LLOOKKAALLNNAA RRAAZZVVOOJJNNAA …lag-posavina.hr/wp-content/uploads/2013/08/LRS_LAG-POSAVINA.pdfna razvoj LAG-a Posavina bila je Eko turistička zadruga EDUCO iz Slavonskog Broda

Lokalna razvojna strategija LAG‐a Posavina 2012.‐2014.

LLLOOOKKKAAALLLNNNAAA RRRAAAZZZVVVOOOJJJNNNAAA SSSTTTRRRAAATTTEEEGGGIIIJJJAAA

LLLOOOKKKAAALLLNNNEEE AAAKKKCCCIIIJJJSSSKKKEEE GGGRRRUUUPPPEEE „„„PPPOOOSSSAAAVVVIIINNNAAA“““

222000111222...---222000111444...

2012./revidirano, sječanj, 2013.

Lokalna akcijska grupa/LAG Posavina, S.Radića 117, 35 253 Brodski Stupnik


2

Sadržaj:

1. Uvod ............................................................................................................................................... 4

2. Značajke područja LAG-a ........................................................................................................... 7

2.1 Opće zemljopisne značajke .............................................................................................................. 7

2.1.1 Veličina i osnovne prostorne značajke ...................................................................................... 7

2.1.2 Položaj i granice područja LAG-a ............................................................................................. 8

2.1.3 Geomorfološke značajke ........................................................................................................... 9

2.1.4 Klimatske značajke područja ................................................................................................... 10

2.1.5 Prirodna baština LAG-a ........................................................................................................... 10

2.1.6 Kulturno-povijesna i tradicijska baština .................................................................................. 11

2.1.7 Kvaliteta života i stanje infrastrukture ..................................................................................... 12

2.2. Gospodarske značajke područja ............................................................................................... 16

2.2.1 Primarni sektor – poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo ........................................................... 18

2.2.2 Sekundarni i tercijarni sektor ................................................................................................... 20

2.2.3 Tržište rada .............................................................................................................................. 22

2.3 Demografske i socijalne značajke područja ................................................................................... 22

3. SWOT analiza ............................................................................................................................. 24

4. Razvojna vizija ........................................................................................................................... 28

4.1 Razvojni ciljevi ............................................................................................................................... 29

4.1.2 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s prioritetima ruralnog razvoja .............................. 39

4.1.3 Ciljane skupine i očekivani rezultati razvojnih ciljeva i prioritetnih mjera ............................. 41

4.1.4 Horizontalni razvojni ciljevi LAG-a ....................................................................................... 44

5. Strategija izrade i provedbe ...................................................................................................... 44

5.1 Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije ............................................................... 44

5.1.1 Aktivnosti formiranja LAG-a i struktura partnerstva .............................................................. 45

5.1.2 Priprema LRS primjenom načela „odozdo prema gore“ ......................................................... 46

5.2 Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ................................................... 48


3

5.3 Postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti ................................................................ 49

5.4 Utjecaj provedbe Strategije na okoliš ............................................................................................. 50

5.5 Održivost Strategije bez sredstava javne pomoći ........................................................................... 50

5.6 Procjena broja projekata i potrebnih sredstava IPARD programa .................................................. 52

5.7 Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka ........................................................................... 52

5.8 Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke ..................................... 57

5.9 Usklađenost Strategije s nacionalnim i županijskim razvojnim programima i politikama ............ 60

6.Dodaci ............................................................................................................................................... 62

6.1 Dodatak 1 – Indikativan financijski plan provedbe LRS u 2013. - Mjera 202 .............................. 62

6.2 Dodatak 2 – Popis JLS i naselja uključivo naselja s otežanim uvjetima gospodarenja .................. 65

6.3 Dodatak 3 – Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000 ........................................................... 66

6.4 Popis literature ................................................................................................................................ 71


4

1. Uvod Provedbom reforme Zajedničke poljoprivredne politike, 1991. godine, Europska unija počela je primjenu LEADER programa (Liaison Entre Actions de Dévelopment de l’Economie Rurale), kao krovnog sveobuhvatnog programa razvoja ruralnih područja. Ciljevi programa su poboljšanje kvalitete života i diverzifikacija gospodarstva na ruralnih prostorima. On je prvenstveno usmjeren na poboljšanje potencijala razvoja ruralnih područja, uvažavanjem prirodnih preduvjeta i aktiviranjem lokalnog stanovništva. Primarni cilj LEADER programa i njegove metodologije je izgradnja lokalnih kapaciteta, poboljšanje zaposlenosti, diverzifikacija djelatnosti te promicanje integralnog razvoja, kao i poboljšanje razvoja lokalne demokracije na načelima „dobrog upravljanja“ i širenje inovacija. LEADER pristup otvoren je svim osobama u ruralnim područjima koje žele razviti lokalne inicijative za razvoj svog mjesta i sudjelovati u njihovoj provedbi. On aktivno uključuje sve sudionike razvoja, predstavnike javnih i civilnih institucija i organizacija, privatne poduzetnike, ali i sve druge zainteresirane članove ruralnih zajednica. LEADER pristup oslanja se na izradu i provedbu lokalnih razvojnih strategija koje prate jasne i transparentne procedure. Lokalne razvojne strategije omogućuju integralnu provedbu gospodarske i socijalne kohezije, prepoznavanjem i potporom detaljnih intervencija prema prepoznatim lokalnim potrebama te jačanje razmjene iskustava i znanja između područja koje provode LEADER program putem javno-privatnih partnerstva. Sedam osnovnih načela LEADER-a usmjerava sveobuhvatan razvoj ruralnih područja. Načela se međusobno nadopunjuju i djeluju pozitivnom sinergijom kroz cijeli proces provedbe te imaju trajne posljedice na dinamiku ruralnih područja i sposobnost rješavanja razvojnih problema. Izrada prve Lokalne strategije razvoja (LRS) LAG „Posavina“ 2012-2014 započela je na inicijativu Brodsko-posavske županije u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka. Partner na uvođenju LEADER programa na područje Brodsko-posavske županije, s naglaskom na razvoj LAG-a Posavina bila je Eko turistička zadruga EDUCO iz Slavonskog Broda koja je provodila godišnje aktivnosti edukacije ekoloških proizvođača, kao i stručna predavanja i obrazovanja za ruralni razvoj, a na osnovu specijalističkog stručnog seminara „Upravljanje ruralnim razvojem“ koji se provodio na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Tako je stvorena osnova za provedbu smjernice pravnog okvira za pripremu provedbe LEADER-a u Hrvatskoj tijekom predpristupnog razdoblja, i to Strategije ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008.-2013., i IPARD programa 2007.-2013. usklađenih s LEADER programom za razvoj ruralnih područja Europske unije. Istovremeno ova LRS planira razvoj i programe usklađene s postojećim smjernica ruralnog razvoja Europske unije za razdoblje od 2014-te, tijekom koje će se pripremati i Hrvatska kada postane punopravnom članicom.

Moto LAG-a Posavina:

Živimo načela održivog razvoja uz očuvanje izvornih potencijala i razvoja znanja i vještina vrijednih ljudi Posavine.

Tijekom provedbenih aktivnosti uz sudjelovanje ključnih dionika ovog lag područja i to kroz proces odabira središnjih sadržaja kojima se obilježava ovaj prostor, razrađena je dugoročna vizija na temeljima pojmova prikupljene osnovnom i SWOT analizom:


5

Vizija LAG-a Posavina:

Naš LAG ujedinjuje prirodu, tradiciju i ljude u zajednicu poljoprivrednih proizvođača integrirane i ekološke proizvodnje, uspješnh obrtnika i poduzetnika, stvarajući okoliš i

lokalna naselja otvorena za cjelodnevni odmor i boravak u našoj poznatoj domaćoj prijateljskoj atmosferi.

S ciljem ostvarenja razvojne vizije LAG-a ova Lokalna razvojna strategija u sebi objedinjava dugoročne strateške ciljeve i prioritetne aktivnosti čijom se provedbom postiže predviđeni razvoj. U aktivnostima sa odabranim dionicima razvoja kroz savjetodavne i stručne sastanke na razini sva tri sektora razvoja (javnim, civilnim i privatnim) kroz više od dvije godine aktivnosti. Provedbeni program pri tome je temeljen na načelima LEADER pristupa:

Uravnotežen razvoj cijelog područja (Strategija je izrađena analizom relevatne literature i ulaznih podataka o stanju u području te realnoj percepciji prednosti i razvojnih ograničenja definiranih (utvrđenih) od strane ključnih razvojnih dionika, osmišljene su aktivnosti koje utječu na ujednačen razvoj cjelokupnog prostora LAG-a i dodatno određene prema prikupljenoj i analiziranoj Bazi razvojnih projektnih ideja)

Pristup „odozdo prema gore“ (tijekom cjelokupnog procesa izrade Strategije, uz radnu grupu, javnim pozivima uključen je i širok krug razvojnih dionika koji nisu bili članovi LAG-a nego su to tek željeli postati; uključivanje dionika i njihovi prijedlozi nisu se uvažavali prema snazi utjecaja pojedinog dionika već prema mogućnosti primjene na cjelokupnom području LAG-a i utjecajem na ukupnu populaciju)

Javno-privatno partnerstvo/međusektorsko povezivanje (od same inicijative, pa tijekom procesa formiranja LAG-a i izrade Strategije, iznimna pažnja se posvećivala željama i potrebama svih razvojnih sektora; Strategija je nastala kao rezultat dugoročnog osnaživanja i zajedničkog rada predstavnika sva tri razvojna sektora, sukladno strukturi LAG-a; time je postignuta svijest svih dionika o njihovoj aktivnoj ulozi, međusektorskom udruživanju i zajedničkom upravljanju budućim razvojem područja LAG-a)

Inovativnost (već sama primjena participacijskih procesa dionika iz svih sektora odnosno, primjena LEDAER metodologije i načela pri izradi ove strategije, bila je inovacija na prostoru LAG-a; takva metodologija, po prvi puta je motivirala ključne sektorske razvojne dionike na zajedničko djelovanje i dogovor o razvojnim prioritetima područja; Strategija je dala poseban naglasak umrežavanju dionika, primjeni novih znanja i tehnologija kao i prioritetnoj potrebi usvajanja načela održivog razvoja; isto tako, Strategija je dala poseban naglasak uvođenju uporabe obnovljivih izvora energije, čime je omogućila razvoj gospodarske samoodrživosti ali i povećanja kvalitete života svih stanovnika LAG-a)

Integralni pristup (participacijskim procesom, prikupljanjem projektnih ideja i detaljnom analizom razvojnih mogućnosti i ograničenja, osmišljene su aktivnosti i projekti koji su integrirani u sveobuhvatne razvojne projekte cijelog prostora LAG-a, a koji povezuju gospodarski razvoj, kulturu i povijest, tradiciju i društvo u cjelini, čuvaju okoliš i uvažavaju rodnu jednakost, kao i dobne i obrazovne mogućnosti stanovnika te stvaraju razvojne mogućnosti za poboljšanje života stanovnika cjelokupnog područja LAG-a)

Umrežavanje i suradnja među područjima/LAG-ovima (Strategijom su osmišljeni projekti kao i aktivnosti povezivanja LAG-a Posavina s drugim LAG-ovima, ali i organizacijama civilnog društva te nadležnim i stručnim institucijama i organizacijama


6

na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, posebno u aktivnostima koje razvijaju sustav dobrog upravljanja, te prijenos novih znanja, informacija i tehnologija, čime će se iznimno doprinjeti smanjenju izoliranosti nerazvijenih područja prostora LAG-a i njihovih stanovnika)

Lokalno financiranje i upravljanje (aktivnosti planirane Strategijom poboljšavaju mogućnosti lokalnog financiranja povezivanjem izvora financijskih sredstava, kao i poboljšanjem provedbe načela dobro upravljanja, programskog planiranja i praćenja financiranja razvojnih programa i projekata; također ona je pridonijela povećanju razvoja svijesti i znanja lokalnih dionika o potrebi transparentnosti i odgovornosti svih razvojnih dionika za razvoj prostora na kojem žive i stvaraju).

Strategija LAG-a prvi je dokument koji mobilizira ukupne razvojne kapacitete vlastitih resursa i razvojnih dionika, uvažavajući prostorne preduvjete i ograničenja, ali i kapacitete lokalnih stanovnika koje je potrebno dalje razvijati, te otvara nove razvojne mogućnosti privlačenja novih stanovnika na prostore LAG-a s inovativnim projektima i razvojnim programima koji će omogućiti brži i veći održivi razvoj cjelokupnog područja. Lokalna razvojna strategija donijela je porast svijesti lokalnih razvojnih dionika o potrebi međusobne suradnje u procesu planiranja, pripreme i provedbe strateškog razvoja. Omogućila je uvažavanje različitih mišljenja kao i njihovu artikulaciju, ali je i omogućila dogovor svih sektora o razvojnim ciljevima i prioritetnim aktivnostima koji se moraju postići međusobnim sinergijskim djelovanjem i razmjenom znanja i iskustava. U procesu izrade Lokalne razvojne strategije posebna pažnja posvećena je očuvanju i revitalizaciji kulturno-povijesne, tradicijske i prirodne baštine prostora LAG-a s ciljem razvoja prepoznatljivosti područja, s posebnim naglaskom na razvoj zaštićenih proizvoda s geografskim porijeklom zasnovanih na tradicijskom nasljeđu i prirodnim prednostima, te su uvažene potrebe uključivanja svih stanovnika, posebno iz marginaliziranih ili ugroženih društvenih skupina. Provedba Lokalne strategije razvoja prioritetni je zadatak članova provedbenih tijela lokalne akcijske grupe (LAG-a). Oni pred sobom imaju ne samo složenu zadaću već i primjenu novih radnih načela i metodologija, moraju uvijek imati pregled nad potrebama cjelokupnog prostora LAG-a i njegovih stanovnika te dalje razvijaju projektne ideje i provode projekte koji doprinose ostvarenju strategije, njezinih prioriteta i ciljeva u svrhu postizanja Vizije razvoja LAG-a Posavina.

Slika 1.1: Ribnjaci Jelas. (Fotografija: Slavko Vuković)


7

2. Značajke područja LAG-a

2.1 Opće zemljopisne značajke

2.1.1 Veličina i osnovne prostorne značajke

LAG Posavina nalazi se u središnjem dijelu Brodsko-posavske županije, odnosno u najjužnijem dijelu Slavonske nizine i, svojim zapadnim položajem, graniči sa Gradom Slavonskim Brodom, a na istoku s općinom Staro Petrovo Selo. Na sjeveru se prostire padinama Požeške i Dilj gore, a južna granica mu je rijeka Sava koja je i granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. LAG-a Posavina čini prostor 5 jedinica lokalne samouprave: općine Bebrina, Brodski Stupnik, Nova Kapela, Oriovac i Sibinj. Prostor LAG-a pripada statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska. Područje LAG-a prostire se na 485,06 km², što predstavlja 0,87% kopnenog teritorija Republike Hrvatske i 23,9% prostora Županije. Prema popisu stanovništva 2001., imao je 26.293 stanovnika, kada je na njegovu prostoru živjelo 0,59% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, odnosno 14,87% stanovnika Brodsko-posavske županije. Broj stanovnika se, od zadnjeg popisa, smanjio za 3.135 stanovnika ili 11,92%, tako da na prostoru LAG-a, prema popisu 2011. godine, živi 23.158 stanovnika, odnosno 0,54% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, a što je 14,61 % stanovnika Županije. Istovremeno se i broj kućanstava smanjio za 382 ili 4,85%. LAG-om dominiraju naselja srednje veličine od 200-500 stanovnika, a četvrtina naselja ima manje od 200 stanovnika, dok samo 20% naselja ima više od 1000 stanovnika. Ovaj pad stanovništva može se promatrati kao rezultat „prirodne depopulacije“, ali i kao prisutno stanje demografskog starenja stanovništva. Ipak, ovi podaci govore u prilog mogućnosti održivog razvoja naselja jer su samo četiri naselja s manje od 60 stanovnika i može biti upitna njihova budućnost i opstanak u srednjoročnom razdoblju. Ujedno upravo ova najmanja naselja imaju najveće potencijale za razvoj ruralnog turizma. Svojom površinom, općine LAG-a pripadaju srednje velikim općinama Županije, a najveći broj stanovnika je u 5 naselja - općinskih središta. Navedeni pokazatelji ne mogu, u potpunosti, ukazivati na ubrzaniji proces depopulacije zbog odlaska u urbana središta, a blizina županijskog središta Slavonskog Broda može, u narednom razdoblju, biti poticajna za opstanak većih i srednjih naselja; dok na smanjenje broja stanovništva najviše utjecaja ima brojnost populacije starije od 65 godina. Tablica 1.1 Osnovni statistički podaci o LAG-u Posavina. Općina/Grad

Površina/

km² Broj

naselja Broj

kućanstava Broj stanovnika Gustoća

stanovnika/na km²

2001 2011 2001 2011 2001 2011 Bebrina 100,63 7 1.032 971 3.541 3.244 35.06 32,12 Brodski Stupnik

58,59 4 1.027 955 3.526 3.033 60,18 51,77

Nova Kapela 129,08 12 1.617 1.436 5.118 4.202 39,65 32,55 Oriovac 93,16 10 1.981 1.910 6.559 5.819 70,41 62,46 Sibinj 103,6 12 2.223 2.226 7.549 6.860 72,87 66,22 LAG 485,06 45 7.880 7.498 26.293 23.158 54,21 47,74 Izvor: ARKOD, DZS RH, Popis stanovništva 2001/2011.


8

Stanovništvo LAG-a živi u 45 naselja (Popis JLS s pripadajućim naseljima nalazi se u Dodatku 2), u 5 općina. Ovakva situacija pogoduje razvoju selektivnih oblika turizma koji se odvijaju u prirodnom okruženju, a povoljne uvjete naselja LAG-a čini njihova povijesna, prostorna i demografska povezanost, kao i tradicionalna lokalna suradnja i zajedništvo. Zemljopisnu specifičnost ovog područja karakterizira blaga brdovitost Požeške gore i Dilj gore, te rijeka Save i Orljave, što LAG-u daje iznimnu prostornu, odnosno krajobraznu raznolikost.

2.1.2 Položaj i granice područja LAG-a

Iako se LAG Posavina cjelokupnim svojim prostorom nalazi na području Brodsko-posavske županije i gotovo cijelo područje LAG-a gravitira prema administrativnom središtu Brodsko-posavske županije, gradu Slavonskom Brodu, naselja Općine Nova Kapela tradicionalno su više usmjerena prema gradu Novoj Gradiški i gradu Požegi, u Požeško-slavonskoj županiji.

Slika 1.2 LAG Posavina u širem okruženju. ( Izvor: LAG Posavina 2013.)

Svojom sjevernom granicom LAG graniči sa Požeško-slavonskom županijom, južna granica LAG-a je ujedno i državna granica Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok na zapadu graniči s općinama Staro Petrovo Selo i Davor, a na istoku sa gradom Slavonskim Brodom i općinom Podcrkavlje. Ujedno, LAG Posavina, na zapadnom dijelu, graniči i sa LAG-om Zapadna Slavonija. Zemljopisni položaj prostora LAG-a pruža mu velike komparativne prednosti u odnosu na druga područja, posebno u kontekstu razvoja integriranog nacionalnog i europskog gospodarstva, prvenstveno radi njegova velikog značaja u povezivanju istoka sa sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, kao i radi dobre povezanosti s Bosnom i Hercegovinom. Područjem LAG-a prolazi i autocesta Zagreb-Lipovac ( A3/ E70 ) povezana sa paneuropskim transportnim koridorom 5c ( A5/E73 ) koji prolazi Brosko-posavskom županijom( Strizivojna-Vrpolje) u smjeru sjever – jug, iz pravca Mađarske kroz Bosnu i Hercegovinu do Čapljine i Ploča na Jadranskom moru.


9

2.1.3 Geomorfološke značajke

Prostor LAG-a Posavina obilježavaju dvije temeljne reljefne cjeline: prigorski pojas Požeške gore i Dilj gore na sjeveru i nizinski dio uz rijeku Savu. Nizinsko zaravnjeno zemljište uz rijeku Savu je, svojim najvećim dijelom, akumulacijsko tektonskog reljefa i veće vlažnosti. Ovaj prostor formiran je mlađim tektonskim procesima i klimatskim promjenama tijekom pleistocena, što je utjecalo na hidrografiju ovog područja. Uski pojas uz rijeku Savu pripada naplavnoj ravni, odnosno poloju. To je uski pojas uz rijeku nastao njenom akumulacijskom aktivnošću. Nadmorske visine ovog pojasa su 88-95 mnv, a u građi poloja izdvajaju se sedimenti Save, odnosno pjeskovite ilovače i glinoviti pijesci, kvartarne starosti. Iza uskog poloja nastavlja se niži prostor koji pripada fluvio-močvarnoj nizini, nastaloj i oblikovanoj kombiniranim tektonskim pokretima tijekom holocena. U sastavu ove nizine prevladavaju gline, silt, sitni pijesak, šljunak te proslojci treseta. Nadmorske visine, ovog najnižeg nizinskog dijela uz Savu, su 85-88 mnv. Nešto viši tereni, od 90-100 mnv, pripadaju uskom pojasu tzv. terasne nizine. Ovaj pojas izgrađuju debele naslage lesa i njemu sličnih sedimenata pleistocenske starosti. Prigorski pojas, na sjeveru, čini uski brdsko-planinski pojas, te širi, prigorski pojas koji se pruža do kontakta s nizinskim prostorom. Sjeverni prigorski pojas je brdski-prigorski dio Dilj gore (461 mnv) i Požeške gore (618 mnv). Prigorska područja su reljefno blaga i razvijena, te pogodna za razvoj naselja i gospodarske aktivnosti. Dilj gora je sastavljena od niza antiklinala i sinklinala, razlomljenih brojnim rasjedima, a najizrazitija je sjeverna grebenska antiklinala, visine 300-460 mnv. Znatno niža je južna grebenska antiklinala s 200-350 mnv. Obje antiklinale su disecirane brojnim potočnim derazijskim dolinama, a česta su i klizišta. Prigorski dio Dilja brežuljkastog je reljefa, blago nagnut prema jugu, s 120-130 mnv, na rubovima. Južni dio LAG-a je nizinsko područje, koje je dio niskog zaravnjenog zemljišta uz rijeku Savu. To je prostor akumulacijsko-tektonskog reljefa čije su karakteristike određene mlađim tektonskim procesima i klimatskim promjenama u pleistocenu. U takvom, širem nizinskom prostoru, mogu se izdvojiti manje morfogenetske cjeline; naplavna ravan save (poloj), fluvio-močvarna nizina, terasna nizina i glacis terasa. Na kontaktu s prigorskim prostorom nizinsko je područje glacis terase. To je blago povišen prostor, na kontaktu nizine s prigorjem. Nadmorske visine su 100-120 mnv. U građi terase prevladavaju klastični sedimenti proluvijalnog i deluvijalnog porijekla. Na glacis terasu nastavlja se uski pojas terasne nizine gdje apsolutnih visina 90-100 mnv. To je prostor pokriven relativno debelim naslagama lesa i sličnih sedimenata pleistocenske starosti. Najviše naselje LAG-a su Čelikovići, na 324 mnv. Na prostoru LAG-a izdvaja se nekoliko hidrogeoloških cjelina, a po vertikali razlikuju se dvije zone; prva koju čine naslage s vodama čije fizičko-kemijske osobine odgovaraju normama za opskrbu vodom, a druga naslaga čija temperatura prelazi 20°C, a mineralizacija im je veća od 2.000mg/l. Tri velike hidrogeološke cjeline izdvajaju se unutar prve zone, brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena starijih od tercijara, brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti i ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara. Prihranjivanje podzemnih voda događa se isključivo infiltracijom padavina u prve dvije cjeline. Hidrogeološka cjelina ravničarskog područja uz rijeku Savu i druge vodotoke koji pripadaju sljevu Save. Izgrađena je od starijih i mlađih nanosa spomenutih vodotoka. Područje je izgrađeno od nanosa krupnog šljunka koji nizvodno prelaze u sitnozrne pjeskovne šljunke i šljunkovite pijeske, a, na krajnjem nizvodnom dijelu, u pijeske. Prihranjivanje se događa infiltracijom oborina ili iz Save. Prostor uz rijeku Savu i Orljavu aluvijalni je nanos pijeska, praha i gline i uglavnom je prekriven glinovito-pjeskovitim barskim sedimentom, eolskim pijeskom i resedimentiranim lesom. U okviru kvartara postoji debeli


10

„paket“ naslaga građenih od izmjene glinovito-prašinastih slojeva i pijeska, koje su nositelji podzemnih voda pa, kao takove, predstavljaju prostor značajan za hidrogeološka istraživanja.

2.1.4 Klimatske značajke područja

LAG Posavina ima klimatska obilježja umjerene kontinentalne klime s vrlo rijetko izraženim ekstremnim meteorološkim promjenama. Klimu LAG-a karakteriziraju srednje mjesečne temperature više od 10ºC tijekom više od četiri mjeseca, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC te prosječna godišnja količina oborina od 700-800mm. Prema godišnjem hodu temperature zraka, najniže se temperature bilježe u siječnju (-1,2ºC), a najviše u srpnju (20,4ºC). Takav raspored temperature zraka ukazuje na postojanje jednog minimuma i jednog maksimuma. Apsolutni minimum temperature zraka, izmjeren u navedenom dvadesetogodišnjem nizu, izmjeren je u siječnju (-27,8ºC), dok je apsolutni maksimum izmjeren u srpnju (38,2ºC). Ukupno trajanje insolacije u LAG-u iznosi 1.835,1/sat, a srednja godišnja vrijednost naoblake iznosi 6,5 desetina. Pojave magle, kao klimatskog elementa, od velikog su značenja radi atmosferskog ovlaživanja. Prosječan godišnji broj dana s maglom iznosi 100 dana. Mraz se na području LAG-a godišnje pojavljuje u 48,7 dana, a praćenje ove meteorološke pojave važno je za ovdašnju poljoprivredu. U godišnjoj ruži vjetrova na području LAG-a prevladavaju strujanja iz dva suprotna smjera i to iz smjera zapad-jugozapad i istok-sjeveroistok, te njihovih susjednih smjerova strujanja koji su prisutni od jeseni do proljeća. Ljeti prevladava strujanje iz smjera zapad-jugozapad, smanjuje se učestalost iz smjera isto-sjeveroistok, a povećava iz smjera sjevera. U prijelaznim godišnjim dobima, u proljeće i jesen, dominira podjednak udio vjetra iz istok-sjeveroistok i zapad-jugozapad. Tijekom godine, najveću učestalost imaju vjetrovi jačine 1-3 bofora.

2.1.5 Prirodna baština LAG-a

Područje LAG-a Posavina ima značaj broj prirodnih vrijednosti od kojih su samo pojedine cjeline izdvojene kao zaštićena područja. U proteklom desetljeću, s pokretanjem lokalnih sadržaja ruralnog turizma, sve se više pažnje posvećuje i očuvanju lokalnih prirodnih krajobraza, a mnogi od njih su predviđeni za kvalitetno očuvanje unutar općinskih prostornih planova. Na razini zaštićenih područja trenutno su dvije značjne cjeline: Ornitološki rezervat Jelas ribnjaci (zaštićeni 1995., površine 125 ha, IBA1 područje) i značajni krajobraz Jelas polje (zaštićeno 1995., ukupne površine 20.800 ha). Ribnjaci Jelas su cjelina doprirodnih krajolika koji su zamijenili nekadašnje bare kojima je područje LAG-a nekada obilovalo. Na području ornitološkog rezervata zabilježeno je 35 vrsta gnjezdarica, a još 193 vrste je zabilježeno tijekom migracije i zimovanja, među kojima je puno ugroženih vrsta. Tako ovdje borave i obitavaju mješovita kolonija rodarica (Ciconiiformes) u kojoj se gnijezde šest vrsta: mala bijela čaplja (Egretta garzetta), žuta čaplja (Ardeola ralloides), čaplja danguba (Ardea purpurea), gak (Nycticorax nycticorax) i žličarka (Platelea leucordia). U Jelas ribnjacima gnijezdi se oko 5% europske populacije žličarki i 1% europske populacije žute čaplje. U područjima oko naselja nalaze se brojni prirodni sadržaji, parkovi u općinskim središtima, te krajobrazi u prostoru naselja koji su predviđeni za trajno očuvanje i programe zaštite. Najznačajniji parkovi nalaze se u središtima Oriovca, Nove Kapele i Sibinja. Vrijedna biološka raznolikost LAG-a, je, radi svog međunarodnog značaja, uvrštena u međunarodnu mrežu prirodne baštine NATURA 2000 koja je ujedno i najveća koordinirana mreža područja očuvane prirode u svijetu. Međunarodna ekološka mreža NATURA 2000 obuhvaća područja koja su, primjenom stručnih kriterija, utvrđena kao područja važna za očuvanje ili uspostavu povoljnog

1 Op.a. Međunarodno važno područje za ptice, tzv. IBA područje (Important Bird Area).


11

stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih vrsta na europskoj i nacionalnoj razini. Za svako područje utvrđeni su ciljevi očuvanja i mjere zaštite prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN109/'07). Ukupna površina NATURA 2000 područja od kjih je većina na prostoru LAG-a iznosi 35.786,87 ha (Dodatak 3 ). Prirodna baština LAG-a Posavina predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih resursa uz njegovu kulturno-povijesnu i tradicijsku baštinu, i kao takva nudi jedinstven prostor u ovom dijelu Hrvatske posebno u okviru razvoja ovdašnjeg ruralnog turizma, ali i kao prirodni resurs važan za ukupan održivi razvoj. Posebni dio prirodne i kultivirane krajobrazne baštine čine područja vinograda oko Oriovca i Brodskog Stupnika koja su prostornim planovima predviđena za provedbu primjerene zaštite i očuvanja krajobraza, kao i panoramski pogled iz ovdašnjeg vinogorja na Jelas polje i savsku nizinu.

2.1.6 Kulturno-povijesna i tradicijska baština

Područje Lag-a Posavina ima značajne vrijednosti kulturno-povijesne i tradicijske baštine, obzirom da je na ovim prostorima prisutna naseljenost iz doba neolitika. Tako su, na ovom području, evidentirani prolasci Kelta u 4.st pr. kr., Rimljana u 1. st. Prije Krista. Sve do srednjovjekovnih i novovjekovnih utjecaja drugih kultura (Turci od 1536-1691, Austrijanci od 1691-1918). Danas u naseljima prevladavaju sačuvani elementi i čitave građevine na kojima se mogu vidjeti utjecaji i naslijeđe navedenih kultura. Evidentirani arheološki lokaliteti: prapovijesno nalazište "Glog dolina", prapovijesni arheološki lokalitet "Ravnjaš" kod Nove Kapele, prapovijesno naselje „Tranavice“ kod Ciglenika, prapovijesna nekropola kod naselja Malino, prapovijesno nalazište“Glatnik“, prapovijesna nekropola i antičko nalazište „Rimska cesta“ na području Oriovca, prapovijesno naselje „Kremenice, Brežanj“, prapovijesna nekropola „Selišta“ i antičko nalazište „Rimska cesta kod Slavonskog Kobaša; prapovijesna nekropola i nalazište iz brončanog doba u Brodskom Stupniku, prapovijesno nalazište „Bažine“ u Krajačićima, prapovijesno naselje na području Jelas polja u Starom Slatniku, prapovijesno nalazište i nalazište iz brončanog doba u Starom Slatniku, četir arheološka lokaliteta na području općine Sibinj. Uz brojne prapovijesne i arheološke antičke i srednjovjekovne lokalitete posebno je vrijedna sakralna baština LAG-a Posavina sa očuvanim i zaštičenim građevinama, te građevinama koje su predviđene za trajnu zaštitu, a ovdje valja navesti slijedeće: crkva Blažene Djevice Marije u Novoj Kapeli, kapela Sv. Luke na groblju u Srednjem Lipovcu, crkva Uzašašća Blažene Djevice Marije (gotička građevina) i crkva sv. Ivana Krstitelja (barokni stil) u Slavonskom Kobašu; crkva sv. Martina (kasnoromanička crkva s freskama) u Lovčićima, crkva sv. Mihovila Arkanđela u Dubočcu, crkva sv. Emerika u Oriovcu (klasicistički stil). Posebnu vrijednost Lag-u Posavina daje iznimno vrijedna i bogata etnološka i tradicijska baština Posavine sačuvana u nizu naselja: Stara kapela, Pavlovci, Ciglenik, Bečic, Slavonski Kobaš, Lovčići, Brodski Stupnik, Stari Slatnik, Kuti, Bebrina, Dubočac, Čelikovići, Grgurevići. Pojedine obitelji imaju i vrijedne etno zbirke, a u okviru prostornih planova pojedine građevine i sklopovi naselja, kao i sama naselja predviđeni su za trajnu zaštitu etno baštine. Ipak kao posebnu vrijednost ovdje treba istaknuti stalni postav Zavičajne zbirke Stari Slatnik kao posebno vrijedan primjer zaštite i očuvanja etno baštine koja se priprema za multimedijalnu prezentacijsku etno baštinu LAG-a Posavina, a služit će i kao edukacijski centar za rad s lokalnim kulturno-umjetničkim društvima i udrugama za očuvanje lokalne tradicije na zaštiti tradicijske kulture i tradicijskih obrta LAG-a. Zaštita kulturno povijesnih i tradicijskih vrijednosti prostora LAG-a Posavina predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti budućeg ruralnog razvoja ovdašnjih naselja. Prostornim planovima općina određeni su uvjeti zaštite građevina u svim naseljima LAG-a. Uz osnovne uvjete zaštite građevina predviđeni su i uvjeti zaštite i intervencija u pojedinim zonama naselja, a pri tome se sve više razmišlja o uvođenju novih sadržaja u povijesne i tradicijske sklopove pojedinih naselja ili pojedinih kulturno povijesnih građevina. Za selo Stara Kapela propisani su strogi


12

uvjeti zaštite i provedbe građenja, a uz prostorne planove brigu o provedbi zaštite vode i lokalne udruge koje u ovom naselju razvijaju originalne sadržaje ruralnog turizma. Ova inicijativa potaknula je i druga naselja u osmišljavanju sadržaja koji se može definirati pojmovima „kulturnog turizma“, „vjerskog turizma“ i najčešće „eko etno turizma“. Na tradicijskoj baštini i bogatoj pokretnoj i nepokretnoj etnološkoj građi ovdašnjih sela razvijaju se cjelogodišnje aktivnosti, prigodna festivalska događanja i godišnje smotre folklora koji se sadržaji uzajamno nadopunjuju i međusobno povezuju u prepoznatljivu kulturnu ponudu ovog dijela Posavine. Osim Stare Kapele slične aktivnosti se pokreću u svim općinama LAG-a (Pavlovci, Slavonski Kobaš, Lovčići, Stupnički Kuti i dr.). Uz navedene sadržaje značajno je i tradicijsko graditeljstvo, prepoznatljive drvene posavske kuće i druga graditeljska baština koja se sve više zaštićuje od propadanja i degradacije arhitektonskih i stilskih vrijednosti, te se kroz turističke i kulturne sadržaje uključuje u suvremeni društveni život LAG-a Posavina. Isto tako se evidentiraju lokalna sakralna obilježja drveni i zidani poklonci u poljima i uz putove na ulaze u naselja, te se uz crkve i kapelice stvara bogata i sve više prepoznatljiva i trajno osmišljena kartografija kulturne baštine LAG-a. Ova kulturno povijesna i tradicijska baština sve se više zaokružuje prirodnim i kultiviranim krajobrazima i gdje je to moguće nastoje se zadržati izvorne vizure i panoramski ugođaji. Tablica 1.2 Zaštićena kulturno-povijesna baština. (Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, prosinac 2012)

Vrsta kulturnog dobra

Pokretno kulturno dobro Nepokretno kulturno dobro Nematerijalno kulturno

dobro Općina/Grad Pojedinačno Zbrika Muzejska zbirka

Pojedinačno Kulturno-povijesna

cjelina

Kulturni krajolik/

krajobraz

Bebrina 2 2

Brodski Stupnik 6

Nova Kapela 1 1 5 1

Oriovac 2 8

Sibinj 1 2 2

LAG 2 7 0 23 0 0 1

Jedna od velikih komparativnih prednosti i razvojnih resursa LAG-a leži u činjenici kako se na popisu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske nalazi Govor posavskog sela Siče koji je jedan od najarhaičnijih posavskih idioma, i to fonološki, prozodijski, morfološki i leksički. Bitan je jer ima obilježja koja dijeli s kajkavskim govorima. Pripada posavskom staroštokavskom govoru koji zajedno s podravskim govorima čini tzv. slavonski staroštokavski dijalekt. Sičanski je govor, kao i govor Magić Male, prežitak starih štokavskih posavskih govora koji su se govorili u kajkavskom susjedstvu. Siće i susjedna Magić Mala pokazuju govorne specifičnosti kao što su: čuvanje dočetnog –l (učil, čul, posal itd.), arhaičnu hrvatsku akcentuaciju, uz kratki naglasak imaju i poludugi aloton, praslavensku glagolsku akcentuaciju i drugo.

2.1.7 Kvaliteta života i stanje infrastrukture

Dobra infrastruktura temelj je kvalitete života stanovnika, i neophodan preduvjet razvoja. Bez fizičke infrastrukture, prometne, komunalne, informacijsko-komunikacijske, razvoj je uvelike otežan. Pri tome se ne gleda samo opremljenost lokalnih središta, već udaljenih sela i zaselaka, čije napuštanje se razvojem infrastrukture mora zaustaviti, jer to negativno utječe i na očuvanje kulturnog krajobraza i očuvanja nasljeđa. Ekonomska infrastruktura važna je za gospodarski razvoj LAG-a, poput poslovnih zona za razvoj poduzetništva, poljoprivredne i turističke infrastrukture bez kojih nema razvoja ruralnih područja.


13

2.1.7.1. Komunalna infrastruktura

Jedinice lokalne samouprave

STANOVNICI

NASELJA

Broj Obuhvaćeno Vodoopskrbnim

sustavom

% Broj S javnim Vodoopskrbnim

sustavom

%

BEBRINA 3.244 3.244 100 7 7 100 BRODSKI STUPNIK 3.033 2.912 96 4 3 75 NOVA KAPELA 4.202 2.059 49 12 3 25 ORIOVAC 5.819 5.819 100 11 10 91 SIBINJ 6.860 6.517 95 12 10 83

LAG 23.158 20.551 88,74 46 33 74,8 Tablica 1.3 Vodoopskrba na području LAG-a. (Izvor: PP JLS)

Vodovodna mreža razvijena je na 88,00 % područja LAG-a sa 5.998 kućanstava koja su na nju priključena. Niti jedna JLS nema studiju optimizacije vodovodnog sustava. Na VODOOPSKRBNI SUSTAV GRADA Slavonskog Broda priključena su sva naselja općine Bberina i Oriovac, pet naselja općine Sibinj, dva naselja općine Brodski Stupnik . Crpna stanica Lužani i njen vodoposkrbni sustav imaju ograničen sustav nedovoljnog kapaciteta vodozahvatnih zdenaca i uređaja za preradu vode, te je nužna rekonstrukcija, pa se ovo vodocrpilište ne koristi za javnu vodoopskrbu i ostavljeno je kao rezervno crpilište. Naselja s područja Lužana opskrbljuju se s vodocrpilišta Jelas. Vodoopskrbni sustav Krajačići napaja se iz tri kaptirana izvora: Glavarda, Jankovac i Veliko Prelo ( ukupno 2,5 l/s ). Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda je loša i niti jedna JLS nema do kraja izvedenu kanalizacijsku mrežu, već je u samo u središnjim naseljima općine prisutna izgrađenost dijelova kanalizacijske mreže, bez pročistaća, tako da su sva domaćinstva priključena na septičke jame. Naselja u kojima se izvodi kanalizacija su: Oriovac, Batrina, Nova Kapela, Bili Brig, Brodski Stupnik, Stari Slatinik, Sibinj.Stanje odvodnje i sustava otpadnih voda ne zadovoljava, te je potebno nastaviti izgradnju , a posebno završetak postojećih mreža i sustava za pročišćavanje otpadnih voda. Gospodarenje otpadom. Na području Lag-a djeluje komunalno poduzeće „Jackob Becker d.o.o.“ iz Gornje Vrbe koje vrši preuzimanje, prijevoz i odvoz komunalnog otpada s područja svih pet općina ovog laga. JLS su donijele odluke o programu gospodarenja otpadom i trenutno provode sanacije divljih deponija i neuređenih odlagališta otpada. Samo Općina Brodski Stupnik ima definirano reciklažno dvorište u Gospodarskoj zoni Rižino polje, predviđeno sufinaciranjem iz EU fondova, a lokacije će ostale JLS određivati u narednom razdoblju.

Pokrivenost Lag-a električnom mrežom je potpuno i to dalekovodom na 110 kv naponskoj razini u južnim dijelovima i na 35 kV dalekovod središnjim područjem i sva naselja su spojena na TS Brod i elektrovučna postaja u Novoj Kapeli. Za potrebe razvoja naselja bit će potrebno u građevinskim područjima za novu građevinsku i gospodarsku izgradnju dodatno proširivati postojeće ( sa 10/0,4 kV na 20/0,4 kV ) na način izgradnje novih ili pojačanja postojećih kapaciteta. Na području Lag-a nema proizvođača električne energije, ali se planira izgradnja energetskih postrojenja na biomasu i elektrana na solarnu energiju. Lag Posavina u suradnji sa Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka i Udrugom DOOR iz Zagreba priprema provedbu edukacije stanovništva za program uvođenja obnovljivih izvora energije na područje cijelog laga, posebice u naseljima u kojima se već sada razvijaju turistički sadržaji.


14

Pokrivenost Lag područja fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom je dobro, osim u dijelovima na području Dilj gore i Požeške gore zbog konfiguracije terena i malog broja naselja , kao i malog broja stanovnika . Internetska mreža je dostupna na cijelom području Lag-a , dok je nedostatak u pokrivenosti područja bežičnim internetom, kojega imaju samo naseljaBrodski Stupnik i Stari Slatnik. Dostupan t-com maxadsl (žični) dostupan je na cjelom području Lag-a, a područje razvijaju i optima i h1 . Od bežičnog vipnet i t-mobile pokrivaju dosta dobro sa 3g signalom, dok tele2 malo kasni pa je većinom 2g signal. Udruga BSWireless radi u Brodskom Stupniku, a ovaj pristup internetu je više za hobi, i nije za profesionalnu uporabu, ali se uz potporu Lag-a i bespovrtane potpore može dio aktivnosti i profesionalizirati, posebno za potrebe ruralnog turizma. Od ostalih općina u Lagu, samo Kapela ima udrugu MMWireless (www.mmwireless.hr) i iz Magić Male .

Cestovna mreža najkvalitetniji je i najvažniji dio infrastrukture LAG-a Posavina. Glavna cestovna prometnica koja prolazi LAG-om je auto cesta Zagreb-Tovarnik, državna cesta D-4. Na području LAG-a postoje dva izlaza/ulaza na ovu autocestu, kod Lužana, na području Općine Oriovac, i kod Slobodnice, na području Općine Sibinj. Na taj način je moguće, u najkraćem vremenu, doći s autoceste u prostor LAG-a, a isto tako izaći s ovog područja prema odredištima koja su povezana s ovom autocestom u smjeru sjeverozapadnog dijela ili sjeveroistočnog dijela Europske unije, prema Zapadnoj ili središnjoj Europi. Isto tako prema Jugistočnoj Europi, na udaljenosti 30 km od istočne granice LAG-a, prestrojiti se na koridor 5C koji, iz smjera Mađarske ide prema krajnjem jugoistoku Europe (Grčka, Turska…). U smjeru istok-zapad, paralelno s autocestom, prolazi i cesta Nova Gradiška-Vrpolje (Ž-4202/ D-49). Područje LAG-a dobro je povezano cestovnim pravcima prema Novoj Gradiški, Požegi, Đakovu i Osijeku, kao i graničnom prijelazu s BiH, u Slavonskom Brodu. Lokalne ceste na području LAG-a povezuju sva naselja i omogućavaju kvalitetnu i relativno brzu prometnu povezanost s lokalnim naseljima te brz i jednostavan izlazak na županijsku cestu koja prolazi središtem LAG-a (Ž-4202/ D-49), a time i prema jednom od dva ulaza-izlaza na autocestu Zagreb-Tovarnik (D-4,A3/E70). Najnekvalitetniji dio prometnica su ceste koje povezuju manja naselja LAG-a, dok su najbolje prometno povezana općinska središta koja su sva na glavnoj prometnici iz smjera Nove Gradiške-Vrpolje ( Ž4202 ). Nerazvrstane ceste su u iznimno lošem stanju i zahtjevaju temeljitu rekonstrukciju. Javni prijevoz na području LAG-a obavlja se željeznicom i autobusima, a najviše ga koristi lokalno stanovništvo i to djeca osnovnih i srednjih škola, te studenti Veleučilišta u Slavonskom Brodu i Požegi. Autobusni prijevoz dosta je nekvalitetan prvenstveno zbog malog broja dnevnih linija, skupih autobusnih karata, nekvalitetnih i starih autobusa kojima se autobusni prijevoz obavlja. Ovakva vrsta prijevoza nije pogodna za razvoj tursitičkih sadržaja na području LAG-a, jer onemogućava sigurno, brzo i kvalitetno prometovanje i prijevoz putnika – gostiju koji bi bili zainteresirani samostalno javnim prijevozom ići u obilazak lokanog područja, ili koji žele posjetiti okolne regionalne gradove (Požegu, Novu Gradišku, Našice ili Đakovo). Isto je stanje i sa kvalitetom željezničkog prometa, koja ima obilježje malog broja dnevnih linija koja povezuju naselja LAG-a, česta kašnjenja, zastarijele i neodržavane vagone i dosta nekvalitetno osoblje koje upravlja procesom željezničkog prometa putnika. U narednom razdoblju, zajedno s nadležnim institucijama, LAG će raditi na osmišljavanju i razvoju intermodalnog prometa koji bi svim stanovnicima omogućio podizanje kvalitete života. Željeznički promet na području LAG-a obavlja se glavnom željezničkom magistralnom prugom (MG-2C) Zagreb-Vrpolje-Vinkovci, te lokalnom željezničkom prugom koja povezuje Novu Kapelu-Pleternicu-Požegu, i predstavlja jedini željeznički spoj područja LAG-a s prostorom susjedne, Požeško-slavonske županije. Poželjno bi bilo provesti uređenje i obnovu


15

lokalnih željezničkih stajališta, te ih opremiti sa kvalitetnim putničkim stajalištima, kvalitetnom rasvjetom i prometnom signalizacijom. Riječni promet obilježava tok rijeke Save koja od zapada prema istoku prolazi cijelim područjem LAG-a, te postoji mogućnost plovidbe ovim područjem. Predviđena regulacija i uređenja plovnosti ovog dijela Save imala bi značajan utjecaj na razvoj lokalnog gospodarstva, posebno razvoja ruralnog turizma uz rijeku. Zračni promet na području LAG-a predstavlja nekoliko lokalnih sletno-poletnih staza koje su izvan uporabe, ali bi u narednom razdoblju mogle biti interesantne u okvirima uređenja u svrhu unapređenja turističkih sadržaja. Udaljenost od aerodroma pokraj Zagreba i Osijeka je značajan nedostatak u mogućnostima kvalitetnog korištenja zračnog prometa.

Poslovna infrastruktura. Na području Lag-a nalaze se tri poduzetničke zone, koje su uvrštene u Županijsku razvojnu strategiju Brodsko –posavske županije 2011.-2013. godina :

1. Poslovna zona „Rižino polje“ u općini Brodski Stupnik, u funkciji i prostire se na 15,5 ha, zemljište je u vlasništvu općine, postojeći broj poduzetnika je 0, , planirani broj poduzetnika je 17, a planirani broj zaposlenih je 250; infrastruktura do zone je kompletna; a ukupna vrijednost projekta iznosi 7.444.629 kuna.

2. Poslovna zona općine Sibinj je u izgradnji na 36 ha, zemljište je u vlasništvu općine, planirani broj poduzetnika je 5, a planirani broj zaposlenih je 290; izgrađena je cesta, struja, voda, a neizgrađeno odvodnja i plin; vrijednost investicije je 18.446.395 kuna

3. Poduzetnička zona „Čaplja“ u općini Oriovac je u izgradnji na 5, ha , a zemljište je u vlasništvu općine; planirani broj poduzetnika je 10; a planirani broj zaposlenih je 150; izgrađena je cesta, struja, voda plin, a neizgrađena je odvodnja; vrijednost iznosi 4.697.221,65 kuna.

Potreba za razvojem poduzetničkih zona i poduzetnički kapaciteti postoje i u općinama Bebrina i Nova Kapela, te će se u tom smjeru nastojati razvijati poduzetničke potencijale i stvarati lokalnu poduzetničku infrastrukturu. Uz fizičku infrastrukturu, za kvalitetu života stanovnika LAG-a, važna je i društvena i zdravstvena infrastruktura, zatvaranje područnih škola, nedostatak ili velika udaljenost dječjih vrtića, neadekvatnost ili nepostojanje objekata za kulturne ili društvene aktivnosti, sportskih sadržaja i objekata, nedostatak ili neadekvatnost zdravstvene skrbi, uzrokovati će iseljavanje mladog stanovništva u područja boljih životnih uvjeta.

Iz Tablice 1.4 je vidljivo kako područje Lag-a imao dobro razvijen sustav ustanova za opći društveni razvoj zajednice, osim ustanova za predškolski odgoj djece, te s obzirom na navedene pokazatelje potrebno je razviti primjeren sustav zadovoljavanja potreba za predškolski odgoj djece, koji se trenutno odvija samo kroz organiziranje igraonica za predškolsku djecu u osnovnim i područnim školama. Jedini vrtić na području lag-a je Dječji vrtić “Ivančica” u Oriovcu, a djeca iz drugih naselj u vrtiće idu u Slavonski Brod i Novu Gradišku. Isto tako na području Lag-a nema primjerenog sustava hitne zdravstvene pomoći. O korisnicima socijalne skrbi na području Lag-a brinu Centri za socijalnu skrb u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški, uz potporu jedinica lokalne samouprave. Na području Lag-a imaju samo dva Obiteljska doma za starije i nemoćne osobe u Novoj Kapeli i Lužanima. Na području Lag-a djeluje pet općinskih organizacija Crvenog križa u Bebrini, Brodskom Stupniku, Novoj Kapeli, Oriovcu i Sibinju.


16

Tablica 1.4 Društvena i zdravstvena infrastruktura LAG-a. (Izvor: PP JLS LAG-a) Općina/Grad Infrast. za

društveni razvoj

zajednice

Ustanove za predškolski odgoj djece

Osnovna škola

Srednja škola Zdravstvo

Br. ust.

Broj djece

Br. ust.

Broj učenika

Br. ust.

Broj učenika

Opća ambul.

Stomat. ambul.

Ljekarna

Bebrina 0 0 1 379 0 0 1 1 1

Brodski Stupnik

0 0 0 0 0 1 1 1

1Nova Kapela

1 387 0 0 1 1 1

Oriovac 1 47 2 422 0 0 3 1 2

Sibinj 0 0 1 645 0 0 1 1 1

LAG 1 47 1.833 0 0 7 5 6

2.2. Gospodarske značajke područja

Usvajanjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Zakon) u prosincu 2009. godine uveden je novi sustav ocjenjivanja i razvrstavanja teritorijalnih jedinica prema razvijenosti kao jedna od bitnih odrednica nove regionalne politike Republike Hrvatske. Usvajanjem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti u srpnju 2010. od strane Vlade Republike Hrvatske sve jedinice lokalne i područne samouprave su razvrstene u pripadajuće skupine prema stupnju razvijenosti. Na temelju provedenog ocjenjivanja stupnja razvijenosti, a sukladno članku 26. Zakona, definirana su tzv. potpomognuta područja, koja obuhvaćaju lokalne i područne (regionalne) jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske. Index razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan je pri planiranju strateškog razvoja. Važno je napomenuti kako je cijelo područje LAG-a u statusu potpomognutih područja u Republici Hrvatskoj. Sukladno podacima iz tablice, vidljivo je kako se sve JLS nalaze u II skupini razvijenosti, odnosno u kategoriji 50%-75% nacionalnog prosjeka, čime je i cjelokupini LAG u II kategoriji razvijenosti odnosno u kategorij50%-75% nacionalnog prosjeka razvijenosti. Tablica 1.5. Indeks razvijenosti JLS LAG-a. (Izvor: IMO, 2011.)

Ime grada/ općine

Prosječni dohodak

per capita

Prosječni prihodi

proračuna per capita

Prosječna stopa

nezaposlenosti

Kretanje stanov.

Udio obraz. stan. u

stan. 16-65 godina

Indeks razvijenosti

2011.

2008.-2010. 2008.-2010. 2008.-2010. 2010./2001. 2001. Bebrina 25,82% 6,18% 73,19% 98,16% 46,45% 51,03% Brodski Stupnik

40,02% 12,39% 87,97% 94,45% 79,76% 64,39%

Nova Kapela

44,17% 14,41% 77,88% 82,23% 62,20% 58,23%

Oriovac 48,86% 33,67% 87,57% 90,70% 77,28% 68,74% Sibinj 45,59% 31,33% 85,01% 98,54% 78,72% 68,19% LAG 40,89% 19,60% 82,32% 92,82% 68,88% 62,12%


17

Razvoj gospodarstva LAG-a određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja, prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture, ali i činjenice kako se cijelo područje LAG-a još oporavlja od ratnih posljedica koje su gotovo uništile gospodarski sektor. Prema ovim predispozicijama, prostor LAG-a karakterizira razvoj prerađivačke djelatnosti, trgovine i usluga. Na području Lag-a djeluje 125 tvrtki, od čega najviše u uslužnom ( 40 ) i proizvodnom ( 36 ) nepoljoprivrednom sektoru, te trgovini ( 25 ), a potom slijede tvrtke koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom ( 19 ). Iako su na području Lag-a odlični uvjeti za razvoj ribarstva trenutno djeluje samo jedna tvrtka koja ima 18 zaposlenih. Na području Lag-a zaposleno je 1.127 djelatnika, a najviše u proizvodnoj prerađivačkoj proizvodnji, i to drvnoj, metalskoj i kemijsko prerađivačkoj. Potom po broju zaposlenih slijede trgovina sa 199 zaposlenih, pa uslužne djelatnosti sa 117 zaposlenih, dok je u poljoprivrednoj proizvodnji zaposleno 84 radnika. Na području Lag-a u 2012. godini ostvareni su prihodi u iznosu od 596.150.249 kuna, i to u industirjskoj proizvodnji 338 milijuna kuna, u trgovini 162 milijuna kkuna, dok je u poljoprivredi ostvaren prihod od 51 milijun kuna, te u uslužnim djelatnostima prihod od 39 milijuna kuna. Gospodarstvo i industrijska proizvodnja najrazvijeniji su u općini Oriovac, a zatim slijede Sibinj i Nova Kapela, dok su najmanje gospodarski razvijeni općine Brodski Stupnik i Bebrina kao najnerazvijeniji gospodarski dio Lag-a.

Slika 1.3 Struktura obrađenih poljoprivrednih površina u LAG-u, u ha. (Izvor: APPRRR, 2012.)

Poljoprivredna proizvodnja na području Lag-a ima slijedeća obilježja u kojoj je najviše oranica ukupno 10.874,36 ha, zatim livada ( 401,53 ha ), i pašnjaka (259,09 ha ); voćnjaka ima 304,92 ha, a vinograda 106,71 ha. Orašaste kulture su posađene na 37,24 ha, mješanih trajnih nasada ima 1056 ha, dok je staklenička i plastenička proizvodnja zastupljena na samo 2,74 ha. Sa 24,10 ha ostalog zemljišta na području Lag-a prema ARKOD evidenciji obrađuje se i proizvodi na 12.021,25 ha. Ovi podaci ogovore kako ima velikih zemljišnih potencijala za razvoj poljoprivredne proizvodnje, te da bi sa kvalitetnijim razvojem , tehnološkom i preradbenom proizvodnjom udio poljoprivredne proizvodnje u ukupnom gospodarstvu Lag-a mogao imati značajan doprinos za budući razvoj , rast i otvaranje novih radnih mjesta u sektoru


18

poljoprivrede. Na području Lag-a u upisniku je evidentirano 1.775 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava; i to njaviše u Novoj Kapeli ( 503 ), zatim u Oriovcu ( 397), Bebrini ( 380 ) i Sibinju ( 354 ), dok najmanje obiteljskih poljoprivrednihgospodarstava ima u općini Brodski Stupnik samo 141 OPG. U poljoprivrednom sektoru na području Lag-a ima samo 36 obrta, 15 trgovačkih društava i 4 zadruge.

Slika 1.4 Broj i vrsta poslovnih subjekata u poljoprivrednom sektoru LAG-a.

(Izvor: APPRRR, 2012.)

LAG će morati posvetiti pažnju jačanju zadruga, potpornih organizacija za razvoj poduzetništva, posebice klastera i poduzetničkih inkubatora za jačanje proizvodnih, turističkih i uslužnih sadržaja, te poticanju proizvođača i davatelja usluga na udruživanja i razvoj partnerstava . Posebno je potrebno pružati potporu za razvoj i jačanje obrtništva. Iz navedenih podataka vidljivo je kako su prerađivčka proizvodnja u drvnoj, metalskoj i kemiskoj djelatnosti glavne gospodarske djelatnosti područja LAG-a. Cijeli prostor tradicionalno se bavio poljoprivrednom proizvodnjom i to uglavnom stočarstvom (svinjogojstvom i govedarstvom), ratarstvom, voćarstvom i vinogradarstvom. Glavni smjerovi gospodarskog razvoja cijelog LAG-a idu prema oporavku i razvoju poljoprivrede i prerađivačke industrije te ruralnog i lovnog turizma, koji se, na ovom području, mogu međusobno nadopunjavati. Preradom drveta, proizvodnjom namještaja i građevinske stolarije bavi se nekoliko poduzeća na području LAG-a, a potencijala ima i za razvoj pogona ji kogeneracijskog postrojenje na biomasu kako bi, od ostataka, proizvodilo proizvodila električnu i toplinske energije. Ovo je važno i za održavanje i gospodarenje šumskim resursima.

2.2.1 Primarni sektor – poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo

Na području Lag-a razvijena je stočarska proizvodnja , pretežno govedarstvo, i to proizvodnja goveda za tov , dok je broj mliječnih krava znatno manji , i čini samo oko 25 % ukupnog broja goveda . Značajna je i proizvodnja svinja, a uz ove proizvodnje prisutan je i uzgoj ovaca i koza . Unatoč svim problemima u stočarskoj proizvodnji koji opterećuju održanje i razvoj stočarstva interesa za stočarstvo na području Lag-a ima, a u njegovom razvoju vode gospodarstva koja prate nove tehnologije, uvode poboljšanja u proizvodnji, te okrupnjavaju svoje posjede i postižu sve bolje rezultate u količinama i kvaliteti. U proizvodnji mlijeka i


19

govedarskoj proizvodnji najviše je proizvođača na području općine Beberina, ali i u ostalim naseljima Lag-a tradicionalno je razvijena i rasprostranjena stočarska proizvodnja. Tablica 1.6 Poljoprivredna kućanstva prema razspoloživom i korištenom zemljištu. (Izvor: Popis poljoprivrede, 2003.)

Općina Broj kućanst.

Uk. Raspoloživa

pov. Zemljišta/

ha

Korišteno poljoprivredno zemljište Ostalo zemljište/

ha

Broj parcela

korištenog poljoprivre

dnog zemljišta

ukupno U vlasništvu

uzeto u zakup

dano u zakup

Bebrina 737 3.021,31 2.395,43 1.984,33 664,23 253,13 625,88 2.359

Brodski Stupnik

705 1.179,50 955.50 814,92 217,48 76,90 224,00 3.469

Nova Kapela

1.065 3.842,93 2.953,33 2.201.19 908,80 156,66 889,60 4.676

Oriovac 1.205 2.971,01 2.229,04 1.983,71 412,63 167,30 741,97 3.479

Sibinj 1.223 2.174,60 1.472,58 1.275,96 274,29 77,67 702,02 3.469

LAG 4.935 13.189,35 10.005,88 8.260,11 2.477,43 731,66 3.183,47 17.452

U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja pšenice i kukuruza, te je sve izraženija i proizvodnja ječma. Najslabiji su rezultati i površine u povrtlarstvu iako za isto postoje dobri uvjeti U uzgoju voća najviše se proizvodi šljiva i jabuka, te kruška, orasi i lješnjak, a područje Lag-a pogodno je za voćarstvo koje se u područjima Oriovca, Nove Kapele i Brodskog Stupnika sve više razvija i modernizira. Voćarstvo već danas ima značajne potencijale (304,92 ha), te razvijenu tehnologiju, plantažne nasade i kvalitetne udruge voćara, te sve snažniju prerađivačku osnovu za razvoj novih proizvoda na bazi voća (džemovi, sokovi, voćne rakije i vina...). Tablica 1.7 Struktura stočne proizvodnje prema broju grla. (Izvor: Popis poljoprivrede 2003.)

JLS GOVEDA MUZNE KRAVE

SVINJE KRMAČE OVCE KOZE KONJI

BEBRINA 1.095 224 601 437 191 198 4

BRODSKI STUPNIK

227 60 411 163 218 201 2

NOVA KAPELA

654 139 713 329 727 424 13

ORIOVAC 691 153 774 316 1.157 172 15

SIBINJ 458 132 753 254 177 140 10

LAG 3.125 708 3.252 1.499 2.470 1.135 44

Tradicionalno je ovdje prisutna i vinogradarska proizvodnja, te proizvodnja vina, iako u ukupnim površinama ova proizvodnja nije značajna, iz godine u godinu sve je više proizvođača grožđa i vina, kvalitetnih obiteljskih plantažnih nasada i interesa za povezivanjem ove proizvodnje. Posebno je za razvoj vinogradarstva i vinarstva značajna i ovdašnji sajam Oriovita koji iz godine u godinu okuplja sve veći broj kvalitetnijih proizvođača grožđa i vina i daje poticaj bržem i kvalitetnijem razvoju vinarstva na ovom području. Uz vinogradarstvo i vinarstvo postupno se razvijaju i turistički sadržaji koji ovom području uz ostale oblike ruralnog turizma daju prepoznatljiv i sve jači gospodarski značaj.


20

Tablica 1.8 Struktura proizvodnje voća i pčelinjih zajednica u LAG-u. (Izvor: Popis poljoprivrede 2003.) JLS Jabuke Šljive Kruške Orah Lješnjak Vinograd Pčelinje

zajednice

Broj stabala ha Br. košnica

BEBRINA 4.062 9.377 6.002 1.533 109 2,22 256 BRODSKI STUPNIK

6.895 19.107 2.833 1.420 235 16,21 18

NOVA KAPELA

5.109 22.470 2.656 2.581 346 21,04 194

ORIOVAC 12.125 24.372 4.990 2.268 416 30,47 97 SIBINJ 7.966 24.860 3.153 2.605 318 20,57 241 LAG 36.157 100.186 19.634 10.407 1.424 90,51 806 Posebno je značajno za područje Lag-a i ovdašnje ribnjačarstvo, odnosno prostor Jelas polja koji se pruža zapadno od Slavonskog Broda, omeđeno sa sjevera obroncima Dilj gore, a na jugu rijekom Savom. Istočni dio Jelas polja završava tokom rijeke Orljave. Ovo područje površine 20.800 hektara ima obilježje plitke depresije, a u njegovom središnjem dijelu prostire se oko 2.305 ha ribnjaka koji su samo djelomično u funkciji za poizvodnju ribe. Tvrtka Stari ribnjak iz Oriovca sa 18 djelatnika koristi tek manji dio ovih proizvodnih potencijala, a zasigurno razvojem i uvođenjem novih tehnologija u proizvodnji ribe da bi se i prihodi mogli značajno povećati, kao i zapošljavanje u djelatnostima vezanim uz proizvodnju ribe, te razvoj ribolovnog turizma. Zato je zasigurno ribnjačarstvo Lag-a jedan od značajnijih gospodarskih resursa kojega treba razvijati i kroz strukturne fondove Europske unije kroz Europski ribarski fond ( ERF/ EFF ) u smjeru razvoja održivog ribarstva i industrije akvakulture. Područje nekadašnjih 25 ribnjaka, od kojih je samo dio danas u proizvodnoj funkciji, prostire se uz lijevu i desnu obalu potoka Mrsunje koji prolazi središnjim dijelom Jelas polja, koje čini područje ekološke mreže predviđene za ulazak u Natura 2000 područja EU. Ovaj potencijal Lag-a potrebno je vrednovati u okviru budućeg strateškog razvoja i mjera ruralnog razvoja.

2.2.2 Sekundarni i tercijarni sektor

Uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju na području Lag-a značajna je i prerađivačka proizvodnja posebno na području općine Oriovac. Naselja Oriovac i Lužani predstavljaju središte ovdašnje prerađivačke proizvodnje i to u drvnoj, proizvodnja namještaja, te kemijsko-prerađivačka industrija sa proizvodnjom boja. Uz to ima i niz manjih pogona metaloprerađivačke, građevinske i industrijske proizvodnje koji uspješno posluju i zapošljavaju lokalno stanovništvo. Značajni su obrti u pružanju veterinarskih i poljoprivrednih usluga, pa i savjetodavnih usluga u poljoprivredi. U građevinskom sektoru postoje obrti za projektiranje i nadzor, uvođenje elektoroinstalacija, vodovodnih instalacija i plina, te širokog spektra obrtničke proizvodnje i visokospecijaliziranih usluga ( inforamtika, reklame, propaganda ). Tako uz proizvodnju na području Lag-a ve se jače razvijaju i uslužne djelatnosti za potrebe lokalnih tržišta i razvoja, od računovostvenih obrta, informatičkih i grafičkih usluga, do tradicionalnih uslužnih obrta u građevinarstvu, stolarskoj proizvodnji i drugim djelatnostima u trgovini, ugostiteljstvu i turističkim sadržajima.


21

Tablica 1.9 Turistička kategorizacija naselja u LAG-u. Općina/Grad

Ukupan broj naselja Turistički razred po naseljima

A B C D Bez kategorije

BEBRINA 7 X BRODSKI STUPNIK

4 X

NOVA KAPELA

12 X/1 X

ORIOVAC 10 X/1 X SIBINJ 12 X/2 X LAG 44 0 0 4 41 0 Izvor: Ministarstvo turizma RH, Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova o razvrstavanju naselja u turističke razrede, NN 122/09

Turizam, na području Lag-a ima dugu tradiciju, ali u poslijednje vrijeme jačaju inicijative za razvoj ruralnog turizma kao značajnog pokretač razvoja ruralnih područja i to na cijelom području Lag-a. Potencijala ima i za razvoj lovnog, ribolovnog eko-etno, pustolovnog i avanturstičkog turizma, a izrazito značajnih potncijala ima i za razvoj vjerskog turizma. No ovo područje, radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti ima velik potencijal za razvoj, prvenstveno, selektivnih oblika turizma zasnovanih na održivom korištenju baštinske osnove. Važno je napomenuti kako se na području LAG-a, razvijaju raznoliki oblici turizma (eko-etno, vinski, lovni, ribolovni, avanturistički, vjerski...) kao i oblici aktivne turističke ponude poput jahanja, biciklizma, veslanja i dr. što mu, uz prednost blizine emitivnih tržišta, poput Zagreba, daje velike razvojne perspektive. Jedna od prioritetnih aktivnosti LAG-a biti će prvenstveno razvoj prepoznatljivih poljoprivrednih i obrtničkih proizvoda u svrhu razvoja turističke ponude, kako bi se postigla najveća sinergija tih važnih gospodarskih sektora, osigurala diverzifikacija djelatnosti i ujednačen razvoj cjelokupnog prostora LAG-a i svih njegovih stanovnika. Tablica 1.10 Struktura ponude ruralnog turizma Lag-a Posavina. (Izvor: Analiza postojećeg stanja ruralnog turizma Brodsko-posavske županije, 2012. )

JLS TURISTIČKI OPG

BROJ LEŽAJEVA

Br. SOBA

KULTURNE MANIFESTACIJE

SPORTSKE MANIFESTACIJE

VINSKE CESTE

BICIKLISTIČKE STAZE

BEBRINA 0 0 0 1 1 0 1 BRODSKI STUPNIK

3

6

6

2

1

1

2

NOVA KAPELA

4

30

10

3

1

0

2

ORIOVAC 2 30 8 5 2 1 1 SIBINJ 0 0 0 2 3 0 0

LAG 9 66 24 13 8 2 6

Turizam u posljednjem desetljeću nastoji postići nekadašnje rezultate u tranzitnom i lovnom turizmu, ali su isto tako još više prisutni i novi turistički sadržaji. Turizma se tako sve snažnije povezuje s lokalnim tradicionalnim proizvodnjama, prevenstveno vezan uz proizvodnju vina, te preradu mesa, mlijeka, kao i proizvodnju voća. Obnavljaju se tradicijska gospodarstva, u izgradnji se sve više nastoji očuvati autohtona i tradicijska graditeljska baština. Ovakve inicijative za razvoj turizma jačaju i potiču sve više i oživljavanje lokalnih tradicijskih obrta i obrtničkih radionica od graditeljstva, do stolaraskih i drugih uslužnih obrta vezanih uz građevinske poslove. Na isti način se obnavljaju ili uče znanja i vještine u preradi voća i povrća,


22

stvaranju novih ili oživljavanju tradicionalnih proizvoda i jela, te nastojanjima za postizanjem sve boljih rezultata u preradi poljoprivrednih sirovina. Tako se razvija i jača pekarstvo, mesnoprerađivačka proizvodnja, proizvodnja tradicijskih kolača, pekmeza i drugih prehrambenih proizvoda važnih za stvaranje prepoznatljivih turističkih sadržaja i usluga. Ovakav razvoj proizvodnje lokalnih proizvoda i sve više turističkih obiteljskih gospodarstava na području Lag-a, turističkih manifestacija,sadržaja koji obogaćuju ruralnu turističku ponudu stvara prepoznatljivost ovog područja na regionalnoj i nacionalnoj razini.

2.2.3 Tržište rada

Radno aktivno stanovništvo (15-64 godine) prema popisu stanovnika iz 2011. godine obuhvaća 15.200 osoba, a što predstavlja 65,64% ukupnog stanovništva pet JLS LAG-a. Žena ima 7.366 ili 48,46% udjela radno aktivnog stanovništva LAG-a, dok je muškarca 7.834 ili 51,54% radno aktivnog stanovništva. Općine Sibinj (4.605) i Oriovac (3.835) imaju najviše radno aktivnog stanovništva ili 55,53% udjela LAG-a. Prema podacima HZZ-a, u prosincu 2012. godine, na području LAG-a, bilo je 2.567 nezaposlenih osoba, što predstavlja 16,89% radno aktivnog stanovništva; što je više od državnog prosjeka. Od toga je bilo 1.450 nezaposlenih žena, što čini 56,49% nazaposlenih na području LAG-a. Mladih do 29 godina bilo je 1.040 nezaposlenih ili 40,51%, što je izuzetno puno. Od toga je 586 nezaposlenih mladih žena ili 22,83% . Osoba starijih od 45 godina ima 644 ili 25,08% od ukupno nezaposlenih za promatrano razdoblje, od čega su 54,97% žene. Na području LAG-a, 729 nezaposlenih je bez ili samo sa osnovnom školom, a sa trogodišnjom srednjom školom i u KV/VKV zanimanjima ima još 1.063 nezaposlene osobe. Sa četverogodišnom srednjom školom je 602 nezaposlena. Samo 173 nezaposlenih osoba ima završenu gimnaziju, višu ili visoku školsku spremu, magisterij i doktorat, a što čini samo 6,74% ukupnog broja nezaposlenih osoba. Dakle sa osnovnom i srednjom školom (bez gimnazije) u LAG-u je 93,26% nezaposlene osobe. Loša obrazovna struktura predstavlja ograničavajući rzavojni problem i zahtijeva razvijanje kvalitetnih mjera i aktivnosti sa organiziranim programima i sadržajima cjeloživotnog obrazovanja za nezaposleno stanovništvo na području LAG-a.

2.3 Demografske i socijalne značajke područja

Prema popisu stanovništva 2001., imao je 26.293 stanovnika, kada je na njegovu prostoru živjelo 0,59% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, odnosno 14,87% stanovnika Brodsko-posavske županije. Broj stanovnika se, od zadnjeg popisa, smanjio za 3.135 stanovnika ili 11,92%, tako da na prostoru LAG-a, prema popisu 2011. godine, živi 23.158 stanovnika, odnosno 0,54% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, a što je 14,61 % stanovnika Županije. Gustoća naseljenosti u JLS LAG-a u odnosu na gustoću naseljenosti u Brodsko–posavskoj županiji iznosi za Općinu Sibinj 72,9 st./km2; Općinu Oriovac 70,4 st./km2; Brodski Stupnik 60,2 st./km2; Novu Kapelu 39,6 st./km2 i Bebrinu 35,2 st./km2. Prosječna gustoća stanovništva LAG-a iznosi 55,66 st./km2. U odnosu na gustoću stanovništva u Republici Hrvatskoj koja iznosi 78,4 st./km2 i gustoću stanovništva u Brodsko-posavskoj županiji koja je veća od hrvatskog prosjeka i iznosu 87,1 st./km2, prosječni broj stanovnika na području LAG-a je manji za 22,74 st./km2 u odnosu na prosjek u RH, odnosno za 31,44 st./km2 u odnosu na prosječnu gustoću stanovništva u Brodsko-posavskoj županiji.


23

Stanovništvo na području LAG-a Posavina i demografski razvoj ovog područja može se pratiti od 1857. godine. Ovi pokazatelji imali su prilično ujednačena i uzlazna kretanja sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Naselja LAG-a, u posljednja dva popisa, pokazuju značajan odmak od ovog trenda koji je trajao konstantno više od stotinu godina. Naša razina interesa za tako dugo proteklo razdoblje može imati samo statističko značenje, dok će u kreiranju sadašnjeg razvoja trebati uvažavati demografske činjenice u protekla dva desetljeća koje za nas predstavljaju novi populacijski trend. Događanja na razini LAG-a Posavina mogu se, i trebaju, uspoređivati s regionalnim demografskim pokazateljima na razini Slavonije i Baranje, odnosno kao potvrda regionalnog trenda smanjenja broja stanovnika. LAG Posavina u ovom okruženju može se definirati kao nositelj trenda i to kako u procesima “prirodne depopulacije”, tako i u sve bržem rastu demografskog starenja stanovništva.

Slika 1.5 Stanovništvo na području LAG-a Posavina 1857. - 2011. (Izvor: DZS RH,2011.)

Razvijenost civilnog društva se, između ostaloga mjeri i brojem organizacija civilnog društva koje aktivno djeluju na nekom području. Na LAG području je registrirano 168 udruga. Područje LAG-a Posavina ima jak razvoj civilnog društva i to u širokom području od vatrogasnih udruženja, lokalnih organizacija Crvenog križa i vjerskih humanitarnih udruga, do organizacija za djecu i mlade, sportsko – rekreativnih udruženja, pa do specijaliziranih udruga koje brinu o okolišu, razvijaju ruralni turizam ili djeluju u gospodarskom okruženju kao strukovne poljoprivredne organizacije, udruge vinogradara, vinara, voćara, povrtlara i pčelarskih društava. Veliki broj udruga s područja LAG-a Posavina sifinancira se iz proračuna jedinica lokalne samouprave, svojim aktivnostima nastoje zadovoljiti potrebe vlastitog ččlanstva, korisnika iz djelokruga njihovih djelatnosti, a jedan dio udruga zadovoljava i neke vitalne društvene i socijalne potrebe stanovništva. Vatrogasne udruge, osim vlastite primarne djelatnosti, često djeluju i na edukaciji lokalnog stanovništva, a posebice sve više u čuvanju polja, šuma, poljoprivredne proizvodnje, šumskih prostora, te kao takvi imaju značajan udjel u podizanju svijesti i u području zaštite okoliša i ukupne kvalitete življenja u lokalnim zajednicama. Sportske udruge, koje su među najbrojnijima u LAG-u, i gotovo nema naselja u kojemu ne djeluju, osim organizacije sportskih aktivnosti, natjecanja i manifestacija sve se više uključuju u humanitarne aktivnosti i jačanje svijesti o važnosti prakticiranja zdravog načina življenja. Udruge iz poljoprivrednog i obrtničkog sektora, isto tako, sve više preuzimaju ulogu kreatora novih proizvoda i usluga u okvirima razvoja ruralnog turizma. Dakle, ono što se na prvi pogled čini kao nekoordinirana masovnost, u posljednjih desetak godina, poprima novu socijalnu i gospodarsku strukturu pri čemu se polako pokreću i procesi međusobnih kontakata, susreta, posebice u okvirima sajamskih događanja, i ovi procesi povezivanja najprimjetniji su na regionalnim i nacionalnim razinama. Sajamska događanja, kroz aktivnosti lokalnih udruga, pretvaraju se u sve prepoznatljivije alate na kojima se razmjenjuju znanja, primjene raznih uslužnih vještina, tehnika i iskustava. Ovi odnosi sve više postaju novim i trajnim djelatnostima lokalnih zajednica, premda se još ne evidentiraju konkretne proizvodne aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta koja se postepeno razvijaju, odnosno postaju mjerljivim rezultatima


24

aktivnosti nevladinih organizacija. Značajna sajamska manifestacija na području LAG-a Posavina Oriovačka „Oriovita” utemeljena je na aktivnostima Udruženja vinara i voćara iz Oriovca, čija strukovna udruga okuplja članove s područja cijelog LAG-a. Ova manifestacija ima i međužupanijski karakter. Osim proizvođača vina, ovdje se održavaju radionice za prijenos znanja iz područja proizvodnje grožđa i vina, ali i revitalizacije tradicijskih obrta vezanih uz vinogradarstvo i vinarstvo, kao i inicijative za razvoj vinskog turizma i razvoj vinskih cesta na području LAG-a. Slične se situacije događaju i povezivanjem sportskih udruženja i održavanja, sada već tradicionalnih nogometnih turnira i škola nogometa, kao i drugih godišnjih i tradicionalnih lokalnih manifestacija kojih su pokretači i nositelji lokalne udruge u suradnji sa općinama i Brodsko-posavskom županijom. LAG Posavina, razvojem partnerskih programa, u narednom će razdoblju imati ulogu ostvarenja više razine komunikacije, povezivanja i stvaranja partnerskih organizacija unutar samog LAG-aa, ali i kroz suradnju LAG-ova na regionalnoj i nacionalnoj razini (LAG Posavina, primjerice, jedan je od pokretača osnivanja i LEADER mreže Hrvatske).

3. SWOT analiza SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats) predstavlja kvalitativnu ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji važnih za razvoj LAG-a u cjelini. Snage LAG-a su vlastiti prostori, resursi i sposobnosti na koje se LAG može osloniti ili ih koristiti u svom daljnjem razvoju, te koje imaju najveće mogućnosti za uspjeh, a daju mu i komparativnu prednost pred drugim LAG područjima, dok slabosti ukazuju na ograničavajuće faktore unutar samog LAG-a koje mora riješiti vlastitim snagama koristeći prilike koje mu se pružaju, ali i paziti na prijetnje koje mogu ugroziti razvojne planove i projekte te se pripremiti za njih i uvažavati ih, jer su izvan njegova obuhvata djelovanja, ali utječu na sve aktivnosti, a time i ostvarenje ciljeva i vizije.

SWOT analizu izradila je Radna grupa za izradu LRS-a temeljeno na nalazima osnovne analize stanja u prostoru LAG-a, trendova, odnosno razvojnih pokazatelja, podataka prikupljenih iz literature i nadležnih institucija, te kroz nekoliko savjetodavnih sastanka definirala realne prednosti i slabosti, kao i definirala prilike koje se pružaju za otklanjanje slabosti i jačanje prednosti, ali se i pripremila na uvažavanje prijetnji koje mogu usporiti ostvarenje dugoročnih ciljeva. Radna grupa prvenstveno je izradila detaljnu SWOT analizu prema glavnim razvojnim sektorima i to: geoprometni položaj, prirodni resursi i baština, kulturno-povijesno i tradicijsko nasljeđe, gospodarstvo, kvalitetu života zajednice i njezinih stanovnika te stanje infrastrukture. Pri izradi konačne SWOT analize korištena su i 2 pomoćna analitička modela: PRIMO-F, te PESTLE model, te je provedena i evaluacija svih ulaznih podataka.

SNAGE SLABOSTI

Područje povoljnih klimatskih uvjeta – izražena sva 4 godišnja doba Krajobrazna raznolikost – brdovit krajolik, bogat prirodnim izvorima, vodotocima i šumom Značajna područja zaštićene prirode – NATURA 2000, ekološka mreža (ornitološki rezervat) Požeška gora, Dilj gora, nizina rijeke Save i Orljave – valorizirana vrijedna prirodna područja Rijetka naseljenost – velika područja očuvane

Nedovoljna prepoznatljivost područja kao i proizvoda s područja LAG-a Nedovoljno iskorištene prirodne i klimatske prednosti područja i energetski potencijal vjetra i sunca Nedostatno poznavanje i svijest o očuvanju i održivom korištenju biološke i krajobrazne raznolikosti područja Nedostatak mjera za očuvanje okoliša i krajobraza, na lokalnoj razini, s operativnim programima Neadekvatno gospodarenje otpadom i


25

prirode Geomorfološka raznolikost područja Postojanje zaliha geotermalne mineralne vode Dobar geostrateški položaj područja – središnji položaj u Republici Hrvatskoj i pogranično područje s BiH Dobra tranzitna prometna pozicija – koridori sjever-jug/istok-zapad Velik broj valoriziranih/zaštićenih kulturno-povijesnih znamenitosti i arheoloških lokaliteta, sakralne i tradicijske arhitektonske baštine Značajna nematrijalna baština Velik broj udruga Kulturno nasljeđe Templara Lokalno stanovništvo – poznavatelji kulturno-povijesne i tradicijske baštine Tradicijska multikulturalna gastronomija Postojanje proizvođača ekoloških poljoprivrednih proizvoda Tradicija u stočarstvu i proizvodnji mlijeka i mliječnih prerađevina Tradicija prerade mesa/suhomesnati proizvodi Tradicija u voćarstvu i preradi voća (rakije, džemovi..) Tradicija u vinogradarstvu i vinarstvu, trend povećanja površina pod vinogradima Postojanje autohtonih sorata Tradicija poljoprivredne edukacije Postojanje velikih ribnjaka (Jelas) Postojanje poduzetničke i obrtničke tradicije - iskustvo u poslovanju obrničkog sektora i poduzeća Postojanje poduzetničkih zona Programi i potpore JLS-a za razvoj poljoprivrede i poduzetništva Visoka kvaliteta šuma, prirodne šume Drvoprerađivačka proizvodnja Postojanje ponude selektivnih oblika turizma zasnovanih na prirodnim prednostima područja Turističke zajednice kao potpora razvoju turizma Postojanje mreže javno-zdravstvenih ustanova i usluga Razvijena mreža osnovnih obrazovnih ustanova Izražene pretpostavke za kvalitetno mjesto življenja: nezagađen okoliš, povoljni

otpadnim vodama ugrožava biološku raznolikost i vode Nerazvijena mreža opskrbe pitkom vodom, posebno izoliranih naselja, te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Nedovoljno iskorištena prednost geoprometnog položaja i mogućnosti pograničnih područja Nedostatna suradnja lokalnih razina s nadležnim institucijama Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje i zaštitu prirodne i kulturno povijesne baštine Nedostatno valorizirana i zaštićena materijalna i nematrijalna baština Nedovoljno iskorištena kulturno-povijesna i tradicijska baština u svrhu razvoja turističke ponude Nedovoljno postojanje predajne baštine (mitovi i legende u pisanom obliku) Odumiranje tradicijskih obrta Nedovoljno iskorištena i neprepoznatljiva tradicijska gastronomska baština Nedostatak i nedovoljna kvaliteta smještajnih kapaciteta Nedostatak i loša organizacija turističke ponude i dodatnih sadržaja u turizmu Neorganiziran i neudružen proizvodno- uslužni privatni sektor Neumreženost proizvođača poljoprivrednih proizvoda Nedostatak organiziranih i održivih strojnih prstena Radna snaga – nedostatna i niske kvalifikacije Slabo poznavanje i uporaba modernih tehnologija Slaba educiranost poljoprivrednih proizvođača Nedostatak prerađivačkih kapaciteta i objekata za preradu poljoprivrednih proizvoda i ekološku poljoprivrednu proizvodnju i finalizaciju proizvoda Male poljoprivredne površine pojedinačnih proizvođača Nedostatak okrupnjivanja, standardizacije i povećanja kvalitete poljoprivrdene proizvodnje → nema povezanosti s domaćim velikim prehrambeno-preradbenim kapacitetima


26

klimatski uvjeti, bogatstvo prirodnih resursa Postojanje kulturnih i sportskih sadržaja Pojedinci entuzijasti / pokretači razvoja i brojan civilni sektor Iskustvo u EU fondovima

Velike neiskorištene poljoprivredne površine u javnom i privatnom vlasništvu Nedovoljan marketing lokalnih poljoprivrednih i tradicijskih proizvoda Starenje stanovništva Izoliranost zaselaka i naselja, slaba lokalna prometna povezanost/nedostatak adekvatnog javnog prijevoza – otežan život stanovnika i razvoj gospodarstva unutar područja LAG-a Neujednačeni uvjeti života stanovnika u naseljima na području LAG-a, koncentriranje stanovništva u urbanijim cjelinama i odumiranje ruralnih zajednica u izoliranim područjima Nedovoljan broj centara i programa za društveni razvoj zajednica Slaba umreženost pojedinaca entuzijasta / pokretača Nedostatak kadrova za izradu i provedbu razvojnih projekata na lokalnoj razinLAG-a

PRILIKE

PRIJETNJE

Mali index razvijenosti područja LAG-a (62,12%, II skupina) Rastuć interes emitivnih turističkih tržišta i potencijalnih korisnika za selektivne oblike turizma zasnovanog na prirodnim vrijednostima područja, kulturno-povijesnoj i tradicijskoj baštini. Rastuć interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi zaštite okoliša i očuvanja krajobraza te valorizacije, očuvanja i održivog korištenja kulturno-povijesne i tradicijske baštine. Rastući interes tržišta za poljoprivredne proizvode koji u svom tehnološkom postupku koriste prirodne karakteristike područja Rastuć interes ulagača u obnovljive izvore energije i obnovu tradicijske baštine. LEADER program – za razvoj projekata od značaja za zajednicu Nacionalne i međunarodne mreže LAG-ova i programi prekogranične suradnje Fondovi za razvoj infrastrukture, zaštitu okoliša i prirode / Program mreže NATURA 2000 Fondovi za zaštitu, razvoj prerađivačkih kapaciteta i plasman zaštićenih proizvoda – zasnovanih na tradicijskim vrijedostima područja

Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i preklapanje nadležnosti različitih institucija Neriješeni imovinsko-pravni odnosi/zemljišne knjige Klimatske promjene Nepostojanje kontrole uvoza i korištenja GMO sjemena Djelovanje javnih poduzeća nacionalne razine na prostoru LAG-a Nedostatak sredstava za sufinanciranje projekata i finaciranje razvojnih projekata javnog i gospodarskog sektora – neosjetljivost financijskog sektora Nedovoljno podložnih studija klimatskih karakteristika (analiza potencijala), tala, voda, za izradu investicijskih i poslovnih planova/cost-benefit analiza Nepostojanje analize tradicijskih proizvoda područja zasnovanih na klimatskim karakteristikama kao niti tehnologiju prerade i plasmana takvih proizvoda na tržište Nedostatak podložnih studija za razvoj selektivnih oblika turizma temeljenih na održivom korištenju prirodnih resursa Nedostatak jasnih smjernica za gospodarski razvoj s nacionalne razine Nekontroliran uvoz poljoprivrednih proizvoda i sivo tržište


27

Fondovi za poticanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije na međunarodnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini Fondovi EU na raspolaganju za obnovu i održivo korištenje tradicijske baštine – fondovi za razvoj ruralnih područja - IPARD programa Fondovi i programi za razvoj ljudskih resursa i cjeloživotno obrazovanje Postojanje izvora financiranja projekata valorizacije i očuvanja pitkih voda Članstvo u EU otvara mogućnost korištenja fondova specijaliziranih za valorizaciju, očuvanje i održivo korištenje kulturno-povijesne baštine (materijalne i nematerijalne) Poticajne mjere za marketinške aktivnosti razvoja destinacija i novih turističkih proizvoda Poticajne nacionalne mjere za umrežavanje poljoprivrednih proizvođača i zajedničke marketinške i promidžbene aktivnosti te razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te zadrugarstva i poduzetništva žena i mladih Poticajne mjere nacionalne i lokalne razine za cerfitikaciju proizvoda – ISO, HCCP, HALAL, KOŠER..... Sredstva i poticajne mjere za umrežavanje i udruživanje poduzetnika te uvođenje novih tehnologija, razvoj turizma, regionalne konkuretnosti i sl. regionalne i lokalne razine

Sukcesija – zapuštanje poljoprivrednih površina Nedostatak potpornih institucija za razvoj poljoprivrede koji uvažavaju komparativne prednosti i karakteristične probleme područja LAG-a Pomanjkanje novih tehnologija i nedostatak kadrova koji znaju raditi s novim tehnologijama Socijalna isključenost ugroženih skupina društva Odumiranje stanovništva – starenje i depopulacija

Partnerstvo je, u procesu izrade SWOT analize, dodatno zaključilo da je “niska razina razvoja” glavni problem koji ima negativan učinak na područje. Prepoznati uzroci su:

Negativna demografska situacija. Trend starenja profila stanovništva zbog toga što mladi ljudi napuštaju područje da bi negdje drugdje pronašli bolje mogućnosti i usluge (uključujući obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu).

Niska stopa stvaranja novih gospodarskih aktivnosti (inovacije). Slab gospodarski razvoj (u svim sektorima, posebice turizmu i poljoprivredi-prehrambenoj industriji), zbog nedostatka planiranja, investicija i poticaja - doprinosi slabijim mogućnostima zapošljavanja i ostvarivanja dohotka te rezultira u odlasku mladih ljudi.

Slabo iskorištenje komparativnih prednosti. Postoje značajne komparativne prednosti, ali se ne koriste, uključujući pogodan geografski položaj, prirodne resurse za proizvodnju hrane i turizam, zdrav okoliš i ljepota krajolika i bogati kulturni resursi i tradicija.

Niska kvaliteta administrativnih usluga. Procedure su spore i nekonzistentne, a kapaciteti za planiranje slabi.


28

4. Razvojna vizija Prostor LAG-a vrlo je raznolik, od prostranih blagih brda Požeške gore i Dilj gore, preko riječne doline uz rijeku Orljavu i poplavnog nizinskog područja uz rijeku Savu. Između članova Radne grupe postignut je dogovor/suglasnost koji stvara novi identitet i prepoznatljivost područja za njegovo pozicioniranje u kontekstu modernih razvojnih zahtjeva. Strategijom se mora postići ravnoteža između urbanog i ruralnog te između seoskog i gradskog načina života. Novi identitet se mora stvoriti na kvalitetama područja koje pruža: bjeg iz urbane sredine u gotovo potpunu divljinu i nedirnutu prirodu u ozračju tradicije i tisućljetne kulture ovog područja. Razvojna vizija područja LAG-a je jasno viđenje cjelokupnog prostora u dugoročnom razdoblju. Ona se zasniva na osnovnoj analizi stanja u prostoru, realnim razvojnim mogućnostima, nalazima SWOT analize i razvojnih trendova, kao i idejama razvojnih dionika o budućnosti prostora LAG-a. Razvojna vizija temeljena je i na dosadašnjim iskustvima lokalnih dionika razvoja, tradiciji i potencijalima područja i nadograđena osobnim smjernicama i trendovima u LAG-u i širem okruženju, koji utječu i na razvoj područja LAG-a. Stvorena je zajedničkim radom Radne grupe za izradu Strategije te konzultacijama s javnosti, a u okviru ključnih razvojnih potencijala i želja razvojnih dionika. Razvojni koncept obuhvatio je nekoliko ključnih značajki koje su dovele do definiranja vizije i strateških (razvojnih) ciljeva kao i razvojnih prioriteta i aktivnosti (mjera) kojima se dostiže:

očuvanost područja, krajobrazna raznolikost, priroda, zdrav život, ruralnost prepoznatljivost, jedinstvenost, različitost, potražnja tržišta, organizacija i povezanost

proizvođača i pružatelja usluga kulturno-povijesna i tradicijska baština, razvoj selektivnih oblika turizma uvođenje novih tehnologija, energetska samoodrživost, nova znanja, razvoj i privlačenje

ljudskih resursa, jednake mogućnosti Ključna razvojna tema LRS: Razvoj konkurentne poljoprivrede, malog gospodarstva i ruralnog turizma, uz očuvanje okoliša i revitalizaciju tradicijskih vrijednosti, koja je rezultirala definiranom vizijom, zasnivala se i na sloganu LAG-a:

Živimo načela održivog razvoja uz očuvanje izvornih potencijala i razvoja znanja i vještina

vrijednih ljudi Posavine. pri čemu su članovi Radne grupe vidljivo istaknuli činjenicu provedbe ukupnog gospodarskog razvoja područja vođenih načelima održivog razvoja uz veliku pažnju očuvanja prirodnih resursa. U sloganu i viziji vidljiva je želja za jačanjem ljudskih resursa i kretanje prema novim razvojnim mogućnostima. Potencijali LAG-a dio su svakodnevnog života stanovnika ali pružaju i velike mogućnosti razvoja, omogućujući kreativnost i napredak. Uz definiranje pravilnih razvojnih smjernica, dobrih programa i provedbu prioritetnih aktivnosti, cijeli prostor LAG-a omogućuje temelj kvalitetnog života i razvoja, kao što je i razvidno iz cjelokupne osnovne i SWOT analize. Definirana Vizija LAG-a je: LAG ujedinjuje prirodu, tradiciju i ljude u zajednicu ekoloških proizvođača, uspješnh obrtnika i poduzetnika, stvarajući okoliš i lokalna naselja otvorena za cjelodnevni odmor i boravak u našoj poznatoj domaćoj prijateljskoj atmosferi.


29

4.1 Razvojni ciljevi

Za dugoročno ostvarenje razvojne vizije LAG-a potrebno je: Organizirati i provoditi aktivnosti koje omogućuju razvoj cjelovitog područja LAG-a te

postati primjer uspješnog LAG-a u Republici Hrvatskoj i širem okruženju svojim radom,

Uspostavljati razvojna partnerstva unutar LAG-a, na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini,

Organizirati i prikupljati sredstva za razvoj i realizaciju projekata za razvoj identiteta područja LAG-a usmjerenih ostvarenju potreba širokog kruga ciljanih skupina, temeljenih na prirodnim karakteristikama, kulturno-povijesnoj i tradicijskoj baštini,

Razvijati i provoditi koncept održivog razvoja i očuvanja prirodne baštine, Čuvati i razvijati raznolike i konkurentne gospodarske aktivnosti s ciljem očuvanja i

razvoja novih mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja, Organizacija cjeloživotnog učenja i osposobljavanja za ciljane skupine korisnika i prema

strateškim potrebama područja LAG-a, a s posebnim naglaskom na usvajanje novih znanja i tehnologija,

Priprema i provedba razvojnih programa i projekata područja LAG-a za razvoj postojećih i stvaranje novih proizvoda u svim proizvodnim i neproizvodnim ekonomskim aktivnostima, s posebnim naglaskom na razvoj mikro i malog poduzetništva,

Razviti nove poljoprivredne i nepoljoprivredne djelatnosti, povezivati proizvođače i pružatelje usluga u kreiranju robnih marki, povećanju količine i kvalitete proizvodnje i usluga, distribuciji i marketingu, uporabi novih tehnologija i održivih izvora energije kako bi se povećala i diverzificirala proizvodnja,

Provedba aktivnosti za povećanje prihoda stanovnika LAG-a, Razvoj i potpora revitalizaciji i izgradnji potrebne infrastrukture za razvoj poslovanja i

ukupnu kvalitetu života zajednice, uključujući i obnovu kulturno-povijesne i tradicijske baštine, s posebnim naglaskom na očuvanje i održivo korištenje prirodne baštine.

Sukladno navedenom, definirani razvojni ciljevi (RC) LAG-a za razdoblje 2012.-2014. su:

1. Jačanje i razvoj organizacije LAG-a i potpora održivom razvoju cjelokupnog područja 2. Jačanje prepoznatljivosti područja LAG-a poticanjem udruživanja, promocije i inovacija 3. Razvoj poljoprivrede s dopunskim djelatnostima i selektivnih oblika turizma 4. Razvoj diverzifikacije djelatnosti s poboljšanjem kvalitete života na području LAG-a 5. Razvoj ljudskih resursa područja LAG-a

Tablica 4.1 Sažetak razvojnih ciljeva LAG-a s prema prioritetima i pripadajućim mjerama odnosno aktivnostima.

Razvojni ciljevi Prioriteti Mjere/aktivnosti

1. Jačanje i razvoj organizacije LAG-a i potpora održivom razvoju cjelokupnog područja

Restrukturiranje i organizacija vođenja LAG-a

Informiranje i animacija stanovništva

Provedba LRS Razvoj međuregionalne i

međunarodne suradnje

Formiranje novog partnerstva i ureda LAG-a s operativnim timovima stručnjaka

Razrada vizualnog identiteta LAG-a sa sustavom informiranja javnosti

Organizacija i provedba radionica i izrada


30

promidžbenih materijala LAG-a s ciljem informiranja javnosti za jačanje provedbe LRS

Odabir prioritetnih projektnih ideja, izrada i odabir prioritetnih projekata s provedbom

Sudjelovanje i poticanje partnerskih odnosa s drugim LAG-ovima , organizacijama civilnog društva i nadležnim tijelima

Izrada, apliciranje, provedba i monitoring projekata LAG-a kao, partnera ili nositelja, na regionalnoj, međuregionalnoj i međunarodnoj razini

2. Jačanje prepoznatljivosti područja LAG-a poticanjem udruživanja, promocije i inovacija

Razvoj integralnog identiteta i povećanje prepoznatljivosti područja

Poticanje udruživanja lokalnih razvojnih dionika u svrhu razvoja zajedničkih proizvoda, marketinga i promocije, uvođenja novih znanja, tehnologija i energetske efikasnosti

Razvoj identiteta i promocija područja LAG-a

Definiranje regulative i znaka proizvoda LAG-a

Definiranje i provedba projekata promocije proizvoda LAG-a s naglaskom na proizvode udruženih i umreženih proizvođača / pružatelja usluga

Organizacija zajedničkog nastupa na tržištu i organizacija infrastrukture za potrebe marketinga umreženih lokalnih proizvođača / ponuditelja usluga

Jačanje ekološke, autohtone proizvodnje i marketinga proizvoda

Jačanje i razvoj uporabe novih znanja, tehnologija i obnovljivih izvora energije

3. Razvoj poljoprivrede

Razvoj konkurentne i održive poljoprivrede, s

Razvoj održive poljoprivrede s


31

s dopunskim djelatnostima i selektivnih oblika turizma

naglaskom na potporu i razvoj selektivnih oblika turizma

Očuvanje i zaštita krajobrazne raznolikosti i prirodnih vrijednosti

dopunskim djelatnostima Razvoj ekološke

poljoprivrede i uzgoja autohtonih vrsta i sorata

Organizacija i potpora uvođenju i provedbi Zajedničke poljoprivredne politike i ruralnog razvoja EU te korištenja mjera NATURA 2000 kao razvojnih mogućnosti

Poticanje razvoja ruralnog turizma i razvoj smještajnih kapaciteta

Revitalizacija i promocija kulturno-povijesne i tradicijske baštine kao podloge razvoju turističke ponude

Razvoj turističke infrastrukture i organizirane/umrežene ponude područja, razvoj tematskih puteva

Upravljanje i marketing turističke destinacije

4. Razvoj diverzifikacije djelatnosti s poboljšanjem kvalitete života na području LAG‐a

Razvoj i potpora uspostavi poduzetničke infrastrukture

Razvoj nepoljoprivrednih poduzetničkih aktivnosti

Razvoj komunalne i društvene infrastrukture s ciljem razvoja kvalitete života na području LAG-a

Revitalizacija, organizacija i poticanje razvoja obrta i mikro i malog poduzetništva, posebno marginalnih/osjetljivih/socio-ekonomski ugroženih skupina društva i tradicijskih obrta

Potpora razvoju inovativnih proizvoda

Potpora naseljavanju i povećanju kvalitete stanovanja

Potpora revitalizaciji, izgradnji, sanaciji i organizaciji razvoja komunalne i društvene infrastrukture poticanjem zajedničkog nastupanja LAG-a prema izvorima financiranja i nadležnim


32

institucijama 5. Razvoj ljudskih resursa područja LAG‐a

Razvoj cjeloživotnog učenja i usavršavanja ljudskih resursa LAG-a

Jačanje i umrežavanje organizacija civilnog društva

Potpora i promocija kreativnosti, poduzetništva i mogućnosti zapošljavanja/samozapošljavanja na području LAG-a

Potpora, organizacija i razvoj programa za brigu o marginalnih/osjetljivih/socio-ekonomski ugroženih skupina društva (starije osobe, osobe s posebnim potrebama, žene, mladi i dr.)

Potpora, organizacija i provedba programa obrazovanja, usavršavanja, informiranja i savjetovanja

Potpora organizaciji međusobne razmjene znanja i iskustava unutar LAG-a, na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, razvoju projekata i jačanje organizacija civilnog društva

Potpora i promocija kreativnosti, različitosti i zajedništva na području LAG-a

Potpora i promocija mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja na području LAG-a te razvoju poduzetničkog duha, s revitalizacijom obrtničke tradicije

Promocija i širenje znanstvenih spoznaja, novih znanja i primjera dobre prakse na cijelom području LAG-a te s/na drugim suradničkim područjima i organizacijama

Viziju i ciljeve postići ćemo djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima se želi dugoročno doprinijeti razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj zasnovane na vlastitim snagama i mogućnostima te aktiviranjem nedovoljno ili čak


33

neiskorištenim prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti. Ulaganjem u razvoj socijalnog potencijala omogućiti će se daljnja zaštita i održivo korištenje prirodne i kulturne baština te poticanje gospodarskog razvoja na način uvođenja inovativnih tehnoloških procesa i visokih ekoloških standarda, kako bismo što manje negativno djelovali na okoliš. LRS omogućuje valorizaciju i uvažavanje svakog stanovnika LAG-a te njegovu ulogu u aktivnom sudjelovanju u općem razvoju područja, posebno stanovnika iz isključenih skupina društva poput žena, mladih, nezaposlenih, starijih osoba, osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina.

4.1.1.1 Jačanje i razvoj organizacije LAG-a i potpora razvoju cjelokupnog područja (RC1)

Za kvalitetan, integralan i učinkovit razvoj područja LAG-a važna je zajednička aktivnost svih razvojnih dionika javnog, civilnog i privatnog sektora. Formiranje organizacije, odnosno, ureda LAG-a kao i njegovo jačanje za provedbu LRS-a, jedna je od temeljnih zadaća provedbe Strategije. Važno je uključenje velikog kruga nositelja aktivnosti, poljoprivrednih i nepoljoprivrednih, kako bi se postigli zajednički ciljevi osmišljeni Strategijom. Jedan od osnovnih uvjeta uspješne provedbe Strategije je proaktivan pristup prema svim razvojnim dionicima, prvenstveno na lokalnoj razini, zatim na široj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. LAG-ov razvojni tim mora postati ključan ljudski resurs za privlačenje nacionalnih i stranih razvojnih sredstava, koji će biti dostupni odabranim projektima u programskom razdoblju provedbe LRS 2011-2015. Posebna pažnja posvetit će se razvoju međuregionalne i međunarodne suradnje (LAG je prihvatljiv partner za IPA-u, odnosno projekte prekogranične suradnje, budući graniči s Bosnom i Hercegovinom), dok su kontinuirana edukacija, usavršavanje, kao i animacija stanovnika, važni za ujednačen integralni razvoj cijelog područja. Provedba Programa za razvoj organizacije provodit će se će kroz sljedeće prioritetne mjere:

Prioritet Ciljevi prioriteta Mjere (aktivnosti)

1.1 Restrukturiranje i organizacija vođenja LAG-a

Provesti zadaće proširenja LAG-a, primanje novih članova, te urediti Statut LAG-a, posebno upravna/izvršna tijela, i pripremiti ga za akreditaciju Osposobiti dionike LAG-a i same organizacije za provedbu programa potpore provedbi LRS

1.1.1 Formiranje novog partnerstva i funkcionalnog ureda LAG-a s operativnim timovima stručnjaka

1.1.2 Definiranje imena i vizualnog identiteta LAG-a sa izradom i nositeljima sustava informiranja javnosti (znak, web stranica, promotivni materijali, bilten i sl.), promocija i održavanje web stranice i informacijskog sustava, te uspostava pristupa i širenja informacija prema krajnjim korisnicima

1.2 Informiranje i animacija stanovništva

Pokrenuta provedba LRS-a prvenstveno provedbom projekata cjeloživotnog učenja i usavršavanja, te animacije stanovništva

1.2.1 Organizacija i provedba radionica i izrada promidžbenih materijala LAG-a s ciljem informiranja javnosti


34

za jačanje provedbe LRS

1.2.2 Organizacija i provedba usavršavanja i edukacija za članove LAG-a i ured LAG-a

1.3 Provedba Lokalne razvojne strategije

Provedba LRS putem odabranih na operativnoj godišnjoj razini

1.3.1 Odabir prioritetnih projektnih ideja, izrada i odabir prioritetnih projekata s provedbom

1.4 Razvoj međuregionalne i međunarodne suradnje

Razmjena iskustava i primjera dobre prakse, međuregionalno i međunarodno umrežavanje s drugim LAG-ovima, sudjelovanje u partnerskim projektima i razmjeni informacija

1.4.1 Sudjelovanje i poticanje partnerskih odnosa s drugim LAG-ovima, organizacijama civilnog društva i nadležnim tijelima 1.4.2 Izrada, apliciranje, provedba i monitoring projekata LAG-a, kao partnera ili nositelja, na regionalnoj, međuregionalnoj i međunarodnoj razini

4.1.1.2 Jačanje prepoznatljivosti područja LAG-a poticanjem udruživanja, promocije i inovacija (RC2)

LAG Posavina ima vrijednu prirodnu baštinu, tu je na prvom mjestu potencijal rijeke Save, kao i njena naplavna nizina, posebno zaštičeno područje Jelas polja i Jelas ribnjaka. Na ovom području značajna je populacija ptica, ali i bogato područje biološke raznolikosti. Bogata etnološka baština, posavske kuće, utvrde uz Savu i u drugim dijelovima LAG-a, kao i pojedina arheološka nalazišta govore o kontinuiranom i civiliziranom načinu života na ovome području od prethistorije do naših dana. Ova prepoznatljva i očuvana povjesno kulturna i tradicijska baština čini vrijednu osnovu za budući ruralni razvoj i stvaranje jedinstvenog i originalnog obilježja područja LAG-a. Na području LAG-a ima veliki broj kvalitetnih proizvođača i proizvoda sa autohtonim vrijednostima i karakteristikama (kulen, šunka, salame, kobasice, švargli, vina, tradicijski kolači, sirevi, kruh iz krušne peći, voćna vina, rakije i likeri, pekmezi, džemovi...). Uz bogatu proizvodnju hrane i sve veći broj ekoloških proizvođača na području Lag-a značajna je obrtnička proizvodnja usmjerena na obnovu tradicijskih drvenih građevina Posavine, izradu suvenira od drveta i drugih prirodnih materijala, tradicija proizvodnje lana, vune, izrada zlatoveza. Uz to sve više jača uzgoj životinja na otvorenom na pašnjacima uz Savu, te uzgoj autohtonih i selekcioniranih pasmina stoke. Navedeni potencijali i mnoge inovativne proizvodne inicijative uvrštene su za provedbu kroz slijedeće prioritetne mjere:


2.1 Razvoj integralnog identiteta i povećanje prepoznatljivosti

Identificirati elemente prepoznatljivosti područja na široj razini Stvaranje zajedničkog

2.1.1 Razvoj identiteta i promocija područja LAG-a

2.1.2 Definiranje regulative i


35

područja identiteta ukupnog područja LAG-a Razvoj i uporaba oznake područja Razvoj robnih marki/karakterističkih proizvoda i usluga važnih za prepoznatljivost LAG-a Učinkovito upravljanje robnim markama/karakterističnim proizvodima i uslugama i znakom LAG-a Animacija i uključivanje proizvođača i ponuditelja usluga, širu javnost, ali i aktiviranje stručnjaka/institucija zainteresiranih za suradnju s područjem LAG-a

znaka proizvoda LAG-a

2.2 Poticanje udruživanja lokalnih razvojnih dionika u svrhu razvoja zajedničkih proizvoda, marketinga i promocije, uvođenja novih znanja, tehnologija i energetske efikasnosti

Poticati razvoj stvaranjem preduvjeta za uspješnu prodaju proizvoda i usluga Diverzifikacija komplementarnih aktivnosti na području LAG-a Standardizacija i podizanje kvalitete, konkuretnosti i prodaje zajedničkih proizvoda i usluga Povećanje prepoznatljivosti ruralnih prostora i njegovih umreženih proizvoda i usluga Poticanje i potpora udruživanju proizvođača i pružatelja usluga Uvođenje novih tehnologija, znanja, prijenos iskustava, primjera dobre prakse i promoviranje i uvođenje energetske efikasnosti (obnovljivi izvori energije) Poticanje lokalnih lanaca nabave

2.2.1 Definiranje i provedba projekata promocije proizvoda LAG-a s naglaskom na proizvode udruženih i umreženih proizvođača / ponuditelja usluga

2.2.2 Organizacija zajedničkog nastupa na tržištu i organizacija infrastrukture za potrebe marketinga lokalnih umreženih proizvođača / ponuditelja usluga

2.2.3 Jačanje ekološke, autohtone proizvodnje i marketinga proizvoda

2.2.4 Jačanje i razvoj uporabe novih znanja, tehnologija i obnovljivih izvora energije


36

4.1.1.3 Razvoj poljoprivrede s dopunskim djelatnostima i selektivnih oblika turizma (RC3)

Očuvani prirodni resursi i mala naseljenost područja, ukazuju i na nedostatak poduzetničkih ativnosti i ljudskih resursa. LAG ima vidljiv nedostatak raznolikih gospodarskih aktivnosti koje bi omogućile brži razvoj područja, posebno u znakovito ruralnim prostorima koja pokazuju tendeciju iseljavanja i odumiranja stanovnika, kao i zapuštanja poljoprivrednih imanja. Izrazito ruralne prostore karakteriziraju ozbiljni problemi: nedostatak radnih mjesta, trend migracije mladih prema urbanim sredinama, nizak životni standard stanovnika, mali prihodi i niska razina usluga. Isto tako, upravo ta očuvanost prostora i rijetka naseljenost, kao i očuvana tradicijska graditeljska baština, daje mu velike razvojne mogućnosti u razvoju selektivnih oblika turizma, od kojih se neki već uspješno razvijaju zahvaljujući entuzijastima, poput lovnog turizma, sokolarstva, seoskog turizma s dodatnim sadržajima poput jahanja, biciklizma i vožnje čamcima. Poticanjem diverzifikacije ruralnih prostora, poljoprivrednih i nepoljoprivrednih aktivnosti i potporom za specifične investicije za očekivati je smanjenje depopulacije, osobito mladih i obrazovanih stanovnika, kao i doseljavanje novih stanovnika iz urbanih cjelina. Provedba ovog programa provodit će se će kroz sljedeće prioritetne mjere:


3.1 Razvoj konkurentne i održive poljoprivrede, s naglaskom na potporu i razvoj selektivnih oblika turizma

Promocija održive uzgojne prakse Potpora održavanju prirodnih uvjeta, biološke raznolikosti i tradicionalnog krajolika Povećanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje i prerade uz poticanje zapošljavanja Organizacija i potpora legalizaciji objekata i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa vlsništva zemljišta Razvoj referentnog centra marketinga i distribucije poljoprivrednih proizvoda Razvoj potporne infrastrukture za razvoj konkuretne poljoprivrede Razvoj novih poljoprivrednih proizvoda i usluga Potpora distribuciji lokalnih poljoprivrednih proizvoda kroz turističku ponudu Razvoj turističke destinacije

3.1.1 Razvoj održive poljoprivrede s dopunskim djelatnostima

3.1.2 Organizacija i potpora uvođenju i provedbi Zajedničke poljoprivredne politike i ruralnog razvoja EU

3.1.3 Poticanje razvoja ruralnog turizma i razvoj smještajnih kapaciteta

3.1.4 Revitalizacija i promocija kulturno-povijesne i tradicijske baštine kao podloge razvoju turističke ponude

3.1.5 Razvoj turističke infrastrukture i organizirane/umrežene ponude područja, razvoj tematskih puteva

3.1.6 Upravljanje i marketing turističke destinacije

3.2 Očuvanje i zaštita krajobrazne

Razvoj ekološke poljoprivrede i uzgoja

3.2.1 Razvoj ekološke poljoprivrede i uzgoja


37

raznolikosti i prirodnih vrijednosti

autohtonih vrsta i sorata s povećanjem broja proizvođača i različih vrsta proizvoda Priprema i provedba NATURA 2000 (te korištenja mjera NATURA 2000 kao razvojnih mogućnosti) i agroekoloških mjera

autohtonih vrsta i sorata

3.2.2 Priprema i provedba mjera za područja s otežanim uvjetima gospodarenja, agroekološke mjere i NATURU 2000 kao razvojnu mogućnost, edukacija i usavršavanje poljoprivrednih proizvođača

4.1.1.4 Razvoj diverzifikacije djelatnosti s poboljšanjem kvalitete života na području LAG-a (RC4)

Područje LAG-a ima neiskorištene ljudske razvojne potencijale kao i prirodne resuse, ali i nedostatak poduzetničkih aktivnosti i dodatnih izvora prihoda. Ruralni prostori imaju daleko veće i ozbiljnije probleme od urbanijih sredina, depopulaciju, smanjenje prihoda, nezaposlenost i stanovništvo nižeg obrazovanja. Poticanjem diverzifikacije djelatnosti, posebno nepoljoprivrednih djelatnosti, s naglaskom na razvoj obrta i poduzeća, posebno onih zasnovanih na tradiciji i baštini, omogućit će se ostanak stanovništva na ruralnim prostorima, dolazak novih stanovnika i povećanje prihoda ruralnih područja. Važno je razviti mikro i mala poduzeća koja koriste resursne prednosti područja na održiv način uz očuvanje prirodne baštine i zaštitu okoliša, kao i revitalizirati tradicionalne djelatnosti uz uporabu novih tehnologija i obnovljivih izvora energije, te maksimalizaciju energetske učinkovitosti. Također, većina prostora LAG-a ima nedostatno razvijenu komunalnu, poduzetničku i društvenu infrastrukturu. Kako bi se očuvao život na ovim prostorima ali i podigla kvaliteta života lokalnih stanovnika, te privuklo nove stanovnike i ulagače, potrebno je razviti infrastrukturu koja će to i omogućiti. Provedba ovog programa provodit će se će kroz sljedeće prioritetne mjere:


4.1 Razvoj i potpora uspostavi poduzetničke infrastrukture

Razvoj poduzetničkih zona i potporne infrastrukture za razvoj konkurentnog gospodarstva Razvoj novih proizvoda i usluga potpore poduzetništvu Razvoj poslovnih inkubatora/centara za mlade poduzetnike i poduzetnike početnike, omogućavanje poslovnih prostora u okviru realnih financijskih mogućnosti

4.1.1 Potpora razvoju inovativnih proizvoda i usluga

4.2 Razvoj nepoljoprivrednih poduzetničkih

Promicanje uporabe novih tehnologija (ICT) i uspostave informacijskih centara

4.2.1 Revitalizacija, organizacija i poticanje razvoja obrta i mikro i malog poduzetništva, posebno


38

aktivnosti Razvoj novih proizvoda i usluga te informiranja stanovnika Revitalizacija, organizacija i poticanje razvoja obrta i mikro i malog poduzetništva Potpora stvaranju partnerskih mreža, posebno usluga skrbi i potpore ugroženim i osjetljivim društvenim skupinama Edukacija i usavršavanje

marginalnih/osjetljivih/socio-ekonomski ugroženih skupina društva i tradicijskih obrta

4.3 Razvoj komunalne i društvene infrastrukture s ciljem razvoja kvalitete života na području LAG-a

Revitalizacija i izgradnja komunalne i društvene infrastrukture Potpora izgradnji i revitalizaciji smještajnih kapaciteta koji omogućuju novo naseljavanje na prostoru LAG-a

4.3 1 Potpora naseljavanju i povećanju kvalitete stanovanja

4.3 2 Potpora revitalizaciji, izgradnji, sanaciji i organizaciji razvoja komunalne i društvene infrastrukture poticanjem zajedničkog nastupanja LAG-a prema izvorima financiranja i nadležnim institucijama

4.1.1.5 Razvoj ljudskih resursa područja LAG-a (RC5)

U razvoju svakog područja najvažniji segment je čovjek koji svojim znanjima i vještinama djeluje u svojem okolišu. Kvaliteta dostizanja strateških ciljeva ovisi o kvaliteti i količini znanja, te mogućnostima izgradnje ljudskih kapaciteta za provedbu aktivnosti. Važna je spremnost cijelog okruženja za potporu i ulaganje u razvoj ljudskih resursa, jer su znanje i vještine ključni razvojni čimbenik. Dobri rezultati u razvoju ljudskih resursa dovode do dobrih rezultata u općem gospodarskom razvoju i podizanju kvalitete života cjelokupnog prostora. U radu LAG-a kao i provedbi LRS-a važno je slijediti trendove potrebnih strukturnih promjena i tehnološkog napretka, što iziskuje kontinuirano obrazovanje i osposobljavanje. Razvoj ljudskih resursa temelji se na različitim oblicima edukacije. Za uspješnu provedbu formalnog obrazovanja i usavršavanja potrebno je povezati različite dionike sustava obrazovanja ali i socijalne skrbi. Važno je što preciznije odrediti potrebe gospodarstva kako bi ih se što kvalitetnije povezalo s obrazovnim sustavom i postiglo maksimalni učinak za krajnje korisnike, stanovnike LAG-a. Neformalno obrazovanje potrebno je što učestalije organizirati i time nadopunjavati i povećavati učinke formalnog obrazovanja. Provedba ovog programa provodit će se će kroz sljedeće prioritete i aktivnosti:


5.1 Razvoj cjeloživotnog učenja i usavršavanja ljudskih resursa

Stjecanje formalnih i neformalnih oblika znanja (i certifikata) potrebnih stanovnicima i ciljanim skupinama područja LAG-a

5.1.1 Potpora, organizacija irazvoj programa za brigu o marginalnih/osjetljivih/socio-ekonomski ugroženih skupina društva (starije osobe, osobe s


39

Povećanje svijesti stanovnika ruralnih područja o potrebi stalnog stjecanja novih znanja i vještina Formiranje informacijsko-edukacijske mreže i regionalnog glasila

posebnim potrebama, mladi, žene i dr.)

5.1.2 Potpora, organizacija i provedba programa obrazovanja, usavršavanja, informiranja i savjetovanja

5.2 Jačanje i umrežavanje organizacija civilnog društva

Razmjena znanja i vještina organizacija civilnog društva Stvaranje strukovnih i tematskih udruženja civilnog društva s ciljem njihova singergijskom djelovanja Razvoj organizacijskih i upravljačkih vještina organizacija civilnog društva

5.2.1 Potpora organizaciji međusobne razmjene znanja i iskustava unutar LAG-a, na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, razvoju projekata i jačanje organizacija civilnog društva

5.3 Potpora i promocija kreativnosti, poduzetništva i mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja na području LAG-a

Pružiti potporu razvoju poduzetničkog duha i promovirati poduzetništvo i inovacije Pružiti potporu i osnaživanje za samozapošljavanje, posebno osjetljivih i ugroženih skupina stanovnika

5.3.1 Potpora i promocija kreativnosti, različitosti i zajedništva

5.3.2 Potpora i promocija mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja na području LAG-a te razvoju poduzetničkog duha, s revitalizacijom obrtničke tradicije

5.3.3 Promocija i širenje znanstvenih spoznaja, novih znanja i primjera dobre prakse na cijelom području LAG-a te s/na drugim suradničkim područjima i organizacijama

4.1.2 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s prioritetima ruralnog razvoja

U slijedećoj tablici navedeni su svi ciljevi i prioriteti LRS postavljeni usklađeno s nacionalnom i EU razinom prioritetnih osi ruralnog razvoja 2007-2013. Važno je napomenuti kako Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR, engl. EAFRD), nakon reforme 2006. ima 3 prioritetna cilja: jačanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva, poboljšanje okoliša i krajolika, te poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnog gospodarstva. Svaka tematska os EAFRD-a odgovara i prioritetnim osima IPARD programa Republike Hrvastke 2007-2013. Zemlje članice i njihove regije moraju rasporediti sredstva za financiranje ruralnog razvoja na ove tri tematske osi (kao i Hrvastka putem predpristupnog IPARD programa), ali mogu izabrati mjere i projekte koji najbolje odgovaraju potrebama njihovih ruralnih područja. Tri su tematske osi dopunjene jednom vrstom zasebne metodološke horizontalne osi, poznatim kao pristup LEADER (4. os LEADER), koji je u predpristupnog IPARD programu za RH uvršten u drugu os. Označavanje, odnosno,


40

usklađenost s prioritetima (osima) nadređenih strateških dokumenata, IPARD programa 2007-2013 za Republiku Hrvatsku, usmjerena je na ciljeve kojima se želi ostvariti prioritete kao i provedbu aktivnosti, oni su postavljeni široko i otvoreno za nove inicijative. Ovakva struktura određuje usklađenost dugoročnih strateških razvojnih ciljeva LRS-a s izvorima financiranja mjera odnosno aktivnosti koje doprinose njihovu ostvarenju. Tablica 4.2 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta LRS sa osima ruralnog razvoja RH 2007-2013.

Prioriteti ruralnog razvoja IPARD 2007-2013

Razvojni ciljevi i prioriteti LRS: P1 P2/ LEADER

P1


1.1. Restrukturiranje i organizacija vođenja LAG-a


1.3 Provedba LRS



2.1. Razvoj integralnog identiteta i povećanje prepoznatljivosti područja

2.2. Poticanje udruživanja lokalnih razvojnih dionika u svrhu razvoja zajedničkih proizvoda, marketinga i promocije, uvođenja novih znanja, tehnologija i energetske efikasnosti

3. Razvoj poljoprivrede s dopunskim djelatnostima i selektivnih oblika turizma

3.1. Razvoj konkurentne i održive poljoprivrede, s naglaskom na potporu i razvoj selektivnih oblika turizma

3.2. Očuvanje i zaštita krajobrazne raznolikosti i prirodnih vrijednosti

4. Razvoj diverzifikacije djelatnosti s poboljšanjem kvalitete života na području LAG-a

4.1. Razvoj i potpora uspostavi poduzetničke infrastrukture

4.2. Razvoj nepoljoprivrednih poduzetničkih aktivnosti

4.3. Razvoj komunalne i društvene infrastrukture s ciljem razvoja kvalitete života na području LAG-a

5. Razvoj ljudskih resursa područja

5.1. Razvoj cjeloživotnog učenja i usavršavanja ljudskih resursa LAG-a


41

5.2. Jačanje i umrežavanje organizacija civilnog društva

5.3. Potpora i promocija kreativnosti, poduzetništva te mogućnosti zapošljavanja/samozapošljavanja na području LAG-a

4.1.3 Ciljane skupine i očekivani rezultati razvojnih ciljeva i prioritetnih mjera

Ciljane skupine prioritetnih mjera su: Obiteljska gospodarstva (OPG-i), Postojeća i nova poduzeća, obrti i zadruge, Jedinice lokalne samouprave, Strukovne organizacije i potporne institucije, Organizacije civilnog društva i građanske inicijative, Stanovnici područja LAG-a s naglaskom na osjetljive i ugrožene skupine i dr. Tablica detaljno prikazuje uključenost ciljanih skupina za svaku grupu prioritetnih mjera, odnosno svaki prioritet i cilj. Ciljne skupine strukturirane su u tri sektora, javni-civilni-privatni sektor i označene bojama radi lakšeg razlikovanja sektorske podjele. Bijelim slovima navedene su ciljne skupine privatnog sektora, tamno-plavim slovima ciljne skupine javnog sektora i žutim slovima označene su ciljne skupine civilnog sektora. Važno je napomenuti kako, u suštini, sve skupine imaju koristi od realizacije svih prioritetnih aktivnosti kao krajnji korisnici, no detaljnije će se svaki od prioriteta baviti označenom ciljnom skupinom. Tamno plavom bojom označene su ciljane skupine na koje će se prioritet više koncentrirati. Tablica 4.3 Ciljane skupine prioritetnih mjera LRS.

Razvojni ciljevi i prioriteti:

Razvojni cilj 1 Razvojni cilj 2

Razvojni cilj 3

Razvojni cilj 4 Razvojni cilj 5

Ciljane skupine/det.: 1.1. 1.2 1.3 1.4 2.1 2.2 3.1 3.2 4.1 4.2 4.3 5.1 5.2 5.3

OPG-i Mikro i mala poduzeća, obrti, zadruge

Srednja i velika poduzeća

JLS Strukovne organizacije/potporne institucije

Organizacije civilnog društva i građanske inicijative

Žene Osobe s posebnim potrebama

Mladi Umirovljenici Nezaposleni Ostali


42

Tablica 4.4 Očekivani rezultati prioritetnih mjera LRS.

Razvojni ciljevi i Prioriteti (grupe prioritetnih mjera)

Očekivani rezultati


1.1. Restrukturiranje i organizacija vođenja LAG-a

Operativan ured s profesionalnim vođenjem LAG-a i formiranim operativnim timovima stručnjaka, koji uspješno radi

Educirani i osposobljeni ljudski resursi LAG-a (ured, članovi) koji svoje znanje prenose u praksu


Osmišljena i provedena kampanja promocije LEDAER programa i LAG-a kao nositelja, te Lokalne razvojne strategije

Uključenje novih članova u skupštinu, UO i rad na aktivnostima LAG-a

1.3 Provedba LRS Informirana javnost i provedeni pozivi na prikupljanje projektnih ideja i projekata

Provedeni projekti LAG-a planirani provedbom Strategije


Izrađeni i aplicirani projekti međuregionalne i međunarodne suradnje

LAG uključen u mreže LAG-ova na nacionalnoj i međunarodnoj razini

Sudjelovanje i provedene radionice i susreti razmjene znanja i iskustava LAG-ova na nacionalnoj i međunarodnoj razini


2.1. Razvoj integralnog identiteta i povećanje prepoznatljivosti područja

Povećana svijest stanovnika o važnosti lokalne prepoznatljivosti

Izgrađen identitet prepoznatljiv na nacionalnoj i međunarodnoj razini

Kreiran i zaštićen znak proizvoda područja LAG-a

2.2. Poticanje udruživanja lokalnih razvojnih dionika u svrhu razvoja zajedničkih proizvoda, marketinga i promocije, uvođenja novih znanja, tehnologija i energetske efikasnosti

Povećana svijest stanovnika o važnosti zajedničkog natupa na tržištu, međusobnog udruživanja i suradnje

Povećana svijest o novim znanjima, tehnologijama i energetskoj efikasnosti

Povećan broj proizvoda nastalih udruživanjem proizvođača i pružatelja usluga


43

Povećan broj provedenih inovativnih pristupa proizvodnji, preradi i finalizaciji proizvoda

3. Razvoj poljoprivrede s dopunskim djelatnostima i selektivnih oblika turizma

3.1. Razvoj konkurentne održive poljoprivrede, s naglaskom na potporu i razvoj selektivnih oblika turizma

Povećan broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s finalnim proizvodima

Povećane poljoprivredne površine koje se obrađuju

Povećanje ekoloških proizvođača i proizvoda

te uzgajivača autohtonih sorti i pasmina Razvijeni prepoznatljivi lokalni

proizvodi zanovani na prirodnim vrijednostima i tradicijskom nasljeđu, plasirani na tržište

Povećani prihodi od poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda

Novi turistički proizvodi Povećan broj turističkih puteva koji su

uspješno uključeni u turističku ponudu područja

Povećan broj posjetitelja i prihoda od turizma

Povećan broj uređene turističke infrastrukture

Uspostavljen sustav upravljanja turističkom destinacijom

3.2. Očuvanje i zaštita krajobrazne raznolikosti i prirodnih vrijednosti

Povećana svijest i motivacija stanovnika i razvojnih dionika o potrebi očuvanja okoliša

Povećana provedba mjera očuvanja okoliša i energetske efikasnosti

4. Razvoj diverzifikacije djelatnosti s poboljšanjem kvalitete života na području LAG-a

4.1. Razvoj i potpora uspostavi poduzetničke infrastrukture

Povećana iskorištenost postojeće poslovne infrastrukture

Pojačano upravljanje poduzetničkom infrastrukturom

Razvijena nova poduzetnička infrastruktura

4.2. Razvoj nepoljoprivrednih poduzetničkih aktivnosti

Povećan broj nepoljoprivrednih djelatnosti na području

4.3. Razvoj komunalne i društvene infrastrukture s ciljem razvoja kvalitete života na području LAG-a

Povećan broj sanirane, revitalizirane i nove društvene i komunalne infrastrukture

Povećan broj opremljene društvene


44

infrastrukture novim tehnologijama

5. Razvoj ljudskih resursa područja

5.1. Razvoj cjeloživotnog učenja i usavršavanja ljudskih resursa LAG-a

Povećana svijest o potrebi cjeloživotnog učenja i usavršavanja

Povećan broj programa formalnog i neformalnog obrazovanja s povećanim brojem korisnika programa

5.2. Jačanje i umrežavanje organizacija civilnog društva

Ojačan program međugeneracijske solidarnosti

Ojačane i povezane organizacije civilnog društva koje sinergijski djeluju

5.3. Potpora i promocija kreativnosti, poduzetništva te mogućnosti zapošljavanja/samozapošljavanja na području LAG-a

Povećan broj radnih mjesta Povećana poduzetnička svijest

stanovnika Povećana informiranost stanovnika o

mogućnostima zapošljavanja, samozapošljavanja i inovacijama

4.1.4 Horizontalni razvojni ciljevi LAG-a

Iako neobavezan dio strategije, važno je napomenuti kako, izuzev dugoročnih programskih ciljeva, LAG ima i važne, horizontalne dugoročne ciljeve, koji se moraju promicati kroz provedbu svih programa i projekata implementacije LRS-a, posebno u projektima financiranim iz sredstava IPARD-a te drugih izvora Europske unije, budući su oni i horizontalni strateški ciljevi ukupne dugoročne razvojne politike Europske unije, to su: razvoj informacijskog društva, promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava, održivi razvoj te partnerstvo i učinkovita sudionička (izravna) demokracija.

5. Strategija izrade i provedbe

5.1 Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije

Uz navedene ciljeve, prioritete i mjere važno je napraviti pregled kroz cjelokupni proces razvoja LAG-a i naglasiti osnovne karakteristike za njegovo formiranje. Izrada Lokalne razvojne strategije imala je procesni participacijski karakter i oblikovala se kroz suradnju inicijativne grupe za osnivanje LAG-a i Eko –turističke zadruge EDUCO koja je organizirala edukacijske radionice i sastanke radnih timova, te je, kroz više od 20 sastanaka, predavanja i radionica, stvorena ova strategija. Tijekom 2010. godine zadruga EDUCO potaknula je inicijativni tim na aktivnosti osnivanja LAG-a kroz prezentaciju LEADER programa. Ojačan inicijativni tim pokrenuo je, uz stručnu i savjetodavnu potporu Zadruge EDUCO, postupak za osnivanje Lokalne akcijske grupe „Posavina” u veljači 2011.godine, uz potporu Brodsko-posavske županije, Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka i Županijske razvojne agencije Brodsko-posavske županije. Nakon osnivanja LAG-a Posavina, u veljači 2011. godine, pokrenute su aktivnosti na izradi Lokalne razvojne strategije i jačanje svijesti lokalne zajednice u primjeni načela LEADER programa, posebice prepoznavanja potrebe za međusobnim


45

povezivanjem i suradnjom koja je počela kroz međusobno komuniciranje na predavanjima i radionicama u organizaciji LAG-a. Prijenos znanja o primjeni LEADER programa i važnosti partnerstva u provedbama Lokalnih strategija razvoja, provođen je u suradnji s Regionalnim Razvojnim Edukacijskim Centrom „ Primus Fortissimus” iz Otočca. U vrijeme provedbe aktivnosti na izradi strategije LAG-a došlo je do poticanja suradnje između javnog, civilnog i privatnog sektora, pri čemu su se njihovi predstavnici intenzivno uključili u izradu strategije. Na ovaj način, i kroz formiranje tematskih timova u kojima su zajednički radili predstavnici sva tri sekotra, došlo je do međusobne suradnje i prijenosa znanja i ideja, što je u konačnici imalo, kao rezultat, zajedničke razvojne ideje i ciljeve. Predstavnici javnog, civilnog i privatnog sektora sudjelovali su u analizama partnerskih odosa iz perspektive LEADER programa, planirali su mogućnosti unutar vlastitih potencijala, u širem okruženju i u suradnji sa istim potencijalima LAG-ova iz njihove šire regije, kao i razmatrali mogućnosti suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Tijekom izrade LRS pokrenuta je intenzivna suradnja s LAG-ovima Vallis Colapis, Zrinska Gora-Turopolje, Srijem, Karašica i Laura), a pokrenuta je i međunarodna suradnja s LAG-om Selfkant iz Njemačke. LAG Posavina ima svoje Stručno vijeće u kojemu su predstavnici institucija i strukovnih organizacija, te stručnjaci članovi LAG-a koji svoja znanja i iskustva prenose volonterski u aktivnosti LAG-a, uz to, osnovana je i Radna skupina za izradu Lokalne razvojne strategije LAG-a Posavina koju čine predstavnici mladih, žena, socio-ekonomski ugroženih skupina, poduzetnika, predstavnici jedinica lokalne samouprave i konzultantskih organizacija. LAG je osnovao i Timove za mlade, žene i poduzetnike koji održavaju vlastite sastanke i pripremaju prijedloge za rasprave na stručnim radionicama i drugim organizacijskim skupovima LAG-a. Upravni odbor LAG-a i Ured LAG-a Posavina, sa zaposlenim voditeljem Ureda, vodili su cijeli postupak izrade strategije.

5.1.1 Aktivnosti formiranja LAG-a i struktura partnerstva

Jedinice lokalne samouprave, članice LAG-a Posavina; Beberina, Brodski Stupnik, Nova Kapela, Oriovac i Sibinj; pokrenule su, od rujna 2010. godine, aktivnosti s ciljem razvoja LAG područja na osnovu vlastitih spoznaja i prepoznavanja važnosti organiziranog djelovanja u procesima ruralnog razvoja koji će u pretpristupnom razdoblju i po ulasku Hrvatske u Europsku uniju predstavljati institucionalne okvire za njihovu provedbu. Prednost je sadržana u tradicionalnoj povezanosti ovih jedinica lokalne samouprave, zajedničkoj tradiciji i iskustvima, te međusobnoj suradnji koja je u mnogim djelatnostima tradicionalna i kroz nekolio stoljeća. S ovakvim interesima i zajedničkim iskustvima krenulo se u aktivnosti osnivanja LAG-a Posavina.

2010.-2011. Aktivnosti osnivanja LAG-a

20.08.2010. Na prvom, inicijalnom, sastanku, predstavnici lokalnih dionika predstavnika lokalne samouprave iz Bebrine, Bordskog Stupnika, Nove Kapele, Oriovca i Sibinja budućeg lag područja upoznali su se sa LEDAER programom,

24.11.2010. Na drugom sastanak inicijativnog odbora - detaljnije informiranje prisutnih o načelima provedbe LEADER programa te strukture Lokalne akcijske grupe.

19.01.2011. Na trećem sastanku inicijativnog odbora za osnivanje LAG-a dionici su su dogovorili osnovne uvjete za razvoj lag područja, te predložili radni tim za pripremu osnivačke skupštine, a razmotrili su i nove informacije


46

onačinu osnivanja i razvoja LAG-a. 09.02.2011. Održan je osnivačka skupština LAG-a Posavina u Starom Slatniku na

kojoj je sudjelovalo 15 članova osnivača iz slijedećih pet jedinica lokalne samouprave: Bebrine, Brodskog Stupnika, Nove Kapele, Oriovca i Sibinja.

10.07.2012. Na izvanrednoj skupštini LAG-a Posavina prošireno je članstvo sukladno osnovnoj verziji metodologije LEADER programa s ciljem bolje zastupljenosti civilnog i privatnog sektora, te mladih, žena i socio-ekonomski ugroženih skupina, te se u LAG Posavina učlanilo 45 novih članova, a LAG, od tada, ima ukupno 60 članova.

Sjedište i ured LAG-a Posavina je na adresi S.Radića 117, Brodski Stupnik. Udruga LAG Posavina, registrirana je pri Uredu državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji 09.veljače 2012. Skupština LAG-a Posavina u svom sastavu ima 60 članova s područja 5 JLS (Općine Bebrina, Brodski Stupnik, Nova Kapela, Oriovac i Sibinj), javni sektor zastupljen je s 8 predstavnika, 34 je predstavnika civilnog sektora te 18 predstavnika privatnog sektora (86,7% civilno-privatni sektor). Također, Skupština u svom sastavu ima 24 žene (40%), 7 mladih (11,7%) te 2 predstavnika osjetljivih skupina društva. Izvršna tijela LAG-a čine Predsjednik, tri potpredsjednika, tajnik, Nadzorni odbor te Upravni odbor. Upravljačko tijelo LAG-a ima 12 članova, 3 iz javnog sektora (25%), 3 iz privatnog (25%) te 6 iz civilnog sektora (50%). Također, u upravljačkom tijelu je 5 žena (41,67%), 5 osoba mlađih od 25 godina (41,7%).

5.1.2 Priprema LRS primjenom načela „odozdo prema gore“

Aktivnosti koje su se odvijale pri izradi LRS-a LAG-a provele su se u radoblju rujna, 2011. – veljače, 2013., a zasnivale su se na usvajanju i primjeni sedam osnovnih LEDAER načela:

primjena načela "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije

plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti utjecaj provedbe strategije na okoliš mogućnost primjene strategije u drugim područjima održivost strategije bez sredstava javne pomoći plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu strategije praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori

za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata Za provedbu postupka izrade formirana je otvorena radna grupa iz redova predstavnika javnog, civilnog i privatnog sektora koju su činili članovi Upravnog odbora, članovi Skupštine LAG-a ali i relevatni razvojni dionici cijelog LAG područja, koji nisu članovi LAG-a (informiranje i pozivi putem medija web stranica JLS). Posebna pažnja posvetila se odnosu zastupljenosti razvojnih sektora, te je većinom prevladavao civilni i privatni sektor, s naglaskom na žene, mlade te predstavnike organiazcija koje se bave socio-ekonomski ugroženim skupinama. Članovi radne grupe su, pod vodstvom stručnih savjetnika RREC-a, proveli postupak izrade koji se zasnivao na prethodnim pripremama svih potrebnih materijala za raspravu koji su se članovima radne grupe dostavljali elektroničkim putem prije sastanka, uključivanjem i raspravom sa širim krugom razvojnih dionika oko važnih dijelova strategije te zajedničkih


47

sastanaka na kojima su se odluke i zaključci donosili dogovorom. Posebna dodana vrijednost ove strategije općem strateškom planiranju na području LAG-a je sam postupak procesa izrade i dubinske rasprave i savjetovanja sa svim relevatnim razvojnim dionicima LAG-a u transparentnom procesu donošenja odluka i uključivanjem javnosti. Pripremi izrade Strategije prethodila je i izrada i elektronička dostava jedinstvenih upitnika za prikupljanje aktualnih podataka o stanju u prostoru kako bi se dionici izrade LRS upoznali i s načinom i izvorima podataka potrebnih za njezinu provedbu u kasnijem razdoblju, ali i izrada i elektronička dostava jedinstvenog obrasca kreiranog posebno za LAG, za prikupljanje projektnih ideja širokog kruga razvojnih dionika iz svih sektora. Obrazac je bio namijenjen izradi ukupne Baze projektnih ideja, koja je, uz osnovnu i SWOT analizu, bila jedna od polazišnih točaka za kreiranje strateških programskih ciljeva i prioritetnih mjera LAG-a, odnosno, operativnog plana provedbe LRS. Važno je napomenuti kako je Baza projektnih ideja stalno otvorena za prikupljanje novih projektnih ideja i mora se revidirati najmanje jednom u 6 mjeseci svake godine trajanja LRS. Cijeli postupak kao i otvorenost LAG-a pokazao je veliku demokratičnost i želju za zajedništvom što većeg kruga različitih razvojnih dionika.

2011.-2013.

Aktivnosti izrade LRS

09.02.2011. Upravni odbor LAG-a Posavina osnovao Stručno vijeće u koje su uključene stručne osobe koje mogu pomoći na razvoju laga i provedbi aktivnosti na izradi lokalne razvojne strategije

20.04.2011. Sastanak Upravnog odbora na kojem je obrađena detaljna analiza Leader programa na temelju sedam osnovnih načela i izrađen plan za uvođenje ove metodologije u aktivnosti LAG-a Posavina

10.09.2011. Održan skup LAG-a Posavina u Starom Slatniku s prezentacijom Leader programa za stanovnike lag područja sa sedamdeset sudionika u suradnji s CTR-om i Brodsko-posavskom županijom

11.10.2011. Održana radionica za Općinu Brodski Stupnik upoznavanje s LEADER programom i razvoj LAG-a Posavina

14.11.2011. Održana radionica za Općinu Oriovac upoznavanje s LEADER programom i razvoj LAG-a Posavina

14.02.2012. Održana radionica za Općinu Nova Kapela upoznavanje s LEADER programom i razvoj LAG-a Posavina

08.03.2012. Održana radionica za Općinu Beberina upoznavanje s LEADER programom i razvoj LAG-a Posavina

10.05.2012. Održana radionica o metodologiji LEADEAR programa za izradu lokalne razvojne strategije LAG-a Posavina

11.05.2012. Otvoren ured LAG-a Posavina u Brodskom Stupniku 14.05.2012. Otvorena web stranica LAG-a Posavina 12.07.2012. Održana Izvanredna Skupština LAG-a Posavina na kojoj je učlanjeno

novih 45 članova i sada LAG Posavina ima 60 članica 16.07.2012. Prva radionica SWOT analiza LAG-a Posavina 18.07.2012. Druga radionica za izradu SWOT analize 29.11.2012. Radionica za definiranje strateških ciljeva i prijavu projektnih

prijedloga 16.03.2013. Upravni odbor LAG-a Posavina prihvaća LRS i šalje na usvajanje

Skupštini 20.03.2012. Skupština LAG-a Posavina usvojila LRS


48

5.2 Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva Tablica 5.2 Okvirni operativni plan provedbe prioritetnih mjera LRS 2012-2014.

Prioritetne mjere Vrijeme provedbe 2012-2014

2012 2013 2014

I II III IV I II III IV I II III IV

M 1.1.1

M 1.1.2

M 1.2.1

M 1.2.2

M 1.3.1

M 1.4.1

M 1.4.2

M 2.1.1

M 2.1.2

M 2.2.1

M 2.2.2

M 2.2.3

M 2.2.4

M 3.1.1

M 3.1.2

M 3.1.3

M 3.1.4

M 3.1.5

M 3.1.6

M 3.2.1

M 3.2.2

M 4.1.1

M 4.2.1

M 4.3.1

M 4.3.2

M 5.1.1

M 5.1.2

M 5.2.1

M 5.3.1

M 5.3.2

M 5.3.3

Sve prioritetne mjere identificirane procesom izrade LRS ne počinju u isto vrijeme, no sve imaju sličan slijed. Tamnom bojom označeno je prioritetno okvirno vrijeme alokacije ljudskih resursa na provedbu određenih prioritetnih mjera odnosno, aktivnosti. Važno je napomenuti da brojne aktivnosti ovise i o natječajima koji će se pojaviti za njihovu moguću provedbu od strane nadležnih tijela, stoga se vrijeme provedbe može promijeniti od planiranog ovim, okvirnim,


49

programom provedbe, kao i donošenjem novog Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za 2014-2020.

5.3 Postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti

LRS je, samom metodologijom svoje izrade, i provedbom LEADER pristupa, donijela porast svijesti lokalnih dionika o potrebi međusobne sektorske suradnje ali i suradnje na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, u cilju cjelovitog i ubrzanog razvoja područja LAG-a. LRS je, aktiviranjem različitih sektorskih dionika postigla njihovo sinergijsko djelovanje u postizanju zajedničkih ciljeva provedbom prioritetnih aktivnosti. Tablica 5.3 Odnos postojećih i inovativnih aktivnosti područja LAG-a.

Prioritetne programske mjere Postojeće (tradicionalne) mjere /aktivnosti

Nove (inovativne) mjere /aktivnosti

M 1.1.1

M 1.1.2

M 1.2.1

M 1.2.2

M 1.3.1

M 1.4.1

M 1.4.2

M 2.1.1

M 2.1.2

M 2.2.1

M 2.2.2

M 2.2.3

M 2.2.4

M 3.1.1

M 3.1.2

M 3.1.3

M 3.1.4

M 3.1.5

M 3.1.6

M 3.2.1

M 3.2.2

M 4.1.1

M 4.2.1

M 4.3.1

M 4.3.2

M 5.1.1

M 5.1.2

M 5.2.1

M 5.3.1

M 5.3.2

M 5.3.3


50

Tijekom cijele izrade LRS, kao i u planiranju njezine provedbe, radna grupa integrirala je tradicijsko nasljeđe i znanja s inovativnim idejama stručnjaka i mladih s područja LAG-a, ali i onih koji nisu s područja LAG-a no s njime dugoročno surađuju. Iz strukture LRS-a vidljiva je velika valorizacija i potreba za revitalizacijom kulturno-povijesne i tradicijske baštine uz očuvanje prirodnih resursa, putem uporabe novih znanja, vještina i tehnologija te usvajanjem temeljnih načela održivog razvoja. Iz priložene tablice odnosa postojećih (tradicionalnih) i novih (inovativnih) mjera (aktivnosti) koje se još nisu provodile na području LAG-a, vidljiva je iznimno velika inovativnost LRS, od 31 predviđene prioritetne mjere, čak 20 (64,51%) ih je inovativnog karaktera.

5.4 Utjecaj provedbe Strategije na okoliš

Iz cijele strukture Lokalne razvojne strategije, SWOT-a i strateških operativnih programa i programskih aktivnosti vidljivo je prioritetno usmjerenje provedbe strategije usvajanjem i primjenom načela održivog razvoja. Sve aktivnosti u sebi imaju ugrađene elemente održivog gospodarenja prirodnim resursima i zaštitu okoliša, kako u gospodarskom razvoju, tako i pri razvoju komunalne i društvene infrastrukture. LRS je dala i poseban naglasak na usvajanje novih znanja i vještina i prioritetnu uporabu novih tehnologija, kao i prioritetno uvođenje obnovljivih izvora energije s ciljem postizanja energetske samoodrživosti. Načela održivog razvoja i zaštite okoliša, horizontalni su ciljevi LRS te moraju biti poštivani u provedbi svakog projekta Lokalne strategije razvoja. Stoga je razvidan zaključak kako ova Strategija ima iznimno pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša i prirodnih resursa u cijelom području LAG-a.

5.5 Održivost Strategije bez sredstava javne pomoći2

Analizom stanja utvrđeno je kako je području LAG-a potreban brz i značajan razvojni zaokret. Istovremeno, iz aktivnosti predviđenih za provedbu, vidljiv je velik interes i spremnost razvojnih dionika za zajedničkim radom na novom razvojnom smjeru u svrhu održivog razvoja cjelokupnog područja. Trajnost LRS postignuta je:

razvojnom prirodom LRS, temeljenom na analizi stanja i SWOT analizi, uzimajući u obzir prirodne, kulturne/društvene, ljudske, financijske i organizacijske resurse

oblikovanjem razvojne vizije, okvira dugoročnih strateških programskih ciljeva kreiranjem programskih prioriteta i pripadajućih aktivnosti, definiranjem očekivanih rezultata i rasporeda provedbe aktivnosti kao i planiranjem praćenja i vrednovanja provedbe strategije putem definiranih

razvojnih pokazatelja/indikatora, te kontinuiranom edukacijom i usavršavanjem članova LAG-a i stanovnika ukupnog

područja

Koncept razvojne vizije i starteških razvojnih ciljeva oblikovani su tako da pružaju dugoročni temelj kvalitetnog rada koji nije vezan samo za programsko razdoblje do 2013-te već daleko unaprijed. Ciljevi ove LRS definirani su do 2014/2015-te, ali mogu biti i za daleko duže razdoblje, koje se preklapa s ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, odnosno

2 Javna pomoć u smislu IPARD programa.


51

programsko razdoblje do 2020-te godine. Upravo radi dugoročnosti programskih ciljeva, LRS-om su definirani i kratkoročni ciljevi prioritetnih programa, čije postizanje je moguće mjeriti na godišnjoj razini. Predviđene aktivnosti uglavnom imaju trajni karakter (edukacije, animacije, informiranje, suradnja, umrežavanje i sl. ....), dok je dio aktivnosti predviđen samo za ovo provedbeno razdoblje LRS, poput identiteta, komunikacijske startegije, regulative i zaštite znaka LAG-a i sl (područje aktivnosti prioriteta 1). Važnu ulogu u održivosti provedbe LRS ima kvaliteta osoblja ureda LAG-a, kao i formirani timovi stručnjaka iz redova članova LAG-a i vanjskih suradnika koji nisu članovi. Edukacijom i osposobljavanjem osoblja, ali i članova stručnih timova, te pripremom projekata LAG-a i njegovom aplikacijom na različite natječaje, osigurati će se dodatna sredstva za rad LAG-a i provedbu aktivnosti identificiranih strategijom. Značajno je napomenuti kako članovi upravljačkih tijela LAG-a i njegovi dionici imaju dugogodišnje iskustvo u izradi i provedbi projekata financiranih iz EU fondova (CARDS, PHARE, ISPA, IPA), fondova Svjetske banke (projekti PSGO), ali i iz EIB-a. Također, LAG u svom sastavu ima certificirane voditelje projekata (IPMA) kao i stručnjake za provedbu javne nabave po PRAG-u i FIDIC-u.

Pravovremeno informiranje ukupne populacije (web stranica, suradnja s medijima), animacija stanovnika i njihova aktivacija u kreiranju razvojnih projekata, također osigurava održivost Strategije. Tendencija jačeg uključivanja i aktiviranje gospodarskog sektora putem potpore LAG-a, te njihovo umrežavanje, osigurati će dodatna sredstva za provedbu Strategije i njezinu održivost.

Trajna održivost LRS ovisi o kvaliteti partnerstva koje je uključeno u provedbu LRS. Učinkovita partnerstva su ona koja su sposobna, izuzev sredstava osi ruralnog razvoja, osigurati vlastite financijske izvore. To je i jedan od kriterija odabira razvojnih projekata LAG-a za provedbu LRS i njezine održivost u kontekstu mogućnosti provedbe aktivnosti bez sredstava javne pomoći. Vjerujemo kako je programsko razdoblje od 4 godine dovoljno dugo za jačanje partnerstva i razvoj trajnog oblika rada.

Sredstva potrebna za provedbu aktivnosti LRS biti će prikupljena članarinom predstavnika svih sektora i članova LAG-a, ali i putem marketinških aktivnosti, kreiranjem svojih usluga, kao i apliciranjem projekata na regionalne i međunarodne izvore financiranja. Brodsko-posavska županija ima predviđena sredstva za poticanje razvoja poljoprivrede, obrta, mikro i malog gospodarstva, selektivnih oblika turizma, kao i uvođenja obnovljivih izvora energije. LAG će organizirano pristupiti poticajnim sredstvima županijske razine za potrebe svojih stanovnika i gospodarstvenika, ali pružati potporu privatnom sektoru, organizacijama i institucijama, sa svog područja, za apliciranje na poticajna razvojna sredstva nacionalnih i međunarodnih izvora financiranja. LAG i programa lokalnih izvora, regionalnih, nacionalnih i međunarodnih, usmjerenih prema krajnjim korisnicima, odnosno, razvojnim dionicima područja LAG-a. Tijekom prvog dijela provedbenog razdoblja LRS, LAG će postati relevantan razvojni dionik sposoban pružati potporu i logistiku potrebnu za provedbu objedinjenih poticajnih sredstava različitih izvora i nositelja.

Važan element osiguranja održivosti LRS je i procjena (samoprocijena) učinaka LRS. Ovaj instrument praćenja i mjerenja rezultata LRS, omogućuje procjenu projekata, ispravnost ili nedostatake u radu i provedbi. Dobiveni rezultati osnova su za poboljšanje i nadogradnju aktivnosti vezanih uz provedbu LRS i LAG-a kao organizacije, a provoditi će se na godišnjoj razini, prije pripreme godišnjeg izvješća o radu LAG-a i provedbi LRS.


52

Program rada temeljit će se na programu rada i provedbe projekata udruge LAG, odnosno svih partnera okupljenih pri izradi LRS za razdoblje 2012-2014, kao i svih zainteresiranih razvojnih dionika koji će imati mogućnost izrade projekata te iznalaženja sredstava njihova financiranja. LAG će 2 puta godišnje objavljivati natječaj za prikupljanje projektnih ideja. Istovremeno, svi zainteresirani imat će mogućnost dostave projektnih ideja, putem info točke u uredu LAG-a, ili interaktivne web stranice LAG-a.

5.6 Procjena broja projekata i potrebnih sredstava IPARD programa Tablica 5.4 Indikativan broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (IPARD Prioriteti/osi 1 i 3) predviđenih za realizaciju LRS 2011-2015.

Mjera Indikativan broj projekata/ LRS 2013.-2014.

Plan potrebnih sredstava (javna potpora) za realizaciju projekata

za razdoblje 2013.-2014./kn

2013. 2014. 2013. 2014. 101 - „Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“

103 - „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“

1 300.000,00

301 - „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“

302 - „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“

1 1 1.500.000,00 7.500.000,00

Ukupno: 2 1 1.500.000,00 7.800.000,00

Indikativan financijski plan i sredstva potrebna za provedbu LRS iz IPARD Mjere 202, navedena su u Tablici u Dodatku 1.

5.7 Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka Praćenje provedbe Lokalne razvojne strategije LAG-a obuhvaća stalan monitoring, mjerenje učinaka provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ucjenu uspješnosti i učinkovitosti mjera, odnosno aktivnosti/projekata kojima se provode (Tablica 5.6 + indikatori ukupne LRS). Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te interni pravilnici o radu, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju zadaće praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe Strategije koja je dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su rapoređene između Upravnog i Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, zaposlenika LAG-a. Za provedbu praćenja strategije i njezino ocjenjivanje, LAG, općenito, mora:

uspostaviti aktivnu bazu podataka o stanju u prostoru i bazu projektnih ideja za realizaciju mjera Strategije, koja u sebi sadrži bazu podataka o stanju projekata,


53

LAG mora uspostaviti kriterije odabira i indikatore praćenja odabranih projekata za provedbu LRS, te procedure davanja Pisma potpore LAG-a,

pripremu i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvanititativnih, odnosno, narativnih i financijskih), te

mora provesti sustav edukacije za provedbu samoanalize i vanjske evaluacije (ex ante evaluacija).

Za praćenje i procjenu provedbe LRS prvenstveno je zadužen Predsjednik, stručni voditelj te Upravni odbor udruge. Strategiju provode članovi udruge. Upravni odbor ima zadaću razvoja i provedbe kriterija i kontrolu procedura za odabir projektnih prijedloga koji će se financirati u okviru provedbe LRS te davanja Pisma potpore projektima koji se kandidiraju na mjere IPARD programa. Predsjednik i stručni voditelj udruge odgovoran je za provedbu zadaća i odluka Upravnog odbora i provedbu odluka članova Skupštine, kao i učinkovitu provedbu Strategije. Profesionalni stručni voditelj udruge odgovoran je za prikupljanje, pregled dokumentacije, nadopunu dokumentacije, provedbu procedura izdavanja Pisma preporuke, provedbu LRS i financiranje projekata. Sustav praćenja aktivnosti, odnosno provedbe LRS uključuje:

Mjesečne sastanke voditelja i predsjednika LAG-a (aktualnosti, bilješke) Kvartalne sastanke UO, osim u slučaju izdavanja Pisma potpore, te po potrebi i NO, koji

obuhvaćaju narativna i financijska izvješća provedbe LRS i planiranje aktivnosti i financiranja za naredno kvartalno razdoblje

Godišnja narativna i financijska izvješća koja voditelj LAG-a, UO i NO podnose Skupštini LAG-a – s godišnjim planom za slijedeću programsku godinu

Komunikacija s javnosti Sve aktivnosti tijekom provedbe LRS prate narativna i financijska izvješća s potpisnim listama ciljanih korisnika i medijskom arhivom (foto/video). Praćenje provedbe provoditi će se pomoću indikatora koji su prvenstveno pripremljeni na razini utjecaja na realizaciju prioriteta: Tablica 5.5 Indikatori provedbe LRS 2012.-2014.

Prioritet Indikator Početna vrijednost

Završna vrijednost

1.1 Restrukturiranje i organizacija vođenja LAG-a

Broj odobrenih LAG-ova 0 1 Broj zaposlenih u udruzi LAG 0 1 Broj provedenih/završenih edukacija i ospobljavanja osoblja LAG-a

0 4


Broj provednih kampanja promotivnih kampanja, (promocija LEADER-a i LAG-a)

2 20

Web stranica LAG-a kreirana, promovirana i dostupna javnosti

0 1

1.3 Provedba LRS Broj projektnih ideja odabranih iz Baze projektnih ideja prema definiranim kriterijima LRS

0 40

Broj provedenih projektnih ideja podržanih od strane LAG-a

0 5


Broj provedenih projekata međuregionalne suradnje

0 3

Broj provedenih projekata međunarodne suradnje

0 1


54

2.1 Razvoj integralnog identiteta i povećanje prepoznatljivosti područja

Broj zaštićenih znakova LAG-a (znak LAG-a i znak proizvoda i usluga LAG-a)

0 2

Broj novih zaštićenih proizvoda (na nacionalnoj i/ili EU razini) s područja LAG-a

0 2

Broj promidžbenih izdanja LAG-a (bez web stranice)

0 8

2.2 Poticanje udruživanja lokalnih razvojnih dionika u svrhu razvoja zajedničkih proizvoda, marketinga i promocije, uvođenja novih znanja, tehnologija i energetske efikasnosti

Broj novouređenih stalnih prodajnih mjesta LAG-a

0 4

Broj novih registriranih proizvoda i usluga zasnovanih na suradnji dionika LAG-a

0 10

Broj novih provedenih tehnologija, metoda i vještina

0 10

Broj promotivnih kampanja objedinjenih proizvoda i usluga LAG-a

0 10

Broj zajedničkih nastupa na tržištu proizvođača i pružatelja usluga LAG-a

0 10

Broj implementiranih projekata uvođenja obnovljivih izvora energije

0 3

3.1 Razvoj konkurentne održive poljoprivrede, s naglaskom na potporu i razvoj selektivnih oblika turizma

Broj novih investicija u poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i dostizanja standarda Zajednice

0 20

Broj novozaposlenih u poljoprivredi i preradi poljoprivrednih proizvoda

0 50

Broj novih ležajeva u turizmu LAG-u 0 100 Broj nove registrirane smještajne ponude ruralnog turizma

0 10

Broj novih sastavnica turističke ponude LAG-a

0 10

Povećanje broja noćenja u LAG-u 0 500 Broj novozaposlenih u turizmu 0 20 Broj nove postavljene turističke signalizacije

0 100

Broj turističkih informativnih centara na području LAG-a

0 1

Broj novoobjavljenih turističkih promidžbenih materijala LAG-a

0 20

3.2 Očuvanje i zaštita krajobrazne raznolikosti i prirodnih vrijednosti

Broj novih registriranih ekoloških proizvođača u LAG- u

0 30

Broj novih uzgajivača autohotnih sorti i pasmina

0 5

Broj edukacijsko/ informativnih radionica o zaštiti okoliša i provedbi mjera zaštite okoliša

0 10

4.1 Razvoj i potpora uspostavi poduzetničke infrastrukture

Broj provedenih edukacija/radionica za razvoj poduzetništva

0 10

Broj novih potpornih centara/institucija/organizacija potpore poduzetništvu u LAG- u

0 1

Broj novouređenih/ opremljenih poslovnih zona i centara

0 3

Broj novih poduzetnika u poslovnim zonama

0 10


55

Broj novozaposlenih u poduzeničkim zonama

0 20

4.2 Razvoj nepoljoprivrednih poduzetničkih aktivnosti

Broj novih registriranih poduzeća/obrta

0 20

Broj novih registriranih tradicijskih obrta i kućne radinosti

0 10

Broj novozaposlenih u poduzetničkom sektoru

0 150

Broj naselja s registriranim novim nepoljoprivrednim aktivnostima

0 5

4.3 Razvoj komunalne i društvene infrastrukture s ciljem razvoja kvalitete života na području LAG-a

Broj sanirane, obnovljene i izgrađene komunalne infrastrukture

0 20

Broj sanirane, obnovljene i izgrađene društvene infrastrukture

0 10

5.1 Razvoj cjeloživotnog učenja i usavršavanja ljudskih resursa LAG-a

Broj provedenih programa (formalnih i neformalnih) cjeloživotnog obrazovanja

0 10

Broj polaznika programa cjeloživotnog obrazovanja (certificiranih i necertificiranih)

0 300

5.2 Jačanje i umrežavanje organizacija civilnog društva

Broj provedenih edukacijskih programa jačanja civilnog društva

0 10

Broj provedenih zajedničkih projekata organizacija civilnog društva

0 10

Broj sudionika u aktivnostima jačanja i umrežavanja organizacija civilnog društva

0 200

Broj organizacija koje su sudjelovale u provedbi edukacija i zajedničkim projektima

0 50

5.3 Potpora i promocija kreativnosti, poduzetništva te mogućnosti zapošljavanja/samozapošljavanja na području LAG-a

Broj promotivnih akcija jačanja poduzetničke svijesti/promocije poduzetništva

0 20

Broj radionica koje potiču razvoj kreativnosti

0 10

Broj sudionika na radionicama 0 150 Broj novih samozaposlenih 0 50

Razina Najvažniji kriteriji provedbe LRS

Razina projekata LAG-a Međusektorska suradnja i razmjena znanja i iskustava između članova LAG-a

Aktivnosti indirektnog utjecaja na lokalni i regionalni razvoj

LAG Identitet i prepoznatljivost Međusektorska suradnja i razmjena znanja i

iskustava između članova LAG-a Jačanje članstva Vlastiti kapaciteti i sredstva LAG-a

LAG područje Identitet i prepoznatljivost Lokalna i regionalna međusektorska suradnja Indirektni učinci provedbe LRS (nove

inicijative, nove integracije, inovacije...) Sudjelovanje u ostvarivanju širih razvojnih


56

prioriteta (npr. prioriteti regionalnog razvoja i sl.)

Nacionalna i međunarodna razina Identitet i prepoznatljivost LAG-a Međuregionalno i prekogranično partnerstvo Indirektni učinci provedbe LRS (nove

inicijative, nove integracije, inovacije...) Sudjelovanje u ostvarivanju širih razvojnih

prioriteta (npr. prioriteti regionalnog razvoja, nacionalni prioriteti, međunarodni razvojni prioriteti i sl.)

Razina Kvantitativni pokazatelji (indikatori)

Razina projekata LAG-a Projekti (provedba akcijskog plana), ovisno o vrsti projekata, novo zapošljavanje, uključenost ranjivih skupina, broj partnera i dr.), za svaki projekt – barem jedan indikator

Razina LAG – LRS Strateški pokazatelji odn. indikatori koji su navedeni pod realizacijom razvojnih ciljeva

Nacionalna i međunarodna razina Pokazatelji definirani na nacionalnoj razini koji se dostavljaju tijelu nadležnom za provedbu IPARD programa i dr. međunarodnih programa čije projekte provodi LAG i njegovi dionici

IPARD - Mjera 202 Nacionalni indikatori provedbe LEADER programa

Mjera 202 Odobren LAG Podmjera 1: Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG teritorija

Broj lokalnih projekata koji su dobili potporu (od čega, posebno za prioritet 1 i za prioritet 3)

Ukupan broj stvorenih radnih mjesta Broj usavršavanja za članove LAG-a Broj sudionika na usvršavanjima LAG-a Broj informativnih i promotivnih aktivnosti

LAG-a Broj sudionika na informativnim i

promotivnim aktivnostima Broj studija za područje LAG-a Broj projekata za koje je LAG izdao pisma

preporuke za osi 1 i 3 s preslikama pisma preporuke za svaki pojedini projekt

Podmjera 2: Provedba lokalnih strategija razvoja Podmjera 3: Projekti suradnje

IPARD program (općenito) – poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima

Gospodarski rast – neto dodana vrijednost u standardu kupovne moći (SKM),%

Proizvodnost rasta – promjena u brutto dodanoj verijednosti po ekvivalentu punog radnog vremena (BDV/FTE), %


57

Prije izrade evaluacijskog izvješća, svi članovi LAG-a koji provode određene aktivnosti u okviru provedbe LRS, moraju dostaviti svoja narativna i financijska izvješća voditelju LAG-a. Evaluacija provedbe Strategije mora biti pripremljena krajem kalendarske godine, kao temelj detaljnog planiranja aktivnosti za narednu kalendarsku godinu. Evaluacijsko izvješće provedenih aktivnosti, odnosno, realizacije LRS, sadrži narativno i financijsko izvješće, s preporukama za naredno razdoblje provedbe Strategije. Finalno godišnje izvješće, evaluaciju i plan rada za slijedeću kalendarsku godinu izrađuje i prezentira Skupštini, stručni voditelj LAG-a nakon konzultacija i prihvaćanja od strane Upravnog odbora. Vanjska (Ex ante) evaluacija provedbe LRS biti će provedena krajem 2014-te godine, odnosno, sukladno dinamici objave i smjernica Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020., kako bi se LRS mogla prilagoditi narednom proračunskom razdoblju.

5.8 Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke

Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG je kreirao jedinstven obrazac putem kojeg se prikupljaju osnovni podaci o projektim idejama razvojnih dionika područja LAG-a, te provesti informativnu kampanju o potrebi prikupljanja projektnih ideja u jednom centru (ured LAG-a) i stvaranja Baze projektnih ideja. Kampanja se provodila i dalje će se provoditi putem javnih glasila, elektroničkim medijima ili direktnim kontaktom članova LAG-a s razvojnim dionicima. Projektne ideje moraju biti usklađene s Lokalnom razvojnom strategijom, što je, istovremeno, odličan put ka provedbi komunikacije strategije, odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih dionika sa sadržajem Strategije i strateških razvojnih ciljeva LAG-a. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja provoditi će se na polugodišnjoj bazi, odnosno 2 puta godišnje. Istim tempom će se i revidirati Baza projektnih ideja. Obrazac za prikupljanje projektnih ideja bit će javno dostupan i na web stranici LAG-a, ali i njezinih članova, posebno iz javnog i civilnog sektora. Putem interaktivne web stranice, biti će otvorena mogućnost elektroničkog predlaganja projeknih ideja. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja kojima je potrebno Pismo potpore LAG-a (projekti koji se prijavljuju na IPARD program) biti će stalno otvoren. Nakon prikupljanja projektnih ideja, posebno onih za koje se traži Pismo potpore, mora se provesti njihova detaljna analiza usklađenosti s programskim strateškim ciljevima i prioritetima, te provesti dubinska ocjena spremnosti projektih ideja (ili već gotovih projektnih aplikacija) za realizaciju. Mora im se odrediti sadržaj, iznosi, razina pripremljenosti te drugi pokazatelji koji će ocijeniti koliko su određene ideje prioritetne za razvoj područja LAG-a i implementaciju strategije. Prema nalazima analize, LAG operativno pruža potporu u realizaciji projektnih ideja, ili sam započinje s njihovom realizacijom, u partnerstvu drugim razvojnim dionicima. U konačnici, važno je napomenuti kako se baza projektnih ideja mora stalno ažurirati i to minimalno na polugodišnjoj razini. Evaluaciju projektnih ideja, posebno onih za koje se traži Pismo potpore LAG-a, prema unaprijed definiranim kriterijima, provode članovi Evaluacijske komisije LAG-a, pod koordinacijom stručnog voditelja LAG-a. Evaluacijsku komisiju čini po jedan predstavnik stručnih tematskih timova LAG-a. Član Evaluacijske komisije ne može biti i podnositelj zamolbe za pismom potpore, kako bi se izbjegao sukob interesa. Nakon provedbe evaluacije od strane Evaluacijske komisije, stručni voditelj podnosi izvješće Upravnom odboru LAG-a, koji još jednom provjerava usklađenost sa LRS, ali i financijskim mogućnostima LAG-a za potporu projektnih ideja. Nakon usklađenja odluka, Upravni odbor podnosi izvješće o odabranim projektnim idejama Skupštini LAG-a koja, u konačnici, odabire projektne prijedloge koji će biti podržani sufinanciranjem ili operativnom potporom od strane Lokalne akcijske grupe Posavina. U slučaju prijedloga projekata za koje se


58

traži Pismo potpore, radi operativnosti procedura, nakon pismenog zaprimanja prijedloga projekta i zamolbe (na propisanim obrascima, dostupnim u uredu i web stranici LAG-a), dostavljenim pismenim putem, uz potvrdu zaprimanja, te provedbe evaluacije usklađenosti s LRS, prema gore opisanoj proceduri, Evaluacijski odbor izrađuje zapisnik s evaluacije i dostavlja ga UO, koji donosi konačnu odluku o izdavanju Pisma potpore. Pismo potpore dostavlja se korisniku pismenim putem u 2 originalna primjerka ovjerena od strane predsjednika LAG-a, uz potvrdu zaprimanja. U slučaju pozitivne evaluacije, UO LAG-a, mora korisniku dostaviti Pismo potpore u roku 15 dana od zaprimanja pisane zamolbe za izdavanjem Pisma potpore.

Tablica 5.6 Kriteriji za odabir projektnih ideja iz Baze, za provedbu LRS 2012.-2015.

Kriteriji za odabir projektnih ideja

Kriteriji Maks. broj

bodova

Ostvaren broj

bodova

Objašnjenje evaluatora Opći kriteriji Opis kriterija

Strateška integracija

Projektna ideja usklađena je sa strateškim ciljevima EU/nacionalne -IPARD, sektorski/regionalne razine-ŽRS KAŽ

ako DA – 5 bodova ako NE – 0

(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

5

Usklađenost s LRS

Projektna ideja usklađena je sa strateškim programskim ciljevima i prioritetima LRS


(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

10

Inovativnost Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i promociji tradicijske baštine, vještina i metoda

revitalizacija/promocija tradicijske baštine, vještina i metoda - 10 bodova

modernizacija tradicionalnih metoda, usluga i proizvoda u području – 5 bodova

ako NE – 0 Projektna ideja promovira i uvodi nove tehnologije, metodologije, znanja i vještine

uvođenje/promocija nove tehnologije, metoda, znanja i vještina – 10 bodova

ako NE – 0

10

Financiranje Projektna ideja ima zatvorenu financijsku konstrukciju (osigurano financiranje)


(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje) Napomena: Primjena -u slučaju potpore projektnim prijedlozima za natječaje kojima je preduvjet 100% financiranja prije odobrenja povrata sredstava Projektna ideja ima osigurano minimalno 50% vlastitih sredstava (za projekte koji moraju imati osigurano min. 50% vlastitih izvora financiranja)

ako ima 75% - 10 bodova ako ima 50-75% - 5 bodova ako ima manje od 50% - 0 bodova

25

Ujednačen Projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju 10


59

razvoj cijelog područja

cijelog područja LAG-a projektna ideja pridonosi ujednačenom

razvoju sve 3 JLS – 6 bodova projektna ideja pridonosi ujednačenom

razvoju 2 JLS – 4 boda projektna ideja pridonosi ujednačenom

razvoju 1 JLS – 2 boda Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni su za sve stanovnike područja LAG-a (nova radna mjesta/diverzifikacija djelatnosti/razvoj poduzetništva/ugrožene ciljane skupine...)

ako DA – 4 boda djelomično – 2 boda ako NE – 0 bodova

Uključenost lokalne zajednice

U realizaciju projektne ideje uključeni su predstavnici više sektora (javni, privatni, civilni)

uključeni predstavnici sva 3 sektora – 3 boda

uključeni predstavnici 2 sektora – 2 boda uključeni predstavnici 1 sektora – 1 boda

Projektna ideja kreirana je i bit će provedena primjenom načela „odozdo prema gore“

ako DA – 5 boda ako NE – 0 bodova

8

Održivost Projekt je održiv i nakon iskorištenja javnih sredstava

ako DA – 5 bodova ako NE – 0 bodova

5

Primjena u drugim područjima

Projektna ideja primjenjiva je i u drugim područjima, i omogućuje umrežavanje aktivnosti

Ako DA – 3 boda Ako NE – 0 bodova

3

Razvoj gospodarstva

Projektna ideja predviđa održivo korištenje postojećih resursa (omogućuje poštivanje načela održivog razvoja)

Ako DA – 7 bodova Ako NE - 0 bodova

Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti lokalnih proizvoda i/ili usluga, uvodi nove proizvode i usluge

Ako DA – 8 bodova Ako NE – 0 bodova

15

Upravljanje projektima

Ocjena sposobnosti i reference podnositelja/nositelja projektnog prijedloga

3 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti iznad 5.000 Eur – 5 bodova

2 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti veće od 5.000 Eur – 4 boda

1 uspješno proveden projekt vrijednosti veće od 5.000 Eur – 2 boda

Nema provedenih projekata vrijednosti veće od 5.000 Eur – 0 bodova

5

Jednake mogućnosti

Ciljane skupine projektne ideje (nezaposleni, žene, mladi, osobe s posebnim potrebama, osobe treće životne dobi i dr.marginalne/ osjetljive i socijalno-ekonomski ugrožene skupine, poljoprivrednici, mikro poduzetnci i dr.)

Projektna ideja uključuje 2 i više

5


60

prioritetnih ciljanih skupina LAG-a – 5 bodova

Projektna ideja uključuje 1 prioritetnu ciljanu skupinu LAG-a – 3 boda

Projektna ideja ne uključuje prioritetne ciljane skupine LAG-a – 0 bodova

Utjecaj na okoliš

Izrazito pozitivan utjecaj – 5 bodova Pozitivan utjecaj – 4 boda Neutralan – 1 bod Negativan utjecaj na okoliš, moguće

onečišćenje ili ugrožavanje okoliša – odmah se odbacuje

5

Specifični kriteriji

Projektna ideja realizira prioritetne mjere LRS ako DA - 5 ako NE - 0

5

Projektna ideja doprinosi identitetu područja LAG-a ako DA - 5 ako NE - 0

5

Projektna ideja doprinosi očuvanju prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti područja LAG-a

ako DA - 5 ako NE - 0

5

Projektna ideja doprinosi povećanju kvalitete života na području LAG-a

ako DA - 5 ako NE - 0

5

Ukupan broj bodova: 126

5.9 Usklađenost Strategije s nacionalnim i županijskim razvojnim programima i politikama

Lokalna razvojna strategija, kao provedbeni dokument lokalnog razvoja, mora biti usklađena sa ključnim nacionalnim i regionalnim razvojnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim strateškim ciljevima budući realizacijom svojih aktivnosti, pridonosi i ostvarenju strateških ciljeva nadređenih strateških razina. Kako sve jedinice lokalne samouprave LAG-a pripadaju Brodsko-posavskoj županiji, koja ima nekoliko važećih sektorskih strateških dokumenata za čiju ralizaciju osigurava proračunska sredstva, važno je da LRS LAG-a bude usklađena sa županijskim starteškim razvojnim prioritetima. Svrha usklađivanja na regionalnoj razini, omogućuje objedinavanje poticajnih financijskih sredstava lokalne i regionalne razine, a u svrhu što kvalitetnije realizacije LRS. Također, Lokalna razvojna strategija mora biti usklađena sa strateškim ciljevima/prioritetima nacionalne razine i to prvenstveno Strategije ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008-2013, jer je LRS provedbeni dokument provođenja mjera ruralnog razvoja na lokalnom području (i omogućuje korištenje IPARD programa (IPA V), kao provedbenog programa Strategije ruralnog razvoja). Usklađenost s IPARD programom 2007.-2013. prethodno je opisana u podpoglavlju 4.1.2. U konačnici, važno je napomenuti i potpunu usklađenost LRS sa strateškim razvojnim prioritetima Europske unije za razdoblje 2014-2020. Strateški ciljevi razvoja LAG-a ujedno su usklađeni s prioritetima i ciljevima definiranim novom gospodarskom strategijom EU, pod


61

nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključivi rast“. Prioriteti strategije „Europa 2020“ su:

Pametan rast - razvoj gospodarstva zasnovanog na znanju i inovacijama Održiv rast - poticanje gospodarstva koje je resursno učinkovitije, ekološki osvještenije i

konkurentnije Uključiv rast - gospodarstvo zasnovano na visokoj zaposlenosti koje treba doprinijeti

društvenoj i teritorijalnoj koheziji

Tablica 5.7 Usklađenost LRS sa ciljevima i prioritetima Strategije ruralnog razvoja RH 2008-2013 i ŽRS Brodsko-posavske županije 2011-2013.

Strateški (programski) ciljevi i prioriteti LRS

Ciljevi SRR RH

2008-2013

Ciljevi ŽRS Brodsko –

posavske županije 2011-2013

1.Jačanje i razvoj organizacije LAG-a i potpora održivom razvoju cjelokupnog područja

SC 4 Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja

SC 2 Zaštita prirode i okoliša kao temelja održivog razvoja i gospodarskih aktivnosti

2.Jačanje prepoznatljivosti područja LAG-a poticanjem udruživanja, promocije i inovacija

SC 4 Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja SC 3 Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

SC 1 Jačanje gospodarstva na način koji vodi značajnom i kontinuiranom povedanju zaposlenosti i kvalitete radnih mjesta

3.Razvoj poljoprivrede s dopunskim djelatnostima i selektivnih oblika turizma

SC 1 Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora SC 2 Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

SC 1 Jačanje gospodarstva na način koji vodi značajnom i kontinuiranom povedanju zaposlenosti i kvalitete radnih mjesta

4.Razvoj diverzifikacije djelatnosti s poboljšanjem kvalitete života na području LAG-a

SC 3 Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva

SC 4 Poboljšanje kvalitete života, razvoj društvene infrastrukture i unapređenje položaja socijalno osjetljivih skupina

5.Razvoj ljudskih resursa područja

SC 3 Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva

SC 3 Kontinuiran razvoj obrazovnog sustava u skladu s potrebama gospodarstva


62

6.Dodaci

6.1 Dodatak 1 – Indikativan financijski plan provedbe LRS u 2013. - Mjera 202

Podmjera 1: „Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG područja"

1.1. Izrada studija za područje LAG-a (izrada studija – socio-ekonomske, regionalne, marketinške i druge)

Stavka Iznos PDV 1.1.1. Usluge stručnjaka (ukupno) 60.000,00 15.000,00

1.1.2.Prijevod izrađenog dokumenta i simultano prevođenje

1.2. Usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera i članova LAG-a

Stavka Iznos 1.2.1. Usluge stručnjaka 15.000,00 3.750,00 1.2.2. Najam prostora i opreme za trening i obrazovanje

1.2.3. Usluga korištenja opreme za simultano prevođenje i tehničko osoblje

1.2.4. Usluga korištenja opskrbe pripremljenom hranom i pićem sudionika

4.000,00 1.000,00

1.2.5. Naknade, kotizacije i pretplate za časopise i magazine

3.000,00 750,00

1.2.6.Prijevod dokumenta (brošure i sl.) 2.000,00 500,00

1.3. Animacija, izrada promidžbenih materijala i organizacija promidžbenih događaja za članove i stanovnike LAG-a (seminari, radionice, sastanci, i drugo)

Stavka Iznos PDV 1.3.1. Usluge stručnjaka (ukupno) 20.000,00 5.000,00

1.3.2. Najam prostora i opreme za animaciju i promidžbene događaje

5.000,00 1.250,00

1.3.3. Usluga korištenja opreme za simultano prevođenje i tehničko osoblje


63

1.3.4. Usluga korištenja opskrbe pripremljenom hranom i pićem sudionika

10.000,00 2.500,00

1.3.5. Izrada, umnažanje i podjela promotivnih materijala

15.000,00 3.750,00

1.3.6.Usluge oglašavanja putem TV/radio/novine/web

3.000,00 750,00

1.4. Sudjelovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a na seminarima, radionicama, sastancima i studijskim putovanjima (uključujući događaje u organizaciji nacionalne mreže za ruralni razvoj i Europske mreže za ruralni razvoj)

Stavka Iznos PDV 1.4.1. Korištenje službenog ili privatnog vozila u službene svrhe

15.000,00

1.4.2. Korištenje javnog prijevoza – autobus, vlak, brod

5.000,00

1.4.3.Korištenje zrakoplova – ekonomska klasa

10.000,00

1.4.4.Korištenje lokalnog javnog prijevoza na mjestu događaja

5.000,00

1.4.5. Dnevnice 3.000,00

1.4.6. Smještaj 15.000,00 1500 1.4.7. Naknade i kotizacije 10.000,00 2500 UKUPNO PODMJERA 1: 200.000,00 *limit 200.000,00

2. Podmjera 2: „Provedba lokalnih razvojnih strategija“

2.1. Plaće za voditelja/upravitelja LAG-a i/ili drugo osoblje

2.1.1. Plaće zaposlenika LAG-a IPARD mjera 202, udio u plaći, neto

Vlastita sredstva -članarine i drugi izvori

2.1.1.1. Voditelj ureda (12 mjeseci) 75.000,00 54.132,00

2.1.1.2. Stručniu suradnik (12 mjeseci) 49.920,00 27.948,00

2.1.1.3. Računovođa ( 4 sata,12 mjeseci) 24.960,00 11.004,00

Ukupno 2.1 149.880,00 93.084,00

2.2. Najam ureda i režijski izdaci


64

Stavka Iznos PDV 2.2.1. Najam ureda (sjedište LAG-a) - 12 mjeseci

36.000,00

2.2.2. Telefon i internet 3.000,00 750,00 2.2.3. Režijski izdaci ureda: struja, voda, odvoz otpada, grijanje, plin, TV i radio preplata, pričuva, ostali režijski izdaci

0,00

2.3. Uredski materijal

Stavka Iznos PDV 2.3.1. Potrošni uredski materijal 8.000,00

2.000,00 2.4. Nabava opreme Stavka Iznos 2.4.1. Uredska oprema (uključujući montažu): namjestaj i oprema/uređaji

10.000,00

2.500,00 2.4.2.Računalna oprema 22.000,00 5.500,00 2.5. Usluge Stavka Iznos 2.5.1.Usluge računalnog stručnjaka 4.000,00

1.000,00 2.5.2.Usluge knjigovodstvenog stručnjaka 15.000,00

2.5.3. Usluge pravnog stručnjaka 2.000,00

500,00

Ukupno 2.2 100.000,00 12.250,00 UKUPNO PODMJERA 2: 249.880,00 24.500,00

UKUPNO, IPARD Mjera 202/2013: 449.880,00


65

6.2 Dodatak 2 – Popis JLS i naselja uključivo naselja s otežanim uvjetima gospodarenja

Lag Posavina Broj stanovnika 2011.

TUG naselja ( NN 44/11 )

Površina naselja u km2/m2

Površina u ha

OPĆINA BEBRINA 3.244 100,65/100.650.000 10.065,00 Banovci 358 9,69/9.690.000 969,00 Bebrina 494 13,72/13.720.000 1.372,00 Dubočac 199 11,68/11.680.000 1.168,00 Kaniža 811 32,72/32.720.000 3.272,00 Stupnički Kuti 387 11,38/11.380.000 1.138,00 Šumeće 577 11,09/11.090.000 1.109,00 Zbjeg 418 10,3710.370.000 1.037,00 OPĆINA BRODSKI STUPNIK 3.033

58,59/58.590.000 5.859,00

Brodski Stupnik 1.587 15,86/15.860.000 1.586,00 Krajačići 35 9,99/9.990.000 999,00 Lovčić 26 8,96/8.960.000 896,00 Stari Slatnik 388 23,78/23.780.000 2.378,00 OPĆINA NOVA KAPELA 4.202

129,08/129.080.000 12.908,00

Batrina 1.001 9,39/9.390.000 939,00 Bili Brig 274 7,75/7.750.000 775,00 Donji Lipovac 248 8,14/8.140.000 814,00 Dragovci 362 11,01/11.010.000 1.101.00 Gornji Lipovac 87 5,89/5.890.000 589,00 Magić Mala 395 32,14/32.140.000 3.214,00 Nova Kapela 897 5,72/ 5.720.000 572,00 Pavlovci 40 6,98/ 6.980.000 698,00 Seoce 283 12,4/12.400.000 1.240,00 Siče 300 9,56/9.560.000 956,00 Srednji Lipovac 300 17,08/17.080.000 1.708,00 Stara Kapela 15 3,02/3.020.000 302,00 OPĆINA ORIOVAC 5.819 93,16/93.160.000 9.316,00 Bečic 115 2,58/2.580.000 258,00 Ciglenik 164 4,2/4.200.000 420,00 Kujnik 306 2,71/2.710.000 271,00 Lužani 1.064 9,59/9.590.000 959,00 Malino 484 4,28/4.280.000 428,00 Oriovac 1.830 19,56/19.560.000 1.956,00 Pričac 103 5,28/5.280.000 528,00 Radovanje 277 3,6/3.600.000 360,00 Slavonski Kobaš 1.224 32,58/32.580.000 3.258,00 Živike 252 8,78/8.780.000 878,00 SIBINJ 6.860 103,60/103.600.000 10.360,00 Bartolovci 725 3,32/3.320.000 332,00 Brčino 168 14,76/14.760.000 1.476,00 Čelikovići 59 5,07/5.070.000 507,00 Gornji Andrijevci 464 7,87/7.870.000 787,00 Grgurevići 123 7,11/7.110.000 711,00 Gromačnik 555 3,59/3.590.000 359,00 Jakačina Mala 154 6,41/6.410.000 641,00 Ravan 161 1,72/1.720.000 172,00 Sibinj 2.407 23,75/23.750.000 2.375,00 Slobodnica 1.552 15,69/15.690.000 1.569,00 Završje 371 7,12/7.120.000 712,00 LAG POSAVINA 23.158

0 485,08/485.080.000 48.508,00


66

6.3 Dodatak 3 – Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000

SPA područja

Šifra Natura 2000

područja Naziv Natura 2000 područja Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste

HR1000005 Jelas polje Tringa totanus crvenonoga prutka

Dryocopus martius crna žuna

Lanius minor sivi svračak

Anser fabalis guska glogovnjača

Egretta garzetta mala bijela čaplja

Aythya nyroca patka njorka

Bucephala clangula patka batoglavica

Nycticorax nycticorax gak

Anser albifrons lisasta guska

Ciconia nigra crna roda

Anas strepera patka kreketaljka

Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak

Anas strepera patka kreketaljka

Circus aeruginosus eja močvarica

Vanellus vanellus vivak

Circus cyaneus eja strnjarica

Ciconia ciconia roda

Phalacrocorax pygmaeus mali vranac

Anser anser divlja guska

Chlidonias hybrida bjelobrada čigra

Anser anser divlja guska

Sterna hirundo crvenokljuna čigra

Ficedula albicollis bjelovrata muharica

Alcedo atthis vodomar

Pernis apivorus škanjac osaš

Gallinago gallinago šljuka kokošica

Ardea purpurea čaplja danguba

Anas acuta patka lastarka

Rallus aquaticus kokošica

Egretta alba velika bijela čaplja

Podiceps nigricollis crnogrli gnjurac

Anas crecca kržulja

Aythya fuligula krunata patka

Porzana parva siva štijoka

Numenius arquata veliki pozviždač

Netta rufina patka gogoljica

Anas plathyrhynchos divlja patka

Anas penelope zviždara


67

Netta rufina patka gogoljica

Sylvia nisoria pjegava grmuša

Haliaeetus albicilla štekavac

Porzana porzana riđa štijoka

Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić

Anas querquedula patka pupčanica

Riparia riparia bregunica

Milvus migrans crna lunja

Picus canus siva žuna

Aythya ferina glavata patka

Grus grus ždral

Plegadis falcinellus blistavi ibis

Tringa nebularia krivokljuna prutka

Tringa erythropus crna prutka

Dendrocopos syriacus sirijski djetlić

Limosa limosa crnorepa muljača

Lymnocryptes minima mala šljuka

Anas clypeata patka žličarka

Cygnus olor crvenokljuni labud

Ardeola ralloides žuta čaplja

Platalea leucorodia žličarka

Fulica atra liska

Ixobrychus minutus čapljica voljak

Lanius collurio rusi svračak

pSCI – vrste

Šifra Natura 2000

područja

Naziv Natura 2000 područja

Površina Natura 2000 područja

(ha) Znanstveni naziv

vrste Hrvatski naziv vrste

HR2000623 Šume na Dilj gori 15014,34 ljiljan zlatan Lilium martagon

danja medonjica Euplagia quadripunctaria*

gorski potočar Cordulegaster heros

obalni šaš Carex riparia

hrđavosmeđi naprstak Digitalis ferruginea

zimska preslica Equisetum hyemale

plivajuća pirevina Glyceria fluitans

naborana pirevina Glyceria plicata

pčelina kokica Ophrys apifera

grimizni kaćun Orchis purpurea

majmunov kaćun Orchis simia

trozubi kaćun Orchis tridentata

mirisavi dvolist Platanthera bifolia Šifra Natura Naziv Natura Površina Natura Znanstveni naziv Hrvatski naziv vrste


68

2000 područja

2000 područja 2000 područja (ha)

vrste

HR2001288 Pričac - Lužani 200,36 močvarna riđa Euphydryas aurinia

mala svibanjska riđa Hypodryas maturna

kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar Šifra Natura

2000 područja





HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice 12971,15 obična lisanka Unio crassus

plotica Rutilus virgo

bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi

veliki vijun Cobitis elongata

bolen Aspius aspius

vijun Cobitis elongatoides

prugasti balavac Gymnocephalus schraetser

mali vretenac Zingel streber

rogati regoč Ophiogomphus cecilia

dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi

veliki vretenac Zingel zingel

klupčasti oštrik Cyperus glomeratus

rezac Stratiotes aloides

kečiga Acipenser ruthenus

manjić Lota lota Šifra Natura

2000 područja





HR2001326 Jelas polje s ribnjacima 4552,35 vidra Lutra lutra

širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus

crveni mukač Bombina bombina

veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis

barska kornjača Emys orbicularis Šifra Natura

2000 područja





HR2001379 Vlakanac-Radinje 2920,01 veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis Šifra Natura

2000 područja





HR2001385 Orljava 128,65 obična lisanka Unio crassus

* prioritetne vrste


69

pSCI – staništa

Šifra Natura 2000

područja



(ha) Naziv ciljnog staništa Šifra ciljnog staništa

HR2000623 Šume na Dilj

gori 15014,34

Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) 91L0

Panonsko-balkanske šume kitnjaka i sladuna 91M0

Panonske šume s Quercus pubescens 91H0*

Šifra Natura 2000

područja




HR2001311 Sava nizvodno

od Hrušćice 12971,15

Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150

Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. 3270

Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica NKS A.2.7.

Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 91E0*

Vrbici na sprudovima NKS D.1.1. Šifra Natura

2000 područja




HR2001326 Jelas polje s ribnjacima 4552,35

Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea 3130

Šifra Natura 2000

područja




HR2001379 Vlakanac-Radinje 2920,01

Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150

Šifra Natura 2000

područja




HR2001385 Orljava 128,65

Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion 3260

Izvor: DZZP; 2012.


70


71

6.4 Popis literature

Zavod za prostorno planiranje d.d., Osijek,2003. ,PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SIBINJ Zavod za urbanizam i prostorno planiranje, Sveučilište u Zagrebu,2002., Prostorni plan uređenja Općine Brodski Stupnik Zavod za prostorno planiranje d.d.,Osijek,2005, Knjiga 1, Prostorni plan uređenja Općine Oriovac CTR d.o.o. Razvojna agencija BPŽ,2009., Strateški plan razvoja Općine Bebrina 2009.-2014. Veleučilište u Slavonskom Brodu, 2012., Analiza postojećeg stanja ruralnog turizma Brodsko-posavske županije Zavod za urbanizam i prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, Sveučilište u Zagrebu,2007., Prostorni plan uređenja Općine Brodski Stupnik – Izmjene i dopune 2007. Urbanistički zavod Grada Zagreba d.o.o., 2006., Prostorni plan uređenja Općine Nova Kapela CTRd.o.o.Razvojna agencija BPŽ i Sintagma, N.Gradiška,2008., Strateški plan gospodarskog razvoja Općine Nova Kapela Zavod za prostorno planiranje d.d., Osijek,2005. ,Prostorni plan uređenja Općine Bebrina, Knjiga 1 Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske,2011., Hrvatska u brojkama 2011., Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002., Popis stanovništva 2001., Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2004., Popis poljoprivrede 2003., Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Popis stanovništva 2011., Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2010., Zaposlenost i plaće u 2010., br. 1449, Statistička izvješća, Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011.,Zagreb Državni zavod za zaštitu prirode, 2007., Biološka raznolikost Hrvatske, DZZP, Zagreb Državni zavod za zaštitu prirode, 2007., Biološka raznolikost Hrvatske, DZZP, Zagreb Jelić, D. et al., Biološka raznolikost i zaštita reptila u Republici Hrvatskoj, zanstveni članak, DZZP, Zagreb Hrvatski Sabor, 2009., Strategija održivog razvoja Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture, 2008., Strategija I akcijski plan zaštite biološke I krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) MPRRR, Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj 2011.-2016.,Zagreb MPRRR, 2006., IPARD program 2007.-2013., revidiran 2010., APPRRR, 2010., Zagreb MPRRR, 2008., Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013., Zagreb MPRRR, 2010., Nacionalni program očuvanja izvornih I zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj, Zagreb Nacionalni strateški referentni okvir 2012-2013 s Operativnim programima Okvir za usklađenost strategija RH 2007.

Strategija Energetskog razvoja Republike Hrvatske, 2009, NN 130/2009 Strategija Vladinih programa za razdoblje 2011. Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. Strateški plan poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 2012.-2013. Bakšić, D., Baričević, D. et al., 2008., Šumske zajednice I šumska staništa u Hrvatskoj Nacionalnoj ekološkoj mreži, DZZP, Zagreb Županijska razvojna strategija Brodsko posavske županije, 2011.-2013. LPE3, IPA 2007-2009, Lokalno partnerstvo za zapošljavanje,Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije 2011.-2013. Vesna Andrić, Bilten Priroda Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko posavske županije, Značajni krajobraz Jelas polje M.Šetina, 1990.,Ribnjačarstvo Jugoslavije, Utjecaj ptica močvarica na proizvodnju riba u ribnjačarstvu “Jelas”

Documents

LLOOKKAALLNNAA RRAAZZVVOOJJNNAA …lag-posavina.hr/wp-content/uploads/2013/08/LRS_LAG-POSAVINA.pdfna razvoj LAG-a Posavina bila je Eko turistička zadruga EDUCO iz Slavonskog Broda