a kakosu producirali više videosadržaja,

shvatili su da formati na webulako mogu dobiti i ekstenziju tebiti dio gledanog programa.- Snagom televizije postajemoznačajnije dijelom svakog domajer nam taj medij pruža potencijal,

pokazat ćemo punu snagu iraznolikost Peveca, ali poštujući izaštitu tržišnog natjecanja - istaknuo

je šef uprave.Pevec će ove godine plasiratii internetsku trgovinu, a novaprogramska shema trebala bikrenuti od jeseni. Kompanija jelani ostvarila 1, 4 milijarde kunaprihoda, 19% više nego 2015. Investicije

su iznosile 77 milijunakuna, od čega čak 87 posto u kupnju

nekretnina. Na naš upit jesuli prije ulaska u medije namireneeventualne obveze prema vjerovnicima,

odgovoreno nam je da je

JURICALOVRINČEVIĆ"Svjesnismo dajeTV jedan odnajjačih kanalakomunikaciječijom snagompostajemovećim dijelomsvakog doma"

mGLEDANA I

NACIONALNOledan odnajgledanijihTV kanala uZagrebu do2010. se zvaose TelevizijaSljeme

omilijuna kunalani je bila visinaPevecovihinvesticija

"Pevec uspješna kompanija kojaje prije pet godina izašla iz stečajai nema dugovanja vjerovnicima.Odluka o kupnji Z1 donesena jejednoglasno, na upravi i na NOudruštva" rečeno nam je.Na Zl, koja posluje s dobiti, dobilismo odgovor da poslovne odnosesmatraju povjerljivima.- Sve bitne promjene vezane uzstatus Zl televizije vidljive su usudskom registru, rečeno nam je,

no u srijedu te promjene još nisubile upisane u registar pa ne znamo

ni je li Pevec kupio svih 100posto udjela Zl. Bez odgovora jeostalo i naše pitanje kome je Pevec

platio tu televiziju jer, iako sekao njezin jedini vlasnik od 2012.vodi Ana Krivić, postoje indicijeda ima i one prikrivene.

Singapur i WyomingOd samog početka rada Zl, nekadašnje

Televizije Sljeme, biloje kontroverzi oko vlasništva.Kao suvlasnici su isprva figurirali

ljudi bliski Slobodanu Ljubičiću,

bivšem šefu Zagrebačkogholdinga: Ines i Alen Krmpot tePero Lozica. Udjel je imala i tvrtkaCentar gradski podrum, čiji su suvlasnici

Zagrebačka banka, IGH,jedna tvrtka povezana s NikicomValentićem te Stipić Grupa. Potom

većinski vlasnik postaje South

East European opportunities,a tragovi dalje vode prema Singapuru

i Wyomingu. Kad postaja2010. mijenja ime u Zl, dolaze inovi vlasnici - Ivana Kujundžić,Ana Krivić, Zvonimir Škrobo,Vlado Pukanić i Tihana Colić, nekad

članica uprave Zagrebačkogholdinga. Potom se kao udjelničari

izmjenjuju Ljubičić i MarioŠpekuljuk, nekad pripadnik ATJLučko, rođak Petra Pripuza.

Oko ove lokalnezagrebačke televizijepostoje kontroverzeoko prijašnjih vlasnika

Sa Zl nisu naveli kolikoje Pevec platio udjele i jeli postao vlasnik svih100 posto udjela TVa

9

Pevec preuzeo Z1 kroz TV će 'pokazati svoju punu snagu'

Saša Paparella/PD Jolanda Rak Šajn

izvješće

Večernji list