10
Putujući po, verovatno, svim naseljenim mestima u Vojvodini upoznao sam i video mnogo interesantnih ljudi, mesta i običaja. I primetio sam da svi ljudi, bez obzira što žive u različitim mestima imaju svoje sličnosti. Bez obzira da li žive u Sremu, Banatu ili Bačkoj svi ljudi imaju jednu zajedničku osobinu. Pokušavaju da maksimalno utiču na prirodu kako bi je prilagodili svojim potrebama. Ali kako i koliko priroda utiče na njih i kako ih priroda prilagodjava sebi... to je pravo pitanje i tu se kriju razlike u ponašanju ljudi koji žive u različitim oblastima. Sunce nam je, manje više, jednako svima. Teško da je ono, na našem podneblju, nosilac razlike u ponašanju ljudi. Vetar se razlikuje. Najjači je u južnom Banatu. Jednom sam u južnom Banatu pobegao iz kola i legao u kanal pored puta bojeći se da će mi vetar prevrnuti auto. I nisam bio sam. U kanalu je bilo još ljudi... Ali bez obzira koliko uticaj vetara može biti jak, vetar nije stalan, već povremen. Znači nije ni vetar... Kiša je kiša. Jednako je mokra (kada je ima) u celoj Vojvodini. Nije ni ona. Postoji nešto što stalno utiče na nas, a različito je od regiona do regiona... To je tip zemljišta! ŽIVOT NA RITSKOM ZEMLJIšTU Najteža zemlja. Teška zemlja rađa teške ljude. Na ovakvom tipu zemljišta ništa nije lako. Morate biti veoma jaki, snalažljivi i brzi da bi ostvarili najviše osrednje prinose. A sa osrednjim prinosima malo ostane za deljenje sa drugima. Takođe, na ovakvim zemljištima jedan nije dovoljan. Ne možete živeti i raditi u ovakvim mestima ako niste dobar član zajednice. Najbolji primer za potrebu za zajedništvom je kada se traktor zaglavi u ritu. Ponekad je potrebno i po tri druga traktora da bi se izvukao zaglavljeni. A da bi ljudi došli da vam pomognu morate biti dobri sa njima. Zato su ljudi koji žive na ovakvim mestima jako dobro međusobno povezani, da bi mogli jedno drugom pomoći kada priroda napravi tešku situaciju. A zbog toga što ne ostaje mnogo prihoda od poljoprivrede, veoma su nepoverljivi prema strancima. Po pravilu stranac u mestu nije došao da nešto donese, već da nešto uzme. A ako ima malo i za njih znači za stranca nema ništa. Da bi ste bili kao stranac prihvaćeni u ovakvim mestima potrebno je strpljenje. U početku će veoma malo komunicirati sa vama i učiniće vam se da su negostoljubivi. A ustvari, samo pokušavaju da se zaštite od stranca dok ne vide sa kim imaju posla. Kada procene da su vam namere ispravne i da ne ugrožavate zajednicu, prihvatiće vas. A kada to jednom urade i ako ste vi prema njima iskreni, to je za sva vremena. Ali, ako procene suprotno... tada neka vam je bog u pomoći... ŽIVOT NA čERNOZEMU Bogata zemlja, bogati ljudi. Mnogo mogućnosti. Na takvom zemljištu ljudi žive sa osećajem „vreme je novac“. Pošto im veći prihodi donose osećaj nezavisnosti, slobode i sigurnosti takvi su i jedni prema drugima. A i nemaju puno vremena za taktiziranjem. Što na um to na drum. Pa ljuti se ti po sto puta. Oni sebi mogu da dozvole da ne budu baš omiljeni u svojoj okolini. Svesni su da im skoro niko nije potreban da bi imali dobre prinose i dobre prihode. Kada se njihov traktor zaglavi oni mogu sami da ga izvuku do suvog puta. Veoma brzo donose svoj sud o strancima i pošto se ne boje da će ostati bez prihoda veoma brzo to i kažu. Mnogo ulažu, rade i znaju o poljoprivrednoj proizvodnji. I uvek žure... osim u kafani... Tu su nenadmašni. Ako ste stranac i želite da vas prihvate morate poštovati njihovo vreme. Brzo, jasno i iskreno morate da komunicirate sa njima. Poštujte njihovo vreme i njihovo znanje. Najviše na svetu mrze kada neko dođe da im soli pamet. To niko ne voli, a oni posebno... Verovatno mnogo posla u velikoj brzini stvara i mnogo stresa. A najbolji lek protiv stresa su dobro piće, jaka hrana i veselo društvo. Znači, kafana. Znak da su vas prihvatili je dočekivanje zore sa njima u kafani uz piće i muziku. Ako vas ne prihvate, bićete ismejani na mnogo načina, a da toga u početku uopšte nećete biti svesni. ŽIVOT NA PESKOVITOM ZEMLJIšTU Zemljište krajnosti. Ili jako dobra godina ili jako loša. Nema između. Pored ratarske, još dve vrste proizvodnje su zastupljene na ovakvom zemljištu. Povrtarska i voćarsko- vinogradarska. Povrtarska sa sistemima za navodnjavanje, preciznom i organizovanom proizvodnjom. Sa takvom proizvodnjom razvijaju se ljudi koji poljoprivrednu proizvodnju žele da stave pod potpunu kontrolu. Svaka biljka da dobije tačno prostora, vode, svetlosti i hrane koliko joj je potrebno. Najbolje pod krovom (staklenici, plastenici) da se na najmanju moguću meru svede uticaj prirode. Dominira logika i sve je pod matematičkim proračunima (toliko biljaka puta toliko hrane puta toliko vode puta tolika cena = moj deo). Svaki povrtar je izuzetno obrazovan u svojoj proizvodnji i svaki je mali poljoprivredno-matematički genije. Sa izuzetno jakim leđima jer pola sezone prepuze po polju. U razgovorima sa njima sve mora imati svoju logiku i bolje da ih slušate nego da im pričate. Možete o povrtarstvu mnogo toga da naučite... Voćari-vinogradari su prave umetničke duše. Sve nas oplemenjuju njihovim proizvodima. Oni sami su iskombinovali relativno tešku i izuzetno rizičnum proizvodnju sa velikom ljubavlju prema svojim proizvodima. Verovatno osećaj da celokupna, veoma vredna, proizvodnja može nestati u trenutku (jedan jutarnji mraz ili led u sezoni) nadoknađuju sa velikom brigom i ljubavlju prema svojim biljkama. Za njih su njihovi voćnjaci i vinogradi kao član porodice. Komunikacija sa njima je veoma jednostavna. Sve su emocije. Ako osete da i vi volite biljke bićete veoma cenjeni, poštovani, rado viđeni i ugošćeni. Ako osete da se poljoprivredom bavite samo zato što morate i da je ne volite bićete samo lepo ugošćeni. Ratarska proizvodnja na peskovitim zemljištima je kombinacija shvatanja koju imaju povrtari i voćari. Ako se traktor nekako i uspe zaglaviti na peskovitom zemljištu oni neće žuriti. Sačekaće da se zemlja procedi i jednostavno izaći. Bez žurbe i nervoze. Koriste logiku koliko moraju, ali odluke donose „iz stomaka“, isključivo pomoću osećaja. Razlog tome je što svi proizvođači zavisi od kiše, a ljudi na peskovitim zemljištima mnogo više od svih drugih. Zato je njihova veza sa prirodom i njihova intuicija možda i najjača. Pročitaće vas i pre nego što otvorite usta. Čovek se boji i smeta mu ono što ne razume. Cilj ovog teksta je da prenese jedno lično, a ne naučno zapažanje, koje može da, bar u maloj meri, pomogne u saradnji, razumevanju i lakšem suživotu ljudi na ovim prostorima. Ako se sami ne složimo niko nas složiti neće. Naprotiv, iskoristiće naše nerazumevanje jednih prema drugima, posvađaće nas i na kraju svi normalni ljudi koji žele da lepo i mirno žive od svog rada su na gubitku. Suština je da poštujemo tuđe razlike i učimo iz njih. Važno je da shvatimo razlog zašto je neko drugačiji od nas. I doći ćemo do zaključka da smo, ustvari, svi vrlo slični. Samo se razlikujemo u načinu na koji se prilagođavamo prirodi... LJUDI I ZEMLJIŠTA Ljudi i zemljišta Siniša Ilinčić, dipl. Ing. INFORMATOR novembar - decembar 2011. BASF Srbija d.o.o. 11070 Novi Beograd Omladinskih Brigada 90b tel: 011/ 30 93 400 fax: 011/ 30 93 423 www.basf.rs proizvodi BASF su registrovani u EU U prirodi se nešto promenilo... osim ljudske ćudi Polako nas napušta 2011-a godina. I kao i svaka do sada, nekome je bila majka, a nekome maćeha... Svi tekstovi u ovom broju posvećeni su sumiranju iskustava iz protekle sezone. Svake godine se po nešto novo nauči, a poljoprivreda je poznata da se svake nove sezone ponovo ide u prvi razred. I sledeće 2012-te godine pokušaćemo da pomoću ovog informatora prenesemo što više praktičnog znanja iz poljoprivredne proizvodnje, svima koji žele da imaju što bolje rezultate svog rada. Ako budete našli vremena tokom zimske pauze, napišite nam neko Vaše iskustvo ili komentar koje biste želeli da podelite sa drugim proizvođačima. Pomozite i nama da više naučimo. Pišite nam na adresu: BASF Srbija d.o.o. Omladinskih Brigada 90b 11070 Novi Beograd (za redakciju Informatora) Ide nam 2012-a godina, hajde da je dočekamo što spremniji...

LJUDI I ZeMLJIŠTA - agro.basf.rs · PDF fileili nesvesno, narušili osnovne agronomske principe. Plića i zakasnela ... mnogo više nego što čovek misli da je uštedeo. Kukuruz

Embed Size (px)

Citation preview

Putujući po, verovatno, svim naseljenim mestima u Vojvodini upoznao sam i video mnogo interesantnih ljudi, mesta i običaja. I primetio sam da svi ljudi, bez obzira što žive u različitim mestima imaju svoje sličnosti. Bez obzira da li žive u Sremu, Banatu ili Bačkoj svi ljudi imaju jednu zajedničku osobinu. Pokušavaju da maksimalno utiču na prirodu kako bi je prilagodili svojim potrebama. Ali kako i koliko priroda utiče na njih i kako ih priroda prilagodjava sebi... to je pravo pitanje i tu se kriju razlike u ponašanju ljudi koji žive u različitim oblastima.Sunce nam je, manje više, jednako svima. Teško da je ono, na našem podneblju, nosilac razlike u ponašanju ljudi. Vetar se razlikuje. Najjači je u južnom Banatu. Jednom sam u južnom Banatu pobegao iz kola i legao u kanal pored puta bojeći se da će mi vetar prevrnuti auto. I nisam bio sam. U kanalu je bilo još ljudi... Ali bez obzira koliko uticaj vetara može biti jak, vetar nije stalan, već povremen. Znači nije ni vetar... Kiša je kiša. Jednako je mokra (kada je ima) u celoj Vojvodini. Nije ni ona.

Postoji nešto što stalno utiče na nas, a različito je od regiona do regiona... To je tip zemljišta!

Život na ritskom zemljištuNajteža zemlja. Teška zemlja rađa teške ljude. Na ovakvom tipu zemljišta ništa nije lako. Morate biti veoma jaki, snalažljivi i brzi da bi ostvarili najviše osrednje prinose. A sa osrednjim prinosima malo ostane za deljenje sa drugima. Takođe, na ovakvim zemljištima jedan nije dovoljan. Ne možete živeti i raditi u ovakvim mestima ako niste dobar član zajednice. Najbolji primer za potrebu za zajedništvom je kada se traktor zaglavi u ritu. Ponekad je potrebno i po tri druga traktora da bi se izvukao zaglavljeni. A da bi ljudi došli da vam pomognu morate biti dobri sa njima. Zato su ljudi koji žive na ovakvim mestima jako dobro međusobno povezani, da bi mogli jedno drugom pomoći kada priroda napravi tešku situaciju. A zbog toga što ne ostaje mnogo prihoda od poljoprivrede, veoma su nepoverljivi prema strancima. Po pravilu stranac

u mestu nije došao da nešto donese, već da nešto uzme. A ako ima malo i za njih znači za stranca nema ništa. Da bi ste bili kao stranac prihvaćeni u ovakvim mestima potrebno je strpljenje. U početku će veoma malo komunicirati sa vama i učiniće vam se da su negostoljubivi. A ustvari, samo pokušavaju da se zaštite od stranca dok ne vide sa kim imaju posla. Kada procene da su vam namere ispravne i da ne ugrožavate zajednicu, prihvatiće vas. A kada to jednom urade i ako ste vi prema njima iskreni, to je za sva vremena. Ali, ako procene suprotno... tada neka vam je bog u pomoći...

Život na černozemuBogata zemlja, bogati ljudi. Mnogo mogućnosti. Na takvom zemljištu ljudi žive sa osećajem „vreme je novac“. Pošto im veći prihodi donose osećaj nezavisnosti, slobode i sigurnosti takvi su i jedni prema drugima. A i nemaju puno vremena za taktiziranjem. Što na um to na drum. Pa ljuti se ti po sto puta. Oni sebi mogu da dozvole da ne budu baš omiljeni u svojoj okolini. Svesni su da im skoro niko nije potreban da bi imali dobre prinose i dobre prihode. Kada se njihov traktor zaglavi oni mogu sami da

ga izvuku do suvog puta. Veoma brzo donose svoj sud o strancima i pošto se ne boje da će ostati bez prihoda veoma brzo to i kažu. Mnogo ulažu, rade i znaju o poljoprivrednoj proizvodnji. I uvek žure... osim u kafani... Tu su nenadmašni. Ako ste stranac i želite da vas prihvate morate poštovati njihovo vreme. Brzo, jasno i iskreno morate da komunicirate sa njima. Poštujte njihovo vreme i njihovo znanje. Najviše na svetu mrze kada neko dođe da im soli pamet. To niko ne voli, a oni posebno... Verovatno mnogo posla u velikoj brzini stvara i mnogo stresa. A najbolji lek protiv stresa su dobro piće, jaka hrana i veselo društvo. Znači, kafana. Znak da su vas prihvatili je dočekivanje zore sa njima u kafani uz piće i muziku. Ako vas ne prihvate, bićete ismejani na mnogo načina, a da toga u početku uopšte nećete biti svesni. Život na peskovitom zemljištuZemljište krajnosti. Ili jako dobra godina ili jako loša. Nema između. Pored ratarske, još dve vrste proizvodnje su zastupljene na ovakvom zemljištu. povrtarska i voćarsko-vinogradarska. Povrtarska sa

sistemima za navodnjavanje, preciznom i organizovanom proizvodnjom. Sa takvom proizvodnjom razvijaju se ljudi koji poljoprivrednu proizvodnju žele da stave pod potpunu kontrolu. Svaka biljka da dobije tačno prostora, vode, svetlosti i hrane koliko joj je potrebno. Najbolje pod krovom (staklenici, plastenici) da se na najmanju moguću meru svede uticaj prirode. Dominira logika i sve je pod matematičkim proračunima (toliko biljaka puta toliko hrane puta toliko vode puta tolika cena = moj deo). Svaki povrtar je izuzetno obrazovan u svojoj proizvodnji i svaki je mali poljoprivredno-matematički genije. Sa izuzetno jakim leđima jer pola sezone prepuze po polju. U razgovorima sa njima sve mora imati svoju logiku i bolje da ih slušate nego da im pričate.

Možete o povrtarstvu mnogo toga da naučite... Voćari-vinogradari su prave umetničke duše. Sve nas oplemenjuju njihovim proizvodima. Oni sami su iskombinovali relativno tešku i izuzetno rizičnum proizvodnju sa velikom ljubavlju prema svojim proizvodima. Verovatno osećaj da celokupna, veoma vredna, proizvodnja može nestati u trenutku (jedan jutarnji mraz ili led u sezoni) nadoknađuju sa velikom brigom i ljubavlju prema svojim biljkama. Za njih su njihovi voćnjaci i vinogradi kao član porodice. Komunikacija sa njima je veoma jednostavna. Sve su emocije. Ako osete da i vi volite biljke bićete veoma cenjeni, poštovani, rado viđeni i ugošćeni. Ako osete da se poljoprivredom bavite samo zato što morate i da je ne volite bićete samo lepo ugošćeni. Ratarska proizvodnja na peskovitim zemljištima je kombinacija shvatanja koju imaju povrtari i voćari. Ako se traktor nekako i uspe zaglaviti na peskovitom zemljištu oni neće žuriti. Sačekaće da se zemlja procedi i jednostavno izaći. Bez žurbe i nervoze. Koriste logiku koliko moraju, ali odluke donose „iz stomaka“, isključivo pomoću osećaja. Razlog tome je što svi proizvođači zavisi od kiše, a ljudi na peskovitim zemljištima mnogo više od svih drugih. Zato je njihova veza sa prirodom i njihova intuicija možda i najjača. Pročitaće vas i pre nego što otvorite usta. Čovek se boji i smeta mu ono što ne razume. Cilj ovog teksta je da prenese jedno lično, a ne naučno zapažanje, koje može da, bar u maloj meri, pomogne u saradnji, razumevanju i lakšem suživotu ljudi na ovim prostorima. Ako se sami ne složimo niko nas složiti neće. Naprotiv, iskoristiće naše nerazumevanje jednih prema drugima, posvađaće nas i na kraju svi normalni ljudi koji žele da lepo i mirno žive od svog rada su na gubitku. Suština je da poštujemo tuđe razlike i učimo iz njih. Važno je da shvatimo razlog zašto je neko drugačiji od nas. I doći ćemo do zaključka da smo, ustvari, svi vrlo slični. Samo se razlikujemo u načinu na koji se prilagođavamo prirodi...

LJUDI I ZeMLJIŠTA

ljudi i zemljišta

Siniša Ilinčić, dipl. Ing.

INFORMATOR novembar - decembar 2011.

Basf srbija d.o.o.11070 Novi Beograd

Omladinskih Brigada 90btel: 011/ 30 93 400fax: 011/ 30 93 423

www.basf.rs

proizvodi Basf su

registrovani u eU

U prirodi se nešto promenilo... osim ljudske ćudi

Polako nas napušta 2011-a godina. I kao i svaka do sada, nekome je bila majka,

a nekome maćeha...

Svi tekstovi u ovom broju posvećeni su sumiranju iskustava iz protekle sezone. Svake godine se po nešto novo nauči, a

poljoprivreda je poznata da se svake nove sezone ponovo ide u prvi razred.

I sledeće 2012-te godine pokušaćemo da pomoću ovog informatora prenesemo što više praktičnog znanja iz poljoprivredne proizvodnje, svima koji žele da imaju što

bolje rezultate svog rada.Ako budete našli vremena tokom zimske

pauze, napišite nam neko Vaše iskustvo ili komentar koje biste želeli da podelite sa

drugim proizvođačima. Pomozite i nama da više naučimo.

Pišite nam na adresu: Basf srbija d.o.o.

Omladinskih Brigada 90b 11070 Novi Beograd

(za redakciju Informatora)

Ide nam 2012-a godina, hajde da je dočekamo

što spremniji...

02 Basf informatornovembar - decembar 2011.

Zašto je pocrvenelo njegovo veličanstvo kukuruz?

Zašto je pocrvenelo njegovo veličanstvo kukuruz

Prognoza da će globalno otopljavanje prouzrokovati velike probleme u poljo-privredi, nažalost, počela je da se ostvaruje.

Visoke i niske temperature, nedostatak vode u pojedinim fazama razvoja useva prouzrokuju stres (šok). Narušavanjem prirodnog imuniteta otvaraju se vrata za napad štetnih insekata i bolesti, što direktno utiče na značajno smanjenje prinosa.

Crvenilo kukuruza postaje problem u proizvodnji naše najznačajnije kulture. Pojavu crvenila prati prevremeno uvenuće biljaka, loša oplodnja, loše nalivanje zrna. Klipovi su šturi i bez jedrine, što otežava berbu beračima i kombajniranje i dovodi do velikog rastura. Registrovano smanjenje prinosa kreće se između 30 i 60%. Postoje parcele koje nisu ni kombajnirane...

Crvenilo kukuruza ranije se povezivalo sa napadom patogena fusarium graminearum i fusarium subglutinans. Danas se, pored fusariuma, navode virusi i mikoplazme podpomognute napadom štetočina - cikadama, vašima, tripsima...

U 2011 godini, u odnosu na 2010 godinu, intezitet pojave crvenila se povećao i uticao na drastično smanjenje prinosa. Crvenilo smo registrovali u srednjem i južnom Banatu (Tomaševac, Botoš, Kovačica, Padina, Uzdin, Idvor), Sremu (Ruma, Donji Srem) i Bačkoj (naročito južna Bačka). Registrovali smo, gotovo, endemsko područje Žabalj - Čurug gde se intezitet crvenila povećava iz godine u godinu. Kada se bolje pogledaju regioni gde se to oboljenje jače pojavilo vidi se da su to regioni gde se kod nas kukuruz najviše i najintenzivnije gaji!

Agronomi koji rade u BASF-u već treću godinu pokušavaju rešiti taj problem i do sada su postavili desetine ogleda na više stotina hektara. Verovatno u našoj zemlji trenutno imaju najviše iskustva u borbi protiv crvenila. Ovo je njihov pristup problemu.

Biljke izložene stresu emituju povećane količine gasa etilena. etilen ubrzava sazrevanje biljaka. Kada je pod stresom biljka hoće da što pre sazri da bi spasila bar deo semena. Međutim, miris etilena privlači insekte i oboljenja (kao što krv u moru privlači ajkule) koji još dodatno napadaju kukuruz pod stresom i osuše ga pre nego uspe da napravi zrno! Tu je ključ problema, ali tu je i rešenje!

Tehnologijom dobrih domaćina (dobrom obradom, dobrim đubrenjem, kvalitetnim semenom, kvalitetnom i originalnom hemijom) čovek može umanjiti stres koji kukuruz trpi zbog loših vremenskih uslova. Ovako čovek sam, bez ičije pomoći, može umanjiti oštećenja od crvenila. Međutim, ako je stres dugotrajan (dugotrajna suša) spasio je deo prinosa, ali ne i dovoljno...

Nova tehnologija u borbi protiv crvenila kukuruza i smanjenja stresa kod većine gajenih biljaka zove se AgCelence!

Krenuli smo od ideje da povećamo otpornost na stresne uslove, odnosno da smanjimo proizvodnju etilena i da kukuruz što kasnije privuče insekte i štetočine. To smo postigli tako što smo kukuruz tretirali sa preparatom koji se zove Opera. Radili smo Operu u nekoliko faza razvoja kukuruza i u različitim dozama.

§ zaključili smo sledeće:

1. Opera smanjuje proizvodnju etilena kod kukuruza i čini ga manje atraktivnim za napad insekata i bolesti.

2. Najbolji rezultati su dobijeni kada je kukuruz tretiran u fazi početka svilanja. Međutim pošto je broj traktora sa visokim klirensom veoma mali, a i učinak im je takođe veoma mali, uglavnom smo radili tretman u vremenu 12-14 lista kukuruza, odnosno u poslednji momenat kada možemo ući sa traktorskom prskalicom, a da se ne lomi kukuruz!

3. Najbolji rezultati su dobijeni kada smo koristili 1 litar Opere po hektaru i kada smo dodali još i 0,15 litara po hektaru Fastac-a! (Znači Opera 1litar + Fastac 1,5 decilitar).

Rezultati koje smo dobili su sledeći:

1. uspeli smo smanjiti pojavu bolesti u proseku između 35 i 40% na ovaj način

2. povećali, odnosno sačuvali, smo preko jedne tone prinosa po hektaru! u regionima sa jakim napadom bio je i do dve tone veći prinos!

Ovaj novi pristup AgCelence u proizvodnji kukuruza daje dobre rezultate i treba ga uvoditi u redovnu proizvodnju.

Crvenilo kukuruza svake godine postaje sve veći problem i širi se na sve veće površine. Agronomi BASF-a su pronašli rečenje da spasu deo prinosa koji nije mali! Ako i vi imate problem sa crvenilom kukuruza na vašim njivama pokušajte sa ovim preporukama.

Poznati smo kao narod koji voli sve da pojednostavi pa smo, svesno ili nesvesno, narušili osnovne agronomske principe. Plića i zakasnela osnovna obrada, manje đubriva od potrebnog, kukuruz u monokulturi, zaštita od korova sa nekvalitetnom hemijom nagomilava probleme dok nam se jednom ne vrate i odnesu mnogo više nego što čovek misli da je uštedeo. Kukuruz nam pocrveni. Možda od bolesti ali možda i od sramote...

AgCelence tehnologija može pomoći dobrim domaćinima koji vode računa o celoj tehnologiji (obradi, đubrenju, semenu, kvalitetnoj hemiji, higijeni i čistoći polja i oko polja). Dobrim domaćinima sa AgCelence tehnologijom kukuruz neće pocrveneti ni od bolesti, a ni od sramote.

Oštećenja od crvenila na kukuruzu:

03Basf informatornovembar - decembar 2011.

2011. godina, kukuruz, korovi, pesticidi…

2011. godina, kukuruz, korovi, pesticidi…Kada se govori u nekoj proizvodnji uopšte, o njenoj uspešnosti u toku jedne proizvodne godine, moraju se uzeti u obzir svi faktori koji su uticali na tu proizvodnju, bilo da su oni bili pozitivni ili ne.

Nakon obilnih i nadprosečnih kiša u 2010. godini u vreme kada je bilo potrebno izvršiti oranje, zemljište je bilo dosta zbijeno i nije bilo dovoljno

rastresito kada se oralo. Nema veze, doći će mraz i rešiti problem da do proleća zemlja bude spremna za setvu. Tako je i bilo - došao je mraz, ali posle snega koji je bio kao izolator, na većini parcela se nije stvorio sloj zemljišta koji bi se lako pripremio za setvu. Rezultat toga je vrlo teška priprema zemljišta u proleće. U prilog tome je išla činjenica da su upravo prve dve dekade aprila, ponegde i ceo april bili sa malo padavina.

Setva je bila brza što je i odlika sadašnje poljoprivrede pre svega u Vojvodini. U poslednjoj deceniji je došlo do zamene mehanizacije, došle su moćne mašine koje brže rade. Gro kukuruza je bilo posejano u prve dve dekade aprila. Ove godine su se tu stvorila dva problema. Prvi je nedovoljno kiše u nicanju, a pre toga nešto lošija priprema, pa je nicanje na mnogim parcelama bilo neujednačeno i razvučeno. Proizvođači koji su koristili herbicide posle setve, a pre nicanja nisu bili zadovoljni efektom, jer je izostala aktivacija herbicida. Oni koji su navikli na te tretmane i koji su koristili herbicid Akris, imali su mogućnost da kukuruz tretiraju do trećeg lista i tako u odnosu na vremensku prognozu podese vreme tretmana pre kiše. Akris ima odlično delovanje i na već iznikle korove što je ove godine bio slučaj (mišjakinja i gorušica koje su ostale iza setvospremača).

Redovan problem zaštite od korova u rano proleće sastoji se u sledećem: ako se kukuruz poseje u prvoj dekadi aprila meseca, normalno je da nikne za dve nedelje, najkasnije. Takav usev redovno oko Đurđevdana doživi period kada je dosta hladno i redovno požuti ili poplavi-zavisno od sortimenta. U to vreme već ima 5 listova i kraj je primene hormonalnih herbicida za suzbijanje širokolisnih korova. Proizvođači koji su tretirali kukuruz u vreme hladnoće hormonalnim herbicidima dobili su za uzvrat ’’bičeve’’ i kasniji zastoj u porastu koji se kasnije odrazio na prinos. Pošto kukuruz ima isti tip metabolizma kao divlji sirak i šećerna trska i po tome je jedinstven kao vrsta na našim prostorima, on voli toplo i vlažno vreme. Pre svega voli toplo i proizvođači treba da znaju da se kukuruz ne sme tretirati kada je hladno. Sačekajte dva-tri dana da povrati zelenu boju, uspostavi fiziološku aktivnost i bude spreman da podnese stres od primene herbicida.

Još jedan problem karakteriše proizvodnju kukuruza u poslednjoj deceniji, a to je izmena sortimenta. Sve više se seju hibridi FAO grupe 300, 400 i 500, dok se manje seje FAO 600 grupa, a 700 sporadično. To su hibridi novije arhitekture, bržeg metabolizma, oni i brže prolaze fenološke faze, drugim rečima, ono što je kod primene herbicida bio peti list kod naših dobrih hibrida

NS 640 ili ZP 677 i sličnih, sada je to četvrti list kod novih hibrida FAO 300 i FAO 400 bez obzira da li oni dolaze iz domaće ili strane semenske kompanije.

Poslednjih nekoliko godina, što se tiče zaštite kukuruza od uskolisnih korova pre svih od divljeg sirka, imamo pojavu da zbog rane setve dolazi do toga da kukuruz ulazi u fenofazu šestog lista, a da divljeg sirka nema dovoljno na parceli. Najveći broj herbicida iz grupe sulfonilurea koji su i namenjeni za suzbijanje divljeg sirka u kukuruzu su registrovani za primenu do 6-tog lista. Tako se dešava da proizvođači ’’promaše’’ divlji sirak i što je još češće na parceli, on je krenuo, ali ne u punoj meri. U ovakvim situacijama i fiziološka aktivnost divljeg sirka je minimalna, jer se obično poklapa sa hladnijim vremenom (zato i ne raste divlji sirak). Usvajanje herbicida, njegovo premeštanje u podzemne rizome u tom slučaju je minimalno i izostaje uspeh prskanja. Onda se farmeri žale na herbicid proizvoljno ocenjujući koji je dobar, a koji ne, ne uključujući i ove faktore. Praksa je pokazala da se primena Motivella u kasnijim fazama pokazala kao dobro rešenje bez posledica po usev, a sa prepoznatljivim delovanjem na divlji sirak i to je bilo dobro rešenje. Kompanija BASF u 2012 godini će zameniti Motivell sa novim nikosulfuronom po imenu Kelvin koji će imati poboljšanu formulaciju.

Kompanija Basf sa ponosom može da istakne i prvu godinu primene herbicida Celebrity plus. Namenjen je za suzbijanje svih korova u kukuruzu i to jednim tretmanom. Farmeri su ga prihvatili iz više razloga. Prvo je njegova efikasnost na sve korove uključujući odličan efekat na divlji sirak. U odnosu na to da sadrži tri aktivne materije od kojih je jedna diflufenzopir, što je novost na tržištu, ima izraženo jako i brzo delovanje na širokolisne korove koje se vidi već nakon dan ili dva od tretmana i to drastično. Česta je bila slika na njivama gde je sa uspehom već nakon 3 ili 4 dana potpuno eliminisao palamidu i pepeljugu visine čak i do 40 centimetara i što je najvažnije nije pravio razliku između otporne i neotporne palamide. Proizvođači na svojim njivama prosto obožavaju tu sliku.

korov jednostavno ne može da preživi ovaj herbicid.

Pored toga ekotoksikološke karakteristike su gotovo savršene i po mom skromnom mišljenju to je herbicid koji će već dogodine zauzeti velike površine.

Vole ga ljudi jer:• ne treba mu partner, • nije potrebna split aplikacija, jednostavno jednim

tretmanom sve sam završava,• jednostavnost u primeni, • ekonomski veoma prihvatljiv po ceni, • efikasnost i kompletnost

Ove osobine izdvajaju Celebrity plus od drugih herbicida i favorizuju ga za mesto lidera u borbi protiv svih korova u kukuruzu. Oni koji su ga koristili kao probu ove godine, za dogodine ga najavljuju kao rešenje kod prskanja kukuruza.

Ostali herbicidi iz Basf-ovih fabrika su imali učinak u skladu sa renomeom i kvalitetom proizvoda najveće hemijske kompanije na svetu.

Suša u julu i avgustu je umanjila rod od oko 20% u proseku u odnosu na prošlu godinu. Kažem u proseku, jer tamo gde su njive adekvatno đubrene i bile čiste od korova uticaj suše je bio znatno manji. Na tim njivama bilo je i oko 10 tona suvog zrna po hektaru. Desilo se to da je suša i lepo vreme ubrzalo žetvu, u isto vreme nije bilo izvoza i u jedno vreme došlo je do prenatrpanosti kapaciteta za smeštaj zrna kukuruza ove godine.

Još jedna karakteristika je obeležila ovu godinu, a to su ostaci (rezidue) herbicida koji su se prošle godine primenjivali u kukuruzu. Ova negativna dejstva su se uglavnom videla na suncokretu i na povrću. Javljala su se u vidu hloroze (žutice) i u vidu abnormalnih zadebljanja na korenu paprike i suncokreta.

Ostaci herbicida već godinama prave probleme narednim kulturama. Ponekad su ti ostaci nevidljivi golim okom, ali osete se u smanjenju prinosa. Budite veoma pažljivi. Saslušajte savete iskusnih agronoma. A kada i pročitate u uputstvu kakva su ograničenja u plodoredu ipak to sami proverite i to pomoću interneta. Veoma je lako. Ukucajte ime proizvoda ili aktivne materije, i od dobijenih rezultata proverite registracije u susednim zemljama, posebno Američkim, jer je naš klimat veoma sličan njihovom. Verujte, mnogo ćete se iznenaditi sa dobijenim rezultatima. Kod nekih preparata kod nas nema ograničenja u plodoredu, a isti taj u americi ima listu ograničenja napisanu na dve strane. Zato pazite! Za praktičnu primenu mnogo je važnije šta vam savetuju iskusni agronomi nego ono šta piše (po onoj narodnoj: „i na tarabi svašta piše“). Kada se desi problem svi se prave nevešti. A na gubitku je samo proizvođač... Bolje sto puta pitati nego jednom pogrešno primeniti.

Sve u svemu, meteorološki prosečna godina, po upotrebi hemije dosta specifična i po prinosu prihvatljiva. Ako cena kukuruza ostane na prošlogodišnjem nivou i tokom 2012 godine, eto još jednog razloga za osmeh na umornom licu naših ratara. Ali polako. Do nas je da uradimo sve što možemo i da mu pružimo najbolju negu i zaštitu. Ostalo je do vremena. Ipak, Kukuruz je to, njemu se ne može uvek verovati...

Goran Puhar, dipl. Ing.

Negativan uticaj hormonskih herbicida na kukuruz

efekti Celebrity plus na polju

efekti Celebrity plus na polju

efekti Celebrity plus na polju

04 Basf informatornovembar - decembar 2011.

Ako se prisetimo, ne tako davne jeseni 2010-te godine, uvidecemo da je potpuno različita od sadašnjosti koja je izrazito sušna, veoma nepogodna za setvu pšenice, dok smo prošle jeseni grabili svaki dan bez padavina kada je moglo da se uđe na parcelu i poseje pšenica. Parcele su bile jako loše pripremljene, a najčešće se pšenica sejala na tanjiranje i to posle kukuruza slika 1.

Na tako loše pripremljenim parcelama i nicanje je bilo loše, krajnji rezultat je bio nezadovoljavajuć – posejano negde oko 450.000 ha što je mnogo manje od očekivanih 650.000 ha. Shodno ovome je bilo i očekivati da će i cena pšenice u žetvi 2011-te godine biti solidna.

Malo promoćurniji domaćini su se sa prvim lepšim danim Februara zdušno bacili na prihranu pšenice i ko je mogao, ispunio je maksimalnu količinu azota do 120 kg/ha, usled čega je došlo do forsiranja vegetativnog porasta i moguću pojavu pepelnice, septorioze i rđe lista.

Upravo punom agrotehnikom se ciljalo na maksimalni prinos, jer se naslućivala visoka cena od oko 20 din/kg. Zbog toga je odmah po pojavi prvih simptoma bolesti odrađena kombinacija Duet Ultra 0,5 l/ha+Fastac 0,15 l/ha + Cycocel 2 l/ha što je obezbeđivalo siguran i zdrav rast i razvoj biljkama, posle teške i duge zime kao i suzbijanje štetočina koje su se posle zimskog sna ponovo probudili i gladni napali biljke pšenice. Sa ovom trojnom kombinacijom primenio se i Cycocel, čime je osiguran prinos u slučaju jakih vetrova ili oluja.

Pošto je zaliha padavina bila više nego dovoljna, a tokom 2011 godine je bilo kiše taman koliko treba, uvidelo se da treba spremati slamarice, jer se smešio lep rod pšenice. Posebno treba obratiti pažnju da je klima kod nas i u zapadnim zemljama nešto drugačija, pa ne važe isti aršini u zaštiti pšenice. Kod nas period nalivanja zrna pšenice traje 50 – 60 dana, a kod njih mnogo duže, oko 90 dana. Upravo zbog ovoga preporuke tipa „na zapadu rade tretman sa tim i tim pa imaju prinos 9 t/ha“, padaju u vodu, jer fali još jedna bitna stvar koja se ne kaže, a to je da je klima mnogo umerenija sa više padavina usled čega su preovlađujuće bolesti tipa pepelnice, pegavosti i rđa, a fuzarijum klasa je na zadnjem mestu po značaju!! U našem području je obrnuto – najvažniji je upravo fuzarijum klasa zbog stresnih uslova koji vladaju od cvetanja pa onda tokom nalivanja zrna pšenice, kada je najvažnije sačuvati zdravstveno stanje biljke.

KAKOSMO DO[LIdo dobrih prinosa pšenice u 2011-oj godini

I pored relativno sušnog perioda u fazi cvetanja trebalo je doneti ispravnu odluku da na početku cvetanja jednim udarcem sprečimo pojavu i dalje širenje

Veliki broj proizvođača se odlučio da “nežali” pšenicu i da je istretira jednom potvrđenom i visoko efikasnom kombinaciju Duet Ultra 0,5 l/ha+Fastac 0,15 l/ha čime su suzbijene sve bolesti kako na klasu tako i na listu i stabljici pšenice, a takođe se suzbio trips čije prisustvo može da umanji prinos i do 1 t/ha!

Primenom u pravo vreme, prave dobitne kombinacije preparata ostvarili su se veći prinosi od 500 kg do 1 t/ha i to kako na sušnom severu Vojvodine gde se, kod pravih proizvođača koji su primenili punu agrotehniku, prinos kretao oko 6,5 t/ha u regionu Kikinda –Subotica – Sombor pa čak i malo jači prinos od oko 7,5 t/ha u regionima sa više padavina tokom Jula meseca (srednja i južna Bačka, Srem) kada je pšenica bila u fazi nalivanja.

Dok je prošle godine višak padavine prouzrokovao zakasnelu i smanjenu setvu, tako se ove godine probijaju rokovi setve, a na nekim površinam neće se ni stići posejati pšenica, što će verovatno prourokovati i dalje stabilnu cenu pšenice od oko 17 din/ha. Upravo zbog ove cene treba na vreme razmišljati o primeni pune agrotehnike i obavezno uvrstiti primenu proverene kombinacije u fazi početka cvetanja pšenie Duet Ultra 0,5 l/ha+Fastac 0,15 l/ha.

Dragan Maćoš, dipl. Ing.

fuzarijuma

septorioze

rđe lista

pepelnice

05Basf informatornovembar - decembar 2011.

pulsar 40 u 2011. godini

pulsar 40 u 2011. godiniKako je 2010. bila rekordna u istoriji u proizvodnji soje, tako ćemo ovu sezonu gledati da što pre zaboravimo. Sve je bilo naopako. Posle setve suša, sklop ostao manji i neujednačen. Zatim zbog daljnjeg nedostatka padavina soja ostaje manjeg uzrasta. Kada je sklopila redove pala je kiša koja je kod veoma slabih soja izazvala proboj letnjih korova, posebno ambrozije! I suša u nalivanju zrna je samo stavila tačku na i.

Prosečan prinos skoro duplo manji nego 2010-e godine.Tokom sušnih godina, kakva je ova, mora se mnogo više paziti kada i sa čime suzbijamo korove. U suši ne deluje zemljišna hemija i samim tim korov kreće brže od soje. Još jedan zaštitarski trik! U suši korov dobija voštanu prevlaku i već kao mali postaje otporan na delovanje hemije! Zato ga treba prskati kada je malog uzrasta!

Najčešće greške dešavale su se u soji, dok u svim ostalim usevima u kojima se može koristiti Pulsar 40 mnogo manje ( Clearfield hibridima suncokreta, grašku, lucerki).

Greške koje su se najšeće ponavljale bile su sledeće:

1. Faza razvoja korova (zakasneli tretmani). Uvek je mnogo važnije posmatrati koliki je korov, nego koji je uzrast soje. Uvek se sa prvim tretmanom kreće kada su ambrozija, abutilon i aepeljuga veoma mali (najviše od 2 do 3 centimetra). Ne gledati soju... Pulsar 40 u razdvojenom tretmanu, dva puta po 0,6 lit/ha i bez obzira na uzrast soje, bio je recept za uspeh .

2. Doze primene, manje nego što je bilo potrebno. U suši je korov otporniji i zato doze treba povećati 10 do 20 %.

3. Vreme same primene ( toplo vreme sa malom relativnom vlažnošću vazduha). Nikada i nikada ne prskati po toplom vremenu. Ako je duži topao period onda treba uvesti noćna prsanja!

4. Ne delovanje na neke korove u poodmaklim fazama razvoja (rastavić , štavalj, poponac). Kao i kod ostalih korova ne dozvoliti da prerastu povoljan uzrast za tretiranje.Proizvodnja Soje i Suncokreta su uglavnom u suprotnosti. Ako je dobra godina za Soju, loša je za Suncokret i obrnuto. Ova godina je bila godina Suncokreta, jer su postizani rekordni prinosi: 4 do 4,5t/ha, dok su prošle bili oko 2 tone.

prošla 2010-ta je bila godina soje, sa rekordnim prinosima od 4 do 5 t/ha, ove godine prosečan prinos je bio od 2 do 2,5 t/ha.

Velika većina proizvodjača je naučila kako da radi sa Pulsarom 40. On nije idealan herbicid kao što ništa u životu nije idealno, ali je jedan od onih koji daje maksimum u poljskim uslovima (a ne samo u praznoj priči i tv reklamama). Važno je znati dobro raditi sa njime i onda nema greške!

Soja i Suncokret kao naše dve najznačajnije uljane kulture predstavljaju budućnost poljoprivredne proizvodnje. Ove dve kulture ne uspevaju u celoj evropi već je to svedeno na par Zemalja, medju kojima je i naša.

Sada pustimo naše parcele da odmaraju preko zime, zaslužile su.

A i svi mi zajedno što živimo od poljoprivrede smo, valjda, zaslužili zimski odmor.

Aleksandar Stajić, dipl. Ing.

06 Basf informatornovembar - decembar 2011.

Kada je poljoprivredna proizvodnja u pitanju mnogi će reći da je

2011. bila specifična godina, ali zar nije

svaka godina takva - specifična na svoj

način? Svaka godina se po nečemu istakne i neke vremenske uslove izbaci u prvi plan, koji

pak posebno favorizuju neki problem (bolest,

štetočina, korov). Navedena godina je

pored suše - jedne od najvećih koje se pamte

donela i rekordne temperature.

Izreku: „dok jednom ne

smrkne drugom ne svane“, oni koji su

mogli da navodnjavaju mogu zadovoljno da

upotrebljavaju. Svakako ne treba zaboraviti grad (led) koji je bitan činilac

biljne proizvodnje u Srbiji. Da bi zadovoljstvo bilo potpuno potrebno je imati dobru zaštitu,

da bi se na kraju konkurisalo za visoku cenu. A kako je bilo

po kulturama kada je zaštita u pitanju i šta

očekivati nadalje.

jabukaNa početku 2011. bilo je uslova za zarazu venturijom ili su vremenski uslovi stalno pretili. Prvi deo vegetacije do precvetavanja pamtiće se po vetrovima koji su ometali tretiranja. Otuda i u „dobro“ štićenim zasadima pojava venturije. Kontaktni fungicidi su neizostavni u zaštiti tokom čitave vegetacije, a do precvetavanja i sistemični anilopirimidini (pirimetanil i ciprodinil). Među kontaktnim preparatima dominirali su tehnološki usavršen Dithane DG neotec, najpostojaniji Delan 700 WG i preparati na bazi kaptana. Za razliku od vinove loze za suzbijanje pepelnice na jabuci uži je izbor fungicida. Među preparatima koji mogu da se primene za suzbijanje pepelnice su prečišćeni izomer aktivne materije dinokap – karathane Gold, stroby Df, preparati iz grupe triazola i preparati na bazi koloidnog sumpora – kumulus Df.

U drugom delu vegetacije od sredine maja fungicidi su manje korišćeni, jer su počeli već topliji periodi pa su isti primenjivani samo uz insekticide. Sve je veća upotreba insekticida iz grupe regulatora rasta insekata za suzbijanje smotavca. Ipak najveće probleme je pravio crveni voćni pauk - Panonychus ulmi. Pored odgovarajućih vremenskih uslova za njegov razvoj isti su bili

nepovoljni za delovanje akaricida. Među akarici-dima najstabilniji u delo-vanju bio je masai.

U 2012. ponovo treba biti pažljiviji u prvom delu sezone (od bubrenja i otvaranja pupoljaka do plodova veličine oraha) zbog venturije. Za suzbijanje venturije oslonac treba da bude na primeni

kontaktnih fungicida Dithane DG neoteC ili Delan 700 WG u kombinaciji sa sistemičnim fungicidima. Preventivna zaštita je ključ uspeha. Od plodova veličine lešnika-oraha akcenat treba staviti na primeni insekticida u suzbijanju smotavca i lisnih vašiju, a njih kombinovati sa navedenim kontaktnim fungicidima. Za suzbijanje grinja tretiranje uljima pred otvaranje pupoljaka je od pomoći, a kasnije po pojavi istih primeniti masai uz dobru pokrivenost biljaka. Najkasnije do 7 dana pre berbe za suzbijanje skladišnih bolesti i pepelnice može se primeniti fungicid sa najširim spektrom delovanja Bellis.

BreskvaBolest sa jednim od najinteresantnijih simptoma – kovrdžavost lišća breskve (Taphrina deformans) je tokom 2011. bila manjeg intenziteta pojave nego prethodnih godina. Veliki značaj imala je pravovremena primena fungicida u fenofazi pred otvaranje pupoljaka protiv prouzrokovača ove bolesti. Delan 700 WG je u potpunosti opravdao očekivanja.

Prouzrokovač kovrdžavosti lišća breskve uvek ima izvor zaraze pa dobra zaštita iz ove godine ne daje za pravo da se ne štiti ili kasni sa zaštitom naredne godine.

Monilija cvetova nije imala najadekvatnije uslove za zarazu. signum ima veliki značaj u zaštiti od ove bolesti.

U narednoj vegetaciji po pitanju prouzrokovača kovrdžavosti lišća breskve nikako se ne sme kasniti sa tretiranjem - Delan 700 WG treba primeniti u fazi bubrenja, a pre otvaranja pupoljaka. Delan 700 WG suzbija i prouzrokovača šupljikavosti lišća. Kao i kod kovrdžavosti lišća ni kod monilije ne sme da se kasni sa tretiranjem. Faza početka i punog cvetanja su dovoljne za zaštitu od ove bolesti.

šljivaVažimo za jednu od vodećih zemalja po broju stabala šljive, ali i za zemlju sa jednim od najnižih prinosa po stablu. Jedno je sigurno i pored sve šire namene u industriji, dobar deo šljive se preradi pomoću „vesele mašine“.

Kao i kod ostalog koštičavog voća ovde je monilija veliki uzročnik pada prinosa. Pored nje tu su još i šupljikavost lišća i kod nekih sorata narandžasta pegavost. Od insekata svakako značajan rod odnesu šljivine ose, a na kvalitet roda utiče u velikoj meri prouzrokovač crvljivosti plodova.

Kao što je već navedeno kod višnje, istim preparatima i u istim fenofazama, ne u isto vreme – šljiva cveta pre višnje pod istim agroekološkim uslovima, treba primeniti neki od navedenih fungicida. U precvetavanju, kada 80% kruničnih listića opadne, pravo je vreme da se spasi deo roda koji odnose šljivine ose i primeni perfekthion.

višnjaVišnja je najslađe kiselo voće. Posebno za proizvođače. Mnogi bi hteli da preko noći ovu kulturu vrate u kondiciju i maksimalnu rodnost, ali to ipak ide malo teže...Kako dobra cena može da motiviše da se kvalitetno radi. Dugogodišnja zapostavljenost ove kulture uzima danak.

Među bolestima monilija je najveći uzročnik slabijeg prinosa, a višnja je uz kajsiju najosetljivija vrsta. Ovakvom je čini neujednačeno cvetanje koje proizilazi iz položaja parcele koje su obično na padini brda, a dodatno i zbog neujednačenog cvetanja u okviru samog stabla. Do prošle godine, jedan deo proizvođača je za suzbijanje monilije znao šta je najbolje, a kupovao najjeftinije („tretiranje da se umiri savest“). signum je zbog svojih karakteristika – oštrog delovanja na parazite, neotrovnosti za pčele, pozitivnog delovanja na celokupan razvoj biljke, kod ozbiljnih proizvođača postao neizostavan deo zaštite. Po značaju među prouzrokovačima bolesti potom dolazi pegavost lišća ili „kokomices“. Opadanje lišća za vreme i posle berbe usled ove bolesti utiče na smanjen rod u narednoj godini. Do prošle godine većina višnjika je ponovo olistavala i cvetala u avgustu i septembru, ali berba je izostajala i što je još gore smanjena je i naredne godine. Nešto što će se sigurno pojaviti u zasadima višanja su grinje. Nekih15-ak dana pred berbu listovi počinju da dobijaju rđastu boju koja dolazi od napada - eriofidnih grinja, a posle berbe povećana je i brojnost tetranihida (Tetranychus sp.). Većina prouzvođača prepoznaje simptome samo nisu znali da se oni tako zovu.

Zahvaljujući neujednačenosti u cvetanju kod višnje su potrebna 2-3 tretiranja protiv monilije tokom cvetanja. signum je dugotrajnog preventivnog delovanja. U suzbijanju monilije u obzir dolazi samo preventivna tretiranja.

Od precvetavanja u borbi protiv „kokomicesa“ se može uz pomoć Delan 700 WG-a.Kod signum-a je pored suzbijanja monilije, uočeno i delovanje protiv „kokomicesa“, a kod Delan 700 WG-a obrnuto.

Upravo u fazi precvetavanja do 15-ak dana kasnije je pravo vreme za suzbijanje grinja.

Treba dodati da je perfekthion dozvoljen za primenu za suzbijanje trešnjine muve i ima određeni dozvoljeni nivo ostataka.

pepelnica jabuke

čađava krastavost plodova i crna pegavost lišća „venturija“ na plodu i peteljkama

sušenje cvetova i rodnih grančica šljive „monilija“

???

pegavost lišća „kokomices“ na lišću višnje

07Basf informatornovembar - decembar 2011.

jagodasto voćeNajveće troškove u zaštiti maline, kupine i jagode zauzima suzbijanje sive truleži – Botritys cinerea. U najvećem rejonu proizvodnje maline zaštita od ove bolesti je povećana sa dva na najčešća 3 prskanja. Ove godine štete od prouzrokovača truleži plodova su bile minimalne. Sa druge strane najveće štete na malinama i kupinama su od prouzrokovača pegavosti izdanaka. Prošlogodišnje zaraze su ispoljile simptome ove godine, ali kao iza večinu bolesti kad sevide simptomi kasno je za reakciju i značajan deo roda je izgubljen. Zbog uočenog delovanja i na pegavost izdanaka, pored suzbijanja sive truleži-botritisa plodova signum postaje značajan partner u borbi protiv prouzrokovača bolesti u zasadima jago-dastog voća. Tretiranja treba obavljati kao i protiv monilije tokom perioda cvetanja. U nedostatku aktivnih materija koje suzbijaju prouzrokovače pegavosti izdanaka mnogi proizvođači su prinuđeni da tragaju za adekvatnim rešenjima. Prema registracijama iz nekih drugih evropskih zemalja gde se ovo voće izvozi (Francuska), Delan i tercel nalaze svoje mesto u suzbijanju pegavosti izdanaka u periodu pred cvetanje i po završenoj berbi.

Protiv prouzrokovača sive truleži plodova tretiranja treba obavljati tokom perioda cvetanja. Istovremeno treba suzbijati i prouzrokovače pegavosti izdanaka, protiv kojih treba obaviti tretiranje i posle berbe, posebno značajno kod maline. Pored signum-a protiv prouzrokovača truleži plodova treba primeniti i neki od preparata sa drugačijim mehanizmom delovanja.

vinova lozaKvalitet vina se rađa još u vinogradu, a kao što znamo vino se pravi i od grožđa. Suša je doprinela dobrom kvalitetu grožđa u tekućoj godini, a prinosi su bili visoki iako ove dve stvari obično ne idu zajedno.

Plamenjača je izostala zahvaljujući nepovoljnim uslovima za njen razvoj i bilo je tek toliko da se ne zaboravi na nju. Sa druge strane usled manje zavisnosti od vremenskih uslova i dužim razmacima između tretiranja pepelnica je bila značajan problem i obeležila je ovu godinu. Crne i sive truleži je bilo malo prisutno.

Pepelnica počinje među prvima sa razvojem, uz crnu trulež i fomopsis. U vinogradima sa istorijom ove bolesti – osetljive sorte i povoljni uslovi za njen razvoj, treba krenuti sa njenim suzbijanjem od otvaranja pupoljaka. Pored preparata protiv pepelnice treba dodati i neki od preparata protiv prouzrokovača crne truleži i fomopsisa. Za suzbijanje pepelnice bitno je uz dobar izbor preparata obaviti i pravilna tretiranja – pravovremena i uz dobru pokrivenost biljaka. Kao što je navedeno za razliku od pepelnice jabuke za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi ima nekoliko visokoefikasnih preparata i iz različitih grupa jedinjenja. Među njima treba istaći karathane Gold, vivando, stroby Df, Collis, kumulus Df. Prema agresivnosti koju ispoljava crna trulež preti da postane dominantniji problem i sa njenim suzbijanjem treba krenuti kao i protiv pepelnice od samog otvaranja pupoljaka. Svakako da ne treba zaboraviti ni plamenjaču koja može u slučaju povoljnih uslova za zarazu da opustoši vinograde i da ih ostavi bez roda ne samo u tekućoj već i u narednoj godini. Za suzbijanje plamenjače kontaktni fungicidi Dithane DG neotec, polyram Df se mogu primeniti u početku vegetacije preventivno. Posle jednog do dva tretiranja ovim preparatima prednost treba dati sistemičnim fungicidima acrobat, forum star, forum Gold ili Cabrio top koji suzbija i pepelnicu. U Francuskoj je Cabrio top registrovan i za suzbijanje prouzrokovača crne truleži. Sivu trulež treba suzbijati ne samo hemijskim (Cantus) već i ostalim agrotehničkim merama borbe.

krompirU usevima krompira najveći problem bila je suša. Za razliku od 2010. gde je bila problem od samog nicanja krompira u 2011-oj plamenjača je izostala, kao i crna pegavost-alternaria. Posle početnog obazrivog starta u suzbijanju plamenjače nastupila je suša. Krompirova zlatica je još uvek na niskoj brojnosti gde i dalje u primeni je pritisak na preparatima iz grupe neonikotinoida uz dolazak preparata sa drugačijim mehanizmom delovanja- alverde. Zemljišni herbicidi su dobro delovali. Suzbijanje korova treba otpočeti zemljišnim herbicidima jer za razliku od kukuruza u krompiru nije tako veliki izbor preparata za suzbijanje širokolisnih korova. Visoka selektivnost za gajene biljke i širok spektar delovanja na korove opredeljuje stomp za primenu posle setve a pre nicanja. Zavisno od prisutnih korova i njihove faze porasta za korektivno suzbijanje širokolisnih korova može se primeniti Basagran. Prilikom primene voditi računa o temperaturi. U slučaju prisustva uskolisnih korova focus ultra predstavlja jedno od rešenja, a količina primene zavisi od vrste korova i faze njihovog porasta. Prema uslovima za razvoj plamenjače acrobat se može primeniti preventivno ili kod već ostvarenih zaraza eradikativno. acrobat u kombinaciji sa signum-om pedstavlja kompletnu kombinaciju za suzbijanje plamenjače i crne pegavosti ne samo u krompiru nego i u paradajzu.

povrćeProuzrokovači bolesti nisu pravili začajne štete na povrću u tekućoj godini i bilo je daleko lakše izboriti se sa njima nego prethodne godine. Higijena prilikom proizvodnje rasada, i dobar start su uslovi za dobru zaštitu i stabilne prinose. Godinu je obeležila pojava izuzetno niska cena i u isto vreme (nevolja nikad ne dolazi sama) pojava Tute absolute na paradajzu. Za njeno suzbijanje potrebno je iskoristiti znanja Mediteranskih zemalja gde se ova štetočina i prvo javila. Jedna od malih broja mogućnosti je insekticid alverde. alverde je zbog potreba za suzbijanjem Tute absolute u Španiji registrovan po hitnom postupku. Obratiti pažnju kako će se ponašati ova štetočina u našem klimatu. Kad je suzbijanje u pitanju promena mehanizma delovanja prilikom izbora insekticida je jako važna za uspešno dugoročnije suzbijanje ove štetočine.

Plamenjača je najdestruktivnija bolest na povrću, i u narednoj godini kao i svake godine treba biti „budan“ kad je ova bolest u pitanju.

acrobat predstavlja pouzdanog saveznika za suzbijanje prouzrokovača plamenjače na povrću.

Analiza dešavanja iz prethodnih godina je uvod za planiranje zaštite u narednoj godini. Sama realizacija planova zavisi od vremenskih uslova, stanja na parceli...

Ljubiša Milenković, dipl. Ing.

??? NAZIV TeMe

ljubičasta pegavost izdanka kupine

plamenjača krompira

larve krompirove zlatice

tuta absoluta (oštećenja i larva) na listu paradajza

pepelnica vinove loza

plamenjača i crna trulež na vinovoj lozi

???

siva trulež „botritis“ na malini

pepelnica na grozdu vinove loze

tuta absoluta oštećenja na plodu paradajza

08 Basf informatornovembar - decembar 2011.

poljoprivredanaša vizija budućnosti

Kako sve gore navedeno rezimirati u par reči?Jednostavo, naš cilj je posvećenost našim kupcima uz inovacije, odgovornost prema društvu i okolini, uz zajedničko poštovanje vrednosti i različitosti.

to je samo deo naše vizije budućnosti, budućnosti u kojoj glavnu ulogu na kraju ipak imaju naši potrošači, koji su spremni da sa nama uspešno podele tu viziju!

Momcilo DimitrijevićMarketing Manager

Visoke cene poljoprivrednih proizvoda u svetu su u sezoni 2011. godine dovele do povećanog korišćenja proizvoda za zaštitu bilja. Tako su se pridružile ostalim faktorima koji oblikuju industriju zaštite bilja, kao sto su: promena načina ishrane, povećanje stanovništva i ekonomski rast. Kao dodatne faktore možemo spomenuti takođe zahtev potrošača za zdravom, visoko kvalitetnom i svežom hranom tokom cele godine. Gledajući na sve ove faktore, reklo bi se da agro biznis seže daleko van lokalnih potreba i zahteva. U sledecih 20-tak godina, da bi se ishranila svetska populacija, neophodno je duplirati poljoprivrednu proizvodnju, ali ne samo kvantitativno, već i kvalitativno. Kako to uraditi, ako već za takođe dvadesetak godina očekujemo nedostatak obradivih površina? Odgovor daje samo tržište…

Svetski trend povećanja primene proizvoda za zaštitu bilja se nastavlja, tako da se očekuje da će taj porast biti preko ~2% godišnje do 2015. godine na svetskom nivou. Ali, da li je to dovoljno da bi se svi gore navedeni izazovi rešili? Svakako ne! U jednom momentu sigurno mora doći do zasićenja tržišta.

I tada je neophodno imati viziju….

Vizija koju BASF ima stavlja na veoma važno mesto inovacije. Inovacije koje povećavaju otpornost biljaka uz istovremeni porast prinosa i kvaliteta. Da bi bili uspešni u inovacijama morate uložiti u iste. BASF je u 2010. godini u istraživanje i razvoj ulozio 1,5 milijardi eura, od toga 400 miliona eura u poljoprivredu. Ulaganjem u istraživanje i razvoj mi oblikujemo, kako naših kupaca tako i nas uspeh.

Deo te vizije predstavlja takođe optimatizacija poljoprivredne proizvodnje i poboljšan kvalitet života. Kao globalna kompanija BASF je svestan svoje društvene odgovornosti i zbog toga mi aktivno učestvujemo, u okviru naših mogućnosti, u održivom razvoju. Za Basf, održiv razvoj, pretstavlja integraciju društvenih i ekoloških pitanja u naš poslovni proces, a sve u cilju ostavarivanja bolje budućnosti kako za nas tako i za buduće generacije.

Kako sprovesti efikasno korišćenje energije uz istovremenu zaštitu klimatskih uslova, takođe je deo naše vizije. Skoro trećina naših ulaganja u istraživanje i razvoj se odnose na efikasno korišćenje energije i zastitu klimatskih uslova. Mi stalno radimo na smanjenju emisije ugljen-dioksida u našoj proizvodnji.

Deo nase vizije takođe je i društvena odgovornost. Uključeni smo u razne projekte u svetu, prvenstveno u zajednicama gde se nalaze naši kapaciteti. Fokusirani smo na obrazovanje i nauku. Na taj način promovišemo inovativnost i održivost, fokusirajući se na projekte gde naše znaje i iskustvo može doneti najbolje rezultate.

09Basf informatornovembar - decembar 2011.

neophodnost upotrebe sredstava za zaštitu bilja

Kao potrošači s pravom očekujemo, čak i zahtevamo dovoljnu količinu hrane, koja naravno mora da bude visokog kvaliteta, a i cenovno pristupačna. Do ovog naizgled relativno lakog cilja, međutim nije lako doći iz više razloga. Broj stanovnika na zemlji svake godine poraste za oko 80 miliona s jedne strane, dok se s druge strane erozijom tla i urbanizacijom drastično smanjaju obradive površine. Takođe, usled napada korova, insekata i biljnih bolesti, gubi se 20-40% potencijalne proizvodnje hrane. S tim u vezi neophodnost upotrebe sredstava za zaštitu bilja za sigurnu i zdravu proizvodnju hrane postaje sve izraženija.

šta su to sredstva za zaštitu biljaTo su svi postupci koji se primenjuju sa samo jednim krajnjim ciljem - da se gajena biljka održi zdravom, kako bi dala optimalan prinos.

Naime, kada različite štetočine napadnu biljku ona kao i svaki živi organizam nastoji da se odbrani sama. Tek kada to nedâ rezultate kao ni druge mere kao što su izbor staništa, sorte, obrada zemljišta, kvalitetno đubrenje, onda se pristupa zaštiti gajene biljke hemijskim merama borbe. Ove mere borbe se primenjuju samo kada odbrambeni mehanizmi biljke nisu dovoljno jaki da se odupru napadu štetočina.

•U današnje vreme sredstva za zaštitu bilja su proizvedena tako da moraju da zadovoljavaju tri osnovna elementa:

•Moraju biti neškodljiva za osobe koje su u kontaktu sa njima tokom proizvodnje, primene ili konzumiranja hrane.

•Moraju biti specifična po načinu delovanja, tj. da su efikasana samo protiv bolesti, korova i štetočina za koja su namenjena.

•Moraju da budu kratkog veka trajanja, što znači da se nakon postizanja određenog cilja moraju raspasti na jednostavne hemijske komponente koje nisu štetne po ljude i okolinu.

Manje-više, današnja sredstva za zaštitu bilja doziraju se u gramima, a ne u kilogramima po hektaru. Ona su manje toksična, specifična (usmerena na određenu štetočinu), biorazgradljivija nego ranije, te se moraju koristiti sa puno pažnje i tačnosti. Poljoprivredni proizvođači su ti koji imaju najviše direktne koristi od sredstava za zaštitu bilja koja im omogućavaju jednostavniju i lakšu proizvodnju. Samim tim oni moraju biti posebno obučeni za njihovu pravilnu primenu jer za razliku od većine drugih ljudi, poljoprivrednici žive tamo gde i rade. Njihove porodice, stoka i ljubimci, takođe žive u toj zajednici, tako da oni moraju biti posebno oprezni pri korišćenju, skladištenju i rukovanju sredstvima za zaštitu bilja.

U današnje vreme poljoprivredni proizvođači mogu potražiti savete u vezi upotrebe sredstava za zaštitu bilja, i to od odgovarajućih stručnih lica i odgovarajućih institucija. takođe, i proizvođači sredstava su obavezni da stave uputstva na pakovanja koja daju bitne podatke o količini primene, vremenu primene, štetočine na koje deluje, kao i merama predostrožnosti koje se moraju preduzeti.

Iako se u našem slučaju misli da se o zaštiti bilja sve zna i da je njihova upotreba laka i jednostavna, nažalost, veoma često dolazi do zakazivanja najvažnije karike u tom lancu, a to je ljudski faktor. Naime, naši ljudi veoma često sebi dozvoljavaju neke stvari kao što su povećanje količine primene, nesavesno rukovanje, nepravilna upotreba i još mnogo toga. Kao primer navodimo poljoprivrednog proizvođača koji mora fungicidom da zaštiti usev pšenice. Na pakovanju proizvoda piše da je količina aktivne materije 50%. Ovaj proizvod se mora iskoristiti u količini od 1l/ha sa 200 l vode. Znači da svaki kvadratni metar polja pšenice treba da primi 0.05g aktivne materije. Ako znamo da u kvaddratnom metru polja raste 300 biljaka, to dalje znači da svaka biljka primi samo 0.00017 grama aktivne materije.

Samovoljnim povećavanjem količine primene ne bismo ništa dobili u kvalitetu, već bi dali povoda nekim nedovoljno informisanim ljudima da nas optuže za ugrožavanje životne sredine.

Zato bi poljoprivredni proizvođači morali da koriste sredstva za zaštitu bilja na pravilan i odgovoran način. Tako štite životnu sredinu, povećavaju prihode sa svog gazdinstva i ono što je najvažnije proizvode sigurnu, visokokvalitetnu hranu koju potrašači žele. a sve što je čovek stvorio za svoju upotrebu i što koristi, postaje opasno tek kada na scenu stupi ljudski faktor na neki način zloupotrebi plodove svoga stvaralaštva.

Uostalom i u saobraćaju svake godine gine mnogo više ljudi nego što strada od posledica neadekvatne upotrebe hemijskih sredstava.Da li to znači da treba da se odreknemo i automobila?

Dušan Radojević, dipl. Ing.

010 Basf informatornovembar - decembar 2011.

Basf srbija d.o.o. � Omladinskih brigada 90b � 11070 Novi Beograd

Mari GlavonjićMenadžer za

logistiku i controlling

Tel.: +381 11 3093 428

Fax: +381 11 3093 423

Mobil: +381 63 244 530

e-mail: mari.glavonjic�basf.com

Goran PuharTehnička podrška

za region srednjeg i južnog Banata

Tel.: +381 11 3093 400

Fax: +381 11 3093 423

Mobil: +381 63 457 703

e-mail: goran.puhar�basf.com

Anamarija Maši}

Marketing specialist

Tel.: +381 11 3093 429

Fax: +381 11 3093 423

Mobil: +381 63 309 491

e-mail: anamarija.masic�basf.com

Aleksandar Stajić

Tehnička podrška za region Srema,

Mačve, Braničeva i grada Beograda

Tel.: +381 11 3093 400

Fax: +381 11 3093 423

Mobil: +381 63 356 371

e-mail: aleksandar.stajic�basf.com

Zorica Pavlović

Logistika

Tel.: +381 11 3093 406

Fax: +381 11 3093 423

Mobil: +381 63 245 075

e-mail: zorica.pavlovic�basf.com

Ljubiša Milenković

Tehnička podrška za region centralne i

južne Srbije

Tel.: +381 11 3093 424

Fax: +381 11 3093 423

Mobil: +381 63 312 068

e-mail: ljubisa.milenkovic�basf.com

Radivoj Jakovljević

Tehnička podrška za region južne Bačke

Tel.: +381 11 3093 425 +381 21 422 156

Fax.: +381 11 3093 423

+381 21 422 157 Mobil:

+381 63 244 531e-mail:

radivoj.jakovljevic�basf.com

Brankica Milenković

Marketing asistent

Tel.: +381 11 3093 429

Fax: +381 11 3093 423

Mobil: +381 62 850 1881

e-mail: brankica.milenkovic�basf.com

Dragan Maćoš

Tehnička podrška za region zapadne

i severne Bačke i severnog Banata

Tel.: +381 11 3093 441

Fax: +381 11 30 3 423

Mobil: +381 63 312 043

e-mail: dragan.macos�basf.com

Basf srbijaAgro Tim Harald M.

Kube Generalni direktor

Basf za region bivše Jugoslavije

Tel.: +381 11 3093 400

Momčilo Dimitrijević

Marketing Menadžer

Tel.: +381 11 3093 407

Fax: +381 11 3093 423

e-mail: momcilo.dimitrijevic�basf.com

Dušan Radojević

Menadžer Prodaje

Tel.: +381 11 3093 408

Fax: +381 11 3093 423

Mobil: +381 63 250 390

e-mail: dusan.radojevic�basf.com

Siniša IlinčićMenadžer za

Tehničku podršku

Tel.: +381 11 3093 438

Fax.: +381 11 3093 423

Mobil: +381 63 244 527

e-mail: sinisa.ilincic�basf.com

Dušica BojovićMenadžer za regis-

traciju preparata

Tel.: +381 11 3093 422

Fax: +381 11 30 3 423

Mobil: +381 63 242 541

e-mail: dusica.bojovic�basf.com

Da li su rimljani jeli picu?Kada sam nedavno gledao film u kojem Kristofer Kolumbo pristaje na plaže Dominikanske republike, u pozadini su se mogle videti palme, džungla, prelepo tropsko cveće i banane.

Banane?Dok sam radio na plantažama banana u Kostariki pre mnogo godina, saznao sam da banane potiču iz Azije. Dakle, ukoliko je Kolumbo zaista video plantaže banana kada je otkrio Ameriku , da li to znači da se on možda na kraju zaista i iskrcao na obale Azije kao što je mislio? Nije naravno, Kolumbo se zaista iskrcao na obale Kariba , ali reditelj filma nije bio naročiti poznavalac poljoprivrede.Ali, treba li mu to zaista zameriti?

Uzmimo za primer krompir, paradajz, papriku i kukuruz...Ja sam rođen u Peruu i tamo sam živeo sve do svoje devetnaeste godine. Naravno, svi znamo da krompir potiče iz peruanskih Anda.Ali, ako biste pitali većinu ljudi koji žive po gradovima i koji ne razlikuju biljku kukuruza od ananasa, oni bi vam rekli da krompir potiče iz Irske ili Nemačke.

Šta reći za preukusni srpski ajvar? Obožavam da ga jedem, ali odakle potiče? Caspsicum annumm, drugo ime pod kojim je paprika poznata, zapravo potiče iz Južne i Severne Amerike i čini neizostavni deo kulture i istorije Jugoistočne evrope, kao što je svima nama poznato i u čemu uživamo. Tokom mojih putovanja širom sveta, susretao sam se sa rezličitim i interesantnim kulturama. Svi ljudi imaju nešto zajedničko, vole svoju decu, žene i svoju zemlju. I svi se oni oslanjaju na poljoprivredu kao osnovu društva, njegove isotrije i kulture.

Proveo sam tri godine u Rusiji uživajući u dobroj ruskoj vodki. Možete li zamisliti Rusiju bez vodke? Tokom šest godina mog rada u Ukrajni, divio sam se stotinama hiljada hektara pod suncokretom, pšenicom i naravno našim omiljenim usevom kukuruza. Kukuruz je zasigurno jedna od najinteresantnijih biljki, koja je dala značajan doprinos ljudskom razvoju i ekonomiji.

Šta bi Srbija bila bez kukuruza? A pri tome nije nikakav tajna da je kukuruz potekao iz Centralne Amerike gde predstavlja glavni usev u ishrani miliona ljudi koji uživaju u ukusnim tortiljama, tamalesima ili tekili. U redu, tekila se ne pravi od kukuruza, ali veoma je dobra u kombinciji sa njim. U Srbiji živim već oko tri godine, i što je neobično, mnogi usevi koji su od ključnog značaja za vas kao uzgajivača, potekli su iz dalekih stranih zemalja. Poljoprivreda u Srbiji se stoga može smatrati veoma raznovrsnom i globalnom.

Ali, otkriću vam jednu tajnu…Nije važno da li krompir potiče iz Perua, kukuruz iz Meksika ili paradajz iz Hondurasa ili Nikaragve.

Ono što je zaista važno je tlo na kojem oni niču, kao i ljudi koji uzgajaju hranu od koje svi mi zavisimo.Puno ti hvala Kristofer Kolumbo!I hvala svim farmerima širom sveta sa kojima sam se susretao!

Dakle, da li su Rimljani jeli picu?Ukoliko znate ili otkrijete odakle potiče paradajz, molim vas nemojte to reći Italijanima.

Harald Michael Kube, dipl. Ing.Generalni direktor Basf srbija d.o.o.

o kompaniji Basf

Basf - The Chemical Company je vodeća hemijska kompanija na svetu: Proizvodni program obuhvata hemikalije, plastične mase, proizvode za oplemenjivanje, sredstva za zaštitu bilja, naftu i gas. Kao pouzdan partner, BASF pomaže svojim kupcima iz gotovo svih branši da budu još uspešniji. Svojim visokokvalitetnim proizvodima i inteligentnim rešenjima, kompanija BASF doprinosi rešavanju globalnih izazova kao što su zaštita klime, energetska efikasnost, ishrana i mobilnost. Godine 2010. BASF je sa 109.000 zaposlenih ostvario promet od preko 63,9 milijardi ¤. Ostale informacije možete pronaći na www.basf.com ili www.agro.basf.rs