Ljudski resursi u Hrvatskoj-Stajališta SSSH –

Ana Milićević Pezelj

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Zagreb, 27./28.04.2009.

Pregled prezentacije

Posljednja dva desetljeća

Promjena strukture zaposlenosti

Socijalna slika Hrvatske

Neki kvantitativni i kvalitativni pokazatelji o ljudskim resursima

Zaključno – stajališta SSSH

1989.-1999.• Tranzicija (politička, ekonomska, socijalna...)• Privatizacija• Restrukturiranje• Liberalizacija• Sve prethodno obilježeno ratom (1991.-1995.)!2000.-2009.• Demokratizacija (nastavak)• Stabilizacija• Rast i razvoj (je li i održiv?!)

Društveni razvoj RH posljednja dva desetljeća

Krajem 80-tih:• Samoupravni model društvenih odnosa• Pretežno društveno vlasništvo ali i privatni i javni sektor• RH je imala kombinaciju planske i tržišne privrede• 86% izvoza na konvertibilna tržišta90-tih...• Izgubljeno više od 500.000 radnih mjesta!• Udio industrije u ukupnom BDP-u s 32% pada na 20%• Suodlučivanje zamjenjuje samoupravljanje• ...• Mi još stižemo tamo gdje smo bili 1989.!

Promjena strukture zaposlenosti 1996-2007

1996 1997 1998

1999 2000

2001 2002 2003

2004

2005 2006

20071.pol. i2.pol.

Zaposleni(000)

1593 1544 1492

1553 1553 1469 1528

1537 1563 1573 1586 1586

PO PROFESIONALNOM STATUSU, 2. pol (%) (1996 - studeni, 1997 - lipanj)

Zaposleni70.8 74.1 75.6 75.1 78.2 76.2 76.9 76.0 77.1 75.6 77.2 78.5

Samozaposleni

21.1 18.5 18.3 19.2 17.6 19.2 18.6 20.5 20.7 22.3 20.8 19.4

Poseban račun

15.9 13.6 12.8 14.2 12.6 14.4 14.1 15.8 15.2 17.1 15.9 13.6

Poslodavci 5.2 4.9 5.5 5.0 5.0 4.8 4.5 4.7 5.4 5.2 4.9 5.7

Pomažućičl. obitelji

8.1 7.5 6.1 5.8 4.2 4.6 4.5 3.5 2.2 2.1 2.1 2.2

100 100 100 1 00 100 100 100 100 100 100 100 100

PO VLASNISTVU*

Državno vlasništvo[1]

48,8 48.7 46.2 43.9 42.8 40.1 37.5 34.7 33.8 31.7 31.3 31.8

Zaposleni 67.3 65.7 61.4 58.5 56.2 52.9 49.2 45.8 44.2 42.2 40.8 40.4

Privatni sektor

51.2 51.3 53.8 56.1 57.2 60.0 62.5 65.3 66.2 68.3 68.7 68.3

Zaposleni 32.7 34.3 38.7 41.6 43.8 47.2 50.8 54.2 55.8 57.8 59.2 59.6

100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

PO SEKTORU AKTIVNOSTI*

Poljoprivreda

19.9 17.8 16.7 16.5 14.6 15.5 15.2 16.9 16.4 17.3 14.2 13.0

Industrija 29.1 29.5 29.8 30.6 28.8 30.0 29.6 29.7 29.8 28.5 29.4 31.1

Usluge 50.7 51.9 53.2 52.5 56.1 54.0 54.6 53.2 53.5 53.7 56,4 55.9

100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

PO SPOLU*

Muškarci54.4 54.2 53.9 53.8 54.7 55.7 55.2 55.4 55.4 55.1 55.7 55.6

Žene 45.6 45.8 46.1 46.2 45.4 44.3 44.8 44.6 44.6 44.9 45.3 45.4

100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

Izvor: DZS ARS *Prosjek dva polugodista ARS-a (osim 1996 i 1997 (godisnje istrazivanje) i 2007 – kvartalno istrazivanje, prosjek Q1-2)

[1] Podaci za državni sektor obuhvaćaju zaposlene u sektoru u državnom vlasništvu i u sektoru u tranziciji.

• 4,4 mil. stanovnika• 1,1 mil. umirovljenika• 400.000 osoba s invaliditetom• 1,5 mil. zaposlenih (stopa zaposlenosti 56 %)

• Više od 262.000 nezaposlenih: prevladava strukturalna nezaposlenost; Udio posebnih kategorija: više od 60 % žene, oko 30 % mladi - od 15 do 29 godina, dugotrajno nezaposleni - više od 50% čeka posao duže od godinu dana, velike regionalne razlike, oko 20 % nezaposlenih prima naknadu za nezaposlenost - najduže 450 dana

• Od kraja 2008. broj nezaposlenih raste – u prvom kvartalu 2009. godine 63.000 radnika odjavljeno s mirovinskog (od kojih 7.000 otišlo u mirovinu). Pretpostavljamo da je riječ o neprodužavanju ugovora na određeno vrijeme (naime, 87% novozaposlenih zaposleno je na određeno vrijeme, od kojih 75% na vrijeme kraće od godinu dana!); Najugroženiji sektori: drvna industrija, građevinarstvo, ind. nemetala...

Socijalna slika Hrvatske

U 2008. godini Hrvatska se prema kupovnoj moći nalazila na 30. mjestu s 4.763 eura, naspram 12.500 eura europskog prosjeka kupovne moći po stanovniku

OBRAZOVNA SLIKA HRVATSKE

Obrazovna struktura stanovništva (DZS 2001.)• Osnovna škola ili manje 41%• SSS 47 %• VŠS 4%• VSS 8%

Obrazovna struktura zaposlenih (DZS 2007.)• Osnovna škola ili manje 29,3% • SSS, 4 godine i više te gimnazija 46,0% • VŠS 8,0% • VSS i više 16,7%

Obrazovna struktura nezaposlenih (HZZ 2009. ožujak)• Osnovna škola ili manje 31,8%• SSS trogodišnja, KV i VKV 35,0%• SSS 4 godine i više te gimnazija 26,0%• VŠS 3,2%• VSS i više 4,0%

VŠS i VSS = veće šanse za zapošljavanje!

MLADI U SUSTAVU OBRAZOVANJA

Ukupno: Muškarci: Žene:

54,5 52,0 57,0Eurostat: RH, 2004. (EEP 27 + kandidati 4, RH u donjem dijelu ljestvice)

Eurostat: RH, 2004. (EEP 27 + kandidati 4, RH na dnu s Turskom te Ciprom i Maltom)

PARTICIPACIJA MLADIH (15-24) U OBRAZOVANJU

20 godina: 22 godine: 24 godine

35,6 23,0 9,9

PARTICIPACIJA MLADIH U DOBI 20, 22 i 24 u OBRAZOVANJU

1975.* 40,1%

1998.* 11,5%

2000.* 3,0%

2002.-2004.' 2,0%

2005. ' 2,4%

2006.' 2,2%

*Izvor: Sveto Marušić, Upravljanje ljudskim potencijalima, 2001.‘ DZS ARS

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE UZ RAD U RH

Postojeća financijska rješenja

Sredstva za financiranje obrazovanja odraslih osiguravaju se u:

– državnom proračunu– proračunima jedinica regionalne i lokalne

samouprave – izdvajanjem poslodavaca– neposredno od polaznika/radnika

Tko, koliko, kako? Nema (transparentnih) podataka!

Rashodi za obrazovanje prema Anketi o potrošnji (istraživanje: Predrag Bejaković, IJF, CARDS 2004 Obrazovanje odraslih)

Prosječni godišnji izdaci za obrazovanje 2006., po članu kućanstva, samo za kućanstva koja su imala pojedinu vrstu izdatka, po kvintilnim skupinama, u kunama Kvintilna skupina

Predškolsko obrazovanje

Osnovno obrazovanje

Srednjoškolsko obrazovanje

Visoko obrazovanje

Stručno obrazovanje i podizanje kulture

1. 68 159 152 2.342 851 2. 553 222 1.334 2.325 568 3. 311 318 701 1.425 436 4. 557 136 292 1.470 587 5. 347 701 1.502 2.597 1.004

Ukupno: 310 225 553 2.034 751 Izvor: izračuni na temelju podataka iz APK; agregirano na osnovi uzorka i pondera kućanstava

• Svaka aktivnost koja povećava kvalitetu (proizvodnost) rada može se smatrati investicijom u LJR

• Nije samo potrošnja na obrazovanje i osposobljavanje na poslu, već i potrošnja na zdravlje, migraciju, traženje posla, predškolski odgoj djece...

• Radnici postaju proizvodniji poboljšavajući svoje psihičko ili mentalno zdravlje, isto tako seljenjem iz područja i poslova s niskom proizvodnošću u druga mjesta i na druge poslove s relativno visokom proizvodnošću

• Stopa povrata od investiranja u ljude najviša je i najbrža u odnosu na druge vrste ulaganja

• No, za podizanje konkurentnosti (tvrtke/gospodarstva/društva) visokoobrazovana i kvalificirana radna snaga nije sama po sebi dovoljna – važno je upravljanje ljudskim resursima (potencijalima)!

Ulaganje u ljudske resurse

• Kriza kao prilika• Novi proizvodi i usluge, proizvodi s većom

dodanom vrijednošću – javna dobra, zdravlje, zaštita okoliša, energetska učinkovitost... najviše “vuku” razvoj novih tehnologija (Lisabonska strategija)

• Više ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije i povezivanje s proizvodnjom (ulaganje u istraživanje u RH: 90% država, samo 10% poslovni sektor)

• U zaposlenost privući što više radnika i zadržati ih (prisutan rizik: gubitak najobrazovanijih i najkvalificiranijih radnika)

• Kvalitetno početno obrazovanje i kontinuirano osposobljavanje odnosno cjeloživotno učenje

Zaključno – stajališta SSSH

• Povećati ulaganja u obrazovanje odraslih (izostanak motivacije poslodavaca: pritisak “armije” nezaposlenih, radnici na određeno vrijeme, rizik gubitka radnika u koga se uloži... Moguće rješenje:

Fond, na sektorskoj ili na nacionalnoj razini); posebice nisko-obrazovanih (low-skilled workers) – radnici slabe zapošljivosti koji ostaju bez posla!

• Radnici kao dio rješenja izlaska iz krize• RH kao mala ekonomija/zemlja ne može se razvijati

na jeftinoj radnoj snazi već na znanju• Povećati kapacitet javne administracije, potrebna

bolja koordinacija institucija, politika i mjera...• Unaprijediti socijalni djalog

Zaključno – stajališta SSSH

ANA MILIĆEVIĆ PEZELJSSSH

Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

10000 Zagreb, Croatia

*phone: +385 1 46 55 630

fax:+385 1 46 55 053GSM:+385 98 408 964

e-mail: ana.pezelj@sssh.hr

Hvala na pažnji!