Upload
duonghanh
View
226
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]
2 L j u d s k o t i j e L o 3L j u d s k o t i j e L o
Ljudsko je tijelo organizirana cjelina nekoliko tjelesnih sustava koji obavljaju određene funkcije. neki se od tih tjelesnih sustava, poput živčanoga,
mišićnoga ili kostura tijela, protežu po cijelom tijelu, dok su oni drugi, poput probavnoga, urinarnoga ili endokrinoga, lokalizirani na manjim područjima.
bedro
Svaki tjelesni sustav čini nekoliko specijaliziranih organa. Te organe tvore tkiva, a tkiva milijarde stanica.
koljeno
potkoljenica
čelo
oko
nos
usta
brada
prsa
trbuh
kuk
prepone
penis
mošnje
zglob šake
nožni prst
svod stopala
vrat
pazuh
suprasternalna jama
ključna kost
grudi
bradavica
kubitalna vena
pupak
ručni zglob
palac
prst
dlan
stidnica
gležanj
Muškarci su viši
Postoje mnogobrojne varijacije u vanjskom izgledu ljudskog bića. Iako sva ljudska tijela imaju zajednička osnovna obilježja, muškarci su, primjerice, viši od žena, širih ramena i dlakaviji su.
Dijelovi tijela muškarca i žene
Ljudsko tijelo
5L j u d s k o t i j e L o4 L j u d s k o t i j e L o
Ljudsko se tijelo sastoji od milijardi stanica. stanice su osnovne strukturne i funkcionalne jedinice ljudskog tijela.
Tkiva su skupina više jednakih stanica zajedno s interstaničnim supstancijama između njih. Organi su skupina više različitih vrsta tkiva koji zajedno izvode različite funkcije.
golgijev aparat
vrste tkivaPostoje četiri osnovne vrste tkiva u ljudskom tijelu.Epitelna tkiva prekrivaju površinu organa i služe za zaštitu i apsorpciju.vezivna tkiva drže zajedno kosti, mišiće i druge dijelove tijela.Mišićna tkiva su u mišićima.Živčana tkiva su u mozgu, leđnoj moždini i u perifernom živčanom sustavu.
Epitelno tkivoVezivno tkivo
Mišićno tkivo
Ljudski organi
U ljudske organe ubrajamo srce, pluća, mozak, oči, želudac, slezenu, gušteraču, bubrege, jetru, crijeva, kožu, maternicu i mjehur. Koža je najveći organ našeg tijela.
cilium (trepetiljka)
mikrovili
centriolelizozomi
endoplazmatski retikulum
nukleol
ribosomi
peroksisomPresjek stanice
Dijelovi stanice
Postoji otprilike 210 različitih tipova stanica u ljudskom tijelu. Ljudske se stanice sastoje od više manjih organela, kao što su jezgra, endoplazmatski retikulum, golgijevo tijelo, lizozomi i mitohondriji.
nukleus (jezgra)
mitohondrij
Živčano tkivo
Stanice, tkiva i organi
7L j u d s k o t i j e L o6 L j u d s k o t i j e L o
mišićni sustav omogućava tijelu gibanje
Krvotok nosi tvari u stanice i iz njih
limfatični sustavi/imunološki sustav brani tijelo od bolesti
Kostur podupire tijelo i štiti unutarnje organe
živčani sustav nosi poruke iz tijela u mozak te iz mozga u tijelo
tjelesni sustavi su najsloženiji dijelovi ljudskog tijela. oni su skupina više organa koji obavljaju složene
funkcije našeg tijela.
Glavni su tjelesni sustavi krvotok, probavni sustav, endokrini sustav, imunološki sustav, integumentarni sustav (kosa, koža, nokti), limfatički sustav, mišićni sustav, živčani sustav, reproduktivni sustav, dišni sustav, urinarni sustav te kostur.
kombinirani tjelesni sustavi
Funkcije tjelesnih sustava često se preklapaju. Na primjer, mišićni sustav i kostur funkcioniraju zajedno. Rezultat je toga da se oba ponekad kombiniraju i proučavaju zajedno kao mišićno-koštani sustav.
Glavni tjelesni sustavi
Probavni sustav probavlja hranu te proizvodi energiju i hranjive tvari iz hrane.
Dišni sustav kontrolira izmjenu plinova u ljudskom tijelu.
Endokrini sustav kontrolira lučenje hormona iz žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.
različiti sustavi ljudskog tijela
Tjelesni sustavi
L j u d s k o t i j e L o 98 L j u d s k o t i j e L o
središnji živčani sustavSredišnji je živčani sustav najvažniji dio cijelog živčanog sustava. Čine ga mozak, leđna moždina i živci. Sadrži milijune živčanih stanica poznate kao neuroni. Središnji živčani sustav prikuplja i analizira sve informacije iz tijela. Nadzire svjesne funkcije tijela.
Živčani sustav je zapravo informacijski tjelesni sustav. Prikuplja, sprema i analizira sve informacije koje tijelo primi.
Živčani je sustav nadzorni tjelesni sustav. Podijeljen je u dva dijela – središnji živčani sustav i periferni živčani sustav. Cijeli je živčani sustav sačinjen od živčanih tkiva.
autonomni živčani sustavAutonomni živčani sustav nadzire organe poput srca, želuca i crijeva. Regulira nesvjesne funkcije tijela.
Periferni živčani sustavPeriferni je živčani sustav dio cjelokupnog živčanog sustava koji kontrolira rad udova i drugih organa koji nisu pod nadzorom središnjeg živčanog sustava. Dijelimo ga na dva dijela – somatski živčani sustav i autonomni živčani sustav.
kranijalni živci
cervikalni živci
veliki mozakmali mozak
brahialni pieksus
leđna moždina
radijalni živac
medialni živac
ulnarni živac
lumbarni živac
torakalni živac
pudendalni živac
kožni živac
stražnji tibijalni živac
duboki peronealni živac
površinski peronealni živac
peronealni živac
bedreni živac
femoralni živac
sakralni živci
sakralni pleksus
Živčani sustav
somatski živčani sustavSomatski je živčani sustav povezan s radom mišića kostura. Provodi poruke između središnjeg živčanog sustava i mišića kostura.
Živčani sustav
L j u d s k o t i j e L o 1110 L j u d s k o t i j e L o
spinalni živciPostoji 31 par spinalnih živaca. Povezani su s trupom i ekstremitetima. Dijelimo ih u četiri grupe: cervikalni, torakalni, lumbalni i sakralni spinalni živci.
kranijalni živciPostoji 12 pari kranijalnih živaca. Prenose informaciju od osjetilnih organa do mozga. Također su povezani s unutarnjim organima kao što su srce ili pluća. Kranijalne živce dijelimo u tri skupine: na senzoričke, motoričke i mješovite živci.
aksoniOni su dio živčane stanice. Svaki živac ima tisuće aksona. Aksoni se dijele na dva tipa: na senzoričke i motoričke. Senzorički aksoni nose poruke do središnjeg živčanog sustava iz drugih dijelova tijela, kao što su koža, mišići i zglobovi. Motorički aksoni nose poruke iz središnjeg živčanog sustava u mišiće.
Živci su snop živčanih vlakana koji nalikuje na uže. odašilju i prenose poruke između središnjeg živčanog sustava i drugih dijelova tijela.
Živci su grupirani ovisno o mjestu iz kojeg izlaze. Živci koji izlaze iz mozga poznati su kao kranijalni živci. Živci koji izlaze iz leđne moždine poznati su kao spinalni živci.
lateralni prednji torakalni
mišićno-kožni
medijalni
radijalni
duboka grana radijalnog
površinska grana radijalnog
dorzalna grana
volarni interosealni
duboka grana
ulnarni
Medijalni prednji torakalni
dendrit
tijelo stanice
aksonŽivčana stanica Živci
Živci
13L j u d s k o t i j e L o12 L j u d s k o t i j e L o
neuroni su također poznati kao živčane stanice. to su specijalizirane stanice koje nose poruke kroz živce.
Njemački znanstvenik Heinrich Wilhelm Gottfried von Waldeyer-Hartz skovao je naziv neuron 1891. godine. Svaki neuron ima nekoliko produžetaka poznatih kao dendriti. Ti dendriti nose informacije između neurona.
količinaU tijelu je više od 100 milijardi neurona. Oni neuroni koji se oštete ili potpuno unište nikad se više ne mogu obnoviti.
veličinaNeuroni su različitih veličina. Neki su široki samo četiri mikrona, a veći neuroni mogu doseći i 100 mikrona.
vrstePostoje tri vrste neurona: senzorički, motorički i interneuroni. Senzorički neuroni nose poruke od senzoričkih receptora do središnjeg živčanog sustava. Također su poznati kao aferentni neuroni.
Motorički neuroni prenose informaciju od središnjeg živčanog sustava do mišićnih neurona. Oni su poznati kao eferentni neuroni.
Interneuroni nose poruke između senzoričkih i motoričkih neurona.
Motorički neuronnukleol
akson
nisslovo tjelešce
sinaptički čvor
Bipolarni neuron
unipolarni neuron
slobodni živčani završetak
merkelova pločica
ruffinijevo tjelešce
pacinijevo tjelešce
Multipolarni neuron
vrste živčanih završetaka Dendriti
U svakom je neuronu po nekoliko dendrita. Dendriti sadrže ribosome i imaju grubu površinu od dendritičkih bodlji, što su zapravo malene izbočine.
golgijevo tjelešce
nukleol
dendrit
mitohondrij
akson
tijelo stanice
sinptički čvoraksonski terminal
neuron
Neuroni i dendriti
15
L j u d s k o t i j e L o14 L j u d s k o t i j e L o
središnji živčani sustav jedan je od najvažnijih sektora živčanog sustava. sastoji se od mozga i leđne moždine.
Središnji se živčani sustav ponaša kao kontrolni sustav cijelog tijela. Neke tjelesne
funkcije koje nadzire živčani sustav uključuju kontrolu mišića, vid, disanje i pamćenje.
sastav mozgaMozak se sastoji od 77-78 posto vode, 10-12 posto lipida, osam posto masti, jedan posto ugljikohidrata, dva posto topivih organskih tvari i jedan posto anorganskih soli.*
MozakMozak odrasla čovjeka teži između 1,3 i 1,4 kilograma. Mozak novorođenčeta teži između 350 i 400 grama. Težina mozga čini oko dva posto ukupne težine prosječnoga odraslog čovjeka. Mozak je širok oko 140 milimetara, 167 milimetara dug i 93 milimetra debljine.*
Leđna moždinaU ljudskoj je leđnoj moždini, koja kod odraslog čovjeka teži oko 35 grama, oko milijardu neurona. Leđna je moždina podijeljena na 31 segment.*
*izvor: http://wwww.faculty.washington.edu
mozak
leđna moždina
parijetalni režanj frontalni
režanj
temporalni režanj
mali mozak
okcitipalni režanj
režnjevi mozga
Centralni živčani sustav
Središnji živčani sustav
L j u d s k o t i j e L o 1716 L j u d s k o t i j e L o
Periferni živčani sustav jedan je od dijelova živčanog sustava. Povezuje središnji živčani sustav s osjetilnim organima, drugim organima, mišićima, krvnim žilama i žlijezdama.
svjesne i automatske radnjePeriferni živčani sustav sastoji se od tri serije živaca. Ti su živci podijeljeni u dvije šire grupe: cerebrospinalni i simpatički. Te su dvije skupine živaca usko povezane i miješaju se međusobno. Cerebrospinalni živci povezani su sa svjesnim tjelesnim kretnjama. Simpatički su živci povezani s automatskim kretnjama.
mozak
leđna moždina
aksilarni živac
ulnarni živac
radijalni živac
cauda equina (konjski rep)
bedreni živac
ishijadični živac
živac potkoljenice
lumbosakralno proširenje kralježnice
peronealni živac
duboki peronealni živac
Glavna je funkcija perifernog živčanog sustava prenositi informacije od središnjeg živčanog sustava do tijela i od tijela u središnji živčani sustav. Periferni se živčani sustav sastoji od spinalnih živaca i deset pari kranijalnih živaca.
Živci perifernog živčanog sustava
Periferna neuropatijaPeriferna neuropatija je poremećaj u perifernim živcima. Može je prouzročiti trovanje, nasljedni faktor ili druge bolesti poput lepre (gube).
somatski živčani sustavSomatski živčani sustav dio je perifernog živčanog sustava. Sve svjesne radnje tijela kontrolira somatski sustav koji šalje informacije mozgu i prenosi informacije od mozga do mišića.
Periferni živčani sustav
L j u d s k o t i j e L o 1918 L j u d s k o t i j e L o
autonomni je živčani sustav jedan od dijelova perifernog živčanog sustava. Podijeljen je u tri dijela: simpatički živčani sustav, parasimpatički živčani sustav i enterički živčani sustav.
Autonomni živčani sustav nadzire automatske radnje tijela. Kontrolom automatskih radnji, poput probave, disanja, znojenja ili metabolizma, autonomni živčani sustav održava homeostazu tijela – prirodni unutarnji balans tijela.
simpatički živčani sustavSimpatički živčani sustav priprema tijelo za hitne situacije. Obično je poznat kao fight or flight (bori se ili bježi) sustav tijela. U slučaju hitne situacije povisuje krvni tlak te ubrzava otkucaje srca i disanje. Omogućava tijelu da se nosi sa stresnim situacijama.
širi zjenicesužava zjenice
usporava rad srca
sužava bronhe
pojačava probavnu funkciju želuca
pojačava probavnu funkciju crijeva
kontrakcije mjehura
smanjuje proizvodnju sline
ubrzava rad srca
širi bronhe
usporava probavu
luči adrenalin
smanjuje probavnu funkciju crijeva
potiče kontrakcije mjehura
Parasimpatički sustav
simpatički sustav
Parasimpatički živčani sustavParasimpatički živčani sustav održava razinu energije u tijelu. Također je poznat kao rest and digest (odmaraj i probavljaj) sustav. Kontrolira rad probavnog trakta tako što regulira protok krvi. Jednako tako održava krvni tlak, otkucaje srca i ritam disanja na normalnoj razini.
Enterički živčani sustavEnterički živčani sustav regulira normalnu funkciju probavnog sustava tijela. Sadrži oko sto milijuna neurona.
autonomni živčani sustav
pojačava proizvodnju sline
Autonomni živčani sustav
21L j u d s k o t i j e L o20 L j u d s k o t i j e L o
krvotok (cirkulacijski sustav) čine srce, krv i krvne žile. njime se prenose hranjive tvari, voda i kisik u
tjelesne stanice. Jednako tako odnosi otpad, poput ugljičnog dioksida, iz tjelesnih stanica.
Krvotok odraslog čovjeka ima oko 96.000 kilometara krvnih žila. Prosječna odrasla osoba ima oko 5,6 litara krvi u tijelu. Krvotok se dijeli na tri dijela: plućnu, srčanu i sistemsku cirkulaciju.
Plućna cirkulacijaPlućnu cirkulaciju čini protok krvi između srca i pluća. Nečista krv iz srca putuje do pluća kroz plućne arterije. Ta se krv pročišćava u plućima i odlazi nazad u srce kroz plućne vene.
srčana cirkulacijaSustav srčane cirkulacije tiče se protoka krvi kroz srce. Desna srčana arterija dostavlja krv u desnu klijetku, desnu pretklijetku i neke dijelove lijeve klijetke i lijeve pretklijetke. Lijeva srčana arterija dostavlja krv u pretklijetke, interventrikularni septum i lijevu klijetku.
sistemska cirkulacijaSustav sistemske cirkulacije čini protok krvi kroz tijelo, osim kroz srce i pluća. Arterije nose čistu krv iz srca u tjelesna tkiva. Vene nose nečistu krv od tjelesnih tkiva do srca.
digitalne vene
plantarni luk
prednja tibijalna vean
mala potkožna vena
bedrena vena
unutarnja ilijačna vena
vanjska ilijačna vena
renalna vena
donja šuplja vena
neparna vena
brahijalna vena
subklavijska vena
površinska temporalna vena
površinska temporalna arterija
subklavijska arterija
aksilarna arterija
luk aorte
brahijalna arterija
bubrežna arterija
ilijačna arterija
ulnarna arterija
radijalna arterija
vanjska ilijačna arterija
unutrašnja ilijačna arterija
duboka bedrena arterija
bedrena arterija
digitalne arterije
luk stopala
prednja tibijalna arterija
Circulacijski sistem
Krvotok (cirkulacijski sustav) gornja
šuplja vena
L j u d s k o t i j e L o 2322 L j u d s k o t i j e L o
krv je tekućina koja donosi kisik i hranjive tvari u tjelesna tkiva i odnosi otpad iz njih. krv se sastoji od plazme
(vodenaste tekućine) i triju specijaliziranih krvnih tjelešaca.
Specijalizirana krvna tjelešca su: crvena krvna zrnca, bijela krvna zrnca i trombociti, krvne pločice. Crvena krvna zrnca raznose kisik tijelom, bijela štite tijelo od bolesti, a pločasta pomažu u zgrušavanju krvi.
Bijela krvna zrncaBijela krvna zrnca ili leukociti krvne su stanice specijalizirane za borbu protiv bolesti. Postoji pet tipova bijelih krvnih zrnaca: neutrofili, eozinofili, bazofili, monociti i limfociti. Neutrofili se bore protiv bakterija, dok se eozinofili bore protiv alergijskih reakcija. Limfociti igraju najvažniju ulogu u imunološkom sustavu. Monociti ubijaju bakterije koje napadaju tijelo.
Crvena krvna zrncaViše od 40 posto krvi su crvena krvna zrnca. Također su poznata kao eritrociti. Sadrže hemoglobin, posebnu molekulu koja nosi kisik, a daje krvi crvenu boju. Molekule hemoglobina sadrže željezo. Svaka molekula hemoglobina može ponijeti četiri molekule kisika.
krvne pločice i plazmaKrvne pločice pomažu krvi da se zgruša. Također su poznate kao trombociti. Krvna se plazma sastoji od 90 posto vode. Ostatak plazme su proteini, enzimi, agensi zgrušavanja i proteini koji nose hormone, vitamine i kolesterol.
bazalna ploha
zgrušavanjetrombocitileukociteritrocit
Faze zgrušavanja krvi
specijalizirane krvne stanice
jezgra endotelijalne stanice
trombociti
monociti
bazofili
neutrofili
limfociti
crveno krvno zrnce
Krv
Ljudsko tijelo … 2Stanice, tkiva i organi … 4
Tjelesni sustavi … 6Živčani sustav … 8
Živci … 10Neuroni i dendriti … 12
Središnji živčani sustav … 14Periferni živčani sustav … 16
Autonomni živčani sustav … 18Krvotok (cirkulacijski sustav) … 20
Krv … 22
Sadržaj
Izdavač: 24sata d.o.o.
Prijevod: Jasmina Sarić Čedić
Lektura: Snježana Babić Višnjić
Tisak: Radin print d.o.o.
Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8
Ljudsko tijelo 1 - Živčani sustav i krvotok - 978-953-323-149-5
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran, reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom
za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.