Upload
s
View
259
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
ljudski glas
Citation preview
LJUDSKI GLAS
Sonja krstic
LJUDSKI govorni organnazalnaupljina
ustazubi
usne
grlo
plua
dijafragma
glasneice
jezik
Plua su rezervoar vazduha i izvor energije.
Dok se govori, kao i kada se izdahne, vazduh se iz pluaproputa kroz grlo u 3 glavne upljine vokalnog trakta(farinks, nazalna i oralna upljina).
Iz nazalne upljine vazduh izlazi kroz nos.
Iz oralne upljine vazduh izlazi kroz grlo.
Da bi se proizveo govor, protok vazduha prekidaju glasneice, jezik, usne i obraen govor izlazi napolje.
GLASNE ICE
Glasne ice nisu ni nalik icama instrumenata. To suligamenti u grlu.
Kod mukaraca su tee nego kod ena i zato osciluju nanioj frekvenciji.
Tokom govora promene se frekvencije u rasponu od 1oktave.
Tokom pevanja promene se frekvencije u rasponu odpreko 2 oktave.
Tipine frekvencije u govoru su:- 110Hz mukarci- 220Hz ene- 300Hz deca.
Naunici kau da postoje 3 naina kako glasne iceosciluju:
- osnovni otvaraju se i zatvaraju potpuno iomoguavaju stvaranje impulsa vazduha trouglastogoblika
- otvorena faza ice se ne zatvaraju potpuno celomduinom. Tako protok vazduha nikada nije 0.
- minimum vazduha prolazi u kratkim impulsima iproizvodi udan zvuk (kao kad bismo govorili doknosimo neki teak teret)
- falset glas iz glave. Ne koristi se za govor.
Glasne ice mogu da se posmatraju tako to se malozubarsko ogledalo postavi u grlo.
CIKLUS VIBRACIJA GLASNIH ICA
TALASNI OBLIK I SPEKTAR SAMOGLASNIKA I
t f(Hz)
t
prvi formant (zvui kao glas u)f(Hz)
t f(Hz)drugi formant
FORMANTSKE GRUPE ZA SAMOGLASNIKE
zVIDANJE
Kada neko zvidi, vokalni trakt se pobuuje sa suprotnogkraja (opozitno od glasnih ica).
Uobiajeni opseg zvidanja je: h2-h4(700-2800Hz).Vebanjem moe da se snizi frekvencija i ispod 500Hz.
Ovo ukazuje da se vokalni trakt ponaa donekle kaozatvorena cilindrina cev.
Ton koji se zvidi je vrlo blizu istom tonu. Ima izuzetnoslabe harmonike.
Kod veine ljudi najnii ton koji mugu da odzvide jeujedno najvii ton koji mogu da otpevaju. To znai davokalni trakt oveka moe da obuhvati i 5 oktava.
APAT
Kada neko apue, glasne ice proizvode beli um kojisadri irok opseg frekvencija.
Nema se oseaj visine tona.
pevanje
Postoje 4 osnovna ljudska glasa u pevanju:- sopran - visoki enski glas- alt - niski enski glas- tenor - visoki muki glas- bas - niski muki glas
Pevanje moe biti :- solistiko- horsko
Horsko pevanje je polifono ( peva se u vie glasova ).
Pored tih , postoji jo enski glas mecosopran i muki glasbariton.