SEMINARSKI RAD IZ LOGISTIKE U SAOBRAAJU

Tema: LOGISTIKA PROIZVODNJE

.

2

1. UVOD Razmatranje logistike u proizvodnim, odnosno u procesnim poduzeima je svakako imperativ vremena. To se, posebno, odnosi na preduzetne sisteme sa zastarjelim i nekonkurentnim tehnologijama kao to je to sluaj sa preduzeima u zemljama koje jo uvjek prolaze tranzicijske porocese. Proizvodnja moe biti uspjena ako zadovoljava potrebe kupaca i uspjeno konkurie na globalanom tritu. Osim toga, svako nacionalno preduzee mora temeljiti svoj razvoj na proizvodnji. Savremena proizvodnja je sve kompleksnija u pogledu sudjelovanja tehnologije ili proizvodnih postupaka odnosno operacija. U kompleksnoj procesnoj proizvodnji logistika je posebno vana. Naime, logistika u proizvodnji je najvie povezana sa alokacijom inputa, a u prvom redu reprodukcijskog materijala i opreme za ugradnju. Uinkovita se logistika temelji na savremenoj informatikoj tehnologiji. Imajui u vidu da u procesnoj industriji do punog izraaja dolazi kvalitet postupaka, posebna panja je potrebna kod pravovremenosti i koliinskom sadraju prilikom alokacije inputa u samoj proizvodnji. Proizvodni proces e biti uinkovit ako se obave i prethodne radnje koje poinju sa nabavkom. Ve prilikom nabavke je potrebna velika koordinacija sa pripremom, skladitem i posebno proizvodnjom. Priprema proizvodnje je takoe bitni dio logistikog proizvodnog sistema. Kvaliteta pripreme zavisi ve o razvoju proizvoda kojim su definisani svi tehniki, komercijalni i finansijski gabariti. U sklopu logistike u proizvodnji posebno je vano pitanje kvaliteta ne samo proizvoda nego i postupaka, pripreme, nabavke, te same proizvodnje i informatike tehnologije.

3

2. POSEBNOST PROCESNE PROIZVODNJE Organizacija procesne proizvodnje je sistem s velikim brojem operacija koje su izvor visokih trokova.To proizlazi iz kompleksa koji zapoinje nabavkom, a nastavlja se kontrolom materijala i pripremom, te konanom raspodjelom po odreenom programu na pojedine operacije. Sve je to kontrolisano kako bi se ostvario kvalitet ne samo proizvoda nego i cijelog procesa ali uz optimalane trokove. Razmatranje proizvodne odnosno procesne logistike polazi od analize same procesne proizvodnje. Poznati su tipovi proizvodnje: pojedinana proizvodnja. serijska proizvodnja. masovna proizvodnja. kontinuirana ili procesna proizvodnja. U idealnom sluaju svaka od navedenih vrsta proizvodnje moe imati elemente procesa. Ako bismo ulazili u kompleksniju analizu, onda bismo usporedna obiljeja pojedinih vrsta proizvodnje mogli prikazati kao na slici l.

Slika 1. Glavne razlike izmeu proizvodnih sustava

Izvor: Fraidoon,M.,(1998):Engineering Management, Harlow,England :Addison Wesley Langoman, str.407.

4

Posebne procesne proizvodnje su, prije svega, njezino vrijeme izgradnje i vrijeme izvoenja procesnih operacija. Vrijeme izgradnje se sastoji od modeliranja i memoriranja operacija uz pomo informacijskih tehnologija. U vremenu izvoenja je bitna organizacija i kontrola.1 Osnovno je obiljeje procesa veleki broj i kompleksnost operacija.Proizvodne operacije imaju svoje posebni znaaj:2 proizvodni postupci, kao to su nabavka, organizacija proizvodnje i kontrola zaliha, esto se temelje na raunarskim sistemima te u modernim proizvodnim operacijama informacijske tehnologije imaju znaajnu ulogu; proizvodni sistemi su angairani u svrhu proizvodnje dobara ili usluga i zato moraju biti u stanju odgovoriti zahtjevu za koliinom izlaznih proizvoda, ali i zahtjevu za proizvodnjom vie proizvoda (mix); upravljanje materijalima pokriva proces ulaska i izlaska materijala iz fabrike; upravljanje ljudskim resursima je posebno vano, jer zaposlenici u proizvodnoj jedinici posjeduju irok spektar kvalifikacija i upravljanje takvom raznolikom grupom ljudi zahtjeva izuzetnu vjetinu.; upravljanje kvalitetom je danas nezaobilazan zahtjev i potreba svake proizvodnje. Trendovi u proizvodnji odnose se na skraivanje vremena isporuke i smanjenje veliine serije. Proizvodnja se esto odvija tako da se ekaju narudbe prije nego to se pokrenu materijali, kapaciteti i ljudstvo. Posebno su bitne informacije o narudbama kupaca, a na temelju istraivanja trita. Narudbe kupaca i predvianja prodaje predstavljaju inpute za planiranje proizvodnje. Na temelju saznavanja koliine gotovih proizvoda i nedovrenih proizvoda, kontrolie se irina proizvodnje, a informacijama se hrani i nabavlja kako bi se omoguio potreban ulaz sirovina. ___________________________________________________________Vie o tome u radu: Weske,M.(1998): Business Process Management, Potsdam, Germany:Springer Verlag, str306 2 Fraidoon, M.,(1998): Engineering Management, Harlow, England,: Addison Wesley Langoman, str.396.

5

3. LOGISTIKA U PROIZVODNOM PROCESU 3.1. Temeljni elementi proizvodne logistike Prema ve poznatoj definiciji logistika poduzea je ukupnost zadataka i mjera koje proizlaze iz ciljeva poduzea a odnose se na optimalno osiguranje materijalnih, informacijskih i vrijednosnih tokova u transakcijskom procesu poduzea.3 Prema navedenom izvoru u logistiku proizvodnje spadaju, izmeu ostalog: razmatranja: proizvoditi ili kupovati,zajedniki sa nabavkom, stuktura proizvodnje prema logistikim aspektima, planiranje proizvodnje i upravljanje proizvodnjom, oblikovanje fizikog i informatikog toka kroz proizvodnju. Logistika je u ovom sluaju koncept koji obuhvata tok robe od nabavljaa, kroz proizvodno postrojenje i van do kupaca. Ovdje treba posebno napomenuti da se razmatra funkcija logistike u procesnoj organizaciji. To znai da logistika treba pokriti aktivnosti nabavke reprodukcijskog materijala, distribucija u samom procesu proizvodnje i u nekim prilikama i isporuku kupcima. Dakle, logistika pokriva mnoga podruja unutar proizvodne okoline kao to su: nabavka, prihvat robe, poluproizvodi, kontrola zaliha, skladitenje gotovih proizvoda i distribucija do kupaca. U to je ukljueno nekoliko tehnika kao: upravo na vrijeme (JIT) i planiranje potreba materijala (MRP). Mnogo je stvari koje treba uzeti u obzir prilikom nabavke. To ukljuuje specifikacije na osnovu kojih se materijali ili komponente kupuju, cijenu proizvoda i popust zbog koliine, vrijeme i nain dostave, nain plaanja. Prema slici 2 vidi se da proces kree od nabavke preko skladita i pripreme u proizvodnju. U proizvodnom procesu (PR) se vri kontrola kvaliteta (Q) uz potporu informacijskih tehnologija (IT). Prema tome, logistika je sastavljena od nekoliko posebnih procesa koji sudjeluju u optimalizaciji proizvodnog procesa. ___________________________________________________________3

Segetlija, Z.(2002): Temelji poslovne logistike, Osijek: Ekonomski fakultet, str.ll.

6

Slika 2. Mjesto logistike u procesnoj proizvodnji

S N LO B A V A GIS K L D I T E TI P R P R E M A KA

PR Q i IT

3.2. Nabava Treba imati u vidu da trokovi materijala po jedinici, posebno u procesnim industrijama, esto dostiu visok postotak ukupne cijene proizvoda. U modernoj tehnolokoj industriji ovaj trend je uzlazan. Dio vrijednosti reprodukcijskog materijala koje preduzea kupuju u ukupnom proizvodu raste, a dio vrijednosti jedinica proizvedenih u kui pada

zajedno sa reijskim trokovima povezanim sa tim aktivnostima. Zbog toga znaenje logistike nabavke raste. Slika 3. pokazuje jedan pristup nabavki gdje vie slubi uestvuje u nabavnom procesu. To se dogaa kada je preduzea u ovisnosti o dobavljaima. Kompleks nabavke itekako poveava trokove koji se mogu smanjiti osiguranjem dugorone saradnje sa dobavljaima. Cilj saradnje je osigurati dobavljae koji e paljivo raditi i brzo mijenjati plan i tehnologiju kako bi zadovoljili promjenjive potrebe kompanije. Odnos izmeu kompanije i dobavljaa treba biti partnerski. Dobavlja treba saraivati sa projektnim timom preduzea kako bi razvijao nove proizvode.

Slika 3. Tok proizvodnje i informacija unutar postrojenja

Izvor: Fraidoon, M.,(1998):Engineering Management, Harlow,England :Addison Wesley Langoman, str.416.

Snienje reijskih trokova, moe se osigurati samo poveanjem vrijednosti kupljenih proizvoda, odnosno kooperantske proizvodnje inputa, kako to pokazuje slika 4. Slika 4. Trend u sadraju proizvoda

GODINE

Izvor: Fraidoon,M.,(1998):Engineering Management, Harlow, England: Addison Wesley Langoman, str.417.

Proizvoai su esto nervozni zbog kupovine kritinih komponenti od

jednog, malog dobavljaa. Meutim, to je esto najbolja metoda koja osigurava kontinuitet nabavke. U cilju uinkovite logistike proizvoa mora saraivati sa dobavljaem koji treba raditi kao nastavak kompanije. Proizvoa moe saraivati sa dobavljaem u svrhu poboljanja cjelokupnog kvaliteta. Na taj nain proizvoa moe eliminisati mnoge svoje unutarnje inspekcije i kontrole koje je obavio dobavlja. Utedu je mogue podijeliti sa dobavljaem tako da oba subjekta imaju koristi od saradnje.

3.3. Kontrola materijala Skladite s kontrolom materijala ima veliku ulogu u ostvarivanju uinkovite logistike u procesnoj proizvodnji. S obzirom da je poznati cilj skladita da bude to manje, logistiki se posebna pozornost posveuje kontroli materijala. Uobiajeno se koriste dva sistema za kontrolu toka materijala unutar fabrike: upravo na vrijeme (JIT), i planiranje potreba materijala (MRP), kako to pokazuje slika 5. Oba sistema su dostupna u obliku raunarskih programa koje proizvode nekoliko proizvoaa. Sistemi ukljuuju vie od informacijske tehnologije i zahtijevaju temeljne promjene u nainu na koji poduzee vodi svoje poslovanje. Tehnika planiranja je ona u kojoj se zalihe koje dri preduzee mjere u obliku sati proizvodnje, a ne u danima ili mjesecima. Razvijena je bliska poslovna saradnja izmeu preduzea i njegovih dobavljaa tako da se materijali i komponente dostavljaju onda kada su potrebni i idu direktno od postrojenja nabavljaa do postrojenja proizvoaa. Trokovi koji nastaju zbog rukovanja i skladitenja proizvoda su minimalni iako je povean rizik koji kanjenje dostave ima na proizvodnu liniju. MRP je metoda naruivanja i organiziranja materijala koji su potrebni u proizvodnji. Ovo je sad proireno na druga podruja izvan materijala i esto se naziva sistem upravljanja proizvodnjom i zalihama, a JIT je alat za planiranje i kontrolu zaliha i kapaciteta u proizvoakim kompanijama. On povezuje dnevne zadatke svih funkcija unutar organizacije sa cjelokupnim okvirima i planovima i na taj nain ima pregled cjelokupnog rada, odnosno povezuje navedene tehnike.

Slika 5. Primjer planiranja i naruivanja materijala

Izvor: Fraidoon,M. (1998): Engineering Management, Harlow,England: Addison Wesley Langoman, str.415.

MRP program omoguuje komercijalnu pomo u predvianju zaliha, toka novca, plata, obrade prodajnih narudbi, obrade nabavnih narudbi, skladitenja poluproizvoda, planiranja materijala i kapaciteta. On omoguuje mjerenje napredovanja na osnovi plana. Jedna od kljunih funkcija kontrole materijala je minimiziranje koliina zaliha materijala, poluproizvoda i dovrenih proizvoda. Viak zaliha vee kapital koji se moe korisno upotrijebiti u drugom poslovanju. Nije vie dovoljno moi biljeiti koliinu zaliha koje se dre u proizvodnom postrojenju, nego sistem mora biti u mogunosti predvidjeti irinu prodaje i upravljati zalihama tako da se nivo zaliha odrava na minimumu. 3.4. Priprema proizvodnje U procesnoj proizvodnji priprema proizvodnje ima kljuni utjecaj na cijenu proizvoda i vrijeme potrebno da doe na trite to konano moe uticati na njegov trini dio i anse da proizvod uspije. Proizvodnja poinje ve prilikom razvoja proizvoda gdje se unose zahtjevi u cilju uinkovite logistike. Ovo je poznato kao projektovanje za proizvodnju, a moe se nazvati i logistiko projektovanje. Strunjaci u sklopu pripreme treba da iskoriste prednosti postrojenja kao to je automatizacija da bi poboljali uinkovitost procesa, smanjili trokove dijelova, smanjili potrebnu koliinu novih alata i smanjili poluproizvode i trokove rukovanja njima. U tome im izuzetno pomau informacijske tehnologije. Naime, raunarski projektni alati koji sadravaju proizvodna pravila pomau projektantima, ali za maksimalan uinak u projekt treba biti ukljuena i proizvodnja. Osim toga, projektanti moraju razumjeti proizvodni proces i njegova ogranienja. U cilju stimulacije razvojni strunjaci se trebaju ocjenjivati na osnovi komercijalizacije proizvoda, a ne na osnovi brzine zavretka projekta.

Slika 6. prikazuje funkcije koje se ukljuuju u tipino projektovanje za proizvodnju.Veina funkcija kao to su marketing, projektovanje i proizvodnja su ukljueni u fazu zahtjeva na proizvod. Vano je da su i dobavljai ukljueni u ovu i kasniju projektantsku fazu budui da cijenu finalnog proizvoda u velikoj mjeri odreuju materijali i komponente koje se kupuju pa je vano da se oni izaberu zajedno sa nabavljaem. U svakoj fazi procesa projektovanja za proizvodnju se trebaju uvaiti zahtjevi kupaca. Ako oni nisu zadovoljeni, tada proizvod nee biti uspjean ma kako uinkovito bio proizveden.

Slika 6. Funkcije koje se ukljuuju u pripremu proizvodnje

Izvor: Fraidoon,M.,(1998): Engineering Management, Harlow,England: Addison Wesley Langoman str.419.

3.5.Upravljanje kvalitetom

Uz pojam kvaliteta se veu razne definicije. Taj termin se upotrebljava za proizvode ili usluge koji udovoljavaju oekivanjima kupaca, ali vrijedi i interno za preduzee. Politika kvaliteta moe se, dakle, odnositi na ukupno poslovanje, ali kvalitet proizvoda ili uslugamora biti predmet posebnog razmatranja. Kada su u pitanju proizvodi ili usluga onda treba imati u vidu sljedee elemente kvaliteta: 4 uinak, svojstva, povezanost, trajnost, cijena, korist, izgled . Kupac mora imati osjeaj da proizvod ili usluga vrijedi novca kojeg je on izdvojio. Dakle, kupac je konaan sudac kvaliteta, a preduzea moraju imati pojedince ili timove sa zadaom da poboljaju kvalitet i predloe planove koji e poticati inovacije i promjene. Formalno, odjel kvaliteta je zadran, ali u mnogo manjem obimu izvravajui savjetniku funkciju. U svakom sluaju upravljanje kvalitetom utie na ukupnu uinkovitost preduzea i sastavni je dio logistikog sistema u procesnoj industriji. U sklopu proizvodnje je posebno vaan kvalitet materijala koji se nabavljaju, isto kao i kvalitet jedinice koja je izgraena u kui. U prolosti je naglasak stavljan na kupovanje po najnioj cijeni i upotrebu unutarnjih inspekcija i jednostavnih testiranja kako bi se kontrolisao kvalitet kupljenih materijala. Ovo se pokazalo kao vrlo skupo pa se umjesto inspekcije od dobavljaa trai certifikat usklaenosti. Na taj nain se zahtjev za kvalitetom kupljenih proizvoda premjestio od postrojenja proizvoaa na postrojenje nabavljaa. Preduzea su dola do zakljuka da je kvalitet jedno od najdjelotvornijih i najmonijih oruja u borbi s konkurencijom i kod proizvoda i kod usluga. Kvalitet treba biti nain razmiljanja i jednom kada se prihvate nii standardi oni ubrzo postanu norma u organizaciji. Slika 7. prikazuje ravnoteu kvaliteta-trokova. Kada se uvodi sistem kvaliteta pojavljuju se slijedei trokovi: trokovi prevencije kao npr. kvalitetna obuka za osoblje, provjeravanje kvaliteta i interno i kod nabavljaa, razvoj procesa i procedura kvaliteta. trokovi nastali zbog odravanja kvaliteta putem procjenjivanja, inspekcija i testiranja robe u postrojenju i robe koja se kupuje. ___________________________________________________________4

Kelly,J.M. (1997): Upravljanje ukupnom kvalitetom, prijevod, Zagreb: Potecon, str.22.

Trokovi koji nastaju zbog toga to se proces ne odvija kvalitetno (poznati i kao trokovi nekvaliteta) premauju trokove uvoenja kvaliteta to je prikazano na slici 7. U trokove nekvaliteta su ukljueni trokovi dorade robe i karta, garancijskih popravaka i zamjene neispravne robe te vrlo ozbiljni trokovi zbog gubitaka kupaca. Slika 7. Odnos kvaliteta - trokova

Izvor: Fraidoon,M.,(1998):Engineering Management, Harlow,England: Addison Wesley Langoman, str.423.

Dobar sistem upravljanja kvalitetom mora teiti ka ciljevima za poboljanja kao to su stimulacija i mjera napredovanja. Ciljevi, na primjer, mogu biti smanjenje karta u postrojenju, smanjenje garancijskih reklamacija. Dakle, treba teiti jednom permanentnom poboljanju kvaliteta za to je potreban informacijski sistem koji e skupljati i analizirati ove podatke te pratiti njihovo kretanje. 3.6. Informacijska podrka Preduzea su u proteklom vremenu uloila u informacijske sisteme u svim podrujima, od projektovanja, proizvodnje, prodaje do marketinga. Menaderi su upoznati sa osnovnim informatikim baziranim sistemima kao to je obrada teksta, softveri za prezentaciju i za tabline proraune. Meutim, mnogi informatiki projekti nisu ispunili oekivanja. Raunali mogu standardne, racionalne zadatke izvriti bre i jeftinije od ovjeka. Ali je i intuitivno razmiljanje je jako vano u savremenom poslovnom okruenju. U svakom sluaju informatike tehnologije treba mijenjati skladno potrebama i njihovim mogunostima da uinkovito djeluju na proizvodne procese.

Informacijske sisteme treba projektovati s obzirom na savremene poslovne probleme, a ne na temelju prolosti. Ne treba teiti tome da se kompjuterizira ono to je uinjeno sada nego je vanije otkriti to se treba uiniti i onda to kompjuterizirati. Poslovni proces se treba analizirati, potpuno razumjeti i tada doraditi. Slika 8. prikazuje jedan primjer integriranog informacijskog sistema koji omoguava uinkovitost, ne samo logistike, nego kompletnog proizvodnog i poslovnog sistema. Slika 8. Integrirani it sistem

Izvor: Fraidoon,M.,(1998):Engineering Management, Harlow,England: Addison Wesley Langoman, str.429.

Integrirani informacijski sistem omoguava preduzeu da uinkovito radi sa sistemima dobavljaa pa narudbe idu direktno od kupaca u proizvodno postrojenje: kontrolisu se zalihe, naruuju se podizvoai, planira se proizvodnja, provjeravaju kreditni limiti i pripremaju fakture. U tom sluaju se moe, kod prodaje po narudbi, gdje je veliina serija manja i vrijeme dostave krae, poveati uinkovitost i smanjiti trokove. Naime, preduzea esto ekaju da se narudba zaprimi prije nego angauju materijale, kapacitete i sredstva. Zato se proizvodi po narudbi, a ne po prognozi o moguoj prodaji. To omogguava vru kontrolu zaliha, ali i trai uinkovit sistem proizvodnog menadmenta koji moe izvriti brze promijene u rasporedu proizvodnje.

4.

ZAKLJUAK

Na temelju prethodnih razmatranja se moe doi do vie zakljuaka. Prije svega, elementi logistike se nalaze u svim dijelovima poslovnog procesa, a posebno u proizvodnji. Poseban naglasak ovoga rada je na logistiku proizvodnje gdje se posebna panja obraa na nabavku, kontrolu materijala i pripremu proizvodnje. Uinkovitost proizvodnog procesa se osigurava upravljanjem, kvalitetom i podrkom informatikih tehnologija. LITERATURA1.

Fraidoon, M. (1998): Engineering Management, Harlow, England: Addison Wesley Langoman. Kelly, J.M. (1997): Upravljanje ukupnom kvalitetom, prijevod: Zagreb, Potecon. Lackovi, Z. (2008): Inenjerski menadment, Osijek: Elektrotehniki fakultet Osijek. Segetlija, Z. (2002): Temelji poslovne logistike, Osijek, Ekonomski fakultet Osijek. Weske, M. (1998): Business Potsdam,Germany:Springer Verlag. Process Management,

2.

3.

4.

5.